Aktio

Federalno ministarstvo finansija/financija

Smjernice za razvoj upravljačke odgovornosti u javnom sektoru u Federaciji Bosne i Hercegovine Sarajevo, april 2021. godine

FEDERALNO MINISTARSTVO FINANSIJA

SMJERNICE
ZA RAZVOJ UPRAVLJAČKE ODGOVORNOSTI U JAVNOM SEKTORU U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE Sarajevo, april 2021. godine

SADRŽAJ

  • 1.
    UVOD
  • 2.
    UPRAVLJAČKA ODGOVORNOST-POJAM I ZAKONSKA OBAVEZA
  • 3.
    PREDUSLOVI ZA RAZVOJ UPRAVLJAČKE ODGOVORNOSTI
  • 4.
    ODGOVORNOST RUKOVODSTVA ZA FINANSIJSKO UPRAVLJANJE I KONTROLU

4.1 Uloga koordinatora za finansijsko upravljanje i kontrolu i organizacionih jedinica za finansije

  • 5.
    DELEGIRANJE OVLAŠTENJA I ODGOVORNOSTI

5.1. Zašto je važno delegirati ovlaštenja i odgovornosti?

5.2 Područja/procesi u kojima je naročito potrebno urediti ovlaštenja i odgovornosti

5.3 Kako delegirati ovlaštenja i odgovornosti

  • 6.
    IZAZOVI PRAKTIČNE PRIMJENE UPRAVLJAČKE ODGOVORNOSTI
  • 7.
    PREDNOSTI RAZVIJENE UPRAVLJAČKE ODGOVORNOSTI
  • 8.
    PREPORUKE ZA PRIMJENU UPRAVLJAČKE ODGOVORNOSTI S PRAKTIČNIM PRIMJERIMA
  • 9.
    ZAKLJUČAK

PRILOG 1: Procedura o procesu izrade finansijskog zahtjeva za organizacione jedinice

1.UVOD

Smjernice za razvoj upravljačke odgovornosti u javnom sektoru u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Smjernice) pripremljene su u cilju boljeg razumijevanja i primjene koncepta upravljačke odgovornosti u organizacijama javnog sektora u Federaciji BiH 6, u skladu sa Zakonom o finansijskom upravljanju i kontroli u javnom sektoru u Federaciji Bosne i Hercegovine 7 (u daljem tekstu: Zakon o FUK), te zahtjevima u procesu evropskih integracija.

Evropska komisija definira upravljačku odgovornost kao "proces na osnovu kojeg su rukovodioci na svim nivoima odgovorni za, i po potrebi dužni da obrazlože, odluke i postupke poduzete u pravcu ostvarivanja ciljeva organizacije kojom upravljaju. Upravljačka odgovornost podrazumijeva odgovornost za dobro finansijsko upravljanje na svim nivoima, odnosno odgovarajuću organizaciju, procedure i izvještavanje o rezultatima organizacije." 5

Naime, finansijsko upravljanje i kontrola provodi se u cilju unapređenja sistema javnih internih kontrola u organizaciji, a koncept upravljačke odgovornosti smatra se ključnim pitanjem i preduslov je za funkcioniranje svih dijelova sistema internih finansijskih kontrola u javnom sektoru.

Svrha Smjernica je da osiguraju podršku praktičnoj implementaciji upravljačke odgovornosti u javnom sektoru u Federaciji BiH i detaljnije pojasne:

  • -
    pojam upravljačke odgovornosti i zakonske obaveze rukovodilaca organizacije;
  • -
    odgovornost rukovodioca za finansijsko upravljanje i kontrole;
  • -
    zašto je važno i kako delegirati ovlaštenja i odgovornosti;
  • -
    izazovi u primjeni upravljačke odgovornosti u praksi, te
  • -
    preporuke za razvoj upravljačke odgovornosti s praktičnim primjerima koje korisnicima mogu poslužiti u njihovoj praksi.

Smjernice su namijenjene rukovodiocima organizacija i drugim rukovodiocima na ostalim nivoima upravljanja u organizacijama javnog sektora u Federaciji BiH (pomoćnici ministara i direktora, sekretari, rukovodioci osnovnih i unutrašnjih organizacionih jedinica i dr.), kao i svim zaposlenicima radi boljeg razumijevanja.

One dodatno razrađuju obavezu rukovodećeg osoblja koje raspolaže javnim resursima u organizaciji da odgovaraju za fiskalna, upravljačka i programska zaduženja koja su im povjerena, te da izvještavaju one koji su im ta zaduženja prenijeli. 1

2. UPRAVLJAČKA ODGOVORNOST-POJAM I ZAKONSKA OBAVEZA

Upravljačka odgovornost prepoznata je kao jedan od osnovnih principa oblasti internih finansijskih kontrola u javnom sektoru (eng. Public Internal Financial Control, skr. PIFC). U tom smislu, Evropska komisija je definirala osam principa koji trebaju poslužiti kao osnova za efikasnu javnu internu kontrolu, a upravljačka odgovornost je upravo jedan od njih 2.

