Aktio

Skupština Kantona Sarajevo

Odluka o pristupanju izradi Izmjena i dopuna Prostornog plana Kantona Sarajevo za period od 2003. do 2023. godine

ODLUKU
O PRISTUPANJU IZRADI IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA KANTONA SARAJEVO ZA PERIOD OD 2003. DO 2023. GODINE

Vrsta plana

Član 1.

Pristupa se izradi Izmjena i dopuna Prostornog plana Kantona Sarajevo za period od 2003. do 2023. godine ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 26/06), a u daljnjem tekstu: Izmjene i dopune Prostornog plana.

Član 2.

Izmjene i dopune Prostornog plana uraditi će se na sljedeći način:

A faza - Izmjene i dopune Prostornog plana vezane za inicijativu lokalne samouprave (Općina Novo Sarajevo i Općina Novi Grad Sarajevo) i Izvještaj stanja u prostoru.

B faza - Izmjene i dopune Prostornog plana u granicama cjelovitog obuhvata Prostornog plana Kantona Sarajevo za period 2003. do 2023. godine, temeljena na bazi rezultata Izvještaja stanja u prostoru i rezultata završenih studija.

Granice prostornog obuhvata

Granica prostornog obuhvat A faze

Član 3.

Prostorni obuhvat A faze je "Radno-poslovna" zona, uz longitudinalu, na području općina Novi Grad i Novo Sarajevo definisana Prostornim planom Kantona Sarajevo za period od 2003. do 2023. godine.

Granica prostornog obuhvata B faze

Član 4.

