Federalno ministarstvo prostornog uređenja i okoline
Pravilnik o postupku za proračunavanje optimalnih troškova minimalnih zahtjeva za energijskim karakteristikama zgrada
E Na osnovu člana 26. stava (10). Zakona o energijskoj efikasnosti u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 22/17), federalni ministar prostornog uređenja donosi
PRAVILNIK
O POSTUPKU ZA PRORAČUNAVANJE OPTIMALNIH TROŠKOVA MINIMALNIH ZAHTJEVA ZA ENERGIJSKIM KARAKTERISTIKAMA ZGRADA
Član 1.Predmet
(1) Ovim Pravilnikom se propisuje postupak za proračunavanje optimalnih troškova minimalnih zahtjeva za energijskim karakteristikama zgrada kroz utvrđivanje usporednog metodološkog okvira koji se koristi za proračunavanje troškovno optimalnih nivoa minimalnih zahtjeva energijskih karakteristika za nove, postojeće zgrade i dijelove zgrada.
(2) Usporedni metodološki okvir je u skladu sa delegiranom Uredbom Evropske komisije br. 244/2012 od 16. januara 2012., o dopuni Direktive 2010/31/EC Evropskog parlamenta i Vijeća o energijskim karakteristikama zgrada koja se odnosi na utvrđivanje usporednog metodološkog okvira za proračunavanje troškovno optimalnih nivoa za minimalne zahtjeve energijskih karakteristika zgrada i dijelova zgrada.
(3) Koraci od kojih se sastoji usporedni metodološki okvir navedeni su u Prilogu II ovog Pravilnika i uključuju utvrđivanje referentnih zgrada, definisanje mjera energijske efikasnosti koje će se primjenjivati na te referentne zgrade, definisanje potrebe mjera za primarnom energijom i proračun troškova (tj. neto sadašnje vrijednosti) tih mjera.
(4) Zajednički okvir za proračunavanje energijskih karakteristika zgrade, naveden je u Prilogu I, vrijedi za sve korake usporednog metodološkog okvira za proračunavanje optimalnih troškova energijskih karakteristika zgrada.
(5) Usporedni metodološki okvir je baziran na ekonomskom vijeku trajanja zgrade i/ili dijela zgrade, odgovarajućim troškovima energenata, proizvoda, sistema, održavanja, operativnim troškovima, troškovima rada i faktoru pretvaranja primarne energije, sve za Federaciju Bosne i Hercegovine.Navedeno uključuje i diskontnu stopu koja će se koristiti kako za makroekonomske, tako i za financijske proračune, nakon što se provede analiza osjetljivosti barem dviju kamatnih stopa za svaki proračun za Federaciju Bosne i Hercegovine.
(6) Metodološki okvir navodi pravila za upoređivanje mjera energijske efikasnosti, mjera koje uključuju obnovljive izvore energije te paketa mjera i varijanti takvih mjera, na osnovu karakteristike primarne energije i troškova koji se pripisuju njihovoj provedbi. On također utvrđuje način na koji se ta pravila primjenjuju na odabrane referentne zgrade s ciljem definisanja troškovno optimalnih nivoa minimalnih zahtjeva energijskih karakteristika zgrada.
(7) Posebnim propisom, u skladu sa odredbom člana 24. stav (3) Zakona o energijskoj efikasnosti u Federaciji Bosne i Hercegovine regulišu se minimalni zahtjevi energijskih karakteristika zgrada koji ne bi smjeli biti više od 15% niži od troškovno optimalnih rezultata proračuna, koji definišu granične vrijednosti za Federaciju Bosne i Hercegovine. Troškovno optimalni nivo nalazi se u rasponu nivoa karakteristika u kojem je analiza troškova i koristi tokom vijeka trajanja zgrade pozitivna.
(8) Prema zahtjevu Direktive 2010/31/EC Europskog parlamenta potrebno je postaviti minimalne zahtjeve za energijske ekarakteristike zgrada na način da je postignut troškovno optimalni nivo.
(9) U skladu sa stavom (8) ovog člana minimalni zahtjevi za energijske karakteristike zgrada definišu se kao nivo energijskih karakteristika koji omogućavaju najniži trošak tokom ekonomskog vijeka trajanja zgrade. U proračun minimalnih zahtjeva za energijske karakteristike zgrada se unose troškovi ulaganja koji su u vezi s energijom, troškovi održavanja i rada, ali se unosi i ušteda energije kao i zarada od proizvedene energije, sve za za određenu kategoriju zgrade, u okviru ekonomskog vijeka trajanja zgrade. U obzir se uzima raspon proračuna u kojemu je analiza troškova i koristi proračuna za ekonomski vijek trajanja zgrade pozitivna.
