Aktio

Općina Ilidža - Općinsko vijeće

Odluka o provođenju izmjena i dopuna Regulacionog plana "Stup Nukleus"

Na osnovu člana 44. stav (3) i člana 45. stav (2) Zakona o prostornom uređenju ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 7/05) i člana 28. i 87. Statuta Općine Ilidža - prečišćeni tekst ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 33/10), Općinsko vijeće Ilidža na 29. redovnoj sjednici održanoj dana 19.01.2012. godine donijelo je

ODLUKU
O PROVOĐENJU IZMJENA I DOPUNA REGULACIONOG PLANA "STUP NUKLEUS"

Član 1.

Ovom Odlukom utvrđuju se uslovi korištenja, izgradnje, uređenja i zaštite prostora i način provođenja Izmjene i dopune Regulacionog plana "Stup-Nukleus" (u daljem tekstu: Plan), a naročito granice prostorne cjeline, urbanističko-tehnički uslovi za izgradnju građevina, uslovi za uređenje građevinskog zemljišta, uređenje zelenih i slobodnih površina, te odnosi prema postojećim objektima.

Član 2.

Granica obuhvata polazi od tačke br.1 koja se nalazi na ivici projektovane saobraćajnice, a ima koordinate y=6525976, x=4854908, zatim produžava na sjeveroistok idući projektovanom saobraćajnicom (obuhvata je) i dolazi u tačku br.2 sa koordinatama y=6527257, x=4855607, potom se lomi na jug idući XI transverzalom u dužini od 264m (ne obuhvata je), te skreće na zapad idući putem (obuhvata ga) i dolazi na sjeveroistočni rub parcele k.č. 295/1, koji ima koordinate y=6527201, x=4855360. Granica obuhvata produžava na jugozapad međama parcela k.č. 1186, 2101, 1153/14 (obuhvata ih) i dolazi u tačku br. 4 koja se nalazi na parceli k.č. 1151/4, a ima koordinate y=6526907, x=4855062, potom nastavlja u pravcu juga i jugozapada idući planiranim saobraćajnicama koje idu preko parcela k.č. 1151/4, 1149/3, 1146/2, 1142/5, 1143/5, 1272/5, 1272/7, 1272/9, 1272/10, 1271/1, 1270/6, 1270/7, 1270/2, i dolazi u tačku br.5 koja ima koordinate y=6526873, x=4854667, a nalazi se na parceli k.č. 2098, granica potom nastavlja na sjeverozapad idući putem k.č. 2098 (obuhvata ga), i dolazi do tačke br.6 koja se nalazi parceli k.č. 2098, a ima koordinate y=6526583, x=4855010, potom se lomi na jugozapad sijekući u blagom luku parcele k.č. 1077, 1080/2 u dužini od 105 m, te na sjeverozapad preko parcela k.č. 1080/12, 1080/11, 1080/1 i dolazi do tačke br. 7 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 1082/1 i 1080/1, a ima koordinate y=6526451, x=4854986, potom se lomi na zapad sijekući u pravoj liniji parcelu k.č. 1082/1, i dolazi do raskršća planiranih saobraćajnica, granica zatim produžava na jugozapad, te sjeverozapad idući planiranim saobraćajnicama, a koje idu preko parcela k.č. 1082, 1044/1, 1035, 1036/2, 1037, 1572/6, 1573, 1572/3, 1550, 1550, 1549, 1589,

1623, 1625, 1651, i dolazi do mjesta odakle je opis granice i počeo.

Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Stup, općina Ilidža.

Površina obuhvata iznosi k.č. P=54,6 ha.

Član 3.

Izgradnja na ovom području vršiće se na osnovu ovog Plana.

Član 4.

U obuhvatu Plana definisane su zone sa sljedećim namjenama:

  • -
    Zona mješovitog stanovanja 13,7 ha
  • -
    Stambeno-poslovna zona 13,4 ha
  • -
    Stambeno-poslovna zona sa centralnim sadržajima 2,2 ha
  • -
    Društvena infrastruktura 2,6 ha
  • -
    Komunalna privreda 1,5 ha
  • -
    Površine primarnih koridora saobraćajnica

Član 5.