Granica obuhvata B faze Izmjena i dopuna Prostornog plana je granica cjelokupnog obuhvata Prostornog plana Kantona Sarajevo za period 2003. do 2023. godine i počinje sa kote 2070 zvanoj "Pašina planina" ide na sjeverozapad grebenom na kotu 2088 zvanom "Đokin Toranj" koji se nalazi na tromeđi naseljenih mjesta Dujmovići, Vrhovine i Zelumići ide dalje granicom naseljenih mjesta Dujmovići i Zelumići grebenom na Bezimenu kotu 1954 gdje je tromeđa naseljenih mjesta Dujmovići, Zelumići i Ljuta, nastavlja granicom naseljenih mjesta Dujmovići i Ljuta u pravcu sjeverozapada sa lijeve strane kote 1613 "Poljice" preko "Šljemena" i dolazi na kotu 1457 "Mlakve" gdje je četveromeđa naseljenih mjesta Rakitnica, Ledići, Dujmovići i Ljuta, nastavlja granicom naseljenih mjesta Rakitnica i Ljuta jugozapadno iznad k.č. 2596/1 putem i dolazi na parcelu k.č. 2511 zvana "Lokvanj" te dolazi iznad parcele k.č. 2514 na mjesto zvano "Mlakva", penje se na "Janjetu Glavicu", skreće na put i dolazi na "Lugov Rad" kota 1491 gdje je tromeđa naseljenih mjesta Tušila, Rakitnica i Ljuta, ide dalje granicom naseljenih mjesta Tušila i Ljuta, skreće prema jugozapadu na kotu 1321 te sa nje na kotu 1467, produžava u istom smjeru pravom linijom na kotu 1534, lomi se pod uglom od 2700 i izlazi na kotu 1774 zvana "Puzin" gdje je tromeđa naseljenih mjesta Tušila, Ljuta i Grabljevina odnosno tromeđa općina Kalinovik, Konjic i Trnovo. Granica obuhvata produžava na jugoistok idući kroz državnu šumu te dolazi sa sjeverne strane "Puzimskog groblja", ide na sjeverozapad preko potesa zvanog "Jelenača" granicom naseljenih mjesta Tušila i Gradiljina te dolazi do kote "Ploča" iznad "Bjelovka", ide na jugozapad do kote "Struga", lomi se idući na sjeverozapad preko "Oble glavice" te dolazi na "Visoku Glavicu", produžava preko "Glavice", "Velikog Stubara" i "Malog Stubara" i dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Bobovica, Tušila i Luka, ide u pravcu juga preko kote "Kaoče" 1893,1 i dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Luka, Bobovica i Lukomir odnosno kote "Streha", produžava na sjeverozapad idući nizvodno potokom Medžeđa i dolazi do njegovog ušća u rijeku Rakitnicu, produžava uzvodno rijekom Rakitnicom te dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Lukomir, Umoljani i Bobovica koja je udaljena 400 m uzvodno od ušća potoka koji dolazi od "Bukovog dola". Granica obuhvata produžava na sjeverozapad te dolazi do sjeveroistočnog ugla parcele "Bešlića klanca" vlasništvo Čomor Begana i Alije iz Lukomira, nastavlja na sjeverozapad idući međom između parcela k.č. 1721 i 1720/1 zvane "Samograd", nastavlja na sjeverozapad idući preko kota "Ogranj" i "Kobilica" te "Marića Gvozda", te preko kote 1906 zvana "Vaganj" dolazi do kote "Krvavac" 2063,4 koja se nalazi na tromeđi općina Trnovo, Konjic i Hadžići, produžava na sjeverozapad preko kote "Okruglo" te dolazi do kote "Krnja jela" 1724 koja se nalazi na tromeđi naseljenih mjesta Ljubovčići, Gornja Bioča i Lukomir, produžava u pravcu juga idući preko kote "Krnja jela" i dolazi do kote "Javorak" 1742, ide na jugozapad do kote 1661 "Visin", skreće na sjeverozapad idući preko kote "Medena glava" te dolazi do kote "Mali Visin" 1576, lomi se idući na jugozapad te dolazi do kote 1246 zvanoj "Vukovo polje", skreće na sjeverozapad do kote 1341, produžava na sjeveroistok i dolazi na kotu 1388 sa koje nastavlja na sjeverozapad presijecajući put Džepi - Korča i dolazi na kotu 1577 zvana "Klek", nastavlja na sjeverozapad idući sa jugozapadne strane kote "Pleševac" 1604 i dolazi do kote "Crni Vrh", produžava na sjever te dolazi sa južne strane "Mijatove pećine" ide grebenom na istok i dolazi na kotu 1460 "Volujak", ide u pravcu sjevera preko "Obera šuma" i kote "Liše" te dolazi do kote "Veliki čair", produžava u pravcu zapada krivudajući te dolazi na kotu "Lukavice", nastavlja na sjeverozapad do kote "Padovani", nastavlja u istom pravcu idući preko mjesta "Karaula" presjecajući put Sarajevo-Mostar idući granicom K.O. Korča i dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Bradina, Donja Raštelica i Vukovići, produžava na sjeverozapad idući preko kota "Stjenica" i "Plane kose" te sjeveroistočnom stranom šume "Palike kosa" te dolazi do kote "Raskerčić kose" nastavlja preko državne šume "Ivan" i dolazi do četveromeđe naseljenih mjesta Gornja Raštelica, Bradina, Repovci i Tuhobići odnosno kote "Veliko šljeme" 1534, produžava na sjeverozapad i dolazi do Crne rijeke odnosno mjesta koje je 150 m udaljeno nizvodno od ušća Vrtljanskog potoka i potoka Babin do odnosno tromeđe općina Kreševo, Hadžići i Konjic, nastavlja na sjeveroistok idući sredinom Crne rijeke i dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Vidasovci, Grab i Gornja Raštelica ide uzvodno sredinom Crne rijeke i dolazi do ušća u istu Česmen potoka, nastavlja uzvodno sredinom Crne rijeke te kroz državnu šumu "Tmor" dolazi do kote "Tmor" 1315, produžava na istok i dolazi do kote "Vis" 968, produžava na istok i dolazi na južni rub parcele k.