Aktio

Općina Ilidža - Općinsko vijeće

Odluka o provođenju Regulacionog plana "Azići i"

ODLUKU
O PROVOĐENJU REGULACIONOG PLANA "AZIĆI I"

Član 1.

Ovom Odlukom utvrđuju se uvjeti korištenja, izgradnje, uređenja, zaštite prostora i način provođenja Regulacionog plana "Azići I" (u daljem tekstu Plan), a naročito granice obuhvata, urbanističko-tehnički uvjeti za izgradnju građevina, odnos prema postojećim objektima, uvjeti uređenja građevinskog zemljišta, uvjeti privremenog korištenja javnih površina, uvjeti uređenja zelenih i slobodnih površina, odnos prema vodotoku, uvjeti pod kojima se pojedine djelatnosti mogu obavljati u planiranom prostoru, te uvjeti uređenja površina za saobraćaj i saobraćaj u mirovanju.

Član 2.

Granica obuhvata polazi od tačke br.1 koja se nalazi na parceli k.č. 1018/1, a ima koordinate y=6524450, x=4855696, zatim produžava u pravcu sjeveroistoka, te jugoistok idući planiranom saobraćajnicom (obuhvata je) i dolazi u tačku br. 2 koja ima koordinate y=6524894, x=4855858 koja se nalazi na parceli k.č.889, zatim produžava u pravcu istoka u dužini od 16 m i izlazi na put k.č.1667 kojim produžava na sjever (obuhvata ga) i dolazi u tačku br. 3 koja ima koordinate y=6525021, x=4856034, koja se nalazi na međi između parcela k.č.879 i 1667(put), granica potom skreće na jug idući međama parcela k.č. 836, 834, 835, 832/1 (obuhvata ih) i dolazi u tačku br. 4 koja ima koordinate y=6525202, x=4855810, a nalazi se na parceli k.č.670/1, granica potom produžava na jug idući planiranom saobraćajnicom u dužini od 70 m i dolazi do tačke br. 5 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 672/1 i 671/1, a ima koordinate y=6525154, x=4855760, potom se lomi na jugoistok idući međama parcela k.č. 672/1, 672/2, 686/6 (obuhvata ih) i dolazi u tačku br. 6 sa koordinatama y=6525317, x=4855615, a nalazi se na međi između parcela k.č. 687/1 i 686/6.Granica obuhvata produžava u pravcu juga, te jugoistoka idući planiranom saobraćajnicom (obuhvata je) i izlazi na željezničku prugu Ploče - Sarajevo k.č. 2076, kojom produžava u pravcu jugozapada (obuhvata je) i dolazi u tačku br. 7 koja se nalazi na međi između parcela k.č 1434 i 1676, a ima koordinate y=6525800, x=4855000. Granica obuhvata se potom lomi na sjeverozapad idući regulisanim koritom rijeke Dobrinje i dolazi do mjesta odakle je opis granice i počeo.

Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Doglodi, K.O. Stup, Općina Ilidža.

Ukupna površina obuhvata iznosi P= 54 ha.

Član 3.

U sklopu obuhvata ovog Plana definisane su zone sa slijedećim namjenama:

A. Zona individualnog stanovanja 1., površine 36 ha;

B. Stambeno - poslovna zona sa sadržajima centra mjesne zajednice i društvene infrastrukture, površine 7,6 ha;

C. Stambeno - poslovna zona, površine 6,0 ha;

D. Zelenilo uz rijeku Dobrinju, površine 3,1 ha.

Član 4.

Izgradnja na području planiranja u granicama opisanim u članu 2. se vrši na osnovu Plana.

Član 5.