Član 2.Definicije
Pojedini pojmovi upotrebljeni u ovom Pravilniku, imaju u smislu ovog Pravilnika sljedeće značenje:
- a)Globalni trošak: suma sadašnje vrijednosti, troškova početnog ulaganja, tekućih troškova i troškova zamjene (u odnosu na početnu godinu), kao i troškova odlaganja ako su primjenjivi. Za proračun na makroekonomskom nivou, uvodi se dodatna kategorija troška emisija stakleničkih gasova;
- b)Troškovi početnog ulaganja: svi troškovi koji su nastali do trenutka u kojem se zgrada ili dio zgrade predaje kupcu spreman za upotrebu. Ti troškovi uključuju projektovanje, nabavku dijelova zgrade, povezivanje s dobavljačima, procese ugradnje i puštanja u upotrebu;
- c)Troškovi energije: godišnji troškovi te fiksne i maksimalne naknade za energiju uključujući poreze;
- d)Operativni troškovi: svi troškovi povezani s upotrebom zgrade uključujući godišnji trošak osiguranja, komunalne naknade i druge stalne naknade i poreze;
- e)Troškovi održavanja: godišnji troškovi mjera za očuvanje i obnovu željene kvalitete zgrade ili dijela zgrade. Oni uključuju godišnje troškove inspekcije, čišćenja, popravaka i potrošnih stavki;
- f)Tekući troškovi: godišnji troškovi održavanja, operativni troškovi i troškovi energije;
- g)Troškovi odlaganja: troškovi razgradnje na kraju vijeka trajanja zgrade odnosno dijela zgrade i uključuju razgradnju, uklanjanje dijelova zgrade kojima još nije istekao vijek trajanja, prijevoz i recikliranje;
- h)Godišnji trošak: zbir tekućih troškova i periodičnih troškova odnosno troškova zamjene dijelova plaćenih u određenoj godini;
- i)Trošak zamjene: dodatno ulaganje za dio zgrade u skladu s ekonomskim vijekom trajanja tokom razdoblja proračuna;
- j)Trošak emisija stakleničkih gasova: novčana vrijednost štete koju za okoliš uzrokuju emisije CO2 , povezane s potrošnjom energije u zgradama;
- k)Referentna zgrada: stvarna referentna zgrada koja predstavlja tipičnu geometriju i sisteme zgrada, tipična energijska karakteristike ovojnice i sistema zgrade, tipična funkcionalnost i tipičnu troškovna strukturu u Federaciji Bosne i Hercegovine, a reprezentativna je u smislu klimatskih uslova i geografskog položaja;
- l)Diskontna stopa: određena vrijednost za upoređivanje vrijednosti novca u različitim trenucima, izražena realno;
- m)Diskontni faktor: multiplikativni broj koji se koristi za pretvaranje novčanog toka u datom trenutku u njegovu ekvivalentnu vrijednost u ishodišnoj tački. Izvodi se iz diskontne stope;
- n)Početna godina: godina koja je osnov za proračune i koja služi za određivanje razdoblja proračuna;
- o)Razdoblje proračuna: razdoblje koje se uzima u obzir za potrebe proračuna i obično je izraženo u godinama;
- p)Preostala vrijednost zgrade: zbir preostalih vrijednosti zgrade i dijelova zgrade na kraju razdoblja proračuna;
- q)Kretanje cijene: kretanje cijena energije, proizvoda, sistema u zgradi, usluga, rada, održavanja i ostalih troškova tokom vremena, a može biti različito od stope inflacije;
- r)Mjera energijske efikasnosti: promjena na zgradi koja dovodi do smanjenja potrebe zgrade za primarnom energijom;
- s)Paket mjera: niz mjera energijske efikasnosti i/ili mjera koje se odnose na obnovljive izvore energije i primjenjuju se na referentnu zgradu;
- t)Varijanta: globalni rezultat i opis čitavog niza mjera odnosno paketa primijenjenih na zgradu, koji se može sastojati od kombinacije mjera na ovojnici zgrade, pasivnih tehnika, mjera na sistemima u zgradi i/ili mjera zasnovanih na obnovljivim izvorima energije;
- u)Potkategorije zgrada: kategorije vrsta zgrada koje su u odnosu na kategorije utvrđene u Prilogu I stav (5) Direktive 2010/31/EU dodatno razvrstane prema veličini, starosti, građevinskom materijalu, uzorku koji je u upotrebi, klimatskoj zoni odnosno drugim kriterijima;
- v)Isporučena energija: energija, izražena po energentu koji se dovodi u tehnički sistem u zgradi kroz granicu sistema kako bi se zadovoljile potrebe (za grijanjem, hlađenjem, ventilacijom, potrošnom toplom vodom, rasvjetom, uređajima itd.) odnosno kako bi se proizvela električna energija;
- w)Energija potrebna za grijanje i hlađenje: količina toplote koja se treba dovesti odnosno odvesti iz klimatiziranog prostora radi održavanja željenih temperaturnih uslova tokom datog razdoblja;
- x)Izvezena energija: energija izražena po energentu, koju tehnički sistem u zgradi predaje kroz granicu sistema, a koristi se izvan granice sistema;
- y)Klimatizirani prostor: prostor u kojemu su određeni parametri okruženja, kao što su temperatura, vlažnost itd., regulisani tehničkim uređajima poput grijanja i hlađenja itd.;
- z)Energija iz obnovljivih izvora: energija iz obnovljivih nefosilnih izvora, i to energija vjetra, sunca, aerotermalna, geotermalna, hidrotermalna energija i energija okeana, energija iz hidrocentrala, biomasa, deponijski plin, plin iz postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda i biogas.
