Aktio

ISPRAVKA

Na osnovu člana 164. Poslovnika Skupštine Kantona Sarajevo (Drugi Novi prečišćeni tekst - "Službene novine Kantona Sarajevo", broj 41/12 i broj 15/13), Sekretar Skupštine Kantona Sarajevo, nakon uočene tehničke pogreške u "Službenim novinama Kantona Sarajevo" broj 22/13 od 06.06.2013. godine, daje sljedeću

ISPRAVKU

Broj 01-05-23257/13
12. septembra 2013. godine
Sarajevo

Sekretar
Abid Kolašinac, s. r.

PROGRAM
OBAVEZNE PREVENTIVNE SISTEMATSKE DERATIZACIJE NA PODRUČJU KANTONA SARAJEVO

I. UVODNE NAPOMENE

Obavezna preventivna sistematska deratizacija na području Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: deratizacija) predstavlja opću mjeru za sprječavanje pojave zaraznih bolesti.
Provođenje deratizacije na području Kantona Sarajevo ima za cilj prevenciju zaraznih bolesti koje se prenose glodarima, a time i unapređenje zdravstvenog stanja stanovništva, očuvanje okoline i smanjenje ekonomskih i drugih šteta od glodara.
Deratizacija je najvažnija preventivna mjera uništavanja glodara koji prenose uzročnike zaraznih bolesti ili su njihovi rezervoari i svođenje njihovog broja na biološki održivi nivo.
Pored deratizacije, čiji je cilj smanjenje broja glodara na biološki održivi minimum, a zbog prevencije pojave oboljenja po potrebi se provode i obavezna protuepidemijska deratizacija, kao posebna mjera za suzbijanje širenja određenih zaraznih bolesti.
Obavezna protuepidemijska deratizacija provodi se u slučaju pojave ili opasnosti od pojave kuge, leptospiroze ili drugih zaraznih bolesti za koje su rezervoari ili prenosioci glodari. Protuepidemijsku deratizaciju obavlja Epidemiološka služba Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo.
Osnovni ciljevi ovog Programa su:
1. Prevencija pojave i smanjenja rizika za pojavu zaraznih bolesti koje prenose glodari.
2. Unapređenje higijenskih uslova života, što direktno utiče na poboljšanje epidemiološke situacije na području svih općina Kantona Sarajevo i unapređenje zdravstvenog stanja stanovništva.
3. Prevencija ekonomskih šteta koje glodari mogu da izazovu, naročito u zatvorenim sistemima kao što su: telekomunikacije, toplovodi, električne instalacije, te skladišta hrane.
Uvođenjem savremenih metoda u provođenju deratizacije u toku kalendarske godine na području Kantona Sarajevo, trebao bi se smanjiti broj glodara do nivoa biološke tolerancije, odnosno nivoa kada njihovo prisustvo neće moći ugroziti zdravlje stanovništva, niti dovesti do značajnijih ekonomskih gubitaka.
Ocjenjuje se da će sistematska deratizacija na području Kantona Sarajevo smanjiti broj glodara na minimum, a na određenim lokacijama ih potpuno eliminisati.
U cilju postizanja veće efikasnosti deratizacije na području Kantona Sarajevo poštivati će se:
- izbor hemijskih sredstava (rodenticida) za uništavanje glodara, koristiti će se preparati - proizvedeni industrijskom proizvodnjom, zašto treba da izvođač posjeduje deklaraciju, a ne preparati napravljeni od izvođača deratizacije,
- plansko postavljanje rodenticida prema predviđenim potrebnim orjentacionim količinama,
- savremene metode rada u provođenju sistematske i interventne deratizacije,
- savremene metode kontrole kvaliteta izvođenja deratizacije,
- savremene metode u evaluaciji kvaliteta deratizacije.
Ovim Programom na području Kantona Sarajevo utvrđuju se:
- zakonski i podzakonski akti na osnovu kojih se vrši deratizacija
- karakteristike općina,
- biološke karakteristke, vrste i kontrola glodara, što je od značaja za pripremu plana izvođenja deratizacije na području Kantona Sarajevo,
- indikatori monitoringa za praćenje kvaliteta deratizacije i donošenje odluke o provođenju interventne preventivne sistematske deratizacije,
- prioritetne lokacije,
- vremenski periodi izvođenja deratizacije u kalendarskoj godini
- plan izvođenja deratizacije
- izrada plana izvođenja deratizacije,
- mjere sigurnosti, te
- druga pitanja od interesa za uspješno izvršenje deratizacije na području Kantona Sarajevo.
U programu deratizacije uvodi se pojam "slobodnih zona od glodara" kod provođenja deratizacije Kantona Sarajevo, koji zahtijeva složeniji proces aktivnosti čiji je cilj potpuna eliminacija glodara u sredinama koje su visoko osjetljive na njihovu pojavu, kao što su ustanove za proizvodnju živežnih namirnica i njihovim skladištima, predškolskim i školskim ustanovama, zdravstvenim ustanovama.

II. KARAKTERISTIKE OPĆINA KANTONA SARAJEVO

Kanton Sarajevo ima ukupnu površinu od 1.276,9 m2 i cca 450.000 stanovnika (procjena Zavoda za statistiku je 440.744 stanovnika (Izvor podataka: Federalni zavod za statistiku na dan 30.06.2012. godine), ali je veliki broj "divljih naselja", te stranih državljana i stanovnika drugih kantona koji borave na teritoriji Kantona Sarajevo.

Tabela 1.

Površina općina Kantona Sarajevo

NAZIV OPĆINE

površina u km2

-

-

-

-

-

-

-

-

-

Izvor podataka: Federalni zavod za statistiku 2005. godina

Tabela 2.