č. 1263 odnosno na Bijelu rijeku ide na sjever nizvodno Bijelom rijekom i dolazi do ušća Bijele rijeke u Lepenicu na mjestu "Sastavci", granica ide nizvodno sredinom rijeke Lepenica do mjesta "Stjenice", skreće na istok izlomljenom linijom granicom K.O. Pazarić preko kote "Sevit kosa" 868 do međe parcela k.č. 616 i 593/1 gdje se nalazi tromeđa naseljenih mjesta Medvjedica, Toplice i Zabrđe, produžava u pravcu jugoistoka granicom K.O. Pazarić do mjesta gdje južni dio parcele 636 dolazi do granice K.O. Drozgometva gdje se nalazi četveromeđa naseljenih mjesta Medvjedica, Zabrđe, Mokrine i Korijen, nastavlja granicom K.O. Drozgometva i Bukovica do mjesta gdje međa istočnog dijela parcele k.č. 591 K.O. Bukovica izlazi na rijeku Lepenicu, ide nizvodno sredinom rijeke do ušća rijeke Toplice gdje se nalazi tromeđa naseljenih mjesta Mokrine, Zabrđe i Bukovica, produžava nizvodno sredinom rijeke Lepenice do tačke gdje zapadni dio parcele k.č. 745 K.O. Bukovica dolazi do rijeke i granicom K.O. Drozgometva i Bukovica dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Mokrine, Bukovica i Koščan, skreće u pravcu jugozapada do tromeđe naseljenih mjesta Koščan, Bukovica i Solakovići, ide u pravcu jugoistoka do mjesta na kome put od zaseoka Brda dolazi do granice K.O. Drozgometva, gdje je tromeđa naseljenih mjesta Koščan, Solakovići i Buturevići, nastavlja granicom K.O. Drozgometva Kulješ do međe parcele 209/2 i 302/6 gdje je tromeđa naseljenih mjesta Buturevići, Solakovići i Gojakovac, dalje ide granicom K.O. Drozgometva i Kulješ do kote "Međeđa Lokva" gdje je četveromeđa naseljenih mjesta Buturevići, Gojakovac, Tulica i Drozgometva, produžava u pravcu sjeveroistoka preko kote "Oštrik" izbija na kotu "Plješevac" gdje se nalazi tromeđa naseljenih mjesta Drozgometva, Tulica i Rudnik a ujedno i tromeđa općina Hadžići, Kiseljak i Ilidža. Od opisane tromeđe granica ide u pravcu sjevera do potoka koji se ulijeva u rijeku Lepenicu što čini tromeđu naseljenih mjesta Rudnik, Tulica i Azapovići, nastavlja prema sjeveru u krivoj liniji granicom K.O. Rakovica i K.O. Kuliješ do ceste Sarajevo-Kiseljak gdje je tromeđa naseljenih mjesta Rudnik, Azapovići i Buhotina, produžava cestom prema Kiseljaku do kote 625 na kojoj je tromeđa naseljenih mjesta Buhotina, Azapovići i Grahovci, ide dalje prema sjeverozapadu granicom katastarskih općina Rakovica i Kuliješ do puta koji izbija ispod naseljenog mjesta Vela na granici katastarskih općina Rakovica i Kuliješ kod k.č. 128/132 gdje je tromeđa naseljenih mjesta Vela, Buhotina i Grahovci, nastavlja u krivoj liniji prema sjeveru i zapadu granicom katastarskih općina Rakovica i Kuliješ do tromeđe naseljenih mjesta Vela, Grahovica i Draževići, produžava do tromeđe općina Ilidža, Kiseljak i Visoko koja se nalazi na tromeđi katastarskih općina Rakovica, Palež i Goduša, nastavlja na jugoistok te istok idući međama parcela 1095/1, 1096, 560/61, 560/246, 560/248, 560/55 i 560/56, nastavlja na jugoistok idući južnim dijelom parcele k.č. 560/63 te dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Vidovići, Goduša i Vela produžava putem do tromeđe naseljenih mjesta Vela, Zenik i Vidovići, produžava putem Goduša-Gornja Bioča te južnom stranom parcela k.č. 1105/189, 1105/180, 1105/181, 1105/191 i 1105/190 te dolazi do tromeđe općina Ilijaš, Visoko i Ilidža, produžava u pravcu sjevera idući krivom linijom između parcela 1105/173, 1105/85, 1105/143, 1105/138 i 1105/1 i dolazi do četveromeđe naseljenih mjesta Gornja Bioča, Čatići, Čifluk i Donja Bioča, produžava u pravcu sjevera granicom katastarskih općina Crnotina i Kralupi krivom linijom između parcela 16 i 36 preko kote "Višegrad" pa istočnom stranom parcela 1105/121, 1105/116, 359/197, 359/48 i 359/194 i dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Donja Bioča, Čitluk i Luka, podužava na sjever do južnog dijela parcele 359/38 ide između parcela ostavljajući sa lijeve strane parcele 359/47, 359/46 i 359/193 zatim istočnom stranom parcele 359/8 produžava putem Zbilje-Čatići do tromeđe naseljenih mjesta Luka, Čifluk i Kadarići dalje ide sjeveroistočnom stranom parcele 359/8 do tromeđe naseljenih mjesta Kadarići, Čifluk i Balibegovići koja se nalazi na najistočnijem dijelu parcele 359/8, skreće u pravcu sjeverozapada istočnom stranom parcela 359/8, 359/37 i 359/414 izbija na put Zbilje-Čatići ide tim putem do četveromeđe naseljenih mjesta Balibegovići, Čifluk, Vlajčići i Ljubnići koja se nalazi na najsjevernijem dijelu parcele k.č. 359/414, nastavlja u pravcu sjeverozapada istočnom stranom parcela k.