Član 3.Usporedni metodološki okvir
(1) Prilikom proračunavanja troškovno optimalnih nivoa minimalnih zahtjeva energijskih karakteristika zgrada i dijelove zgrada, primjenjuje se usporedni metodološki okvir utvrđen u Prilogu I ovog Pravilnika. Usporedni metodološki okvir propisuje proračun troškovno optimalnih nivoa kako s makroekonomskog, tako i s finansijskog gledišta, čime se stvara uslov za određivanje standarda/mjerila u Federaciji Bosne i Hercegovine prema kojem će se ocjenjivati minimalni zahtjevi energijskih karakteristika.
(2) Za potrebe proračuna se:
- a)utvrđuje početna godina za proračun;
- b)koriste razdoblja proračuna iz Priloga I;
- c)koriste troškovne kategorije iz Priloga I.
(3) Usporedni metodološki okvir uključuje i sljedeće elemente proračuna:
- a)ekonomski vijek trajanja zgrade i/ili dijela zgrade;
- b)diskontnu stopu;
- c)troškove energenta, proizvoda, sistema, održavanja, operativne troškove i troškove rada;
- d)faktore primarne energije;
- e)kretanje cijene energije koji se mogu pretpostaviti za energente.
(4) Proračunavaju se i usvajaju troškovno optimalni nivoi minimalnih zahtjeva energetskih karakteristika u odnosu na kategorije zgrada.
(5) Provodi se analiza kojom se utvrđuje osjetljivost rezultata proračuna na promjene u primijenjenim parametrima u kojoj se obrađuje učinak kretanja različitih cijena energije i diskontnih stopa na makroekonomske i finansijske proračune, i ostali parametri za koje se očekuje da će imati znatan učinak na rezultat proračuna poput kretanja cijena nepovezanih s energijom.
Član 4.Usporedba proračunatih troškovno optimalnih nivoa s važećim minimalnim zahtjevima energijskih karakteristika
(1) Rezultati proračuna troškovno optimalnih nivoa se sagledavaju iz makroekonomske i finansijske perspektive, nakon čega se definiše granična vrijednost za Federaciju Bosne i Hercegovine spram-minimalnih zahtjeva za energijske karakteristike zgrada .
(2) Granična vrijednost za Federaciju Bosne i Hercegovine spram-minimalnih zahtjeva za energijske karakteristike zgrada upoređuje se sa važećim zahtjevima energijskih karakteristika za mjerodavnu kategoriju zgrada.
(3) Usporedba iz stava (2) ovog člana se vrši da bi se utvrdio realni troškovno optimalni nivo.
(4) Troškovno optimalni proračuni, u skladu sa Zakonom o energijskoj efikasnosti ("Službene novine Federacije BiH", broj 22/17), se periodično preispituju u odnosu na minimalne zahtjeve energijskih karakteristika zgrada uzimajući u obzir kretanja cijena i ulaznih troškova te se u vezi sa tim minimalni zahtjevi za energijske karakteristike zgrada ažuriraju i reviduju.
(5) Referentne zgrade definisane kroz tipologije stambenih i nestambenih zgrada obezbjeđuju da se iste koriste, a da rezultat troškovno optimalnog proračuna bude primjenjiv na što više kategorija zgrada te da se rezultati mogu koristiti kako bi osigurale da cilj utvrđivanja minimalnih zahtjeva energijskih karakteristika bude postizanje troškovno optimalnih nivoa za sve mjerodavne kategorije zgrada.
Član 5.Stupanje na snagu Pravilnika
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".
Broj 04-02-1-693/17-83
07. januara 2021. godine
Sarajevo
Ministar
Josip Martić, s. r.