Zakon o FUK, vodeći se principima Evropske komisije, definirao je upravljačku odgovornost kao obavezu rukovodilaca na svim nivoima upravljanja u organizaciji da sve poslove obavljaju zakonito, poštujući principe ekonomičnosti, efektivnosti, efikasnosti i javnosti, kao i da za svoje odluke, postupke i rezultate odgovaraju onome koji ih je imenovao ili im prenio odgovornost. 3

Zakonski okvir uređuje upravljačku odgovornost rukovodilaca organizacija i omogućava rukovodiocu organizacije da prenese ovlaštenja i nadležnosti na druga lica, međutim, ukupna i konačna nadležnost, ovlaštenje i odgovornost lica zaduženih za upravljanje (ministri, viši rukovodioci, upravljački organi) jeste da imaju nadležnost, ovlaštenje i naposljetku odgovornost za sve aspekte funkcioniranja tog korisnika javnih sredstava, njegove rezultate i utjecaj. 4

Dakle, koncepti ovlaštenja, odgovornosti i nadležnosti su međusobno uslovljeni i povezani:

Slika 1. Povezanost ovlaštenja, odgovornosti i nadležnosti

Nadležnost predstavlja sposobnost ili pravo da se naloži donošenje odluka koje se odnose na korištenje delegiranih resursa (ljudskih, finansijskih), u svrhu ostvarivanja ciljeva koji su obuhvaćeni datim ovlaštenjima.

Ovlaštenje predstavlja obavezu izvršenja dodijeljenih zaduženja/dužnosti. Ono se dodjeljuje na osnovu nadležnosti davaoca ovlaštenja – prava na postupanje, i sa sobom nose odgovornost.

Odgovornost 8 predstavlja obavezu da se onima koji su dodijelili određena ovlaštenja odgovara za ispunjavanje tih ovlaštenja (obaveza postupanja). Odgovornost obuhvata i davanje informacija, kao i obrazloženja i razloga za provođenje određenih postupaka, aktivnosti ili odluka.

Lice kojem je dodijeljeno ovlaštenje, odgovornost u pravom smislu te riječi demonstrira kada jasno istakne šta namjerava da poduzme, način na koji će to ostvariti i u kojoj mjeri, ostvari predviđeno, te prikaže šta je učinjeno.

Primjena upravljačke odgovornosti zahtijeva modernizaciju pristupa upravljanju u javnom sektoru, u odnosu na tradicionalan način upravljanja organizacijom.

Slika 2. Načini upravljanja u organizaciji u primjeni upravljačke odgovornosti

Kod tradicionalnog načina upravljanja, fokus upravljanja i kontrole je najčešće na praćenju izvršenja budžeta/finansijskog plana i trošenja finansijskih sredstava, kao i usklađenosti sa zakonskim zahtjevima. Veoma malo ili nimalo pažnje se posvećuje ostvarivanju ciljeva i pokazateljima učinka, pa shodno tome, efikasnosti i efektivnosti u trošenju javnih finansijskih sredstava, čime se manje podržava upravljačka odgovornost.

Moderan način upravljanja zahtijeva da se sam proces upravljanja posmatra u širem smislu, pri čemu upravljanje podrazumijeva "uspostavljanje plana ili mape puta za ciljeve koje je potrebno ostvariti, opredjeljivanje sredstava za realizaciju plana u skladu sa predviđenim rokovima, kao i utvrđivanje onoga što je zaista ostvareno u poređenju sa prvobitno planiranim, utvrđivanje odstupanja i razloga odstupanja, kao i njihovo unošenje u prvobitne planove i odluke o opredjeljivanju sredstava. Rukovodstvo snosi odgovornost, što zahtijeva postojanje transparentnosti. Odgovornost zavisi od jasnoće i razumljivosti izvještavanja, kao i kapaciteta lica kojima se informacije dostavljaju na pregled, razmatranje i osporavanje." 9

U tom smislu upravljačka odgovornost treba da bude povezana i usklađena sa ciklusima planiranja i kontrole (od obaveze izvršenja, prava postupanja do izvještavanja koje treba potvrditi da li su poštovana pravila, ili nisu, u kojem slučaju je potrebno obrazložiti odstupanja).

Dakle, upravljačka odgovornost podrazumijeva odgovornost za sve aspekte upravljanja i donošenja odluka, od planiranja do izvještavanja, te od delegiranja do kontrole, a obuhvata obavezu rukovodioca da kroz sistem finansijskog upravljanja i kontrole osigura usklađenost poslovanja sa zakonima, ostalim propisima i internim procedurama, te usmjerenost poslovanja na rezultate (učinak, uspješnost), poštujući principe transparentnosti u radu organizacija javnog sektora:

Slika 3. Koncept upravljačke odgovornosti

Bitno je naglasiti da zahtjev za primjenu koncepta upravljačke odgovornosti predstavlja novi zahtjev za organizacije javnog sektora u procesu evropskih integracija Bosne i Hercegovine, međutim propisi koji su na snazi za organizacije javnog sektora u Federaciji BiH već sadrže odredbe koje su vezane za upravljačku odgovornost i koje podržavaju navedeni koncept.