Urbanističko - tehnički uvjeti za izgradnju građevina su:

Regulaciona linija i parcelacija

  • -
    Regulacione linije, utvrđene ovim Planom se ne mogu mijenjati, a granice parcela ne mogu prelaziti regulacionu liniju;
  • -
    Građevinske parcele u odnosu na javne površine utvrđene su regulacionom linijom prema javnom prostoru i granicama parcela prema drugim parcelama iste ili druge namjene;
  • -
    Građevinske parcele, ukoliko se radi o istom vlasniku, a zavisno od potrebe potencijalnih investitora, se mogu spajati u urbanističke cjeline na način kako je to predviđeno Planom, pri čemu se ne može remetiti planirani saobraćajni koncept i utvrđena distanca građevinskih linija u odnosu na saobraćajnice;
  • -
    Građevinska parcela se može realizovati fazno pod uslovom da svaka faza mora zadovoljiti kriterijume izgradnje date Planom;

Građevinska linija

  • -
    Građevinske linije utvrđene u grafičkom dijelu Plana ujedno označavaju liniju iskolčenja. Građevinska linija se ne može preći nijednim nadzemnim dijelom građevine;
  • -
    Objekat se postavlja svojom uličnom fasadom na Planom utvrđenu građevinsku liniju;
  • -
    Građevinska linija podzemne etaže može preći građevinsku liniju objekta ako ova izgradnja ne ugrožava osnovnu funkciju komunalne infrastrukture i ne zahtjeva izmještanje njihovih vodova, te ne ugrožava objekte na susjednim parcelama;
  • -
    Dijelovi (spratovi) objekta čija građevinska linija prelazi građevinsku liniju prizemlja objekta moraju biti dignuti u odnosu na visinsku kotu prizemlja najmanje za 3.5 m;
  • -
    Istureni djelovi objekta mogu da pređu građevinsku liniju nivoa prve etaže, najviše do 1,20 m, a da ne prelaze građevinsku liniju predviđenu Planom;

Spratna visina i etaže objekta

  • -
    Planirana spratnost i odstojanje građevinskih linija utvrđene su Planom i ne mogu se mijenjati;
  • -
    Etaže objekta su: prizemlje ("P"), spratovi ("1", "2",...), potkrovlje ("Pt").
  • -
    Kod izgradnje novih objekata završna etaža može biti izvedena u formi sprata, potkrovlja ili povučene etaže;
  • -
    Maksimalna visina nadzitka je 1,60 m, računato od kote poda do prelomne tačke kosine;

Postojeći objekti

  • -
    Postojeći objekti u privatnom posjedu, mogu se rekonstruisati, dograditi i nadzidati u skladu sa postavkama Plana. Vlasnicima se omogućava da mogu izgraditi poslovne ili stambeno-poslovne objekte. Takođe im se dozvoljava da mogu po želji spojiti svoje parcele i graditi kao jedinstven objekat;
  • -
    Za postojeće individualne stambene objekte namijenjene za rekonstrukciju, dogradnju, nadogradnju i redizajn data je građevinska linija uličnog fronta do koje je moguće vršiti pomenute intervencije, a da bi se formiralo homogeno ulično platno, a prema grafičkom prilogu br. 5. - "Arhitektonsko - urbanističko rješenje" u mj. 1:1000;
  • -
    Urbanističko-tehnički uslovi za dogradnju i nadogradnju zatečenih postojećih objekata i devastiranih objekata, koji nisu predviđeni za djelomično ili potpuno rušenje zbog zamjene građevinskog fonda, a za koje nije utvrđena građevinska linija su:
  • -
    udaljenost do susjednih objekata min. 6 m;
  • -
    udaljenost od najbliže međe min. 1.5 m;
  • -
    udaljenost od motorne saobraćajnice min. 5 m;
  • -
    arhitektura usklađena sa arhitektonskim elementima cjelokupnog objekta;
  • -
    maksimalna spratnost P+1+Pt;
  • -
    troškove uređenja treba da utvrdi nadležni organ Općine.
  • -
    Na objektima predviđenim za rušenje dijela objekta ili u potpunosti zbog zamjene građevinskog fonda se ne mogu vršiti intervencije.