PRILOG I
Troškovno optimalni metodološki okvir
1. UTVRĐIVANJE REFERENTNIH ZGRADA
(1) Referentne zgrade koje se koriste za proračun moraju pokriti najmanje sljedeće kategorije zgrada:
a. porodične kuće;
b. višestambene zgrade;
c. uredske, administrativne i druge poslovne zgrade slične namjene;
d. zgrade namijenjene obrazovanju;
e. zgrade namijenjene zdravstvu i socijalnoj zaštiti;
f. zgrade namijenjene turizmu i ugostiteljstvu;
g. zgrade namijenjene za sport i rekreaciju;
h. zgrade namijenjene za trgovinu i uslužne djelatnosti;
i. ostale nestambene zgrade koje se griju na temperaturu +18°C ili višu.
(2) Ako se može dokazati da utvrđena referentna zgrada može biti primjenjiva na više od jedne kategorije zgrada, može se smanjiti broj referentnih zgrada, a time i broj proračuna. Ovaj pristup se opravdava na temelju analize koja pokazuje da je kroz referentnu zgradu, koja se koristi za više kategorija zgrada, zastupljen dovoljan fond zgrada svih obuhvaćenih kategorija.
(3) Za svaku kategoriju zgrada utvrđuje se barem jedna referentna zgrada za nove zgrade i barem dvije za postojeće zgrade na kojima se provodi veća rekonstrukcija. Referentne se zgrade mogu utvrditi na temelju drugih potkategorija zgrada (na primjer, razlikujući ih prema veličini, starosti, troškovnoj strukturi, građevinskom materijalu, upotrebnom uzorku ili klimatskoj zoni) koje uzimaju u obzir obilježja fonda zgrada u Federaciji Bosne i Hercegovine. Referentne zgrade i njihova obilježja odgovaraju strukturi trenutnih ili planiranih zahtjeva energijskih karakteristika.
(4) Obrasci izvještaja provedenih proračuna i utvrđivanja referentnih zgrada prikazani su u Prilogu II. Posebno je potrebno obrazložiti izbor obilježja na kojima se temelji utvrđivanje referentnih zgrada.
(5) Za postojeće zgrade (kako stambene, tako i nestambene), primjenjuje se barem jedna mjera/paket/varijanta koja predstavlja uobičajene radove rekonstrukcije potrebne za održavanje zgrade odnosno jedinice zgrade (bez dodatnih mjera energijske efikasnosti kojima se premašuju pravni zahtjevi).
(6) Za nove zgrade (kako stambene, tako i nestambene), trenutno primjenjivi zahtjevi energijskih karakteristika predstavljaju osnovni zahtjev koji treba ispuniti.
(7) Troškovno optimalni nivoi se proračunavaju i za minimalne zahtjeve energijskih karakteristika kod dijelova zgrade ugrađenih u postojeće zgrade, odnosno izvode se iz proračuna provedenih na nivou zgrada. Prilikom utvrđivanja zahtjeva za dijelove zgrade ugrađene u postojeće zgrade, troškovno optimalni zahtjevi trebali bi u najvećoj mogućoj mjeri uzeti u obzir međudjelovanje tog dijela zgrade s cijelom referentnom zgradom i ostalim dijelovima zgrade.
e) trošak emisija stakleničkih gasova – ako je primjenljivo. On odražava kvantificirane, monetizirane i diskontirane operativne troškove CO2 proizišle iz emisija stakleničkih gasova u tonama ekvivalenta CO2 tokom razdoblja proračuna.
4.2. Opća načela proračuna troška
(1) Prilikom procjene budućih kretanja troška energije, koriste se validne prognoze kretanja cijene energije po energentima, za naftu, plin, ugalj, biomasu, električnu energiju i ostale enegente, počevši od prosječnih apsolutnih cijena energije (izraženih u Eurima) za te izvore energije u godini u kojoj se provodi proračun.Također se utvrđuju prognoze, na nivou Federacije Bosne i Hercegovine, kretanja cijene energije za ostale energente koji se u znatnoj mjeri koriste, također, ako je primjenljivo, za tarife vršnog opterećenja.
(2) Učinak (očekivanih) budućih kretanja cijena za troškove nepovezane s energijom, zamjenu dijelova zgrade tokom razdoblja proračuna, te prema potrebi za troškove odlaganja, također se može uključiti u proračun troškova. Kretanja cijena, uključujući kroz inovacije i prilagodbu tehnologija, moraju se uzeti u obzir prilikom preispitivanja i ažuriranja proračuna.
(3) Podaci o troškovima za troškovne kategorije (a) do (d) tržišno su utemeljeni i međusobno usklađeni u pogledu mjesta i vremena. Troškovi bi trebali biti izraženi kao realni troškovi bez inflacije. Troškovi se ocjenjuju na nivou Federacije Bosne i Hercegovine.