Orijentacioni broj stanova, poslovnih prostora i garaža na području Kantona Sarajevo

Opština

Broj stanova

Broj poslovnih prostora

Broj garaža

* Izvor podataka Kantonalni stambeni fond Sarajevo
Podaci nisu potpuni zbog toga što Vojno stambeni fond i Stambene zadruge nisu svoje objekte predali u evidenciju Kantonalnog stambenog fonda Sarajevo.
Ovi podaci su od velike važnosti za izradu Plana izvođenja deratizacije.
U Planu izvođenja deratizacije odrediti će se, prema indikatorima za ispitivanje broja štakora i epidemiološkoj situaciji, operativne smjernice izvođenja deratizacije.
Posebna pažnja treba biti usmjerena prema općinama užeg područja Kantona Sarajevo, koje imaju veliku gustinu naseljenosti, odnosno veliki broj stanovnika, veliki stambeni prostor, bolnice, škole, obdaništa i druge javne objekte koji su od posebnog značaja za Kanton Sarajevo.
Deratizacijom moraju biti obuhvaćeni i urbani dijelove općina: Hadžići, Ilidža, Ilijaš, Trnovo i Vogošća, kao i granične zone prema šumskim i poljskim površinama koje su u riziku od ekspanzije glodara iz prirode.
Zbog toga će se, prema metodološkom uputstvu u Programu deratizacije postaviti sredstva za uništavanje istih na graničnim šumskim područjima iz kojih se očekuje pojava šumskih glodara, s ciljem smanjenja rizika od unošenja zaraznih bolesti koje prenose isti.
Na ovaj način će se spriječiti i pojava zoonoza koje se održaju u enzootiskim žarištima, kao što je hemoragična groznica.
Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo u toku provođenja deratizacije na području Kantona Sarajevo aktivno će vršiti nadzor nad pojavom zaraznih bolesti koje se mogu povezati sa prisustvom glodara i prenošenjem putem njih.
Kod eventulane pojave ovih bolesti primijeniti će se Interventna deratizacija, koja ima za cilj da, u što kraćem vremenskom roku, presječe i stavi pod kontrolu sve izvore i puteve prenošenja bolesti preko glodara, te da dovede do što je moguće brže eliminacije istih i na taj način smanji rizik obolijevanja ljudi.

III. BIOLOŠKE KARAKTERISTIKE, VRSTE I KONTROLA GLODARA

Nadzor nad štakorima i drugim vrstama štetnih glodara na području Kantona Sarajevo prilično je komplikovan, a što je posljedica specifične konfiguracije terena i neadekvatno regulisanih vodotokova kao i divlje gradnje, sa nestručno izvedenim kanalizacionim mrežama, te divljim deponijama otpada.
U samom Kantonu Sarajevo, te u njegovim rubnim dijelovima, postoje mnoge zelene površine na kojima, povoljne uslove za život i održavanje, nalaze razne vrste štetnih glodara.
Oni dovode do niza štetnih efekata, kao što su:
- rezervoari i prenosioci su za velikog broja zaraznih oboljenja koja se mogu prenijeti na ljude, domaće životinje i plemenitu divljač,
- uzrokuju velike materijalne štete kontaminacijom (zagađenjem) i uništavanjem hrane i drugih materijalnih dobara,
- njihovo prisustvo ima negativne higijensko-estetske efekte, te kod ljudi izazivaju odbojnost i strah.
Ekonomske štete nanesene glodarima su ogromne.
Poznato je da oni unište oko 5% ukupno proizvedene hrane biljnog i životinjskog porijekla, a prave i velike štete oštećenjem instalacija i objekata.
Posebno su značajni štakori-pacovi.
Dvije najrasprostranjenije vrste pacova na gradskom području Sarajeva su: - SIVI PACOV - Ratus norvegicus i CRNI PACOV - Ratus ratus
SIVI PACOV je veoma lukav, inteligentan, oprezan, svoja legla pravi u zemlji, skladištima, na tavanima i podrumima, U toku jeseni i zime seli u zgrade i kanale i tako preživljava period niskih temperatura.
Ovaj pacov koji se naziva "selac", veoma je pokretan, često se seli i prisutan je u mnogim prostorima gdje žive ljudi, a naročito tamo gdje ima hrane. Ima veoma dobru reprodukciju, koti se 3 do 5 puta godišnje, sa po 6 do 12 mladih.
CRNI PACOV živi u magacinima hrane, zapuštenim dijelovima kuća, najčešće na tavanima, u toplovodima i pored kuhinja. Jede sve do čega dođe. Ima dobru reproduktivnu sposobnost, koti se 3 - 5 puta godišnje, a broj mladih varira od 5 do 10 pa se ova vrsta glodara, bez obavezne Preventivne sistematske deratizacije, ne može staviti pod nadzor.
U nedostatku hrane prokopava i temelje kuća i naseljava se neposredno uz čovjeka. Vrlo su proždrljivi pa jedan pacov godišnje pojede preko 12 kilograma hrane i proizvede oko 2 kg izmeta, pa uz veliku štetu izaziva i zagađenje hrane i prostora.
Živi oko 18 mjeseci i za taj period može dobiti čak nekoliko stotina potomaka.
Dobro se prilagođava svim životnim prilikama, što mu omogućava preživljavanje i opstanak i u najekstremnijim uslovima. Hrani se otpacima ljudske hrane koja sadrži bjelančevine koja daje više energije. Ne boji se ljudi.
Pored navedenih vrsta pacova-štakora, na području Kantona Sarajevo velike štete u domaćinstvima, skladištima, a i na poljima pravi kućni miš (Mus musculus). Veoma se brzo razmnožava. Godišnje ima 4 legla sa po 5 - 12 mladih koji su spolno zreli sa 2 mjeseca.
Zbog svega navedenog neupitna je neophodnost redovne sistematske preventivne deratizacije bazirane na visoko standardiziranim programima i planovima izvođenja.
U toku realizacije Plana izvođenja deratizacije pratiti će se kvalitet uspjeha deratizacije i u svakom slučaju kada se ocijeni da bi trebalo unaprijediti efikasnost izvođenja deratizacije, provoditi će se interventna deratizacija.
Ocjena kvaliteta provođenja Programa preventivne sistematske deratizacije vršiti će se prema vrlo osjetljivim indikatorima u monitoringu nadzora.