č. 359/412, 359/179, 359/29, 359/76, 1589/3 i 359/53 K.O. Kralupi, produžava putem Zbilje-Čatići do četveromeđe naseljenih mjesta Ljubnići, Vlajčići, Zbilje i Banjer koja se nalazi na trigonometrijskoj tački "Dobrovo", dalje ide seoskim putem Čekrčići-Zbilje-Kralupi do tromeđe naseljenih mjesta Banjer, Zbilje i Vrelo koje se nalazi na najjugoistočnijem dijelu parcele broj 259, skreće na sjever putem Čekrčići-Zbilje do tromeđe naseljenih mjesta Dalipolje, Banjer i Vrela koja se nalazi na raskršću puteva iz Čekrčića i Dalipolja, produžava u pravcu sjevera krivudavim odvojkom seoskog puta koji vodi iz Dalipolja, ide zatim seoskim putem Čekrčići-Banjer do tromeđe naseljenih mjesta Banjer, Dalipolje i Čekrčići koja se nalazi na mjestu gdje se seoski put ukršta sa potokom Čekrčići, nastavlja međom parcele 255/1 i izlazi na seoski put Dalipolje-Zbilje, nastavlja zapadnim dijelom parcele 123/1 pa između parcela k.č. 46/4, 46/5 i 46/1 dolazi na tromeđu naseljenih mjesta Banjer, Čekrčići i Odžak, produžava nizvodno rijekom Bosnom do tromeđe naseljenih mjesta Odžak, Čekrčići i Donja Vratnica koja leži na sredini rijeke Bosne u visini k.č. 615 K.O. Vratnica, dalje granica ide na sjever pored parcele 614/3 na trigonometar "Golubnjak" presjeca prugu Sarajevo-Zenica ide pored parcela 596/3 i 596/8 južnom stranom posjeda Balorda Joke udove Milana i dr., obuhvata parcelu k.č. 1/1 i izlazi na tromeđu naseljenih mjesta Odžak, Donja Vratnica i Potkraj koja se nalazi na koti na sastavu parcela 1/1 K.O. Odžak i 64/1 K.O. Potkraj gdje je ujedno i tromeđa općina llijaš, Visoko i Breza, produžava na sjeveroistok i dolazi na trigonometar zvani "Jasike" koji je tromeđa naseljenih mjesta Potkraj, Lješevo i Odžak, ide u pravcu juga granicom katastarskih općina Potkraj i Elešehovići te Podgora i Elešehovići te dolazi preko trigonometra zvanog "Jame" do tromeđe naseljenih mjesta Vrbovik, Lješevo i Potkraj ide na jug granicom katastarskih općina Vrbovik i Elešehovići te dolazi do zapadnog dijela parcele k.č. 23/3, nastavlja u pravcu juga idući putem za naselje Vrbovik i izlazi na rijeku Stavnju prolazeći pored parcela k.č. 95/2, 93/1, 95/1 i 93/5 K.O. Vrbovik, ide uzvodno rijekom Stavnjom i dolazi do tromeđe naseljenih mejsta Župča, Podlugovi i Vrbovik ide na istok međama između parcela k.č. 796 i 882, prelazi put Podlugovi-Vareš te nastavlja uzvodno Bezimenim potokom do njegovog izvora odnosno mjesta gdje put iz Dolica dolazi do izvora Bezimenog potoka ide na istok međama parcela k.č. 829, 833/2, 846/1, 838/3, 837 i 834 K.O. Podgora i dolazi do puta Mrakovo-Župča kojim produžava na istok i dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Župča, Mrakovo i Sovrle kod muslimanskog groblja ide na istok putem ostavljajući parcele 1196/1, 1199/2, 1199/1, 1201/2 i 1201 u naselju Župča te dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Župča, Popovići i Mrakovo, produžava u istom pravcu idući međama parcela k.č. 1205/2, 483/5, 1204, 1205/2, 483/5 i 383/4 koje ostaju u naselju Župča te dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Podgora, Župča i Popovići odnosno mjesta gdje Bezimeni potok presjeca put Mrakovo-Župča, ide na istok Bezimenim potokom koji prolazi između parcela k.č. 1205, 445/1, 443/3, 480, 446, 78/1 i 55/1 te dolazi do izvora Bezimenog potoka kod parcele 2242/144 gdje je i troomeđa naseljenih mjesta Podgora, Popovići i Očevlje ide putem na istok ostavljajući parcelu 2242/1 jednim dijelom u naselju Popovići a drugim dijelom u naselju Očevlje ide putem Misoča Donja-Očevlje te dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Očevlje, Misoča Donja i Popovići odnosno do mjesta u blizini kote "Crveno brdo". Granica obuhvata nastavlja u pravcu istoka putem Taračin Do-Popovići te kod južnog dijela parcele 2241/1 izlazi na rijeku Misoču odnosno tromeđu naseljenih mjesta Očevlje, Tarčin Do i Misoča ide u pravcu sjevera sredinom rijeke Misoče te dolazi do sjeveroistočnog ugla parcele 2518 odnosno tromeđe naseljenih mjesta Očevlje, Taračin Do i Slivno, ide uzvodno rijekom Misočom ostavljajući sa desne strane parcelu k.č. 82/1 te dolazi do ušća potoka Bujačin u rijeku Misoču, nastavlja uzvodno potokom Bujačin i dolazi do puta Slivno-Nasići, produžava pored parcela 759, 773, 774 i 781 KO. Trtorići koje pripadaju naseljenom mjestu Nasići i dolazi do trigonometra koji leži na južnom dijelu parcele 781 produžava pored parcela 797, 799, 800 i 816 koje pripadaju naseljenom mjestu Nasići i dolazi do četveromeđe naseljenih mjesta Nasići, Čemernica, Višnica i Taračin Do odnosno do kote "Kruševine" koja se nalazi na jugozapadnoj strani parcele 817/2 gdje je ujedno i tromeđa općina Breza, llijaš i Vareš, ide u pravcu sjevera preko mjesta zvanog "Ždrijelo", ide potokom koji cijepa parcelu k.č. 60/5 vlasništvo Đurić Riste nastavlja putem preko potesa "Radina" te dolazi do mjesta gdje llijaški potok presjeca put koji vodi iz naselja Nasići, produžava uzvodno llijaškim potokom i dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Čemernica, Mahmutovića Rijeka i Nasići ide potokom uzvodno i dolazi do mjesta zvanog Bregovi odnosno mjesta gdje izvire llijaški potok, produžava na sjeverozapad istočnim međama parcela 527/1 i 527/2 te preko kose "Markatovac" dolazi na sjeveroistočni rub parcele k.