(4) Prilikom utvrđivanja globalnog troška mjere, paketa mjera odnosno varijante, sljedeće se može ispustiti:
a) troškovi koji su jednaki za sve ocijenjene mjere, pakete odnosno varijante;
d) troškove odlaganja ako je primjemljivo - za proračun na makroekonomskom nivou ako je primjenjiva, dodatno se utvrđuje ova kategorija troška:
c) troškove energije - odražavaju ukupni trošak energije, uključujući cijenu energije, tarife kapaciteta i mreže;
b) tekuće troškove, uključujući troškove periodične zamjene dijelova zgrade, a mogu uključivati, ako je primjenljivo, zaradu od proizvedene energije koja se može uzeti u obzir u finansijskom proračunu;
a) troškove početnog ulaganja;
Utvrđuju se i opisuju sljedeće zasebne troškovne kategorije koje koriste:
4.1. Kategorije troškova
4. PRORAČUN GLOBALNOG TROŠKA KAO NETO SADAŠNJE VRIJEDNOSTI ZA SVAKU REFERENTNU ZGRADU
|
Izvor energije |
Faktor primarne energije |
|
|
Gorivo |
Lako loživo ulje Zemni plin Ukapljeni plin Kameni ugalj Mrki ugalj Drvo |
1,1 1,1 1,1 1,1 1,2 1,05 |
|
Lokalna/daljinska toplota iz kogeneracije |
Obnovljiva goriva Fosilno gorivo |
0,0 0,7 |
|
Lokalna/daljinska toplota iz kotlovnice/toplote |
Obnovljiva goriva Fosilno gorivo |
0,1 1,3 |
|
Električna energija |
3,0 (2,0 pri korištenju akumulacijskih sist. grijanja) |
Tabela1: Faktori primarne energije
(6) Za potrebe troškovno optimalnog izračuna, rezultati energetskih svojstava izražavaju se u kvadratnim metrima korisne podne površine referentne zgrade i odnose se na potrebu za primarnom energijom, Faktori primarne enrgije dati su u Tabeli 1.
(5) Koriste se bosanskohercegovački metod proračuna ekvivalentan EU standardu.
(4) Proizašlo korištenje primarne energije se dobija pomoću faktora pretvaranja primarne energije utvrđenih na nivou Bosne i Hercegovine.
(3) Energija proizvedena na licu mjesta oduzima se od potrebe za primarnom energijom i isporučenom energijom.
(2) Proračun energijskih karakteristika, mjere, paketi mjera, odnosno varijanti se vrši u odnosu na, u Federaciji Bosne i Hercegovine definisanu podnu površinu, ponajprije energije potrebne za grijanje i hlađenje (ako je hlađenje relevantno za proračun ključnih indikatora energijske efikasnosti referentne zgrade). Nakon toga, proračunava se isporučena energija za grijanje, ventilaciju prostora, potrošnu toplu vodu i rasvjetne sisteme. Ako se tokom proračuna utvrdi da neki od parametara ne utiču na pokazatelje potrošne energije mogu se isključiti.
(1) Energetska svojstva izračunavaju se u skladu sa zajedničkim općim okvirom predviđenim u Prilogu I. Direktivi 2010/31/EU.
3. PRORAČUN POTREBE ZA PRIMARNOM ENERGIJOM KOJA PROIZLAZI IZ PRIMJENE MJERA I PAKETA MJERA NA REFERENTNU ZGRADU
(6) Odabrane mjere energijske efikasnosti i mjere temeljene na obnovljivim izvorima energije, kao i paketi mjera i varijante, moraju biti u skladu sa osnovnim zahtjevima građevinskih radova. One također moraju biti u skladu sa nivoima kvalitete zraka i udobnosti zatvorenih prostora, ekvivalentni bosanskohercegovačkim standardima o kvaliteti zraka u zatvorenim prostorima. U slučajevima u kojima mjere proizvode različite nivoe udobnosti, to treba biti jasno vidljivo u proračunima.
(5) Ako se može dokazati da su određene mjere, paketi mjera odnosno varijante, veće od troškovno optimalnih, one se isključuju iz proračuna. Međutim, takve bi mjere, pakete mjera odnosno varijante, treba ponovo razmotriti prilikom sljedećeg preispitivanja proračuna.
(4) Mjere, paketi odnosno varijante energijske efikasnosti, utvrđene radi proračuna troškovno optimalnih zahtjeva, uključuju mjere potrebne za ispunjenje trenutno primjenjivih minimalnih zahtjeva energijskih karakteristika. Ako je primjenjivo, one uključuju i mjere, pakete mjera odnosno varijante potrebne za ispunjenje uslova programa podrške u Federaciji Bosne i Hercegovine. Takođe se uključuju mjere, paketi mjera odnosno varijante potrebne za ispunjenje minimalnih zahtjeva energijskih karakteristika za zgrade približno nulte energije u slučaju novih i, po mogućnosti, postojećih zgrada ako je definisana zgrada gotovo nulte potrošnje.