IV. INDIKATORI MONITORINGA ZA PRAĆENJE KVALITETA DERATIZACIJE I DONOŠENJE ODLUKE O PROVOĐENJU INTERVENTNE DERATIZACIJE

Vidljiva pojava štakora

Indikator za procjenu broja štakora

Ocjena ugroženosti štakorima

do 3

Visoka

>3

vrlo visoka

>10

alarmantna

Interventna deratizacija provesti će se u svim situacijama kada se ocijeni da je ugroženost štakorima visoka, vrlo visoka ili alarmantna.
Na užem području gdje se utvrdi visoka i vrlo visoka pojava štakora, treba svakih 6 dana obnavljati meke u toku 30 dana, kada treba ocijeniti uspjeh deratizacije.
Ako se ocijeni alarmantna pojava štakora, tada treba obnavljati meke svakih 5 dana u toku 30 dana. Ukoliko se i dalje primijete tragovi glodara zatražiti će se stručno mišljenje Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, te, po potrebi uključivanje i primjena drugih vrsta rodenticida.
Provođenje Programa deratizacije primarno ima za cilj uništavanje pacova-štakora, ali će, pored toga Program obuhvatiti i kontrolu nad povećanom pojavom kućnih miševa.
To je posebno važno u pogonima za proizvodnju hrane, zdravstvenim ustanovama, školskim i predškolskim ustanovama i svim ostalim ustanovama koje moraju ispunjavati visoke higijenske standarde.

V. PRIORITETNE LOKACIJE PLANA IZVOĐENJA DERATIZACIJE

Deratizacijom na području Kantona Sarajevo posebno će se pažnja posvetiti uništavanju glodara na otvorenim vodotocima, zelenim površinama, kanalizacionoj mreži, glavnoj sanitarnoj deponiji i ostalim deponijama smeća i otpadnih materijala, stambenim jedinicama, zdravstvenim, socijalnim i obrazovnim ustanovama na području Kantona Sarajevo (tabela 4.), te drugim objektima ili prostorima iz člana 2. Odluke o obaveznoj preventivnoj sistematskoj deratizaciji na području Kantona Sarajevo.

Tabela 3.

Prioritetne lokacije

Objekti - lokacije

Orijentacioni brojčani pokazatelji

102.700m x 2 (obadvije obale)1*

5.600 šahtova

6.000 (za oko 80.000 stanova)2*

1.400,000 m2

30.000 m2

205

120.000 m2

25.000 m2

16

637 km

1*Obavezna Preventivna sistematska deratizacija na području Kantona Sarajevo mora obuhvatiti sve navedene lokacije.
2*Podaci nisu potpuni zbog toga što Vojno stambeni fond i Stambene zadruge nisu svoje objekte predali u evidenciju Kantonalnog stambenog fonda Sarajevo (Izvor podataka Kantonalni stambeni fond Sarajevo).
Programom deratizacije određeno je da se deratizacijom na području Kantona Sarajevo obuhvati 205.400 dužnih metara vodotokova, gdje je predviđeno da se na dvije obale svakog vodotoka izvrši deratizacija u svakoj fazi deratizacije.

Tabela 4.

Obavezna Preventivna sistematska deratizacija vodotokova u Kantonu Sarajevo

Naziv vodotoka

Dužina u metrima

VI. VREMENSKI PERIODI IZVOĐENJA DERATIZACIJE NA PODRUČJU KANTONA SARAJEVO U KALENDARSKOJ GODINI

Deratizacija na području Kantona Sarajevo odvijati će se u dvije operativne faze rada: proljetnoj i jesenjoj, što je usklađeno sa biološkim ciklusom i migracionim osobinama glodara, a što garantuje najbolje efekte uništavanja istih.
Vremenski termini određenih faza rada u Programu deratizacije su određeni, a izvođači su obavezni da ih poštuju.

A) PRVA (PROLJETNA) OPERATIVNA FAZA KALENDARSKE GODINE

PRVA (PROLJETNA) OPERATIVNA FAZA deratizacije tekuće godine provoditi će se u vremenskom intervalu:
- od 01. 04. do 30. 05.
a sastoji se od dvije etape provođenja ciljanih aktivnosti.
U prvoj etapi rada planirane su dvije vrste djelatnosti:
1.1. Higijensko uklanjanje organskih i neorganskih otpadaka iz podrumskih i tavanskih prostora
Vremenski period aktivnosti:
- od 01. 04. do 05. 04.
1.2. Ispitivanje i procjena broja glodara
Metodologija:
Postavljanje meka, metodom slučajnog izbora na određenom broju mjesta u svakoj općini Kantona Sarajevo.
Vremenski period aktivnosti:
- od 06. 04. do 15. 04.
Operativnost izvođenja:
Na 8 odabranih lokacija u Kantonu Sarajevo i to po istim kriterijima izbora postaviti će se meke, koje će se koristiti u deratizaciji u:
- najvećem trgovinskom skladištu prodaje namirnica,
- na 4 podrumske lokacije slučajno odabranih stambenih zgrada,
- jednoj deponiji smeća,
- jednoj slučajno odabranoj prodavnici mesnih i
- jednoj slučajno odabranoj prodavnici mliječnih proizvoda.
Meke 15-25 grama će se postaviti na razdaljini od 3-5 m2.
Šest dana po postavljanju meka-mamaca za trovanje glodara izvršiti će se mjerenje broja preostalih meka, te utvrditi procjena stanja glodara, što će biti smjernica za operativni rad provođenja preventivne deratizacije.
Evaluacija: Izvođač dostavlja izvještaj Koordinacionom odboru, Sanitarnoj inspekciji i Zavodu za javno zdravstvo Kantona Sarajevo.
Druga etapa Prve operativne faze Programa deratizacije, u toku kalendarske godine, provoditi će se:
- od 15. 04. do 30. 05.
Izvođači deratizacije, kod sačinjavanja Plana izvođenja deratizacije u potpunosti se moraju pridržavati svih smjernica ovog Programa deratizacije, te zakonskih i podzakonskih akata.
Izvođači deratizacije obavezni su prije početka izvođenja programskih aktivnosti dostaviti Koordinacionom odboru, Zavodu za javno zdravstvo Kantona Sarajevo i Sanitarnoj inspekciji Operativni plan izvođenja deratizacije (u daljem tekstu: Operativni plan).
Operativni plan mora sadržavati: nedjeljni plan aktivnosti, po danima, sa tačno naznačenim objektima ili prostorima ulica u kojima će se provoditi deratizacija, okvirno vrijeme početka i završetka deratizacije, načinu obavještenja stanovništva o vremenu, mjestu i načinu provođenja deratizacije, načinu izdavanja pismenih uputstava o općim i posebnim mjerama zaštite i sigurnosti stanovništva i radnika koji izvode deratizaciju, načinu zaštite domaćih životinja, broju i sastavu ekipa sa imenima izvođača.