U nastavku je data tabela u kojoj je dat primjer zakonskih, podzakonskih i drugih odredbi koje podržavaju koncept upravljačke odgovornosti u javnom sektoru u Federaciji BiH:

Tabela 1. Pregled pojedinih odredbi koje podržavaju koncept upravljačke odgovornosti u javnom sektoru u Federaciji BiH

PODRUČJE ODGOVORNOSTI

ZAJEDNIČKO ZA SVE KORISNIKE

SPECIFIČNOSTI

BUDŽETSKI KORISNICI

VANBUDŽETSKI KORISNICI

JAVNA PREDUZEĆA

ODGOVORNOST RUKOVODILACA ZA CILJEVE I KORIŠTENJE SREDSTAVA

Rukovodilac korisnika javnih sredstava odgovoran je da ciljeve organizacije ostvaruje upravljanjem tim sredstvima na zakonit, ekonomičan, efikasan i efektivan način

(član 12. stav 2. Zakona o FUK)

Rukovodilac budžetskog korisnika je odgovoran za zakonito i namjensko korištenje sredstava.

(član 44. stav 1. tačka 1. Zakona o budžetima u Federaciji Bosne i Hercegovine$$$„Službene novine FBiH“, br. 102/13, 9/14, 13/14, 8/15, 91/15, 102/15, 104/16, 5/18, 11/19 i 99/19$$$)

Budžetski korisnici odgovorni su za zakonito, namjensko, efikasno i ekonomično raspolaganje budžetskim sredstvima.

Budžetski korisnici odgovorni su za potpunu i pravovremenu naplatu prihoda i primitaka iz svoje nadležnosti, za njihovu uplatu u budžet i za izvršavanje svih rashoda i izdataka u skladu sa propisima.

(član 46. Zakona o budžetima u FBiH)

Budžetski korisnici odgovorni su za potpuno i pravovremeno uplaćivanje svih prihoda i primitaka na jedinstveni račun trezora.

(član 23. Zakon o trezoru u FBiH)$$$„Službene novine FBiH“, br. 26/16 i 3/20$$$

Rukovodilac vanbudžetskog korisnika (direktor fonda) odgovoran je za poslovanje fonda, namjensko trošenje sredstava i zakonitost rada.

(prema odredbama iz statuta donesenih na temelju posebnih zakona o osnivanju fonda)

Rukovođenje Zavodom

Za zakonitost rada Zavoda odgovoran je direktor koji ima svojega zamjenika. Direktor predstavlja i zastupa Zavod.

Uprava je dužna izraditi i nadgledati realizaciju trogodišnjeg plana poslovanja za javno preduzeće.

(član 11. tačka c), član 23. i član 24. Zakona o javnim preduzećima u FBiH)$$$„Službene novine FBiH“, br. 8/05, 81/08, 22/09 i 109/12$$$

 

DELEGIRANJE OVLAŠTENJA I ODGOVORNOSTI

Rukovodilac korisnika javnih sredstava može u skladu sa važećom regulativom o unutrašnjoj organizaciji i načinu rada prenijeti ovlaštenja na druge zaposlene u organizaciji.

Prenošenjem ovlaštenja prenosi se i dio odgovornosti na tog zaposlenika, međutim prenošenje ovlaštenja i odgovornosti ne isključuje odgovornost rukovodioca korisnika javnih sredstava.

(član 13. Zakon o FUK)

 

Odgovornost za planiranje i stvaranje obaveza, u okviru odobrenog budžeta, odnosno finansijskog plana, isključivo je na rukovodiocu budžetskog korisnika.

Odgovornost za pravilnost i tačnost unosa podataka je na licu koje je ovlašteno da vrši prijenos.

Ovjeravanje i potpisivanje knjigovodstvenih isprava na osnovu kojih se vrši unos podataka, vrši rukovodilac budžetskog korisnika ili lice koje je on pismeno ovlastio.

(Glava 3, član 2, tačka 8. Uputstva za izvršavanje budžeta sa Jedinstvenog računa Trezora)$$$„Službene novine FBiH“, broj: 34/16$$$

 

Kantonalni zavod zdravstvenog osiguranja, po ovlaštenju direktora Kantonalnog zavoda zdravstvenog osiguranja, mogu zastupati i drugi radnici u poslovima iz svoje nadležnosti.

(član 13. Statuta Zavoda zdravstvenog osiguranja Zeničko-dobojskog kantona)$$$„Službene novine ZDK“, broj: 11/16$$$

Uprava može na jednog ili više svojih članova izvršiti prijenos svake od dužnosti, uz jednoglasnu pisanu saglasnost nadzornog odbora, ali će uprava i dalje biti odgovorna za izvršenje svake od prenesenih dužnosti.

