Aktio

OPĆINA TRNOVO - OPĆINSKO VIJEĆE

Odluka o provođenju Plana parcelacije "Ilovice"

Na osnovu člana 56. Zakona o prostornom uređenju ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 7/05) i člana 24. i 117. Statuta Trnovo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 12/08), Općinsko vijeće Trnovo, na 28. sjednici održanoj 29. septembra 2011. godine, donijelo je

ODLUKU
O PROVOĐENJU PLANA PARCELACIJE "ILOVICE"

Član 1.

Ovom Odlukom utvrđuju se uvjeti korišćenja, izgradnje, uređenja i zaštite prostora i način provođenja Plana parcelacije "Ilovice" (u daljem tekstu: Plan parcelacije), a naročito granice prostorne cjeline, parcelacija i urbanističko-tehnički uslovi za izgradnju građevina.

Član 2.

Granica obuhvata Plana polazi od tačke br. 1 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 600/1 i 1366, a ima koordinate y=6536125, x=4839900, zatim produžava na sjever idući putem k.č. 1366, potom nastavlja istok idući međama parcela k.č. 1366, 599, 708, 711, 712/1 (obuhvata ih) i dolazi u tromeđu parcela k.č. 712/1, 700 i 722/6, potom nastavlja u istom pravcu preko parcela k.č. 722/6, 722/5, 722/4, 722/3, 698, 727, i dolazi na sjeverozapadni rub parcele k.č. 697, granica obuhvata produžava na sjeveroistok te jug idući međama parcela k.č. 697, 1368, 750, 757, 758, 1369 (obuhvata ih) i dolazi u tromeđu parcela k.č. 1369, 632 i 631, zatim produžava u pravcu juga idući međama parcela k.č. 631, 627, 626, 617, 1370, 1371, 606, 607, 629, 610, 1366 (obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis granice počeo. Sve navedene parcele se nalaze u K.O. Ilovice, Općina Trnovo.

Opisane granice obuhvataju površinu od 33,0 ha.

Član 3.

Građevinsko zemljište vanurbanog područja Ilovice, prema Prostornom planu Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 26/06), definisano je kao građevinsko zemljište sa namjenom stanovanja, a dijelom poljoprivredno i šumsko zemljište i površina koridora magistralnog puta Sarajevo - Foča.

Član 4.

U obuhvatu ovog Plana definisane su površine sa sljedećim namjenama:

  • -
    površine za izgradnju stambenih (individualnih) objekata
  • -
    površine za izgradnju poslovnih objekata
  • -
    površina za sport i rekreaciju
  • -
    površine za saobraćajnu infrastrukturu-benzinska pumpa sa pratećim sadržajima
  • -
    površina za naseljske saobraćajnice
  • -
    površina za magistralni put Sarajevo-Foča
  • -
    zaštitno zelenilo

Član 5.

Plan parcelacije na ovom području vršit će se na osnovu ovog Plana.

Plan parcelacije je izrađen na ažurnim geodetsko- katastarskim planovima ovjerenim od strane općinske službe za upravu nadležne za geodetske poslove i katastar.

Planom parcelacije određeno je 137 građevinskih parcela, kojima je određen broj počev od 1 pa do 137.

URBANISTIČKO-TEHNIČKI UVJETI ZA GRAĐENJE GRAĐEVINA

Član 6.

6.1. Regulaciona linija i parcelacija

  • -
    Građevinske parcele koje imaju broj i površinu utvrđene su regulacionom linijom.
  • -
    Građevinska parcela može obuhvatati jednu ili više katastarskih čestica ili njihovih dijelova.
  • -
    Unutar površine koju ograničavaju regulacione linije moguće je uspostavljanje novih regulacionih linija u cilju grupisanja jedne ili više planiranih parcela (a sve u zavisnosti od potreba potencijalnih investitora).
  • -
    Građevinska parcela mora imati obezbijeđen prilaz sa pristupnog puta kao i mogućnost priključka na komunalnu infrastrukturu.
  • -
    Građevinska linija objekta mora biti udaljena od regulacione linije pristupnog puta minimalno 5,0 m a od granice susjedne parcele minimalno 3,0 m.
  • -
    Unutar građevinskih linija investitor je slobodan da definiše tlocrt građevina u ovisnosti od potreba i želja u okviru planirane namjene.
  • -
    Građevinska linija podrumske etaže može biti i veća od građevinske linije osnovnog gabarita objekta, ali samo na dijelu koji je cijelom površinom ukopan u odnosu na uređeni teren.
  • -
    Udaljenost građevinske linije podruma u odnosu na susjednu parcelu je minimalno 1,0 m zbog mogućnosti realizacije zaštite građevinske jame. Kod realizacije navedene podrumske etaže voditi računa da se ne ugrozi stabilnost objekata na susjednim parcelama.