Projektovanje i arhitektonsko oblikovanje novoplaniranih objekata

  • -
    Svi planirani arhitektonsko - urbanistički zahvati moraju biti projektovani i izvođeni prema uslovima datim u članu 5. Ove Odluke, a u skladu sa važećim propisima;
  • -
    Prije izdavanja građevne dozvole potrebno je pribaviti Elaborat o inžinjersko - geološkim i geomehaničkim karakteristikama terena i uvjete temeljenja od stručnih institucija;
  • -
    Za izgradnju objekta, u granicama ovog Plana, poštovati uslove temeljenja, sanaciju tla u zavisnosti od opterećenja objekta i dubine ukopavanja, kao i zaštita iskopa i susjednih objekata;
  • -
    Za sve građevine koje će se graditi na osnovu Plana potrebno je prethodno pribaviti projektnu dokumentaciju. Projektna dokumentacija mora biti izrađena prema uslovima predviđenim za 80 MCS;
  • -
    Svaka parcela mora imati mogućnost priključenja na javnu komunalnu mrežu;
  • -
    Priključke na saobraćajnice i mrežu instalacija treba u svakom konkretnom slučaju posebno projektovati, a u skladu sa Planom. Obavezno je projektovanje brojila za sve vrste instalacija i njihovo ugrađivanje za potrebe svakog potrošača;
  • -
    Novi objekti svojim proporcijama i arhitekturom treba da čine oblikovnu cjelinu sa susjednim objektima i blokom u cjelini;
  • -
    Planirani objekti se postavljaju na parceli, po pravilu, u kontinuiranom nizu;
  • -
    Objekti većeg volumena, podjelom u lamele, treba da prate ili sugerišu ritam uličnog fronta. U prizemljima novih objekata predvidjeti pasaže. Pasaži/prolazi mogu koristiti za potrebe otvaranja izloga i ulaza, reklama i vizuelnih komunikacija, a da svojim položajem ne smanjuju njegov gabarit u slučaju interventnog saobraćaja;
  • -
    Omogućava se spajanje gabarita planiranih individualnih dupleks objekata, dimenzija 9mx10m u jedan gabarit čije dimenzije iznose 15,5mx18m, ukoliko postoje prostorne mogućnosti i riješeni imovinsko - pravni odnosi na datoj vlasničkoj parceli, s tim da se regulaciona linija, planirana spratnost i izgrađenost građevinske parcele ne mogu mijenjati;
  • -
    Izgrađenost građevinske parcele može iznositi maksimalno 50%. Pod izgrađenošću građevinske parcele smatra se, prema ovim odredbama, ortogonalna projekcija svih izgradnji na građevinskoj parceli koje ne predstavljaju uređenje okoliša. U površinu izgrađenosti računa se i projekcija krovnih vijenaca, balkona, terasa lodža, nadstrešnica i sl.; Koeficijent izgrađenosti na ukupnom području planiranja ne smije preći 1;
  • -
    Ne dozvoljavaju se parcijalne intervencije na objektima individualnog i kolektivnog stanovanja (ustakljivanje balkona, zaziđivanje ili probijanje otvora koji nisu predviđeni izvornom projektnom dokumentacijom objekta) bez prethodne saglasnosti Općine;
  • -
    Ukoliko jedan od zidova objekta sadrži otvore prostorija u kojima se radi i boravi, međusobno odstojanje objekata ne smije biti manje od 6,0 m;
  • -
    Kosi krovovi moraju biti sa nagibom do 30% ili mansardni u granicama gabarita objekta;
  • -
    Poslovni prostori se ne mogu pretvarati u stambene;
  • -
    Stambeni prostor se može pretvoriti u poslovni u prizemlju individualnih i kolektivnih objekata. Ovi poslovni prostori se ne mogu koristiti za sadržaje koji svojom funkcijom ugrožavaju prirodnu sredinu ili izazivaju povećana opterećenja saobraćajnih i komunalnih uređaja više nego što je to predviđeno Planom;

Nizovi individualnih stambenih objekata

  • -
    Svaki planirani niz se mora organizovano graditi. Nizovi moraju predstavljati cjelinu u pogledu arhitekture, uličnog platna, spratnosti, vrste krova i materijalizacije.