(član 21., Zakona o javnim preduzećima u FBiH)$$$„Službene novine FBiH“, br. 8/05, 81/08, 22/09 i 109/12$$$

ODGOVORNOST SREDNJEG I NIŽEG RUKOVODSTVA

 

Upravljačka odgovornost je obaveza rukovodilaca svih nivoa kod korisnika javnih sredstava da sve poslove obavljaju zakonito, poštujući principe ekonomičnosti,

efektivnosti, efikasnosti i javnosti, kao i da za svoje

odluke, postupke i rezultate odgovaraju onome koji ih

je imenovao ili im prenio odgovornost;

Član 3. tačka 21) Zakona o FUK

Osim rukovodioca korisnika javnih sredstava, za uspostavljanje, provođenje i razvoj FUK odgovorni su rukovodioci osnovnih organizacionih jedinica, odnosno osobe na koje je rukovodilac korisnika javnih sredstava prenio ovlaštenja u skladu sa članom 13. Zakona o FUK.

(član 5. stav (2) Pravilnika o provođenju FUK)$$$„Službene novine FBiH“, br. 6/17 i 3/19$$$

 

Sekretar organa državne službe

-      obavlja poslove od značaja za unutrašnju organizaciju i rad organa državne službe, koordinira radom odjela i sektora, sarađuje između organa i drugih tijela državne službe i preduzeća, realizira program rada organa državne službe i odgovoran je za korištenje finansijskih, materijalnih i ljudskih potencijala koji su mu povjereni i obavlja druge poslove koje mu odredi rukovodilac organa državne službe

-     za svoj rad i upravljanje odgovara rukovodiocu organa uprave

Rukovodilac uprave i ustanove koje se nalaze u sastavu ministarstva

-        rukovodi upravom, odnosno ustanovom u skladu sa zakonom

-      odgovara ministru i Vladi

Pomoćnik rukovodioca organa državne službe

-        obavlja poslove rukovodnog karaktera unutar osnovne organizacione jedinice i odgovoran je za korištenje finansijskih, materijalnih i ljudskih potencijala dodijeljenih osnovnoj organizacionoj jedinici

-     za svoj rad i upravljanje odgovara rukovodiocu organa državne službe

Šef unutrašnje organizacione jedinice

-      rukovodi jedinicom i obavlja složenije poslove i odgovoran je za korištenje finansijskih, materijalnih i ljudskih potencijala dodijeljenih unutrašnjoj organizacionoj jedinici

-      za svoj rad odgovara pomoćniku, odnosno sekretaru organa državne službe ako nema pomoćnika rukovodioca

(član 8. do član 12. Zakon o državnoj službi u FBiH koji se sukladno članu 74a može primjenjivati u kantonima u skladu sa zakonima kantona)

Direktor Središnje službe

-      rukovodi Središnjom službom

-      predlaže direktoru zavoda program rada, financijski plan, donošenje općih akata, uputstava i drugih akata zavoda

-      prati prikupljanje sredstava doprinosa

-      brine o zakonitom radu na rješavanju o pravima

-      zaključuje ugovor o radu sa zaposlenicima u Središnjoj službi i odlučuje o pravima i obavezama zaposlenika

-      za svoj rad odgovara Upravnom odboru i direktoru Zavoda

Šef unutrašnje organizacione jedinice (sektora, odjeljenja i odsjeka)

-      odgovorni za poslove iz nadležnost osiguranja (penzijskog, zdravstvenog, zapošljavanja); planove i analize finansijskog poslovanja, rješavanje u drugom stepenu; matične evidencije; IT i sl.)

(prema odredbama iz Statuta)

Uprava je dužna i odgovorna:

a) za dosljedno provođenje etičkog kodeksa u javnom preduzeću,

b) da osigura da sva odgovorna lica postupaju u skladu sa etičkim kodeksom tako što će se protiv lica koja krše navedeni kodeks provesti disciplinski postupak.

Uprava može na jednog ili više svojih članova izvršiti prijenos svake od navedenih dužnosti, uz jednoglasnu pisanu saglasnost nadzornog odbora, ali će uprava i dalje biti odgovorna za izvršenje svake od prenesenih dužnosti.

Član 21. Zakona o javnim preduzećima

ODGOVORNOST RUKOVODILACA ZA USPOSTAVU I RAZVOJ FUK I IZRADU INTERNIH PROPISA

Rukovodilac korisnika javnih sredstava odgovoran je za uspostavljanje, razvoj i implementaciju odgovarajućeg, efikasnog, efektivnog i

ekonomičnog FUK-a.

Rukovodilac korisnika javnih sredstava odgovoran je za izradu internih propisa o FUK-u i za implementaciju FUK-a u svim organizacionim jedinicama u organizaciji, poštujući principe zakonitosti, finansijskog upravljanja i transparentnosti u skladu sa standardima interne kontrole.