B) DRUGA (JESENJA) OPERATIVNA FAZA KALENDARSKE GODINE

DRUGA (JESENJA) OPERATIVNA FAZA deratizacije tekuće godine provoditi će se u vremenskom intervalu:
- od 01. 10. do 30. 11.,
a sastoji se od dvije etape provođenja ciljanih aktivnosti.
U prvoj etapi rada planirane su dvije vrste djelatnosti:
1.1 Higijensko uklanjanje organskih i neorganskih otpadaka iz podrumskih i tavanskih prostora
Vremenski period aktivnosti:
- od 01. 10. do 05. 10.
1.2 Ispitivanje i procjena broja glodara
Metodologija:
Postavljanje meka, metodom slučajnog izbora na određenom broju mjesta u svakoj općini Kantona Sarajevo.
Vremenski period aktivnosti:
- od 06. 10. do 15. 10.
Operativnost izvođenja:
Na 8 odabranih lokacija u Kantonu Sarajevo i to po istim kriterijima izbora postaviti će se meke, koje će se koristiti u deratizaciji u:
- najvećem trgovinskom skladištu prodaje namirnica,
- na 4 podrumske lokacije slučajno odabranih stambenih zgrada,
- jednoj deponiji smeća,
- jednoj slučajno odabranoj prodavnici mesnih i
- jednoj slučajno odabranoj prodavnici mliječnih proizvoda.
Meke 15-25 grama će se postaviti na razdaljini od 3-5 m2.
Šest dana po postavljanju meka-mamaca za trovanje glodara izvršiti će se mjerenje broja preostalih meka, te utvrditi procjena stanja glodara, što će biti smjernica za operativni rad provođenja preventivne deratizacije.
Evaluacija: Izvođač dostavlja izvještaj Koordinacionom odboru, Sanitarnoj inspekciji i Zavodu za javno zdravstvo Kantona Sarajevo.
Druga etapa druge operativne faze Programa deratizacije, u toku kalendarske godine, provoditi će se:
- od 15. 10. do 30. 11.
Izvođači deratizacije, kod sačinjavanja Plana izvođenja deratizacije u potpunosti se moraju pridržavati svih smjernica ovog Programa, te zakonskih i podzakonskih akata.
Izvođači deratizacije obavezni su prije početka izvođenja programskih aktivnosti dostaviti Koordinacionom odboru, Zavodu za javno zdravstvo Kantona Sarajevo i Sanitarnoj inspekciji Operativni plan izvođenja deratizacije (u daljem tekstu: Operativni plan).
Operativni plan mora sadržavati: nedjeljni plan aktivnosti, po danima, sa tačno naznačenim objektima ili prostorima ulica u kojima će se provoditi deratizacija, okvirno vrijeme početka i završetka deratizacije, načinu obavještenja stanovništva o vremenu, mjestu i načinu provođenja deratizacije, načinu izdavanja pismenih uputstava o općim i posebnim mjerama zaštite i sigurnosti stanovništva i radnika koji izvode deratizaciju, načinu zaštite domaćih životinja, broju i sastavu ekipa sa imenima izvođača.

C) INTERVENTNA DERATIZACIJA

Ovo je III faza izvođenja deratizacije, a provoditi će se u objektima i prostorima iz člana 2. Odluke o obaveznoj preventivnoj sistematskoj deratizaciji na području Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj _____/13), ako se uoči povećani broj glodara ili ako se u toku 7 dana od postavljanja mamaca utvrdi da je 50% pojedeno od strane glodara, kao i u svim slučajevima kada dođe do pogoršanja epidemiološke situacije koja može biti u vezi sa pojavom zaraznih bolesti koje prenose glodari.
Interventna deratizacija izvodi se između prve i druge operativne faze i sve do početka prve operativne faze deratizacije u narednoj godini.
Kontinuitet deratizacije se postiže obradom mjesta koja služe kao stalna legla i staništa glodara uspostavljanjem tzv. "Stalnih hranilišta" koja se održavaju tokom cijele godine.

VII. PLAN IZVOĐENJA DERATIZACIJE

Plan izvođenja deratizacije dostavlja se uz ponudu.
Plan izvođenja deratizacije treba da bude detaljno sačinjen za provođenje sve tri faze deratizacije vezane za definirano područje Kantona Sarajevo, odnosno za dvije operativne (udarne) faze rada - proljetnu i jesenju, kao i interventnu deratizaciju, ukoliko za njom bude potreba.
Dobro sačinjen Plan izvođenja deratizacije, predstavlja realnu osnovu za uspješno izvršenje deratizacije.

VREMENSKI PLAN IZVOĐENJA

Udarne faze rada deratizacije obaviti će se u vremenskim terminima:
Plan izvođenja deratizacije (u daljem tekstu: Plan) treba tačno utvrditi lokacije i vremenski period izvođenja svake etape operativnih faza deratizacije.
Plan treba sadržavati prijedlog 8 odabranih lokacija u Kantonu Sarajevo i to:
- najvećem trgovinskom skladištu prodaje namirnica,
- na 4 podrumske lokacije slučajno odabranih stambenih zgrada,
- jednoj deponiji smeća i otpadnih materijala,
- jednoj slučajno odabranoj prodavnici mesnih i jednoj slučajno odabranoj prodavnici mliječnih proizvoda.
Vremenski razmak između dvije faze izvođenja deratizacije treba da iznosi najmanje 3 mjeseca. Interventna deratizacija vršiti će se u vremenskom periodu nakon završetka Prve operativne faze do početka Druge operativne faze i nakon završetka Druge operativne faze do početka Prve operativne faze deratizacije, ako za to bude potrebe.
Interventna deratizacija kao korektivna, dopunska deratizacija provoditi će se na svim područjima Kantona Sarajevo, ako na prijedlog Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo i/ili Sanitarne inspekcije postoje ocjene daje došlo do povećanog broja glodara ili da postoje epidemiološki rizici za pojavu zaraznih bolesti za koje su glodari rezervoari ili prenosioci, kao i na osnovu povećanog broja pritužbi građana o povećanom broju glodara.
Odluku o interventnoj deratizacije donosi Koordinacioni odbor.