Objekti visokog standarda - urbane vile

  • -
    Ostavlja se mogućnost projektantu da razvije horizontalni gabarit objekta drugačije u odnosu na graf. prilog Plana br. 5 "Urbanističko rješenje - razmještaj objekata sa namjenom i spratnošću", ali max. građevinska linija, uključujući istake objekta na koti iznad min.3,5 m ne smije prelaziti 20m x 23m.

Urbanističko-tehnički uslovi za izgradnju više tipskih objekata visokog standarda, kako je to Planom predviđeno su slijedeći:

  • -
    Građevinska linija objekta prema ulici mora biti ispoštovana, te se mora formirati kontinuirano ulično platno;
  • -
    Arhitektura objekata, spratnost, vrsta krova i materijalizacija moraju biti savremeni i ujednačeni za sve objekte.

Objekti društvenog standarda

  • -
    Na parceli k.č. 895/3 K.O. Doglodi se omogućava izgradnja predškolske ustanove i sportske dvorane;
  • -
    Prizemlja stambeno - poslovnih objekata u "Stambeno - poslovnoj zoni sa sadržajima centra mjesne zajednice" predviđaju se za sadržaje centra mjesne zajednice, a prema procjeni potreba i definisanju obima izgradnje objekata i sadržaja društvene infrastrukture na osnovu normativa propisanih U.P.-om za kategoriju Centar mjesne zajednice kojoj pripada naselje Azići I;
  • -
    Za potrebe proširenja i nove izgradnje Samostana časnih sestara "Karmel" je rezervisana površina na zemljištu Vrhbosanskog ordinarijata, prema grafičkom prilogu br. 5. - "Arhitektonsko - urbanističko rješenje" u mj. 1:1000.

Ostali uvjeti

  • -
    Nivelacione kote poda prizemlja građevine u odnosu na saobraćajnicu utvrdit će se na osnovu nivelacionih kota saobraćajnica datih u Planu i moraju biti od istih uvećane za min. 15 cm;
  • -
    Javne površine (zelene površine, parkirališta, pločnici i sl.) ne mogu se zaposjedati drugim građevinama i sadržajima;
  • -
    Parkiranje organizovati: na pripadajućim parcelama, u sklopu novih i postojećih objekata, u profilu ulica i na Planom utvrđenim parking i garažnim prostorima;
  • -
    Pješačka kretanja rješavati koridorski uz kolovoz saobraćajnica i pješačkim stazama kroz uređenje slobodnih površina;
  • -
    U zonama pješačkih kretanja ne dozvoljava se parkiranje, a omogućava se kretanje vozila za interventni saobraćaj;
  • -
    Za površinsku obradu planiranih javnih pješačkih površina treba primjenjivati materijale koji su otporni na habanje, pogodni za kretanje u zimskim uslovima (klizanje) i podnose opterećenja neophodna za kretanje interventnih vozila;
  • -
    Tehničkom dokumentacijom vezanom za obradu podnih površina, osim detaljne nivelacije, moraju biti tretirane sve ove površine kao jedinstveno likovno rješenje, unutar granica Plana. Realizacija istih može biti parcijalna, ali u skladu sa usvojenom tehničkom dokumentacijom za ukupan prostor.
  • -
    Projekat uređenja pješačkih površina obuhvata i jedinstveni tretman urbanog mobilijara (korpe za otpatke, klupe, vizualne komunikacije vezane za pješačka kretanja, telefonske govornice, elementi vode i sl.);
  • -
    Pješačke i druge javne površine se ne mogu izdvajati postavljanjem barijera ili prepreka (obstakla), u cilju spriječavanja normalnog pješačkog toka;
  • -
    Zelene površine se uređuju na osnovu projekta sadnje čiju osnovu čine elementi dati fazom hortikulture u okviru Plana;

Član 6.

Intervencije na postojećim objektima

U slučaju da za postojeće objekte, koji su zadržani Planom, a nisu razmatrani po osnovu intervencija, dođe do potrebe za građevinskom izmjenom nekog od njih, važe elementi regulacije, projektovanja i arhitektonskog oblikovanja propisani čl. 5 ove Odluke.