6.2. Spratna visina i etaže objekata

  • -
    Spratnost objekata treba da bude od P+1+pot do P+2+pot.
  • -
    Spratnost objekata na kosom terenu odnosi se na dio vertikalnog gabarita objekta lociranog na nižoj strani uređenog terena, odnosno računa se od kote najnižeg ruba uređenog terena uz građevinu.
  • -
    Podrumom se smatra najniža etaža objekta koja je najmanje jednom polovicom volumena i sa svim stranicama ukopana u odnosu na uređen teren (više od 50%). Jedna ili više podrumskih etaža mogu se realizirati kod izgradnje planiranih građevina, pod uslovom da se obezbijede odgovarajuće tehničke mjere u cilju zaštite od podzemnih i površinskih voda kao i obrušavanja terena.
  • -
    Suteren je etaža djelimično ukopana u teren sa tri strane i slobodnim pročeljem, kao i etaža objekta koja je ukopana u odnosu na uređen teren između jedne četvrtine do jedne polovine svog volumena (između 25% i 50%) .
  • -
    Maksimalna visina poslovne prizemne etaže za stambeno-poslovne objekte može biti 3,5 m.
  • -
    Potkrovnom etažom se smatra prostor ispod krovišta sa visinom nadzidka od 60 cm (za objekte P+2+pot) do 120 cm (za objekte P+1+pot).

6.3. Arhitektonsko oblikovanje

Arhitektonsko oblikovanje i materijalizaciju kod rekonstrukcije, dogradnje ili nadogradnje objekata prilagoditi postojećem ambijentalnom izrazu (tradicionalna arhitektura).

Kod izgradnje novih ili zamjenskih objekata slijediti savremeni pristup interpretirajući tradicionalne elemente savremenim oblikovnim izrazom. Savremeni način tretiranja fasade treba biti sa aspekta forme, oblika, boje i upotrebe novih modernih materijala.

Kod arhitektonskog oblikovanja objekata koristiti slobodnije funkcionalno oblikovanje, ali sa jednostavnim-mirnim arhitektonskim linijama, po mogućnosti dominacijom horizontala i formom jednostavnih kubusa. Sa aspekta kolorističke obrade fasade izbjegavati jarke i intenzivne boje, a preporučuje se ublažena bijela ili svijetlo pastelne u kombinaciji sa neutralnim nijansama.

6.4. Završna etaža i krovište

Krovovi objekata mogu biti viševodni, preporučuje se primjena jednostavnih krovnih formi, uz uslov da bar jedna krovna ravan bude niz padinu.

U slučaju primjene kosih krovova, tavanski prostori se mogu koristiti za sadržaje koji su u funkciji primarne namjene objekta, odnosno, za proširenje postojećih ili uspostavu novih stambenih jedinica. Prosječni nagib je cca 30o. Za krovni pokrivač koristiti crijep.

6.5. Postojeći objekti

Postojeći objekti koji se zadržavaju ovim Planom, mogu se rekonstruisati, sanirati, redizajnirati, dograditi, nadzidati ili izvršiti zamjena građevinskog fonda, kako za potrebe stanovanja tako i za potrebe dobivanja poslovnog prostora u prizemlju u kojem se mogu obavljati isključivo djelatnosti koje ne ugrožavaju čovjekovu okolinu i standard života u susjednim zgradama.

Za dobivanje urbanističke saglasnosti za navedene intervencije potrebno je imati: idejni projekat, urbanističko rješenje građevinske parcele i geotehnički izvještaj od strane ovlaštene institucije.

