Zaključak o prihvatanju Rezolucije Evropskog parlamenta o Srebrenici
ZAKLJUČAK
O PRIHVATANJU REZOLUCIJE EVROPSKOG PARLAMENTA O SREBRENICI
- 1.Prihvata se tekst Rezolucije Evropskog parlamenta o Srebrenici.
- 2.Sastavni dio ovog zaključka je tekst Rezolucije Evropskog parlamenta o Srebrenici.
- 3.Ovaj zaključak stupa na snagu danom objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".
Broj 01-05-21092/11
28. juna 2011. godine
Sarajevo
Predsjedavajuća
Skupštine Kantona Sarajevo
Prof. dr. Mirjana Malić, s. r.
Tekst rezolucije o Srebrenici
Rezolucija Evropskog parlamenta o Srebrenici
Evropski parlament,
- -poštujući svoju rezoluciju od 7. jula 2005. "Balkan: 10 godina nakon Srebrenice",
- -poštujući Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Evropske unije i Bosne i Hercegovine potpisanog 16. juna 2008. i preporuke o članstvu u Evropskoj uniji date svim zemljama zapadnog Balkana na samitu Evropske unije u Solunu 2003. godine,
- -poštujući Pravilo 103(4) svojih Pravila o postupku;
A. budući da je 11. jula 1995. bosanski grad Srebrenica, koja je u to vrijeme bila izolirana enklava koju je Vijeće sigurnosti UN proglasilo sigurnom zonom svojom odlukom donesenom 16. aprila 1993., pala u ruke snaga srpskih militanata koje je predvodio general Ratko Mladić a pod komandom tadašnjeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića;
B. budući da su u roku od nekoliko dana krvoprolića nakon pada Srebrenice snage bosanskih Srba, kojima je zapovijedao general Ratko Mladić i paravojne jedinice, uključujući srbijanske neredovite policijske jedinice koje su ušle u bosanski prostor iz Srbije, skupno smaknule više od 8000 muslimanskih muškaraca i dječaka, koji su tražili sigurnost na ovom području pod zaštitom Mirovnih snaga Ujedinjenih nacija (UNPROFOR); budući da je na silu deportovano skoro 25 000 žena, djece i starijih osoba, čineći ovaj događaj najvećim ratnim zločinom u Evropi od kraja Drugog svjetskog rata;
C. budući da se ova tragedija, koju je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) proglasio činom genocida, odvijala na mjestu koje su Ujedinjene nacije (UN) proglasile sigurnom zonom, zbog čega je ona simbol nesposobnosti međunarodne zajednice da intervenira u sukobima i zaštiti civilno stanovništvo;
D. uzimajući u obzir višestruka kršenja Ženevske konvencije koja su počinili vojnici bosanskih Srba nad civilnim stanovništvom Srebrenice, uključujući protjerivanje hiljada žena, djece i staraca kao i silovanje velikog broja žena;
E. budući da uprkos ogromnim naporima učinjenim do današnjeg dana da se otkriju i iskopaju masovne i pojedinačne grobnice te identificiraju tijela žrtava, do sada izvedena istraživanja ne dozvoljavaju potpunu rekonstrukciju događaja u Srebrenici i oko nje;
F. budući da nema stvarnog mira bez pravde, te budući da puna i bezuvjetna saradnja sa Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju ostaje osnovni zahtjev za zemlje zapadnog Balkana za budući nastavak procesa integracije u Evropsku uniju;
G. budući da je general Radislav Krstić kao pripadnik vojske bosanskih Srba prva osoba koju je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju proglasio krivom zbog pomaganja i poticanja srebreničkog genocida, budući da je jedan od dvojice najistaknutijih optuženika Ratko Mladić još uvijek na slobodi skoro četrnaest godina nakon tragičnog zbivanja, i budući da je pozdravljeno to što je Radovan Karadžić prebačen u Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju;
H. budući da je institucionalizacija dana sjećanja najbolji način odavanja poštovanja žrtvama zločina i slanje jasne poruke budućim generacijama,
- 1.Evropski parlament se sjeća i odaje počast svim žrtvama okrutnosti tokom rata u bivšoj Jugoslaviji; izražava svoje saučešće i solidarnost sa porodicama žrtava, od kojih mnoge žive bez konačne potvrde o sudbini njihovih očeva, sinova, muževa ili braće, priznaje da je ovaj nastavak bola pogoršan propustom da se privedu pravdi odgovorni za ove događaje;
- 2.Poziva Vijeće i Komisiju da prikladno odaju počast godišnjici čina genocida Srebrenica - Potočari podržavajući priznanje Evropskog parlamenta o 11. julu kao Danu sjećanja na srebrenički genocid u cijeloj Evropskoj uniji i poziva sve zemlje zapadnog Balkana da učine isto;
- 3.Poziva na dalje napore za privođenje pravdi ostalih bjegunaca, izražava svoju punu podršku važnom i napornom radu Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju i naglašava da je privođenje pravdi za zločine u i oko Srebrenice još jedan važan korak prema miru i stabilnosti u regionu;
- 4.Naglašava važnost pomirenja kao dijela evropskog integracionog procesa, ističe važnu ulogu religijskih zajednica, medija i obrazovnog sistema u ovom procesu, tako da stanovništvo svih etničkih grupa može prevazići tenzije prošlosti i početi miroljubiv i iskren suživot u zajedničkom trajnom miru, stabilnosti i ekonomskom razvoju, podstiče sve zemlje da učine daljnje napore i dođu do dobrih odnosa unatoč teškoj i opterećavajućoj prošlosti;
- 5.Nalaže svom predsjedniku da proslijedi ovu rezoluciju Vijeću, Komisiji, vladama država članica, Vladi i Parlamentu Bosne i Hercegovine, njenim entitetima i regionalnim jedinicama i vladama i parlamentima država zapadnog Balkana.