(član 12. st. (1) i (3) Zakona o FUK)

Rukovodilac budžetskog korisnika odgovoran je za efikasno i uspješno funkcioniranje sistema finansijskog upravljanja i kontrola u okviru budžetom utvrđenih sredstava.

Rukovodilac budžetskog korisnika obavezan je na godišnjem nivou podnijeti Izjavu o fiskalnoj odgovornosti.

(član 44. stav 1. tačka 2. i stav 2. Zakona o budžetima u FBiH)

Odgovorna lica budžetskih korisnika uspostavljaju i održavaju sistem upravljanja i računovodstvene kontrole nad odobrenim budžetima i odobrenim finansijskim planovima, operativnim budžetima, naplatama prihoda i primitaka i budžetskim izdacima i isplatama.

(član 12. stav 2. Zakona o trezoru u FBiH)

 

 

U ispunjavanju svojih obaveza i odgovornosti nadzorni odbor i uprava dužni su poticati na odgovorno korištenje i kontrolu imovine i resursa javnog preduzeća, te aktivno učestvovati u kontroli provođenja važećih zakona, pravilnika i drugih propisa u javnom preduzeću.

(član 16. i 17. Zakona o javnim preduzećima u FBiH)

3. PREDUSLOVI ZA RAZVOJ UPRAVLJAČKE ODGOVORNOSTI

Da bi u organizaciji postojalo stimulativno okruženje za primjenu koncepta upravljačke odgovornosti, prethodno treba postojati svojevrsna kultura odgovornosti i transparentnosti, koja je sastavni dio svih aktivnosti koje se provode u organizaciji i u kojoj učestvuju svi rukovodioci i zaposleni.

Koncept upravljačke odgovornosti zahtijeva postojanje odgovornosti za rad unutar okvira jasno dodijeljenih i delegiranih nadležnosti, gdje je odgovornost rukovodilaca usmjerena na učinak, a ne samo na usklađenost poslovanja sa propisima. Dakle, veća odgovornost je u direktnoj vezi sa boljim učinkom, a unapređenje učinka je presudno za ostvarivanje sveukupnih reformskih ciljeva javne uprave. Upravo iz tog razloga su reforme javne uprave i reforme upravljanja javnim finansijama krovne reforme u okviru kojih se obavezno nalazi koncept internih finansijskih kontrola, od čijeg razvoja direktno zavisi i stepen upravljačke odgovornosti u javnom sektoru.

Naime, u javnom sektoru koncept upravljačke odgovornosti funkcionira zajedno sa internom finansijskom kontrolom, koja je osmišljena da kroz dobro upravljanje rizicima poveća stepen realizacije zadatih ciljeva i osigura najvažnije sisteme i strukturu za ostvarivanje ciljeva korisnika javnih sredstava koji se odnose na poslovne aktivnosti, usklađenost i izvještavanje. Upravo iz tog razloga, preduslovi za uspješnu primjenu upravljačke odgovornosti su isti oni preduslovi za uspješno funkcioniranje internih finansijskih kontrola, kako je prikazano na sljedećoj slici:

Slika 4. Preduslovi za primjenu upravljačke odgovornosti

Kako bi se unaprijedila efektivnost koncepta upravljačke odgovornosti, potrebno je, između ostalog, uraditi sljedeće:

  • -
    provesti reformu pravnog okvira koji treba da pruži veću nedvosmislenost i izvjesnost u pogledu uloga i nadležnosti rukovodstva i zaposlenika, uključujući i odgovornost nadležnim institucijama/tijelima. Efektivnost pravnog okvira zahtijeva i kontinuirano praćenje propisa i pravovremeno revidiranje vlastitih internih akata kako bi oni bili ažurni i usklađeni sa reformskim principima i zahtjevima;
  • -
    voditi računa o "tonu" rukovodstva koji podrazumijeva uspostavu dobrog modela ponašanja rukovodstva koje služi kao dobar primjer ostalima, uz poštivanje zaposlenih, ohrabrivanje i učestvovanje u otvorenim diskusijama;
  • -
    imati razvijeno etičko okruženje i etičke vrijednosti kroz unapređenje etičkog kodeksa, edukacija u pogledu etičkog ponašanja i promociju jednakog postupanja višeg rukovodstva prema svim zaposlenim;
  • -
    preispitati kadrovsku politiku, uključujući uslove angažovanja viših rukovodilaca (ravnoteža između očekivanja i kapaciteta), adekvatnost naknade u odnosu na ostvareni učinak, te pitanje primjene sistema nagrada i sankcija;
  • -
    kontinuirano unapređivati postupak definiranja i objelodanjivanja ciljeva i usredotočiti se na procese, a ne na organizacione jedinice. Rukovodioci koji zaposlene uključuju u postupak definiranja ciljeva i očekivanja, mogu pretpostaviti da će zaposleni imati jasniju sliku o tome što se od njih očekuje, što će se odraziti na rezultat;
  • -
    integrisati upravljanje rizicima u procese planiranja i donošenja odluka i uspostaviti efikasne i efektivne kontrolne aktivnosti koje će osigurati efikasno upravljanje prihodima, rashodima, imovinom i obavezama;
  • -
    povezati strateško i operativno planiranje sa finansijskim planom i uspostaviti balans u pogledu resursa kao i očekivanja u pogledu učinka (u tu svrhu potrebno je utvrditi mjerila efikasnosti za izvještavanje o učinku);
  • -
    pojednostaviti i razjasniti linije izvještavanja i sadržaj izvještaja vodeći posebnu pažnju o transparentnosti - da različiti nivoi unutar organizacije budu podjednako informisani, naročito o procesu odlučivanja i ishodima tih odluka, imajući u vidu da odsustvo informacija i komunikacije može ozbiljno ugroziti efektivnost organizacije;
  • -
    koristiti informacije o ostvarenom učinku za stjecanje novih znanja i iskustava, ostvarivanje najbolje vrijednosti za uložena sredstva, te pozivanje na odgovornost onih koji su bili zaduženi za taj proces;
  • -
    pratiti i procjenjivati adekvatnost, efikasnost i efektivnost uspostavljenog sistema finansijskog upravljanja i kontrola, u cilju unapređenja postojećeg stanja, posebno putem nezavisne i nepristrane interne revizije koja, kao takva, dalje unapređuje odgovornost i transparentnost poslovanja i kojoj treba posebno dati na značaju.