Urbanističko tehnički uslovi za izgradnju građevina:

Regulaciona i građevinska linija:

  • -
    Građevinske parcele utvrđene su regulacionom linijom i definisane su u grafičkom dijelu Plana;
  • -
    Planom utvrđene parcele moguće je, zavisno od potrebe potencijalnih investitora spajati, pri čemu se ne može remetiti planirani saobraćajni koncept i mijenjati utvrđena građevinska linija prema ulici.
  • -
    Obzirom na raspoloživost imovinsko-pravnim podacima, utvrđivanje zemljišta za redovnu upotrebu postojećih-legalno izgrađenih objekata će utvrđivati nadležna općinska služba.
  • -
    Spajanje dvije ili više parcela u jednu za potrebe utvrđivanja parcele za redovnu upotrebu postojećeg objekta je moguća, ali uz prethodnu pismenu saglasnost korisnika ili vlasnika svih predmetnih parcela.
  • -
    Građevinska linija utvrđuje dio građevinske parcele na kojoj je moguće izgraditi građevinu, odnosno liniju iskolčenja objekta u sklopu kojeg investitor može razigrati i slobodno definisati tlocrt objekta;
  • -
    Građevinska linija utvrđena grafičkim dijelom plana se može preći, samo ako je minimalna udaljenost između objekata 20 metara i to:
    • a)
      Za maksimalno 2,0 metra, kod nadzemnih etaža planiranih obekata do spratnosti P+8;
    • b)
      Za maksimalno 1,0 metar, kod nadzemnih etaža planiranih obekata do spratnosti P+8;

Eventualnim proširenjem planiranih objekata se ne može mijenjati utvrđeni pješački saobraćajni koncept, odnosno širina trotoara ne može biti manja od 1,5 metar. Građevinska linija objekta prema ulici mora odražavati kontinuitet uličnog platna.

  • -
    Predlaže se povlačenje građevinske linije jedne ili više završnih etaža za minimalno 1,0 metar, čija je spratnost P+4 i više.
  • -
    Građevinsku liniju utvrđenu planom mogu preći za maksimalno 2,0 metra, arhitektonsko-oblikovni elementi kao što su nadstrešnice, terase i balkoni, ali do nivoa druge nadzemne etaže i ukoliko je distanca do susjednog objekta i manja od 18 metara. Navedeni istaci mogu biti realizovani samo u okviru pripadajuće parcele na visini kote ploče prvog sprata.
  • -
    Ukoliko se u toku pribavljanja urbanističke saglasnosti utvrdi da zbog imovinsko pravnih odnosa nije moguće realizovati planirani objekat u predviđenom gabaritu neophodno je izvršiti povlačenje planirane regulacione i građevinske linije objekta na ivicu pripadajuće parcele;
  • -
    Planirane građevine čija se građevinska linija nalazi na ivici parcele susjeda mora imati zabati zid.
  • -
    Građevinska linija podrumske etaže može biti i veća od građevinske linije osnovnog gabarita objekta ili povezivati dva ili više stambena bloka, ali samo na dijelu koji je cijelom površinom ukopan u odnosu na uređeni teren i ne ugrožava osnovnu funkciju komunalne infrastrukture i objekata na susjednim parcelama. Udaljenost građevinske linije podruma u odnosu na susjednu parcelu je minimalno 1,0 m zbog mogućnosti realizacije zaštite građevinske jame. Za realizaciju podrumskih etaža neophodan je projekat osiguranja građevinske jame;

Spratnost objekata:

Planirana spratnost i odstojanje objekata utvrđene su Planom, naznačene u grafičkim prilozima i ne mogu se mijenjati osim u slučajevima koji su propisani ovom odlukom;

Etaže objekta su: podrum ("Po"), suteren ("S"), prizemlje ("P"), spratovi ("1", "2",...), potkrovlje ("Pt");

  • -
    Spratnost objekata na kosom terenu odnosi se na dio vertikalnog gabarita objekta lociranog na nižoj strani uređenog terena, odnosno računa se od kote najnižeg ruba uređenog terena uz građevinu;
  • -
    Podrumom se smatra najniža etaža zgrade koja je najmanje jednom polovicom volumena i sa svim stranicama ukopana u odnosu na uređen teren (više od 50%). Jedna ili više podrumskih etaža mogu se realizirati kod izgradnje planiranih građevina, pod uslovom da se obezbijede odgovarajuće tehničke mjere u cilju zaštite od podzemnih i površinskih voda kao i obrušavanja terena (projekat osiguranja građevinske jame);
  • -
    Suteren je etaža dijelimično ukopana u teren sa tri strane i slobodnim pročeljem, kao i etaža zgrade koja je ukopana u odnosu na uređen teren između jedne četvrtine do jedne polovine svog volumena (između 25% i 50%);
  • -
    Potkrovnom etažom se smatra prostor ispod krovišta sa visinom nadzitka do 150 cm. Visina nadzitka se mjeri od gornje kote poda potkrovlja do spoja nadzitka sa krovnom konstrukcijom;
  • -
    Tavanom se smatra prostor ispod krovišta sa visinom nadzidka do 60 cm. Visina nadzitka se mjeri od gornje kote poda potkrovlja do spoja nadzitka sa krovnom konstrukcijom;