NAČIN IZVOĐENJA

2.1. Postavljanje meka (mamaca) za uništavanje glodara

Pri izvođenju deratizacije izvođači moraju u potpunosti poštovati Pravilnik o načinu obavljanja obavezne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije ("Službene novine Federacije BiH", broj 60/06), metodologiju ovog Programa deratizacije koja će se provesti na području Kantona Sarajevo u kalendarskoj godini, kao i druge zakonske i podzakonske propise na osnovu kojih će napraviti svoj Plan izvođenja deratizacije.
Izvođači deratizacije obavezni su da deratizaciju vrše prema navedenim odredbama:
- Primarno postavljanje mamaca - metoda skrininga za ocjenu stepena infestacije glodara.
Metodologija: Postavljanje meka na 8 odabranih lokacija u Kantonu Sarajevo i to po istim kriterijima izbora, koje će se koristiti u deratizaciji na području Kantona Sarajevo.
Izbor lokacije i način postavljanja mamaca-meka: Meke će se postavljati na razdaljini od 3-5 m2 na:
- najvećem trgovinskom skladištu prodaje namirnica,
- na 4 podrumske lokacije slučajno odabranih stambenih zgrada,
- jednoj deponiji smeća i otpadnih materijala,
- jednoj slučajno odabranoj prodavnici mesnih i
- jednoj slučajno odabranoj prodavnici mliječnih proizvoda.
U Planu treba navesti lokacije primarno postavljenih meka.
Koordinacioni odbor, poslije izbora najpovoljnijeg izvođača, ima pravo izmjene lokacija za primarno postavljanje meka iz plana.
Postavljanje mamaca pri izvođenju deratizacije:
1. Postavljanje mamaca u potpunosti treba primjeniti prema metodologiji utvrđenoj u ovom Programu,
2. Poslije 10 dana izvršiti kontrolu postavljenih mamaca i obnoviti ih ukoliko je više od 50% potrošeno,
3. Poslije 25 dana, a najkasnije 30 dana od postavljenja skloniti i uništiti preostale mamce,
4. U provođenju deratizacije vodotokova i kanalizacione mreže obavezno se mora rukovoditi principima vezivanja parafinskih blokova - mamaca na propisani način, a ni u kom slučaju vršiti istresanje mamaca u kanalizacioni sistem ili vodotokove,
5. Svi pasta rodenticidi, kao i rastresiti parafinski mamci, treba da budu u originalnim pakovanjima proizvođača, sa tekstom na jednom od službenih jezika koji se koriste u Bosni i Hercegovini, o sastavu i djelovanju, kao i upozorenju na mogućnost trovanja,
6. U ustanovama za proizvodnju hrane i lijekova, kao i zdravstvenim i obrazovnim ustanovama koristiće se u preventivnoj sistematskoj deratizaciji hranilice za glodare, a njihovo postavljanje mora se evidentirati na tlocrtima i dostaviti Koordinacionom odboru, Sanitarnoj inspekciji i Zavodu za javno zdravstvo Kantona Sarajevo.
Kod postavljanja mamaca za uništavanje glodara pridržavati će se i sljedeći obavezni postupci rada:
- mamce treba postavljati na mjesto gdje je zapažen najveći broj glodara,
- mamci treba da budu nedostupni ljudima i korisnim životinjama, te se njima ne smiju kontaminirati živežne namirnice,
- mamci ako nisu postavljeni na nedostupna mjesta, moraju biti izloženi na podlošci i kutijama.

IZBOR PREPARATA

Za provođenje deratizacije koristiti će se isključivo rodenticidi druge generacije antikoagulanata čiji sastav mora odgovarati skupini otrova II grupe iz važećeg Rješenja o utvrđivanju liste otrova koji se mogu stavljati u promet u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Svaki izvođač radova u planu izvođenja deratizacije treba navesti:
a. izbor rodenticida, generičko ime, glavne karakteristike rodenticida u odnosu na djelovanje;
b. zemlju proizvođača, puni naziv firme proizvođača, kao i dostaviti Certifikate o kvalitetu rodenticida koji će se koristiti u deratizaciji;
c. Rodenticidi II grupe moraju da imaju deklaraciju proizvodnje, profakturu ponude, rok dostave rodenticida u Sarajevo, te rok trajanja (upotrebe) koji važi najmanje do početka Prve operativne faze naredne godine;
d. Koordinacioni odbor će izvršiti nadzor kod prijema rodenticida, zapisnički utvrditi količinu i vrstu rodenticida, a u toku izvođenja, samostalno ili putem Sanitarne inspekcije i/ili Zavoda vršiti stalan nadzor nad primjenom rodenticida;
e. Kod svakog nepridržavanja primjene i načina upotrebe odabranih rodenticida deratizacija će se obustaviti na štetu izvođača radova.
Izvođač obavezne preventivne sistematske deratizacije na području Kantona Sarajevo, mora da ima Rješenje Ministarstva zdravstva FBiH za prometovanje otrova, shodno odredbama važećeg Zakona o prometu otrova.

4. IZBOR MEKA - MAMACA

U Programu deratizacije radi efikasnije kontrole i borbe protiv glodara određene su vrste atraktivizirane i parafinske meke, kao i adhezivni mamci.

STRUKTURA IZBORA VRSTE MEKA

Prema ovom Programu:
- najveći postotak mamaca trebaju činit parafinizirani mamci, cca 90,61%.
Parafinizirani mamci u obliku blokova biti će zastupljeni sa 46,78%, a parafinizirani mamci 43,83%.
- Rastresiti mamci će sačinjavati 8,89% od ukupne količine meka, te
- Adhezivni mamci će sačinjavati oko 0,50% ukupne količine mamaca.

5. OBJEKTI DERATIZACIJE

Deratizacijom se obuhvataju svi objekti i prostori utvrđeni članom 2. Odluke.