Dakle, primjena koncepta upravljačke odgovornosti u organizaciji, zahtijeva realizaciju preduslova u svim segmentima, krenuvši od regulatornih promjena i tona na vrhu, pa do kadrovskih kapaciteta i izvještavanja.

U organizaciji treba postojati efikasan i efektivan sistem koji će omogućiti blagovremene i pouzdane upravljačke informacije o troškovima, učincima, kvaliteti i postignutim rezultatima u odnosu na ciljeve, kako bi rukovodioci mogli procijeniti vrijednost za novac ili poduzeti korektivne mjere u slučaju prekoračenja zbog povećanih troškova ili smanjenih prihoda.

Poseban fokus je stavljen na učinak u provođenju javnih politika, koji treba da pozitivno utječe na ekonomske, socijalne, kulturološke i druge promjene i istakne i osnaži vrijednosti javnog sektora.

Slika 5. Rezultati adekvatno primijenjenog koncepta upravljačke odgovornosti

4. ODGOVORNOST RUKOVODSTVA ZA FINANSIJSKO UPRAVLJANJE I KONTROLU

Finansijsko upravljanje i kontrola zasniva se na upravljanju rizicima i uvodi se radi unapređenja upravljanja i odlučivanja u realizaciji ciljeva organizacije, a naročito općih ciljeva kao što su: usklađenost poslovanja sa propisima, planovima, ugovorima, politikama i procedurama, obavljanja aktivnosti na pravilan, etičan, ekonomičan, efikasan i efektivan način, zaštita imovine, obaveza i drugih resursa od gubitaka koji mogu nastati lošim upravljanjem, neopravdanim trošenjem i korištenjem, te zaštita od nepravilnosti, zloupotrebe i prevara, kao i pouzdano, potpuno i pravovremeno finansijsko izvještavanje i praćenje rezultata poslovanja. 13

Prema Zakonu o FUK, rukovodilac korisnika javnih sredstava odgovoran je:

  • •
    za uspostavljanje, razvoj i implementaciju odgovarajućeg, efikasnog, efektivnog i ekonomičnog FUK-a u organizaciji,
  • •
    da ciljeve korisnika javnih sredstava ostvaruje upravljanjem tim sredstvima na zakonit, ekonomičan, efikasan i efektivan način.
  • •
    za izradu internih propisa o FUK i za implementaciju sistema FUK u svim organizacionim jedinicama u okviru organizacije u odnosu na sve programe i procese koji se izvršavaju, poštujući principe zakonitosti, finansijskog upravljanja i transparentnosti u skladu sa standardima interne kontrole 14.

Kroz sistem FUK, pored ostalog, usmjeravaju se i kontrolišu finansijski učinci poslovanja, a finansijski učinci prisutni su u pozadini svake odluke, svake aktivnosti, svega što se događa u poslovanju i vezani su za realizaciju ciljeva, funkcija i procesa. Rukovodioci na svim nivoima upravljanja, donošenjem i provođenjem odluka stvaraju finansijske učinke i utječu na realizaciju ciljeva i funkcija. Rukovodioci su stoga odgovorni za postignute ili nepostignute rezultate i za finansijske učinke koji proizlaze iz njihovih postupaka, a čije se krajnje posljedice vide na stanju prihoda, rashoda, imovine i obaveza.