Za spratnost objekata koja je veća od P+2 udaljenost objekata mora biti minimalno 14 metara;

Za spratnost objekata koja je veća od P+4 udaljenost objekata mora biti minimalno 16 metara;

Za spratnost objekata koja je veća od P+6 udaljenost objekata mora biti minimalno 18 metara;

Za spratnost objekata koja je veća od P+8 udaljenost objekata mora biti minimalno 20 metara;

Arhitektonsko oblikovanje:

Pri arhitektonskom oblikovanju i materijalizaciji novu izgradnje, te rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnju postojećih objekata poštivati sljedeće smjernice:

  • -
    Kod arhitektonskog oblikovanja objekata birati slobodnije funkcionalno oblikovanje, sa jednostavnim, mirnim arhitektonskim linijama i formom jednostavnih kubusa. Savremeni način tretiranja fasade treba biti sa aspekta forme, kolorita i upotrebe savremenih materijala;
  • -
    Kod arhitektonskog oblikovanja preporučuje se izvlačenje i uvlačenje u okviru horizontalnog gabarita objekta, te ukoliko se radi o objektima čija dužina prelazi 50 metara vertikalama izdjeliti objekat u lamele, poštivajući ritam uličnog fronta i uslove vezane za građevinsku liniju koji su utvrđeni ovim članom;
  • -
    Kod arhitektonskog oblikovanja objekata veće spratnosti i volumena preporučuje se smicanje i povlačenje vertikalnog gabarita, naročito završnih etaža, uz povremeno naglašavanje horizontala, kako bi se vizuelno ublažio vertikalni volumen.
  • -
    Novi ili zamjenski objekti moraju svojim likovnim izrazom proporcijama, arhitekturom i odnosom masa, činiti oblikovnu cjelinu sa susjednim novorealiziranim i planiranim objektima ili blokom u cjelini;
  • -
    Pri kolorističkoj obradi preporučuje se ublažena bijela ili svijetlo pastelne u kombinaciji sa neutralnim nijansama;

Završna etaža i krovište:

  • -
    Kod kolektivnih objekata veće spratnosti-preporučuje se primjena jednostavnih krovnih formi: ravnih krovova, krovova sa blagim nagibom krovnih ravni sakrivenih obodnom atikom ili jednovodnih krovova sa blagim nagibom.
  • -
    Krovovi objekata manje spratnosti mogu biti i kosi, ali pod uvjetom, da se krovni nagib prilagodi nagibu na susjednim objektima, odnosno za objekte u nizu sa zabatnim zidom je neophodno ujednačiti krovnu ravan. Prosječni nagib je cca 30 o.
  • -
    Za objekte u nizu može se kombinovati i realizacija sa ravnim krovom, ali pod uslovom povlačenja završne etaže za minimum 1,5 m unutar građevinske linije.
  • -
    Ne dozvoljava se primjena mansardnog krova.
  • -
    U slučaju primjene kosih krovova i tavanski se prostori mogu koristiti za sadržaje koji su u funkciji primarne namjene objekta, odnosno za proširenje postojećih ili uspostavu novih stambenih jedinica.

Ostali uslovi:

  • -
    Koeficijent izgrađenosti utvrđen je i prezentiran u tekstualnom obrazloženju Plana;
  • -
    Nivelacione kote prizemlja planiranih objekata u odnosu na saobraćajnicu - ulicu utvrdit će se na osnovu nivelacionih kota saobraćajnica datih u Planu;
  • -
    Nivelaciona kota prizemlja ili suterena u objektima u kojima je predviđen poslovni prostor mora se izvesti najmanje 15.0 cm više od kote niveleta pločnika;
  • -
    Priključke na saobraćajnice i mrežu komunalne infrastrukture treba u svakom konkretnom slučaju projektovati u skladu sa Planom (važećim tehničkim normativima) na osnovu faza komunalne infrastrukture koje su sastavni dio Plana;
  • -
    Za sve novoplanirane sadržaje mora se obezbijediti saobraćajni pristup, a prema normativima odgovarajući broj mjesta za parkiranje/garažiranje.
  • -
    Pristup u podzemne garaže rampama se može realizovati sa sekundarnih naseljskih saobraćajnica, prostora planiranog parkinga ili drugog prostora u okviru parcele, pri čemu početak rampe mora biti udaljen minimalno 8,0 metara od osovine pristupne saobraćajnice. Interni pristup do parkirnih ili garažnih mjesta može se realizovati i kroz pasaže u parterima objekata.