Postojeći objekti koji se zadržavaju ovim Planom, mogu se rekonstruisati, sanirati, redizajnirati, dograditi ili nadzidati, kako za potrebe stanovanja, tako i za potrebe dobivanja poslovnog prostora u kojem se mogu obavljati isključivo djelatnosti koje ne ugrožavaju čovjekovu okolinu i standard života u susjednim zgradama.

Ovi zahvati mogu se odobriti ukoliko ne pogoršavaju uslove stanovanja u susjednim objektima (očuvanje prava na vidik i osunčanje).

Kod zamjene građevinskog fonda novi objekat mora biti projektovan u okviru građevinske i regulacione linije date Planom.

Za dobivanje urbanističke saglasnosti za navedene intervencije potrebno je imati: idejni projekat, urbanističko rješenje građevinske parcele i elaborat o inžinjersko - geološkim i geomehaničkim karakteristikama terena od strane ovlaštene institucije.

Za sve novoplanirane sadržaje mora se obezbijediti odgovarajući broj mjesta za parkiranje/garažiranje u okviru vlasničke parcele.

Član 7.

Uređenje građevinskog zemljišta se mora izvesti u obimu i na način kako je to predviđeno Planom.

Izgradnja građevina se ne može započeti bez prethodnog minimalnog uređenja građevinskog zemljišta pod čime se podrazumijeva obezbjeđenje saobraćajnog pristupa parceli, priključenje na vodovodnu, kanalizacionu i elektroenergetsku mrežu, eventualno izmještanje vodova komunalne infrastrukture, te potrebnih radova na stabilizaciji terena.

Izgradnja građevina ne može započeti prije uklanjanja objekata predviđenih za rušenje. Izuzetno se ovi objekti mogu koristiti za potrebe gradilišta, ali se isti moraju ukloniti prije tehničkog prijema građevine.

Privremeno korištenje građevinskog zemljišta koje nije privedeno krajnjoj namjeni se ne može odobriti.

Član 8.

Slobodne i zelene površine

Ovim Planom utvrđene su slijedeće kategorije zelenila:

Zelenilo uz objekte individualnog stanovanja,

Zelenilo uz objekte visokog standarda - urbane vile,

Zelenilo uz stambeno-poslovne objekte,

Zelenilo uz objekte društvene infrastrukture,

Zelenilo uz rijeku Dobrinju,

Linijsko zelenilo.

Površine utvrđene kao neka od ovih kategorija ne mogu se koristiti za druge namjene, niti se mogu graditi građevine koje nisu u skladu sa funkcijom koju ta kategorija zelenila treba da ostvari.

Ne odobrava se izgradnja bilo kakvih objekata na zelenim površinama niti postavljanje privremenih objekata njihovim obodom.

Zadržava se sve postojeće kvalitetno drveće.

Odobrava se rekonstrukcija zelenih površina samo u cilju poboljšanja likovnih ili bioloških vrijednosti.

Obavezna je zamjena polomljenog, oboljelog ili oštećenog drveća manje biološke vrijednosti.

Odobrava se uvođenje cvjetnih aplikacija, skulptura, fontana ili drugih elemenata za oblikovanje prostora.

Uvjeti za izgradnju kategorija zelenila:

U zonama individualne izgradnje treba u maksimalnom obimu ozeleniti okućnice i vrtove, a na udaljenijim dijelovima parcele, naročito prema poljoprivrednom zemljištu, formirati voćnjake.

Na parcelama predviđenim za izgradnju urbanih vila, biološka komponenta treba da je zastupljena kroz visoko- atraktivne vrste, sve tri vegetacione etaže. Pored toga u okviru parcele treba predvidjeti i različite vrtno-arhitektonske elemente.

Uz stambeno-poslovne objekte vanjsko uređenje podrazumijeva prisustvo biološke i građevinske komponente.

Biološka komponenta treba da je zastupljena kroz sve tri vegetacione etaže, s akcentom na atraktivne morfološke iskaze i fenloške pojave, a građevinsku komponentu čini raznovrsni urbani mobilijar, plohe za dječija igrališta i sadžaji za pasivnu rekreaciju i odmor.