Npr. nakon što je korisniku javnih sredstava odobren predviđeni budžet/finansijski plan, on treba odražavati prioritete korisnika. Kod navođenja aktivnosti u poslovanju koje se realizuju tokom jedne finansijske godine, naglašava se značaj internih kontrola i navodi na koji je način vršeno upravljanje prihodima, rashodima, imovinom i gubicima. Ovo upravljanje resursima podrazumijeva uspostavljanje adekvatnih procedura, osiguravanje finansijskih sredstava za rad, praćenje raspolaganja sredstvima i upravljanje prihodima, rashodima, imovinom i obavezama. U cilju ostvarivanja odgovornosti, rukovodstvo mora da zna da li je upravljanje sredstvima i uslugama bilo dobro i u tu svrhu mora da provede ocjenu i analizu rashoda u poređenju sa izvršenim uslugama i ostvarenim javnim interesom. Postupak praćenja se odvija tokom cijele godine, dok se ocjena sprovodi na kraju finansijske godine. Na osnovu dobijenih nalaza, postavljaju se osnove za buduće pružanje usluga i finansijsko planiranje.

Odgovornosti rukovodilaca u pogledu finansijskog upravljanja se mogu utvrditi npr. kroz sljedeće:

  • -
    programi koji se provode u organizaciji trebaju biti realizovani kroz ostvarivanje koncepta "najbolja vrijednost za novac";
  • -
    odluke se donose blagovremeno i na osnovu pouzdanih finansijskih informacija i analiza;
  • -
    uspostavljene su troškovno prihvatljive interne kontrole u cilju očuvanja imovine i informacija;
  • -
    uspostavljeno je odgovarajuće okruženje koje omogućava zaposlenicima da svoja zaduženja obavljaju na pravilan i pravičan način;
  • -
    uspostavljen je mehanizam koji osigurava da rukovodioci na svim nivoima mogu da izvijeste o vlastitom učinku i finansijskoj odgovornosti;
  • -
    strukture finansijskog upravljanja su u skladu sa tekućim i predviđenim budućim potrebama organizacije;
  • -
    u cilju ostvarivanja ovih zaduženja, rukovodioci organizacija treba da zahtijevaju od rukovodilaca organizacionih jedinica da pribave odgovarajuće dokaze kao potvrdu ostvarenosti navedenih zaključaka.

Rukovodioci koji organiziraju poslovanje, predlažu i donose odluke, te provode aktivnosti trebaju preuzimati odgovornost i za:

  • -
    rizike vezane za područja poslovanja za koje su nadležni i kojima trebaju upravljati;
  • -
    kontrolne aktivnosti koje trebaju uspostaviti i provoditi;
  • -
    kontinuirano praćenje sistema internih kontrola i blagovremeno ažuriranje.

Najvažniji rizik sa kojim se suočavaju svi korisnici javnih sredstava jeste mogućnost prekomjerne koncentracije odlučivanja u rukama najvišeg rukovodstva, te je iz tog razloga neophodno osigurati sistem ujednačene raspodjele nadležnosti. U cilju reagovanja na moguće finansijske i operativne rizike i izbjegavanje bilo kakvog sukoba interesa, javlja se neizbježna potreba za uspostavljanjem snažnog kontrolnog okruženja, kao i za jasnim definiranjem linija ovlaštenja, odgovornosti i izvještavanja. 10

Zadovoljavajući sistem odgovornosti zahtijeva da svi akteri izvršavaju svoje funkcije i ispunjavaju svoje obaveze ekonomično, efikasno i efektivno i iako svi zaposlenici snose odgovornost za izvršenje svojih funkcija, više rukovodstvo ipak ima veći obim odgovornosti u vezi sa sredstvima datim na raspolaganje. U tom smislu, rukovodilac organizacije snosi krajnju odgovornost za to kako organizacija kojoj je na čelu posluje, ostvaruje li postavljene ciljeve, radi li na zakonit, pravilan, ekonomičan, efikasan i efektivan način, međutim koliko će rukovodilac organizacije biti uspješan u tome, ovisi i kako ostali, njemu podređeni rukovodioci usmjeravaju i kontrolišu resurse koji su im dati na raspolaganje za realizaciju funkcija i zadataka, te koje rezultate postižu u okviru njima datih nadležnosti.

Dakle, rukovodilac organizacije odgovoran je da osigura sveukupnu uspostavu i razvoj FUK za cjelokupnu organizaciju, a rukovodioci na nižim nivoima odgovorni su uspostaviti i razvijati FUK u okvirima svoje nadležnosti.

Snažan sistem internih kontrola je važan za realizaciju politika u javnom sektoru i ostvarivanje planiranih ishoda kroz primjenu finansijske discipline, strateške alokacije resursa, efikasnog pružanja usluga i odgovornosti. U konačnici, neophodno je da korisnici javnih sredstava koji su zaduženi za provođenje vladinih politika, svoj posao obavljaju na način kojim se osigurava efektivno pružanje usluga i odgovarajuća vrijednost za uloženi novac.

U Tabeli 2. dat je primjer šta može uključivati sveukupnu odgovornost rukovodioca organizacije, a u kojim područjima poslovanja odgovornost trebaju preuzeti ostali rukovodioci, što treba biti formalno i jasno uređeno kroz sistem delegiranja ovlaštenja i odgovornosti (detaljnije pojašnjeno u poglavlju 5. Smjernica).