Spratnost nadzidanih etaža ne smije preći SP1Pt za stambene, tj. SP2Pt za stambeno-poslovne objekte.

Nadziđivanje postojećih objekata može se dozvoliti pod sljedećim uslovima:

  • -
    objekat na kojem se vrši nadziđivanje mora zadovoljiti konstruktivno-seizmičke uslove,
  • -
    za sve novoplanirane sadržaje mora se obezbijediti odgovarajući broj mjesta za parkiranje/garažiranje,
  • -
    kod nadziđivanja/dogradnje postojećih objekata, nadzidani/dograđeni dio objekta uskladiti sa postojećim u cilju unapređenja estetskih vrijednosti postojećeg izgleda objekta, u skladu sa odredbama iz ovog člana.

6.6. Ostali uslovi

  • -
    Nivelacione kote prizemlja planiranih objekata u odnosu na pristupni put utvrdit će se na osnovu nivelacionih kota saobraćajnica datih u idejnim projektima.
  • -
    Priključke na saobraćajnice i mrežu komunalne infrastrukture treba u svakom konkretnom slučaju projektovati u skladu sa važećim tehničkim normativima.

Član 7.

Na građevinskim parcelama pod brojem 3; 16; 17; 18; 19; 34; 35; 36 i 50 označenim u grafičkom prilogu "Planirano stanje" br. 3 moguće je izgradnja poslovnih objekata spratnosti P+Pot do P+1 komercijalnih i društvenih sadržaja.

Navedenim parcelama nije moguć kolski pristup sa magistralnog puta Sarajevo-Foča.

Za izdavanje urbanističke saglasnosti potrebno je uraditi urbanističko-arhitektonsko rješenje na nivou urbanističkog projekta, a prema uslovima iz člana 6. ove Odluke.

Član 8.

Na građevinskoj parceli pod brojem 2, označenoj u grafičkom prilogu "Planirano stanje" br. 3 pored terena za sport i rekreaciju moguća je izgradnja pomoćnih objekata i objekata za ugostiteljstvo.

Za izdavanje urbanističke saglasnosti potrebno je uraditi urbanističko-arhitektonsko rješenje na nivou urbanističkog projekta, a prema uslovima iz člana 6. ove Odluke.

Član 9.

Na građevinskoj parceli pod brojem 1, označenoj u grafičkom prilogu "Planirano stanje" br. 3 namjene saobraćajna infrastruktura (benzinska pumpa) moguća je izgradnja objekata namjene komercijalne djelatnosti.

Za izdavanje urbanističke saglasnosti potrebno je uraditi urbanističko-arhitektonsko rješenje na nivou urbanističkog projekta, a prema uslovima iz člana 6. ove Odluke.

Član 10.

Za postojeće objekte koji se zadržavaju ovim Planom, a izgrađeni su bez odgovarajućih odobrenja i nalaze se na površinama koje su geoinženjerskim elaboratom utvrđene kao:

  • -
    nestabilni tereni i aktivna klizišta - naknadna urbanistička saglasnost se može odobriti tek nakon provedenih detaljnih geoinženjerskih istraživanja od strane ovlaštene institucije i provedenih sanacionih radova na stabilizaciji terena,
  • -
    uslovno stabilni tereni - naknadna urbanistička saglasnost može se odobriti uz izradu geotehničkog izvještaja koji će sadržavati geološka svojstva (stabilnost), stanje objekta i uslove fundiranja po izvedenom stanju,
  • -
    stabilni tereni - naknadna urbanistička saglasnost se može odobriti uz detaljan geološki izvještaj.

Član 11.

Prizemlja ili sutereni postojećih i planiranih individualnih stambenih objekata se mogu pretvarati u poslovni prostor. Visina poslovne prizemne etaže za stambeno-poslovne objekte može biti do 3,5 m.

U poslovnom prostoru mogu se obavljati sve djelatnosti koje ne ugrožavaju prirodnu sredinu i okoliš, ne remete korištenje susjednih objekata i sadržaja i koje se vrše u objektima izgrađenim u skladu sa važećim propisima u odnosu na djelatnosti koje se u njima obavljaju.

Član 12.