č. 60/1, gdje je i tromeđa naseljenih mjesta Mahmutovića Rijeka, Čemerno i Orahovo, produžava na sjeverozapad te dolazi do mjesta gdje se u rijeku Misoču ulijeva potok Selište gdje je i tromeđa naseljenih mjesta Orahovo, Zakutnica i Čemerno, ide uzvodno rijekom Misočom te dolazi na sjeveroistočni rub parcele k.č. 75/1 K.O. Trtorići gdje je ujedno i tromeđa naseljenih mjesta Zakutnica, Seoci i Orahovo, odnosno tromeđa opština Ilijaš, Breza i Vareš. Granica obuhvata ide uzvodno rijekom Misočom do ušća potoka Šumarak u istu, produžava na istok potokom Šumarak u dužini od 30 m do mjesta gdje ovaj presjeca željezničku prugu, produžava na sjeveroistok idući prugom do naselja Kunosići gdje je tromeđa naseljenih mjesta Kunosići, Zakutnica i Seoci, produžava izlomljenom linijom u pravcu sjeveroistoka željezničkom prugom za Okruglicu do tromeđe naseljenih mjesta Kunosići, Seoce i Okruglica koja se nalazi na ušću Pržuljskog potoka u rijeku Blažu na mjestu "Duga Luka", ide u pravcu jugoistoka uzvodno Pržuljskim potokom do tromeđe naseljenih mjesta Kunosići, Okruglica i Kunosići općina Vareš koja se nalazi na ušću potoka Jele u Pržuljski potok, produžava uzvodno Pržuljskim potokom do tromeđe parcela 115/18, 115/26 i 115/130 K.O. Kunosići, skreće u pravcu jugoistoka do tromeđe parcela k.č. 115/18, 115/13 i 115/27 K.O. Kunosići, ide zatim preko mjesta "Jela", skreće na jug i ide sredinom puta od Kunosića za Han Karaulu i dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Kunosići, Zakutnica i Kunosići općina Vareš, produžava u pravcu jugoistoka siječe Kunosički potok i dolazi na tromeđu parcela k.č. 126/1, 126/11 i 126/122, presjeca željezničku prugu pa izbija na mjesto "Alina bašča" na sjeverozapadnom uglu parcele k.č. 441 K.O. Stomorine gdje je tromeđa naseljenih mjesta Lađevići, Zakutnica i Kunosići, produžava na istok sijekući put iz Lađevića za Kunosiće, skreće pod pravim uglom prema sjeveru ostavljajući sa desne strane k.č. 436/4 K.O. Stomorine i dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Buljetovina, Lađevići i Kunosići, produžava u pravcu sjevera krivudavim putem ka "Željezničkoj kosi" gdje se nalazi tromeđa naseljenih mjesta Hadžići, Buljetovina i Kunosići, skreće u pravcu sjeverozapada granicom katastarskih općina Hadžići, Crna Rijeka i Kunosići kroz državnu šumu i dolazi do ušća potoka Kosica u potok Morina Voda gdje je ujedno četveromeđa naseljenih mjesta Hadžići, Kunosići, Čeče i Toljenak, dalje putem ide preko trigonometra na potesu "Hanište" gdje je tromeđa naseljenih mjesta Kamenica, Hadžići i Toljenak, produžava u pravcu sjeveroistoka desnom stranom puta za Toljenak i dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Kamenica, Toljenak i Ravne koja se nalazi na mjestu "Brci" kraj trigonometrijske tačke, nastavlja na sjeveroistok ostavljajući sa lijeve strane k.č. 1361 K.O. Blaža i dolazi do trigonometra koji se nalazi na potesu "Šuplji kamen", produžava u istom pravcu do izvora potoka Gnionica ide nizvodno potokom do njegovog ušća sa potokom Studenac na mjestu zvanom "Ravne Ploče"gdje je ujedno i tromeđa naseljenih mjesta Kamenica, Ravne i Musići odnosno tromeđa općina Vareš, Ilijaš i Olovo, produžava u pravoj liniji na jugozapad do kote "Velika obla glava", skreće u pravcu jugoistoka do kote zvana "Mala obla glava" ide do kote "Ulice" te do kote "Pečena" skreće u pravoj liniji na istok i dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Krivajevići, Kamenica i Musići, koja se nalazi na koti "Debelo brdo" dalje ide potokom Potočani do kote "Katkina korita", produžava na jug do tromeđe naseljenih mjesta Krivajevići, Musići i Ajdinovići, nastavlja u pravcu juga do potoka Malinovica, ide u izlomljenoj liniji sjevernom granicom k.č. 622/3 K.O. Hadžići do puta te putem do tromeđe naseljenih mjesta Krivajevići, Sudići i Ajdinovići, nastavlja putem na jugoistok do tromeđe koju čine k.č. 640/17 K.O. Dragoradi, 740/23 K.O. Sudići i 237/5 K.O. Kruševo, skreće u pravcu jugoistoka idući krivudavom linijom ostavljajući sa desne strane k.č. 640/17, 640/1, 640/16, 640/21, 637, 636, 129, 126/1, 142/2, 144, 142/1, 145, 150/1, 147/3, 147/1, 147/2, 150/3, 150/4, 150/2, 151, 149/1, 149/2, 130/8, 140/2, 140/3, 140/4, 139, 138/3, 138/2, 138/1, 108, 152/1 i 154 K.O. Dragoradi i k.č. 237/5, 237/2, 237/6, 361/3, 361/2, 361/4, 361/1, 361/7, 359/4, 359/3, 359/2, 337/8 i 264/1 K.O. Kruševo te dolazi do četveromeđe naseljenih mjesta Dragoradi, Gajine, Ajdinovići i Kruševo, produžava na jugoistok granicom katastarskih općina Dragoradi i Kruševo do mjesta zvanog Kutić gdje se nalazi tromeđa naseljenih mjesta Vladojevići, Dragoradi i Kruševo, nastavlja na jugoistok u pravoj liniji do mjesta "Rudina voda" putem između katastarskih općina Dragoradi i Kruševo ostavljajući sa desne strane k.