Član 6.

  • -
    Za postojeće parcele na kojima nisu predviđene intervencije, povećanje horizontalnih gabarita može biti do 50%, shodno prostornim mogućnostima, a spratnost usklađena sa prosječnom spratnošću susjednih objekata.
  • -
    Za postojeće parcele na kojima nisu predviđene intervencije, a prostorne mogućnosti dozvoljavaju povećanje horizontalnih gabarita većih od 50%, kao i povećanje spratnosti koje mora biti usklađeno sa spratnošću susjednih objekata, investitor mora uraditi urbanističko-arhitektonsko rješenje parcele sa urbanističko-tehničkim uslovima utvrđenim članom 5. ove odluke.
  • -
    Postojeći objekti koji se zadržavaju ovim Planom, mogu se rekonstruisati, sanirati, redizajnirati, dograditi, nadzidati ili izvršiti zamjena građevinskog fonda, kako za potrebe stanovanja, tako i za potrebe dobivanja poslovnog prostora, uz uslov da se u njima obavljaju djelatnosti koje ne ugrožavaju čovjekovu okolinu i standard života u susjednim zgradama. Započeti objekti i temelji koji se nalazi u granicama ovog obuhvata se zadržavaju u postojećim horizontalnim gabaritima, a spratnost objekata se može kretati od P+1 do P+2 u zavisnosti od spratnosti susjednih objekata.
  • -
    Za dobivanje urbanističke saglasnosti za navedene intervencije potrebno je imati: idejni projekat, urbanističko rješenje građevinske parcele i geotehnički izvještaj od strane ovlaštene institucije;
  • -
    Nadziđivanje postojećih objekata može se dozvoliti uz uslov da objekat na kojem se vrši nadziđivanje mora zadovoljiti konstruktivno-seizmičke uslove, te da spratnost nadzidanih objekata treba biti usklađena sa prosječnom visinom okolnih objekata.
  • -
    Kod nadziđivanja-dogradnje postojećih objekata, nadzidani-dograđeni dio objekta uskladiti sa postojećim u cilju unapređenja estetskih vrijednosti postojećeg izgleda objekta (član 5. ove Odluke). Objekat koji se nadziđuje mora da zadovoljava

Član 7.

Planom su utvrđena dva lokaliteta (UP"A" i UP"B") za izradu Urbanističkog projekta ili Idejnog urbanističkog-arhitektonsko rješenja na nivou Urbanističkog projekta.

Lokalitet UP"A" je podijeljen u tri zone za koje se mogu raditi pojedinačni urbanistički projekti ili jedan jedinstven za cijeli prostor. Kod ovog lokaliteta je utvrđena maksimalna ulična građevinska linija, spratnost objekata i koeficijent izgrađenosti. Utvrđene građevinske linije se mogu preći samo u podzemnim i suterenskim etažama za potrebe realizacije garažnog prostora čiji gabarit ne može preći utvrđenu regulacionu liniju.

Koeficijent izgrađenosti na ovom lokalitetu se može kretati od 2,5 do 3,0, uz poštivanje uslova vezanih za spratnosti i distance između objekata utvrđenih članom 5. ove odluke.

Lokalitet UP"B" predstavlja zonu podijeljenu u dva segmenta, a na kome se mogu planirati objekti vezani za saobraćajnu privredu (garaže, parking, auto-salon, tehnički pregled vozila itd).

Član 8.

Za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata koji su ralizovani na ivicama parcela sa susjednom parcelama, a imaju otvore mora se izvršiti njihovo zatvaranje u cilju dobivanja zabatnog zida prema susjedu ili izvršiti povlačenje (uklanjanje dijela) objekta za minimalno 2,0 metra. Zadržavanje postojećih otvora je moguće samo uz pismenu saglasnost susjeda.