6. PLANIRANJE POSTAVLJANJA MEKA-MAMACA (PO STANDARDIMA I NORMATIVIMA)

Ispravna primjena preparata za deratizaciju je od ogromnog značaja pa preparati koji se primjenjuju u kesicama moraju biti zapakovani u pojedinačnim pakovanjima, sa nazivom rodenticida i osnovnim podacima izvođača deratizacije, a zbog mogućih zadesnih trovanja ljudi i životinja.
Parafinski mamci smiju se postavljati po otvorenim površinama isključivo u skladu sa Pravilnikom o načinu obavljanja obavezne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije i ovim Programom.
Posebnu pažnju treba posvetiti postavljanju otrovnih meka u prostorima u kojima se obavlja proizvodnja i/ili promet namirnica, pa otrovne meke treba postaviti u posebno zaštićenim, zatvorenim i označenim kutijama.
Obavezno je vođenje evidencije o šemi postavljanja, da se namirnice zaštite od slučajnog ili namjernog onečišćenja,
Ako se deratizacija obavlja u objektima u kojima se nalaze rasute namirnice, treba sakupiti ostatke meka nakon provedenog postupka deratizacije.
U kanalizacioni sistem, na riječne obale i nasipe deratizacijska sredstva treba postaviti u namjenske kutije - hranilice ili vezane za žicu, ili koristiti parafinske mamce vezane i učvršćene za žicu.
Mamci koji se postavljaju uz vodotokove moraju biti parafinizirani i učvršćeni za žicu.
Strogo je zabranjeno istresanje mamaca u kanalizacionu mrežu, a za eventualne takve postupke, izvođač snosi i zakonsku odgovornost.
U odstupanju postavljanja meka na navedene načine, prekinuti će se provođenje deratizacije na štetu izvođača.
U planiranju izvođenja deratizacije primjenjivati će se orjentacioni-iskustveni normativi postavljanja mamaca:
- u stambenim zgradama jedan mamac 10-20 grama na 3-5 m2 podrumskih i tavanskih površina, odnosno jedan mamac u svaki zasebni podrum.
- u objektima za proizvodnju živežnih namirnica jedan mamac 10-20 grama na 5-8 m2,
- u odgovarajućim prostorima svih javnih ustanova, preduzeća i organizacija jedan mamac 10-20 grama na 5-8 m2 podrumskih i tavanskih površina,
- u kanalizacionu mrežu, toplovodove, plinovodove, podzemne mreže komunikacija postavlja se parafinski mamac u količini od 0,5 kg na 200 dužinskih metara
- na obale vodotokova na dužinskih 300 metara postavlja se 0,5 kg parafinskog mamca,
- smetljišta se moraju obraditi sa 0,5 kg. parafinskog mamca na 100 m2 površine,
- groblja oko 1 kg/ha,
- gradska odlagališta otpadaka 1 -3 kg/ha,
- otvorene gradske površine jedan parafinski mamac na 12-15 m2 ili 1.-3 kg/ha.
Vrsta rodenticida zavisi od objekata deratizacije, te vrste i ciljeva deratizacije.
Standard meke: rastresiti mamci 25-30 grama, parafinski blok mali 15-25 grama, parafinski blok veliki 250 grama kombiniranog mamca, ljepilo 15 grama.
Obaveza izvođača deratizacije je da ukloni sve uginule glodare na mjesta koja mora pismeno odrediti u Planu prije početka sistematske deratizacije, te na propisan način ukloniti neutrošene meke.

7. PLANIRANA KOLIČINA RODENTICIDNIH MEKA

Kod planiranja količina rodenticidnih meka za provođenje deratizacije u planu se mora navesti količina rodenticidnih sredstava, prema vrstama, uz obrazloženje količine, vodeći računa da se rodenticidni mamci koriste krajnje racionalno, da su postavljeni stručno i na mjesta na kojima je potrebno ostvariti visoke standarde kontrole glodara.
U planu izvođenja deratizacije količina rodenticida koji će se koristiti u deratizaciji za javne površine i javna dobra iskazivati će se prema tabeli:

Tabela 5.

NAZIV SREDSTVA

PLANIRANA KOLIČINA u kg

Struktura%

UKUPNO

Planirana količina rodenticidnih meka mora biti dovoljna za realizaciju ovog programa deratizacije.

8. OSTALI POTREBNI MATERIJALI

Osim rodenticida u procesu deratizacije moraju se koristiti i drugi materijali-ambalaža:
Kod planiranja količina ostalih materijala, u planu izvođenja deratizacije moraju se navesti količine, prema vrstama, uz obrazloženje količine, prema slijedećoj tabeli:

Tabela 6. Ostali potrebni materijal

NAZIV

PLANIRANA KOLIČINA

Navedene količine trebaju biti dovoljne za izvođenje cjelokupne deratizacije.

9. OBAVJEŠTAVANJE JAVNOSTI

Jedna od obaveza izvođača je da informiše javnost, pa je dužan da, prije početka izvođenja deratizacije, na prigodan način, obavijesti javnost:
- građane i druga pravna i fizička lica o početku i načinu izvođenja deratizacije, obavezi higijenskog fizičkog uklanjanja organskih i neorganskih otpadaka iz podrumskih i tavanskih prostora u prvoj operativnoj fazi, od 01. 04. do 05. 04. odnosno u drugoj operativnoj fazi, od 01. 10. do 05. 10.,
- sačini i izda potrebna pismena uputstva za zaštitu od eventualnih štetnih posljedica, a u skladu sa članom 6. Odluke o obaveznoj preventivnoj sistematskoj deratizaciji na području Kantona Sarajeva.
Izvođač je dužan da prije početka izvođenja deratizacije obavijesti građane i druga pravna i fizička lica o početku i načinu izvođenja deratizacije, dajući potrebna uputstva za zaštitu od eventualnih štetnih posljedica.
Uputstva za zaštitu sadrže:
a) opće mjere predostrožnosti i sigurnosti;
b) posebne mjere za zaštitu građana i imovine;
c) opće mjere za zaštitu domaćih životinja i korisnih insekata;
d) mjere koje se odnose na obaveze pravnih i fizičkih lica za pripremanje prostora u kojima se izvodi deratizacija (uklanjanje smeća i drugih otpadaka, obezbjeđenje pristupačnosti prostoru, davanje potrebnih obavještenja stručnim licima izvođača i dr).
Obavještenja i uputstva iz prethodng stava daju se na prigodan način putem plakatiranja, oglašavanja u sredstvima javnog informisanja, prije i u toku izvođenja deratizacije.
Obavezna je javna obavijest preko malih i velih plakata, koji će se postavljati na javnim mjestima, te na drugi prigodan način dijeliti javnosti.
Kod planiranja količina malih i velikih plakata, u planu izvođenja deratizacije moraju se navesti količine, prema vrstama, uz obrazloženje količine, prema slijedećoj tabeli:

Tabela 7.