č. 661/1 K.O. Dragoradi a sa lijeve strane k.č. 381 K.O. Kruševo i dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Banja Lučica, Dragoradi i Kruševo, ide na jugoistok preko potesa zvanog "Grabik" ostavljajući sa desne strane katastarske parcele k.č. 1/1 i 2 K.O. Banja Lučica i sa lijeve strane k.č. 381 K.O. Kruševo i dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Kruševo, Banja Lučica i Vladojevići, produžava na jugoistok idući granicom naseljenih mjesta Vladojevići i Banja Lučica preko potesa "Hrastov gaj" i dolazi do granice između Entiteta utvrđene "Dejtonskim mirovnim sporazumom - Anex 2" Sporazum o međuentitetskoj liniji razgraničenja i relevantnim pitanjima potpisan 21.11.1995. god. sastavni dio su karte R = 1:50.000 gdje je ucrtana granica između Entiteta, produžava na jugozapad idući granicom između Entiteta utvrđene u Dejtonu koja je ucrtana na kartama R = 1:50.000 i dolazi do mjesta gdje naprijed navedena granica presjeca Lukavičku cestu u tački broj 37 utvrđenoj "Arbitražnom odlukom za naselja Dobrinja I i IV objavljenoj u Službenom glasniku BiH 11/2001.god. produžava na jugozapad idući tačkama br. 36, 35, 34, 33, 32, 31, 30, 29, 28, 27, 26, 25, 24, 23, 22, 21, 20, 19, 18, 17, 16, 15, 14, 13, 12, 11, 10, 9, 8, 7, 6, 5, 4, 3, 2 i dolazi do tačke broj 1 koja se nalazi na Aerodromskoj ulici (sastavni dio Arbitražne odluke za naselje Dobrinja I i IV objavljenoj u Službenom glasniku BiH 11/2001. su koordinate tačka od 1-37 kao i linija razgraničenja povučena na listovima R :1:1.000). Granica obuhvata Kantona Sarajevo produžava na jugozapad te jugoistok idući granicom između Entiteta utvrđene Dejtonskim mirovnim sporazumom - Anex 2" Sporazum o međuentitetskoj liniji razgraničenja i relevantnim pitanjima potpisan 21.11.1995.god. (Sastavni dio Sporazuma su karte R = 1:50.000 na kojoj su ucrtane granice između Entiteta) i dolazi do tačke koja se nalazi 400 m jugozapadno od kote "Trijeska" a na granici naseljenih mjesta Zagor i Janići, produžava na jugozapad u pravoj liniji i dolazi na greben "Golica", nastavlja u istom pravcu kroz državnu šumu i dolazi do raskršća puteva na grebenu "Kućišta", nastavlja šumskim putem u pravcu juga i dolazi do grebena "Dolci" gdje je četveromeđa naseljenih mjesta Zagor, Zbič, Kozarovići i Janići, nastavlja u pravcu jugozapada kosom preko grebena "Busel" i dolazi na raskršće puteva na koti "Vlahinja" gdje je i tromeđa naseljenih mjesta Zbič, Grebak i Zagor nastavlja na jugozapad idući putem preko "Talova brda" i dolazi do grebena "Kereša" gdje je tromeđa naseljenih mjesta Grebak, Balbešići i Zagor, produžava u istom pravcu idući preko grebena "Mataljka" i izlazi na "Kozji brijeg" sa kojeg produžava na jugozapad idući nizvodno Dubokim potokom i dolazi do tromeđe naseljenih mjeta Grebak, Mazlina i Balbašići, produžava do mjesta zvanog "Stara Karaula" te nizvodno Dubokim potokom i dolazi na kotu "Husov do" odnosno "Nadmandra" gdje je i tromeđa naseljenih mjesta Mazlina, Dragomlići i Balbašići odnosno tromeđa općina Trnovo, Ustikolina i Kalinovik. Granica obuhvata produžava na zapad granicom naseljenih mjesta Balbašići i Dragomlići, skreće prema sjeverozapadu do mjesta zvanog "Nikolić Brezje" gdje je tromeđa naseljenih mjesta Krsmanići, Balbašići i Dragomlići, ide na zapad granicom naseljenih mjesta Krsmanići i Dragomlići iznad "Rude Glave" gdje obilazi k.č. 3921 sa lijeve strane kote 1249 "Oštri Vrh" kreće kosom na mjesto zvano "Poprdljivi do" gdje je tromeđa naseljenih mjesta Krsmanići, Sjeverovići i Dragomlići, nastavlja granicom naseljenih mjesta Sjeverovići i Dragomlići na zapad putem iznad "Jasika" do mjesta zvanog "Lice" iznad k.č. 3964 zvane "Rupe" odakle se odvaja put za "Šišiče", ide do potesa "Igrište" kota 1451 iznad k.č. 3943, nastavlja na zapad do mjesta zvanog "Borovača" na putu koji dolazi od "Lijeskovog dola" iznad "Vaganja" odnosno posjeda Golijanin Relje, produžava granicom naseljenih mjesta Česina strana i Unkovići iznad k.č. 3899/2 i puta do "Ljeskovog dola" do "Vaganja", zatim putem iznad k.č. 3948 zvani "Borovci" i dolazi iznad k.č. 3855 na mjestu zvano "Vareška strana" gdje se nalazi put koji vodi iz Unkovića za Češinu stranu gdje je i četveromeđa naseljenih mjesta Bašci, Češina strana, Unkovići i Varizi ide naprijed pomenutim putem na jugozapad u dužini od 800 m i izlazi na granicu između Entiteta utvrđene Dejtonskim mirovnim sporazumom - Anex 2 "Sporazum o međuentitetskoj liniji razgraničenja i relevantnim pitanjima potpisan 21.11.1995.god. (Sastavni dio potpisanog Sporazuma su i karte R = 1:50.000 na kojima je povučena linija razgraničenja između Entiteta) i dolazi do potesa "Krojačice Klanac" na kome je i tromeđa naseljenih mjesta Kozja Luka, Godinja i Gvozno, produžava na jugozapad idući granicom između naseljenih mjesta Godinja i Gvozno te dolazi do kote 2070 zvane "Pašina planina" odnosno mjesta odakle je opis grnice Kantona Sarajevo i počeo.