(3) Također se utvrđuju mjere, paketi odnosno varijante mjera koristeći obnovljivu energiju kako za nove, tako i za postojeće zgrade.
(2) Mjere mogu biti objedinjene u pakete mjera odnosno varijante. Ako određene mjere nisu primjenljive u lokalnom, ekonomskom ili klimatskom kontekstu, to se treba objasniti i naznačiti u izvještaju o rezultatima troškovno optimalne analize.
(1) Mjere energijske efikasnosti, kako za nove, tako i za postojeće zgrade, definišu se za sve ulazne parametre proračuna koji proizvode direktan ili indirektan efekat na energijsko svojstvo zgrade, uključujući i za alternativne, visoko efikasne sisteme poput sistema daljinske opskrbe energijom i drugih alternativa.
2. UTVRĐIVANJE MJERA ENERGIJSKE EFIKASNOSTI, MJERA TEMELJENIH NA OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I/ILI PAKETIMA MJERA I VARIJANTAMA TAKVIH MJERA ZA SVAKU REFERENTNU ZGRADU
(8) U slučaju postojećih zgrada nastoje se proračunati i utvrditi troškovno optimalni zahtjevi na nivou pojedinačnog tehničkog sistema u zgradi, odnosno, u slučaju nestambenih zgrada, treba ih svesti iz proračuna provedenih na nivou cijele zgrade i to ne samo za sisteme grijanja, hlađenja, tople vode, klimatizacije i ventilacije (odnosno za kombinacije tih sistema), već i za rasvjetne sisteme.
b) troškovi povezani s dijelovima zgrade koji nemaju nikakav utiecaj na energijsko svojstvo zgrade.
Sve je ostale troškove potrebno je u cijelosti uzeti u obzir u proračunu globalnih troškova.
(5) Preostala vrijednost utvrđuje se linearnom amortizacijom troška početnog ulaganja ili zamjene određenog dijela zgrade do kraja razdoblja proračuna, diskontiranog na početak razdoblja proračuna. Vrijeme amortizacije određuje se ekonomskim vijekom trajanja zgrade odnosno dijela zgrade. Preostale vrijednosti dijelova zgrade će trebati ispraviti za trošak njihova uklanjanja iz zgrade na kraju ekonomskog vijeka trajanja zgrade.
(6) Troškovi odlaganja, ako su primjenjivi, trebaju biti diskontirani i mogu biti oduzeti od konačne vrijednosti. Potrebno ih je najprije diskontirati od procijenjenog ekonomskog vijeka trajanja na kraj razdoblja proračuna, a zatim, u drugom koraku, diskontirati ih na početak razdoblja proračuna.
(7) Na kraju razdoblja proračuna troškovi odlaganja (ako su primjenjivi) odnosno preostala vrijednost komponenata i dijelova zgrade uzimaju se u obzir radi utvrđivanja konačnih troškova tokom procijenjenog ekonomskog vijeka trajanja zgrade.
(8) Koristi se razdoblje proračuna od 30 godina za stambene i javne zgrade, odnosno razdoblje proračuna od 20 godina za komercijalne zgrade.
(9) Ekonomski vijek zgrade se definše na nivou Federacije Bosne i Hercegovine.Prilikom definisanja ekonomskog vijeka energijskih sistema zgrade u proračunu je potrebno koristiti BAS EN 15459 standard.
4.3. Proračun globalnih troškova za financijski proračun
(1) Prilikom utvrđivanja globalnog troška mjere, paketa mjera odnosno varijante za potrebe financijskog proračuna, mjerodavne cijene koje valja uzeti u obzir jesu cijene koje plaća korisnik, uključujući sve primjenjive poreze s PDV-om i naknadama. Potrebno je uključiti u proračun i subvencije koje su na raspolaganju za različite varijante, pakete odnosno mjere.
(2) Globalni troškovi zgrada i dijelova zgrada proračunavaju se sabiranjem različitih vrsta troškova i primjenjujući na njih diskontnu stopu uz pomoć diskontnog faktora, kako bi ih se moglo izraziti vrijednosno u početnoj godini, te se dodaje diskontirana preostala vrijednost, kako slijedi:
04-02-1-693-17-83 formula b.
gdje:
T - znači razdoblje proračuna
C g (T) - znači globalni trošak (u odnosu na početnu godinu T 0 ) tokom razdoblja proračuna
CI - znači troškovi početnog ulaganja za mjeru odnosno skup mjera j
Ca,I (j) znači godišnji trošak tokom godine i za mjeru odnosno skup mjera j
Vf,T (j) znači preostala vrijednost mjere odnosno skupa mjera j na kraju razdoblja proračuna (diskontirana na početnu godinu T 0 )
Rd (i) znači diskontni faktor za godinu i temeljen na diskontnoj stopi r koja se proračunava kao:
04-02-1-693-17-83 formula b-2
a.
b. gdje
c. Cc,i(j) znači trošak ugljika za mjeru odnosno skup mjera j tokom godine i.