Za legalizaciju postojećih objekata koji se Planom zadržavaju, a nalaze se na površinama koje su geoinžinjerskim elaboratom utvrđene kao:

  • -
    Uslovno stabilni tereni-naknadna urbanistička saglasnost može se odobriti uz izradu geotehničkog izvještaja koji će sadržavati geološka svojstva (stabilnost), stanje objekta i uslove fundiranja po izvedenom stanju;
  • -
    Stabilni tereni-naknadna urbanistička saglasnost se može odobriti uz detaljan geološki izvještaj.

Legalizacija postojećih pomoćnih objekata i izgradnja novih može se odobriti ako za to postoje prostorne mogućnosti, a o čemu će odlučiti nadležna općinska služba.

Član 9.

Uređenje građevinskog zemljišta se mora izvesti u obimu i na način kako je to predviđeno Planom.

Izgradnja građevina se ne može započeti bez prethodnog minimalnog uređenja građevinskog zemljišta, pod čime se podrazumijeva obezbjeđenje saobraćajnog pristupa parceli, priključenje na vodovodnu, kanalizacionu i elektroenergetsku mrežu, eventualno izmještanje vodova komunalne infrastrukture, te potrebnih radova na stabilizaciji terena.

Izgradnja građevina ne može započeti prije uklanjanja objekata predviđenih za rušenje. Izuzetno se ovi objekti mogu koristiti za potrebe gradilišta, ali se isti moraju ukloniti prije tehničkog prijema građevine.

Privremeno korištenje građevinskog zemljišta koje nije privedeno krajnjoj namjeni se ne može odobriti.

Član 10.

Na postojećim objektima koji su predviđeni za rušenje mogu se odobriti samo radovi tekućeg održavanja.

Za objekte koji su izgrađeni bez odgovarajućih saglasnosti, a ovim Planom su predviđeni za rušenje u svrhu realizacije saobraćajnica, naknadna urbanistička saglasnost se ne može odobriti;

Član 11.

Prizemlja i sutereni postojećih i planiranih individualnih i kolektivnih stambenih objekata se mogu pretvarati u poslovni prostor (spratne etaže samo u kancelarijski prostor).

Član 12.

U poslovnom prostoru mogu se obavljati sve djelatnosti koje ne ugrožavaju prirodnu sredinu i okoliš, koje ne remete korištenje susjednih objekata i sadržaja i koje se vrše u objektima izgrađenim u skladu sa važećim propisima (u odnosu na djelatnosti koje se u njima vrše);

Član 13.

Izgradnja objekata privremenog karaktera se ne može odobriti, izuzimajući privremene objekte za potrebe gradilišta.

Privremeni objekti za potrebe gradilišta se moraju ukloniti prije podnošenja zahtjeva za tehnički prijem građevine.

Član 14.

Ograde kod stambenih objekata se predviđaju jedino za slobodnostojeće individualne objekte i objekte u nizu. Ograda može biti maksimalne visine 1.20 m i postavljena po regulacionoj liniji. Ograde trebaju biti realizovane tako da budu transparentne uz kombinaciju sa živim materijalom (živa ograda).

Član 15.

Saobraćajne površine, površine za parkiranje i garažiranje vozila utvrđene su planom-faza saobraćaja.

Interne saobraćajnice za čije proširenje nisu postojale prostorne i imovinsko-pravne mogućnosti, zadržavaju se kao saobraćajni pristup u postojećim gabaritima.

Postojeći objekti koji se nalaze u zonama ugla preglednosti se zadržavaju do podnošenja zahtjeva za rekonstrukciju ili izgradnju zamjenskog objekta, pri čemu prizemlje istih ne može prelaziti navedenu liniju.

Parkiranje - garažiranje se mora obezbijediti u sklopu pripadajuće parcele, unutar gabarita objekta ili jedne ili više podzemnih etaža garaže. Garaže u okviru blokova se mogu povezivati u podzemnim etažama, ali da pri tome ne remete komunalnu infrastrukturu. Nema parkiranja u okviru ozelenjenih blokova, izuzev realizacije pristupne rampe za podzemnu garažu.

Za objekte koji se nalaze na raskršću (uglovnica) i nemaju kolski pristup parkiranje i garažiranje rješavati u okviru kolektivnih garaža.