Ukupna površina obuhvata u granicama opisanim u prethodnom stavu iznosi 1.268,50 km2.

Grafički prilog sa ucrtanom granicom Kantona Sarajevo u razmjeri 1:200.000 sastavni je dio ove Odluke.

Vremenski period za koji se donose Izmjene i dopune Prostornog plana

Član 5.

Izmjene i dopune Prostornog plana se donose za period od 2010. do 2023. godine.

Član 6.

Kod pripreme i izrade Izmjena i dopuna Prostornog plana primjenjivat će se "Uredba o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata" ("Službene novine Federacije BiH", br. 63/04 i 50/07), a ukoliko se, u toku izrade Izmjena i dopuna Prostornog plana donese poseban akt o jedinstvenoj metodologiji za izradu planova prostornog uređenja, primjenjivat će se taj akt.

Smjernice za izradu Izmjena i dopuna Prostornog plana

Član 7.

Članom 132. stav 1. alineja 1. i 3. Odluke o provođenju Prostornog plana Kantona Sarajevo za period 2003. do 2023. godine ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 26/06) propisana je etapnost u provođenju Prostornog plana Kantona Sarajevo, odnosno povremene izmjene i dopune Prostornog plana u zavisnosti od rezultata iz Izvještaja stanja u prostoru i rezultata završenih studija.

Smjernice za A fazu Izmjena i dopuna Prostornog plana

Član 8.