Tabela 2. Okvirni pregled raspodjele ovlaštenja i odgovornosti različitih nivoa upravljanja

KLJUČNA PODRUČJA I PROCESI POSLOVANJA

RUKOVODILAC ORGANIZACIJE

RUKOVODIOCI OSNOVNIH/UNUTRAŠNJIH ORGANIZACIONIH JEDINICA

Organizaciona struktura

Uspostava cjelokupne unutrašnje organizacije koja je prikladna funkcijama i zadacima organizacije, s jasno definiranim ovlaštenjima i odgovornostima za efikasno i efektivno provođenje poslovnih ciljeva i korištenje finansijskih sredstava dodijeljenih za njihovo provođenje.

-  Prijedlog unutrašnje organizacije/sistematizacije osnovnih/unutrašnjih organizacionih jedinica kojima rukovode, prijedlozi opisa poslova i zadataka za realizaciju funkcija i procesa za koje su nadležni.

Strateško i srednjoročno planiranje

Odobrava izradu i provođenje strateških i drugih planova (trogodišnji planovi rada), kao i programa za ostvarivanje poslovnih ciljeva organizacije.

 

-     Utvrđivanje i realizacija poslovnih ciljeva iz njihove nadležnosti koji moraju biti u skladu sa ciljevima i sredstvima organizacije.

-     Utvrđivanje pokazatelja uspješnosti na temelju kojih se omogućava izvještavanje o postignutim rezultatima i učincima iz njihove nadležnosti.

Finansijsko planiranje i izvršenje

Odobrava izradu i realizaciju finansijskog plana organizacije (sveukupnog budžetskog zahtjeva) u skladu sa strateškim i drugim planovima, poštujući zakone i propise, te principe ekonomičnosti, efikasnosti i efektivnosti.

-     Izrada budžetskog zahtjeva za sredstava potrebna za realizaciju ciljeva, funkcija, aktivnosti i procesa iz njihove nadležnosti, na utemeljenim i opravdanim osnovama.

-     Predlaganje prioriteta finansiranja iz njihove nadležnosti u okvirima odobrenih limita.

-     Upravljanje dodijeljenim sredstvima u skladu s prenesenim ovlaštenjima i odgovornostima, na pravilan, zakonit, etičan, ekonomičan, efikasan i efektivan način.

Izvještavanje

Uspostava sistema izvještavanja u skladu sa prenesenim ovlaštenjima i odgovornostima radi praćenja finansijskih i nefinansijskih rezultata, izrade propisanih izvještaja u zakonskim rokovima, te praćenje učinaka ostvarenih dodijeljenim finansijskim sredstvima.

 

-    Uspostava i održavanje baza podataka koje osiguravaju ažurne, tačne i cjelovite podatke za praćenje finansijskih i nefinansijskih rezultata za koje su nadležni.

-    Izrada tačnih, cjelovitih i ažurnih izvještaja za koje su nadležni.

Upravljanje rizicima

Uspostava, funkcioniranje i razvoj procesa upravljanja rizicima.

Upravljanje strateškim rizicima organizacije

-  Upravljanje rizicima koji mogu utjecati na ostvarenje poslovnih ciljeva iz njihove nadležnosti.

Kontrolne aktivnosti

Usvajanje internih akata kojima se razrađuju kontrolne aktivnosti i zadužuju organizacione jedinice i zaposlenici za njihovo provođenje, a radi osiguranja zakonitosti, pravilnosti, ekonomičnosti, efikasnosti i efektivnosti u upravljanju prihodima, rashodima, imovinom i obavezama

-     Provođenje i razvoj kontrola u poslovnim procesima, programima, projektima i aktivnostima u kojima sudjeluju i/ili za koje su nadležni radi ostvarenja poslovnih ciljeva i osiguranja zakonitog, pravilnog, ekonomičnog, efikasnog i efektivnog raspolaganja finansijskim sredstvima dodijeljenim u nadležnost.

-     Prijedlozi za unapređenje internih akata kojima se uređuju kontrolne aktivnosti u organizaciji.

Informacije i komunikacije

Uspostava efikasnih i efektivnih informacijskih i komunikacijskih sistema unutar organizacije.

Uspostava načina saradnje i komunikacije s drugim organizacijama, uključujući i sistem izvještavanja prema njima (npr. prema Federalnom ministarstvu finansija, prema kantonalnim ministarstvima finansija, prema osnivačima u slučaju pravnih lica kojima je osnivač Federacija/kanton i slično).

-  Ažurni, tačni, pouzdani, pravovremeni podaci, informacije i izvještaji.

-  Prijedlozi za unapređenje informacijskih i komunikacijskih sistema.

Praćenje i procjena sistema FUK

Praćenje i vrednovanje postignutih rezultata i učinaka organizacije;

Redovno i periodično praćenje i procjena efikasnosti i efektivnosti sistema internih finansijskih kontrola;