Potreban broj plakata za informisanje javnosti

VRSTA INFORMACIJE

PLANIRANE KOLIČINE

UKUPNO

VIII. IZRADA PLANA IZVOĐENJA DERATIZACIJE

Deratizacija će se izvršiti na osnovu Plana izvođenja deratizacije izabranog najpovoljnijeg izvođača deratizacije.
Plan izvođenja deratizacije, koji dostave dobavljači deratizacije, predstavlja osnovu za ocjenu uspješnosti izvršenja deratizacije od strane dobavljača.
U Planu izvođenja deratizacije, pored svih detaljnih aktivnosti iz ovog programa deratizacije, treba detaljno opisati mogućnosti vršenja stručnih i operativnih aktivnosti deratizacije u odnosu na:
- stalno zaposleni kadar (broj, zanimanje i stručna sprema),
- vozni park,
- prostor u kome će biti smještena sredstva za deratizaciju, sa tačnom adresom na kojoj će se provjeriti količina i vrste sredstava za deratizaciju izvođača deratizacije, koji u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama BiH bude izabran za izvođenje deratizacije.
Ovaj Program odredio je dvije vremenske faze izvođenja, a određeni su i objekti i prostori koji su obuhvaćeni deratizacijom.
Područje na kome se provodi deratizacija danas se označava u zemljama EU kao "radni distrikt".
U našem slučaju to su sve općine Kantona Sarajevo na kojima se moraju definisati sve ciljne aktivnosti za obavljanje deratizacije javnih površina i javnih dobara.
U cilju povećanja kvaliteta i standardizovanja rada u metodologiji provođenja deratizacije uvode se tri zone izvođenja deratizacije i to: nulta, prva i druga područna zona.
NULTA područna zona zahtijeva provođenje i kontrolu deratizacije, sa obnavljanjem meka u trajanju 30 dana od početka deratizacije i izvodi se kontinuirano tokom cijele proljetne, odnosno jesenje faze deratizacije, o čemu ponuđači za izvođenje deratizacije moraju da vode računa i prikažu svoje mogućnosti i način rada.
U ovu zonu spadaju: kanalizaciona mreža, smetljišta, vodotokovi i toplifikacijska mreža.
PRVA područna zona deratizacije obuhvata sve urbane sredine (privredne i javne objekte i javne površine) općina sa najvećom gustinom stanovništva Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo i Novi Grad.
DRUGA područna zona deratizacije obuhvata sve urbane sredine (privredne i javne objekte i javne površine) općina Ilidža, Vogošća, Hadžići, Trnovo i Ilijaš.

1. INTERVENTNA PREVENTIVNA DERATIZACIJA

Interventna deratizacija kao korektivna, dopunska deratizacija provoditi će se na svim područjima Kantona Sarajevo u slučajevima povećanog broja glodara ili ako postoje epidemiološki rizici za pojavu zaraznih bolesti za koje su glodari rezervoari ili prenosioci, kao i na osnovu pritužbi građana o povećanom broju glodara.
Prijedlog za provođenje interventne deratizacije daju Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo i/ili Sanitarna inspekcija.
Izvođač je dužan da odmah, (u toku 24 sata) izvede Interventnu deratizaciju, ukoliko za to postoji potreba.
Program deratizacije utvrđuje obavezu izvođača da tokom cijele kalendarske godine, odnosno do 01.4. naredne godine izvodi Interventnu preventivnu deratizaciju, što znači da u potpunosti preuzima sve obaveze iz kontrole glodara predviđene Programom deratizacije.
Za javne površine i javna dobra Izvođač deratizacije je obavezan obezbijediti kontinuitet deratizacije koji se postiže obradom mjesta koja služe kao stalna legla i staništa glodara uspostavljanjem tzv "stalnih hranilišta" koja se održavaju do 01. 04. naredne godine.

2. PLANIRANJE, IZVOĐENJE, NADZOR I SREDSTVA ZA DERATIZACIJU

Program deratizacije je sastavni dio Odluke o obaveznoj preventivnoj sistematskoj deratizaciji na području Kantona Sarajevo.
Izvođač deratizacije mora imati odobrenje Federalnog ministarstva zdravstva koje uključuje upotrebu otrova II i III grupe iz Pravilnika o uslovima u pogledu stručne spreme zaposlenika, tehničke opremljenosti, prostorija i drugih uslova kojima moraju udovoljavati zdravstvene ustanove, privredna društva odnosno fizičke osobe-obrtnici za obavljanje dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije.
Stručni nadzor nad izvođenjem deratizacije, za javne površine i javna dobra, vrše higijensko- epidemiološke ekipe Zavoda.
Upravni nadzor nad provođenjem ove odluke, te nadzor nad organizacijom i izvođenjem deratizacije vrši Sanitarna inspekcija.
Sanitarna inspekcija po svom nalazu ili nalazu Zavoda može zabraniti ili obustaviti izvođenje deratizacije iz slijedećih razloga:
a) kada se utvrdi da izvođač deratizacije koristi preparate čija efikasnost nije provjerena i čija upotreba nije dozvoljena,
b) kada se utvrdi da nisu ispunjeni uslovi propisani u članu 6. odluke,
c) kada se utvrdi da radnici koji vrše deratizaciju nemaju propisanih uslova za vršenje deratizacije.
O svim nalazima sanitarna inspekcija obavještava Koordinacioni odbor i Zavod.
U slučaju nekvalitetnog ili nepotpunog izvršenja deratizacije, Sanitarna inspekcija će predložiti Koordinacionom odboru da narediti da se postupak deratizacije ponovi o trošku izvođača ili predložiti raskid ugovora na štetu izvođača deratizacije.