(3) Proračunava se kumulirani trošak ugljika za mjeru, paket mjera odnosno varijantu tokom razdoblja proračuna uzimajući zbir godišnjih emisija stakleničkih gasova pomnožen očekivanim cijenama po toni CO2 - ako je primjenjivo, koje je potrebno prilagoditi datumima proračuna i izabranoj metodologiji). Ažurirani scenariji uzimaju se u obzir prilikom svakog preispitivanja troškovno optimalnih proračuna.
(4) Tokom proračuna utvrđuje se diskontna stopa koja će se koristiti u makroekonomskom proračunu nakon što su se izradile analize osjetljivosti na barem dvije različite stope, od kojih je jedna 3 %, izražena realno.
5. IZRADA ANALIZE OSJETLJIVOSTI ZA ULAZNE PODATKE O TROŠKOVIMA UKLJUČUJUĆI CIJENE ENERGIJE
Svrha analize osjetljivosti je utvrditi najvažnije parametre troškovno optimalnog proračuna. Izrađuje se analiza osjetljivosti na diskontne stope koristeći barem dvije diskontne stope izražene realno za makroekonomski proračun, te dvije stope za finansijski proračun. Jedna diskontna stopa koja se koristi u analizi osjetljivosti za makroekonomski proračun je preporučeno da iznosi 3%, izražena realno. Izrađuje se analiza osjetljivosti na scenarije kretanja cijene energije za sve energente koji se u znatnoj mjeri koriste u zgradama u Federaciji Bosne i Hercegovine. Preporučuje se proširiti analizu osjetljivosti i na ostale ključne ulazne podatke.
6. IZVOĐENJE TROŠKOVNO OPTIMALNOG NIVOA ENERGIJSKIH KARAKTERISTIKA ZA SVAKU REFERENTNU ZGRADU
(1) Za svaku referentnu zgradu, uspoređuju se rezultati globalnih troškova, proračunati za različite mjere energetske efikasnosti i mjere temeljene na obnovljivim izvorima energije te za pakete odnosno varijante tih mjera.
(2) U slučajevima u kojima rezultat troškovno optimalnih proračuna daje iste globalne troškove za različite nivoe energijskih karakteristika, preporuka je korištenje zahtjeva koji rezultiraju manjom upotrebom primarne energije, kao temelj za usporedbu s postojećim minimalnim zahtjevima energijskih karakteristika.
gdje p znači broj godina od početnog razdoblja, a r znači realna diskontna stopa.
1) Tokom proračuna se utvrđuje diskontna stopa koja će se koristiti u finansijskom proračunu nakon što su izradile analizu osjetljivosti na barem dvije različite stope po svom izboru.
4.4. Proračun globalnih troškova za makroekonomski proračun
(1) Prilikom utvrđivanja globalnog troška mjere, paketa mjera odnosno varijante za potrebe makroekonomskog proračuna, mjerodavne cijene koje valja uzeti u obzir jesu cijene bez primjenjivih poreza, PDV-a, naknada i subvencija.
(2) Prilikom utvrđivanja globalnog troška mjere, paketa odnosno varijante na makroekonomskom nivou, uz kategorije troškova navedene pod 4.1., potrebno je uključiti i novu kategoriju troška emisija stakleničkih gasova, tako da prilagođena metodologija globalnog troška glasi:
04-02-1-693-17-83 formula b-3
1.3. Kreiranje popisa kriterija odabira koji se koriste za definisanje svake referentne zgrade (nove i postojeće): npr. statistička analiza temeljena na upotrebi, starosti, geometriji, klimatskim zonama, troškovnoj strukturi, građevinskom materijalu itd., navodeći unutarnje i vanjske klimatske uslove, kao i geografski položaj.
1.4. Navođenje skupa podataka na kojima se temelji fond zgrada kao na primjer Tipologija stambenih zgrada u Federaciji Bosne i Hercegovine 1 i Tipologija javnih zgrada u Federaciji Bosne i Hercegovine 2 ili neki drugi relevantni izvor podataka.