Izgradnja objekata privremenog karaktera se ne može odobriti, izuzimajući privremene objekte za potrebe gradilišta. Privremeni objekti za potrebe gradilišta se moraju ukloniti prije početka tehničkog prijema građevine.

Član 13.

Ograde se mogu podizati do maksimalne visine 1.20 m, koje moraju biti transparentne uz kombinaciju sa živim materijalom (živa ograda).

Član 14.

U postupku donošenja rješenja o davanju urbanističke saglasnosti i odobrenja za građenje primjeniti uslove iz Uredbe o urbanističko-tehničkim uvjetima, prostornim standardima i normativima za otklanjanje i sprečavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera za kretanje invalidnih lica koja koriste tehnička i ortopedska pomagala ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 5/00).

Član 15.

Parkiranje - garažiranje za novoplanirane objekte, se mora obezbijediti u sklopu pripadajuće parcele, unutar gabarita objekta ili jedne ili više podzemnih etaža garaže. Prilikom izdavanja urbanističke saglasnosti za novoplanirane objekte, a na osnovu tražene bruto građevinske površine i namjene, neophodno je odrediti broj parking-garažnih mjesta i to na sljedeći način:

  • -
    za stambenu izgradnju 1 stan -1 parking mjesto,
  • -
    za poslovne sadržaje jedno parking mjesto na 60 m2 /max. BGP.

Parkiranje i garažiranje vozila za potrebe individualnog stanovanja mora se obezbijediti na parceli koja pripada stambenom objektu. Garaža se može na parceli locirati u sklopu stambenog objekta, odnosno u okviru zadate građevinske linije. Moguća je i izgradnja garaža bočno u odnosu na planirani objekat, tako da njegova udaljenost od regulacione linije prema saobraćajnici bude ista ili veća od udaljenosti planiranog objekta, a na način koji omogućava izgradnju istog objekta na susjednoj parceli, odnosno pod uslovom da su vlasnici obje parcele saglasni. Objekti garaže mogu biti samo prizemni. U slučaju da se stambeni objekat nalazi (na kosom terenu) ispod pristupne saobraćajnice, a nagib terena je takav da se garaža ne može graditi, može se dozvoliti izgradnja ploče za parkiranje vozila, kao proširenje trotoara. Najviša kota ploče za parkiranje ne može preći visinu trotoara. Dobiveni prostor ispod ploče se može koristiti kao pomoćni objekat. Namjena garažnog prostora se ne može mijenjati.

Član 16.

Unutar saobraćajnog ugla preglednosti se ne mogu postavljati ograde, vršiti sadnja visokog zelenila ili graditi druge fizičke strukture.

Član 17.

Izgradnja hladnjaka, staza, rekreativnih površina na parcelama označenim kao zaštitno zelenilo je uslovljena izradom projektne dokumentacije, kao i izradom projekta sanacije zemljišta.

Član 18.

Uslovi za sklanjanje stanovništva i materijalnih dobara moraju biti obezbijeđeni u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/03) i odredbama Uredbe o mjerilima, kriterijima i načinu izgradnje skloništa i tehničkim normativima za kontrolu ispravnosti skloništa ("Službene novine Federacije BiH", broj 21/05).

Član 19.

Pri izdavanju dozvole za građenje arhitektonskih objekata potrebno je pribaviti inženjerskogeološki i geotehnički nalaz i uslove temeljenja od stručnih institucija, a statički proračun mora se dimenzionirati za potrebe najmanje 8o MCS.

Tehnička dokumentacija za realizaciju novih objekata mora biti u saglasnosti sa preporukama vezanim za konstruktivne elemente same građevine i neophodnih radova na okolnom terenu na osnovu detaljnog inženjersko-geološkog i geotehničkog izvještaja, koji treba biti urađen od strane ovlaštene firme.

Obim i kvalitet izvedenih radova vezanih za geoinženjerske uslove moraju biti verifikovani u okviru tehničkog prijema, a upotrebna dozvola se ne može izdati ukoliko predviđeni radovi nisu u obimu i kvalitetu zadovoljavajući.

Član 20.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Broj 01-02-2494/11
3. oktobra 2011. godine
Trnovo

Predsjedavajući
Općinskog vijeća Trnovo
Selim Hamzić, s. r.