Koncept ozelenjavanja, osim estetsko-psihološke, treba da obezbijedi i druge funkcije, kao što su stvaranje ugodnog ambijenta za život i odmor, te zaštitu od buke, prašine, izduvnih gasova itd.

Unutar građevinskih parcela, kao segment vanjskog uređenja, investitor mora predvidjeti minimalno 30% zelene površine od ukupne građevinske parcele.

U sklopu dvorišta osnovne škole, pored rekreativne plohe za tjelesni odgoj locirati i prostore za odmor ili odvijanje nastave na otvorenom dopunjene vrtno-arhitektonskim elementima kao što su: klupe, niski zidići za sjedenje, itd.

Pri izboru biljnih vrsta voditi računa da nisu otrovne i da nemaju bodlje. Izbor vrsta treba da bude dovoljno raznovrstan, ne samo da bi bio dekorativan, već i da bi učenike upoznao sa biljnim bogatstvom.

Uz korito rijeke Dobrinje planirana je šetnica sa biciklističkom stazom i drvoredom te se na taj način ostvaruje longitudinalna pješačka komunikacija kroz naselje.

Uz šetnicu se formiraju voćnjaci između kojih su locirana odmorišta sa kvalitetnim pogledom na tok rijeke i slobodno koncipirane grupacije stablašica i grmlja.

Odmorišta, pored biološke komponente, koja treba da je zastupljena kroz sve tri vegetacione etaže, opremljena su i sa pratećim mobilijarom.

Linijsko zelenilo se formira duž novoplaniranih i postojećih saobraćajnica, a prema prostornim mogućnostima, zasaditi stablašice markantnih morfoloških iskaza, koje nemaju samo estetsko-dekorativni nego i zaštitno - sanitarni karakter.

Koristiti sadni materijal odabranih vrsta dendroflore visokog kvaliteta uz obavezan certifikat.

Tehnički prijem arhitektonskih i drugih građevina podrazumijeva i prijem izvedenih radova na uređenju slobodnih i zelenih površina.

Izgradnja i uređenje slobodnih i zelenih površina vrši se u skladu sa članom 5 i prethodno pribavljenom odgovarajućom dokumentacijom urađenom na osnovu Idejnog rješenja hortikulture, koji je sastavni dio Plana.

Član 9.

Saobraćaj u mirovanju

Saobraćajne površine, površine za parkiranje i garažiranje vozila utvrđene su planom-faza saobraćaja.

Parkiranje - garažiranje se mora obezbijediti u sklopu pripadajuće parcele, na otvorenim parking površinama, unutar gabarita objekta ili jedne ili više podzemnih etaža garaže.

Za potrebe parkiranja planiranih objekata, prema normativima, neophodno je obezbijediti jedno parking mjesto po stanu, odnosno odgovarajući broj parking mjesta prema vrsti djelatnosti (za poslovne sadržaje minimalno 1 vozilo na 60 m" bruto građevinske površine (BGP).

Minimalna veličina građevinske parcele za izgradnju javne garaže iznosi 500 m2. Ukupna izgrađenost podzemnih etaža (ukopanih etaža) može biti do 100%.

Za podzemne garaže maksimalni nagib pokrivene rampe je 15%, otvorene rampe je 12%.

Širina rampe po voznoj traci je min. 2,75 m.

Dimenzije parking mjesta garaže su min. 2,3 x 5.0 m.

Slobodna visina garaže je min. 2,3 m.

Interni saobraćaj koji je u grafičkom prilogu definisan u okviru građevinskih parcela sa stambeno-poslovnim objektima realizuje sam investitor. Prikazani interni saobraćaj u okviru navedenih parcela se može i mijenjati, ali pod uslovom da se zadovolji propisan broj parking mjesta i minimum 15% zelenila.

Unutar saobraćajnog ugla preglednosti se ne mogu postavljati ograde, vršiti sadnja visokog zelenila ili graditi druge fizičke strukture.

Član 10.