Prilikom izdavanja urbanističke saglasnosti, a na osnovu tražene bruto građevinske površine i namjene, neophodno je odrediti broj parking - garažnih mjesta i to na sljedeći način:

  • -
    za stambenu izgradnju 1 stan - 1 parking mjesto,
  • -
    za poslovne sadržaje jedno parking mjesto na 60 m2 /max. BGP

Parkiranje i garažiranje vozila za potrebe individualnog stanovanja mora se obezbijediti na parceli koja pripada stambenom objektu. Garaža se može na parceli locirati u sklopu stambenog objekta, odnosno u okviru zadate građevinske linije. Moguća je i izgradnja garaža bočno u odnosu na planirani objekat, tako da njegova udaljenost od regulacione linije prema saobraćajnici bude ista ili veća od udaljenosti planiranog objekta, a na način koji omogućava izgradnju istog objekta na susjednoj parceli, odnosno pod uslovom da su vlasnici obje parcele saglasni. Objekti garaže mogu biti samo prizemni.

Interni saobraćaj koji je u grafičkom prilogu definisan u okviru građevinskih parcela sa stambeno - poslovnim objektima realizuje sam investitor. Prikazani interni saobraćaj u okviru navedenih parcela se može i mijenjati, ali pod uslovom da se zadovolji propisan broj parking mjesta i minimum 15% zelenila.

Član 16.

Unutar saobraćajnog ugla preglednosti ne mogu se postavljati ograde, vršiti sadnja visokog zelenila ili graditi druge fizičke strukture.

Član 17.

Ovim Planom utvrđene su kategorije zelenila:

  • 1.
    zelenilo uz objekte individualnog stanovanja, stambeno-poslovne i objekte kolektivnog stanovanja,
  • 2.
    zelenilo uz objekte centralnih djelatnosti,
  • 3.
    zelenilo ograničenog karaktera (voćnjaci, bašte),
  • 4.
    zaštitno zelenilo,
  • 5.
    linijsko zelenilo uz saobraćajnice.

Površine utvrđene kao neke od ovih kategorija ne mogu se koristiti za druge namjene, niti se mogu graditi objekti koji nisu u skladu sa funkcijom koju ta kategorija zelenila treba da ostvari.

Tehnički prijem arhitektonskih i drugih objekata podrazumijeva i prijem izvedenih radova na uređenju zelenih površina.

Izgradnja i uređenje zelenih površina vrši se u skladu sa prethodno pribavljenom (odgovarajućom) dokumentacijom urađenom na osnovu Idejnog rješenja hortikulture, koja je sastavni dio Plana.

U zonama zelenila se može odobriti izgradnja pješačkih staza sa urbanim mobilijarom.

Član 18.

Uslovi za sklanjanje stanovništva i materijalnih dobara moraju biti obezbijeđeni u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća (''Službene novine Federacije BiH'', broj 39/03, 22/06, 43/10) i odredbama Uredbe o mjerilima, kriterijima i načinu izgradnje skloništa i tehničkim normativima za kontrolu ispravnosti skloništa (''Službene novine Federacije BiH'', broj 21/05).

Član 19.

U postupku donošenja urbanističke saglasnosti i odobrenja za građenje, nivelete pješačkih saobraćajnica, kao i prilazi i ulazi u građevine, moraju biti isprojektovani i izvedeni prema Uredbi o urbanističko-tehničkim uslovima, prostornim standardima i normativima za otklanjanje i sprečavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera za kretanje invalidnih lica koja koriste tehnička i ortopedska pomagala (''Službene novine Kantona Sarajevo'', broj 5/00);

Član 20.

Pri izdavanju dozvole za građenje arhitektonskih objekata potrebno je pribaviti inženjersko - geološki i geo - tehnički nalaz i uslove temeljenja od stručnih institucija, a statički proračun mora se dimenzionirati za potrebe najmanje 8o MCS.

Tehnička dokumentacija za realizaciju novih objekata mora biti u saglasnosti sa preporukama vezanim za konstruktivne elemente same građevine i neophodnih radova na okolnom terenu na osnovu detaljnog inženjersko - geološkog i geo - tehničkog izvještaja, koji treba biti urađen od strane ovlaštene firme.

Obim i kvalitet izvedenih radova vezanih za geoinženjerske uslove moraju biti verifikovani u okviru tehničkog prijema, a upotrebna dozvola se ne može izdati ukoliko predviđeni radovi nisu u obimu i kvalitetu zadovoljavajući;

Član 21.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Broj 01-02-141/12-11-3
19. januara 2012. godine
Ilidža

Predsjedavajuća
Dr. Smiljana Viteškić, s. r.