Opis referentne zgrade za sve kategorije i podkategorije zgrada treba da sadrži kako za postojeće zgrade tako i za nove zgrade sljedeće podatke:
a. geometrija zgrade;
b. udjeli površine prozora na ovojnici zgrade i prozora bez sunčeve svjetlosti
c. podna površina u m2 kako se koristi u propisima o gradnji
d. opis zgrade
e. opis prosječne tehnologije zgrade
f. prosječno energijsko svojstvo kWh/m2 a (prije ulaganja)
(3) Nakon donošenja odluke hoće li makroekonomski ili finansijski proračun postati mjerilo za Federaciju Bosne i Hercegovine, proračunavaju se prosjeci proračunanih troškovno optimalnih nivoa energijskih karakteristika za sve korištene referentne zgrade posmatrane zajedno, radi usporedbe s prosjecima postojećih zahtjeva energijskih karakteristika za iste referentne zgrade. Ovim se omogućuje proračunavanje razlike između postojećih zahtjeva energijskih karakteristika i proračunantih troškovno optimalnih nivoa.
PRILOG II
Za potrebe proračuna uzimaju se obzir aktalni trendovi kretanja cijene goriva i električne energije u Federaciji Bosne i Hercegovine i cijene ugljika, ako su primjenjive.
PRILOG III
3.1.3. Unijeti razdoblje proračuna (20 ili 30 godina), interval proračuna (godišnji, mjesečni ili dnevni) i korištene klimatske podatke po referentnoj zgradi.
3.2. Proračun potrebe mjera za energijom.
3.2.1. Potrebno je izvijestiti o rezultatima proračuna energijske karakteristike za svaku mjeru, paket mjera odnosno varijantu za svaku referentnu zgradu, uz podjelu prema potrebama za energijom za grijanje i hlađenje, upotrebi energije, isporučenoj energiji te potrebi za primarnom energijom. Također unijeti podatke o smanjnju upotrebe primarne energije u usporedbi s refrentnom zgradom/ uštede energije. Potrebno je popunite jednu tabelu za svaku referentnu zgradu.
Koraci koji se provode za pripremu troškovno optimalne analize u skladu sa ovim propisom su:
1. UTVRĐIVANJE REFERENTNIH ZGRADA
Utvrđivanje referentih zgrada obuhvata:
1.1. Priprema opisa referentnih zgrada za sve kategorije i podkategorije zgrada,o tome kako one predstavljaju fond zgrada koristeći se tabelom za postojeće zgrade i tabelom za nove zgrade. Dodatne se informacije se mogu dati u prilogu.
1.2. Definisanje referentnih podnih površina, prilikom provođenja troškovno-optimalne analize, a koje su referentne za Federaciju Bosne i Hercegovine te način proračuna iste.
g. zahtjevi na nivou sastavnih dijelova (tipična vrijednost)
Podatke uzeti iz –Tipologije stambenih zgrada i Tipologije javnih zgrada 3 .
Tabela 4. Primjer osnovne tabele za izvještavanje o podaci mjerodavnim za energijsko svojstvo
|
Količina |
Jedinica |
Opis |
||
|
Proračun |
Metod i alat |
|
Kratki opis usvojene metode izračuna (primjerice, pozivajući se na BAS EN ISO 13790) i komentar o korištenom alatu (alatima) izračuna |
|
|
Faktor pretvaranja primarne energije |
|
Vrijednosti faktora pretvaranja isporučene u primarnu energiju (po nositelju energije), koji su korišteni za izračun |
||
|
Klimatski uslovi |
Smještaj |
|
Ime grada s naznakom geografske širine i dužine |
|
|
Stepen-dani grijanja |
|
HDD |
Procijeniti u skladu sa BAS ISO 15927-6, navodeći razdoblje izračuna |
|
|
Stepen-dani hlađenja |
|
CDD |
||
|
Izvor klimatskih podataka |
|
Navesti izvore klimatskih podataka korištenih za izračun |
||
|
Opis terena |
|
Na primjer ruralno područje, predgrađe, gradsko područje. Objasniti je li razmatrana prisutnost obližnjih zgrada |
||
|
|
Količina |
Jedinica |
Opis |
|
|
Geometrija zgrada |
Dužina x širina x visina |
|
m x m x m |
Povezano s volumenom grijanog odnosno hlađenog zraka (BAS EN 13790) i promatrajući horizontalnu dimenziju južno orijentisane fasade kao "dužinu"
|
|
Broj spratova |
|
|
|
|
|
Omjer P/V (površina/ po volumenu) |
|
m2/m3 |
|
|
|
Omjer površine prozora i ukupne površine ovojnice |
Jug |
|
% |
|
|
Istok |
|
% |
||
|
Sjever |
|
% |
||
|
Zapad |
|
% |
||
|
Orijentacija |
|
|
˚ |
Azimut južne fasade (odstupanje "južno" orijentisane fasade od smjera juga) |
|
Unutrašnji dobici |
Korištenje zgrade |
|
U skladu sa Kategorijama zgrada predloženim u Prilog I. Direktive 2010/31/EU |
|
|
Prosječni toplotni dobici energije od stanara |
|
W/m2 |
|
|
|
Specifična električna energija sistema rasvjete |
|