Pomoćni objekti

Lociranje pomoćnih objekata (ljetne kuhinje, nadstrešnice, hladnjaci, šupe i sl.) može se odobriti pod istim uvjetima po kojima se odobrava lociranje individualnih stambenih objekata, ukoliko ne ugrožavaju objekte na susjednim parcelama.

Postojeći pomoćni objekti se mogu rekonstruisati, sanirati i redizajnirati.

Kod zamjene građevinskog fonda novoplanirani pomoćni objekat mora biti projektovan u okviru građevinske i regulacione linije date Planom.

Član 11.

Ostali objekti

Lociranje ostalih objekata tipa kioska za obavljanje sezonskih djelatnosti (ljetne- zimske), propisano je Elaboratom o razmještaju slobodnostojećih kioska na javnim površinama, a u skladu sa Zakonom o privremenom korištenju javnih površina na području Kantona Sarajevo.

Stalni objekti kiosk", javnih WC-a, cvjećara, i sl. Planom se ne mogu locirati na javnim površinama kao slobodnostojeći objekti. Lociraju se u planiranim i postojećim stalnim objektima.

Član 12.

Privremene građevine

Izgradnja privremenih građevina se može odobriti i vrši se u skladu sa članom 77. Zakona o prostornom uređenju ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 7/05).

Član 13.

Klima uređaji

Uređaji koji su u funkciji obavljanja djelatnosti u građevini (ventilacije, dimnjaci, klima uređaji i sl.) moraju se smjestiti unutar osnovnog gabarita objekta, te svojim položajem, volumenom, oblikom i materijalom ne smiju narušiti izgled fasade objekta.

Član 14.

Zaštita životne sredine

U svrhu zaštite životne sredine pri daljoj razradi neophodno je: planirati posebne arhitektonsko-građevinske mjere zaštite od buke, vibracije i strukturnog zvuka stanova i poslovnih prostorija.

Član 15.

Normativi za osobe sa umanjenom sposobnošću kretanja

U toku razrade i sprovođenja Plana primijeniti uslove iz Uredbe o urbanističko-tehničkim uvjetima, prostornim standardima i normativima za okupljanje i sprječavanje stvaranja arhitektonsko urbanističkih barijera za kretanje osoba sa umanjenom sposobnošću kretanja koja koriste tehnička i ortopedska pomagala ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 5/00).

Nivelete pješačkih saobraćajnica kao prilazi i ulazi u sve objekte moraju biti isprojektovane i izvedene sa nagibima koji omogućavaju nesmetano kretanje osoba sa umanjenom sposobnošću kretanja, odnosno neophodno je obezbijediti odgovarajuće rampe, držače, posebno obilježena parking mjesta i sl.

Član 16.

Ograde

Na prostoru koji je obuhvaćen Planom nije dozvoljeno podizanje čvrstih ograda izuzev uz individualne kuće, gdje se mogu predvidjeti ograde od kamena, zelenila ili metala. Ograde uz individualne kuće ne mogu preći visinu od 1.2 m, uz uvjet da 2/3 ograde treba biti transparentno.

Član 17.

Reklame

Postavljanje stubova i samostalnih reklamnih objekata vrši se u skladu sa Odlukom o visini naknade za privremeno korištenje javnih površina na području općine Ilidža ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 21/03 - Prečišćeni tekst).

Član 18.

Osvjetljenje i iluminacija

Osvjetljenje i iluminacija građevina kao i površina i sadržaja vanjskog uređenja mora biti usaglašena i odobrena od strane nadležnih organa Civilne avijacije.

Član 19.

Skloništa

Uvjeti izgradnje građevina za sklanjanje stanovništva i materijalnih dobara kao i za druge potrebe odbrane i civilne zaštite moraju biti obezbijeđeni u skladu sa Zakonom o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/03) i odredbama Uredbe o mjerilima, kriterijima i načinu izgradnje skloništa i tehničkim normativima za kontrolu ispravnosti skloništa (''Službene novine Federacije BiH'', broj 21/05).

Član 20.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Broj 01-02-4323/11-2
24. novembra 2011. godine
Ilidža

Predsjedavajuća
Dr. Smiljana Viteškić, s. r.