3. NADZOR I KONTROLA IZVOĐENJA DERATIZACIJE

NADZOR predstavlja trajnu, organizovanu aktivnost čija je osnovna zadaća sistematsko prikupljanje, analiziranje i korištenje svih relevantnih podataka u vezi sa kontrolom izvođenja deratizacije.
KONTROLA u izvođenju deratizacije obezbjeđuje se na pet nivoa:
- od strane Koordinacionog odbora,
- od strane samog izvođača - interna kontrola,
- od strane vlasnika ili korisnika objekata ili prostora gdje je izvršena deratizacija - kontrola korisnika usluga,
- od strane Sanitarne inspekcije i Komunalnih inspekcija - kontrola od strane nadležnog organa uprave,
- od strane Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo - kontrola od strane stručne institucije.
U svim slučajevima kada se ocijeni da kvalitet radova ne zadovoljava, akcija će se prekinuti i uključiti novi izvođač radova, a sve na teret izvođača.

4. POSEBNE ODREDBE NADZORA

Izvođač radova je dužan da u potpunosti ispoštuje standarde izvođenja deratizacije i to:
a) kontrola postavljenih mamaca 10 dana od izvršene deratizacije,
b) dopuna mamaca ukoliko ih je 50% ili više pojedeno od strane glodara,
c) uklanjanje neutrošenih mamaca na propisan način poslije 25-30 dana od njihovog postavljanja
Izvođač radova je dužan u potpunosti ispoštovati standarde deratizacije u nultoj, prvoj i drugoj područnoj zoni izvođenja deratizacije.
Nakon završetka deratizacije neutrošene mamce i uginule glodare izvođač radova treba pokupiti i spaliti ili zakopati u zemlju, van slivnog područja uz nadzor Sanitarne inspekcije, u roku od 25 do 30 dana od dana postavljanja rodenticida.
Izvođač je dužan, za vrijeme rada, da svakodnevo vodi evidenciju o izvršenim deratizacijama, PUTEM EVIDENCIJSKIH KARTICA O OBAVLJENOJ DEZINFEKCIJI, DEZINSEKCIJI I DERATIZACIJI (OBRAZAC BROJ 2.) iz Pravilnika o uslovima u pogledu stručne spreme zaposlenika, tehničke opremljenosti, prostorija i drugih uslova kojima moraju udovoljavati zdravstvene ustanove, privredna društva odnosno fizičke osobe-obrtnici za obavljanje dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije.
Izvođač je dužan, za vrijeme rada, pored evidencijskih kartica o obavljenoj deratizaciji (obrazac broj 2) obezbijediti i slijedeću evidenciju - monitoring nadzora o izvršenim deratizacijama:

Monitoring nadzora broj 1.

Monitoring za nadzor provođenja deratizacije
kanalizacione mreže

Datum ____________________
Izvođač ____________________
Kontrola ovlaštenog lica ___________________
Broj revizijskih otvora (šahtova) u kojima je vršena deratizacija ___________
Ukupna dužina deratizovane kanalizacione mreže _______
Potpis ovlaštene osobe:

Monitoring nadzora broj 2.

Monitoring za nadzor provođenja deratizacije otvorenih vodotokova,

Datum _________
Izvođač _______________
Kontrola ovlaštenog lica općine ___________
Naziv vodotoka _______________
Broj izloženih parafinskih blokova ____________
Količina izložene mase - u kg ________________
Potpis ovlaštene osobe: _____________________

Monitoring nadzora broj 3.

Individualni karton - evidencije o dnevnom izvršenju deratizacije izvođača

Sastavni dio monitoringa nadzora broj 3. čine evidencijske kartice (obrazac broj 2), te monitoring nadzora broj 1. i 2.
Koordinacioni odbor, Sanitarna inspekcija i Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, pored ostalih obaveza, mogu vršiti monitoring nadzora provođenja deratizacije.

IX. MJERE SIGURNOSTI

Kod izvođenja svih faza deratizacije moraju se konstantno poduzimati neophodne mjere sigurnosti:
- Prilikom postavljanja mamaca treba paziti da isti ne dospiju u vodozaštitne zone slivnih područja ili vodotokove koji se koriste za dodatne potencijale za pijaće vode.
- Zabranjuje se svaka primjena rodenticida, bilo koje vrste u slivnom prostoru iznad mjesta gdje se voda prikuplja za prečišćavanje.
- Izvođač deratizacije je dužan da plakate o izvođenju deratizacije postavi na vidna mjesta, a u pisanim materijalima moraju biti istaknute opasnosti po ljude i domaće životinje, kao i tačan sastav mamaca - rodenticida, te njihov registrovani naziv.
- Izvođač deratizacije je dužan dati upute o prvoj pomoći i postupanje u slučaju zadesnog trovanja ljudi.
- U svakom slučajnom, zadesnom trovanju sa sredstvom za deratizaciju, izvršiti će se stručna elaboracija, a sve posljedice snosi izvođač deratizacije.
Tekst na kutiji-hranilici glodara:
DERATIZACIJSKA MEKA
ŠTETNA TVAR (OTROV) - NE DIRATI - NE PREMJEŠTATI
Naziv izvođača i adresa: ________________
Vrsta otrova:______________ (antikoagulant II generacija)
Antidot: ____________________________
U slučaju trovanja javiti se najbližoj zdravstvenoj ustanovi
- Izvođač deratizacije je obavezan sakupiti nepotrošene mamce u roku od 25-30 dana od postavljanja mamaca.
Izvođač deratizacija odgovoran je za ostvarivanje mjera kojima se štiti zdravlje stanovništva i čovjekova okolina od onečišćenja, trovanja i nanošenja šteta.

X. ZAVRŠNE NAPOMENE

Koordinacioni odbor, Sanitarna inspekcija i Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, pružati će stručnu pomoć svim učesnicima u realizaciji Programa obavezne preventivne sistematske deratizacije na području Kantona Sarajevo.