Na osnovu Izvještaja o stanju u prostoru, zaključaka Nosioca pripreme i iskazanih interesa lokalne zajednice pristupiti će se A fazi Izmjena i dopuna Prostornog plana i to u tački 2.3. Privreda i tački 2.4. Stanovanja i stambena izgradnja tekstualnog i grafičkog dijela Prostornog plana Kantona Sarajevo za period 2003. do 2023. godine.

Izmjene i dopune Prostornog plana u A fazi trebaju stvoriti uslove da se u radno-poslovnim zonama na područjima Općine Novo Sarajevo i Općine Novi Grad Sarajevo omogući i funkcija stanovanja.

Smjernice za B fazu Izmjena i dopuna Prostornog plana

Član 9.

Na osnovu Izvještaja o stanju u prostoru i rezultata završenih studija pristupa se izradi Izmjena i dopuna Prostornog plana u granicama cjelovitog obuhvata Prostornog plana Kantona Sarajevo za period 2003. do 2023. godine.

Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, kao Nosilac izrade i institucija zadužena za praćenje provođenja Plana (čl. 138. Odluke o provođenju Prostornog plana) permanentno prati stanje u prostoru sa aspekta njegove primjene.

Član 10.

Prilikom izrade Prostornog plana Kantona Sarajevo usvojenog 2006. godine ukazala se potreba za dodatnim studijskim istraživanjima, finansiranim iz kredita Svjetske banke, a koja imaju značajnog uticaja na prostor.

Prema Programu realizacije završetak svih studijskih istraživanja se planira do kraja 2010. godine (neke od ovih studija su već urađene). Odlukom o provođenju Prostornog plana je predviđeno da se svi nalazi i preporuke iz studija kao i istraživanja provedenih nakon usvajanja Prostornog plana ugrade u Prostorni plan kroz izmjene i dopune.

Studije koje su izrađene ili se rade iz sredstava kredita Svjetske banke su:

Završene studije:

  • -
    Izrada digitalnog modela Kantona Sarajevo (DTM)
  • -
    Nabavka softvera i opreme za realizaciju projekata
  • -
    Studija "Perspektive razvoja komunikacija i veza na području Kantona Sarajevo
  • -
    Studija "Funkcije centraliteta glavnog grada Države - II faza"
  • -
    Studija "Kulturno-historijsko i prirodno naslijeđe Kantona Sarajevo
  • -
    Studija privrednih djelatnosti - II faza
  • -
    Studija ranjivosti prostora

Studije čija je priprema i izrada u toku:

  • -
    Studija "Strategijska procjena okoliša"
  • -
    Izrada studije i nabavka softvera i opreme
  • -
    Studija "Stabilnost terena Kantona Sarajevo"
  • -
    Studija "Optimizacija energetske opskrbe Kantona Sarajevo"
  • -
    Studija stanovanja i stambena izgradnja u Kantonu Sarajevo - sociološka studija Monitoring urbanog razvoja

Na osnovu rezultata studijskih istraživanja, zahtjeva i sugestija upućenih od strane subjekata planiranja; ministarstava Federacije BiH, ministarstava Kantona Sarajevo, Gradske uprave Grada Sarajeva, općina sa područja Kantona Sarajevo, zahtjeva investitora i građana i spoznaja do kojih je došao Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo u procesu praćenja provođenja Prostornog plana Kantona Sarajevo za period 2003. do 2023. godine uraditi će se:

  • -
    analiza i ocjena stanja u prostoru,
  • -
    utvrditi ciljevi prostornog razvoja i
  • -
    izvršiti izmjena i dopuna projekcije Prostornog razvoja Kantona Sarajevo 2003. do 2023. godine.

Smjernice, po pojedinim razvojno-planskim oblastima, za izradu Izmjena i dopuna Prostornog plana

Stanovništvo i naselja

U zavisnosti od promjena evidentiranih kroz Izvještaj stanja u prostoru, kao i rezultata studija urađenih za potrebe Prostornog plana Kantona Sarajevo za period od 2003. do 2023.g. izvršit će se usmjerenja u prostoru u skladu sa novonastalim saznanjima (npr. Popis stanovništva), potrebama i projekciji stanovništva.

Usklađivanje površina za stanovanje izvršiti će se u skladu sa brojem stanovnika i potrebama iskazanim kroz zahtjeve nadležnih ministarstava Kantona Sarajevo, Gradske uprave Grada Sarajevo, općina na području Kantona Sarajevo, investi- tora i vlasnika zemljišta.

Preispitati zone građevinskog zemljišta u funkciji stanovanja, posebno sa aspekta bespravne izgradnje i njihove legalizacije.

Privreda

Koncepcija budućeg razvoja Kantona Sarajevo treba da se zasniva na: razvoju, afirmaciji i promovisanju sektora usluga, jačanju proizvodnog sektora i podsticanju sektora nove i kreativne ekonomije, kao i otvaranju mogućnosti komercijalizacije djelatnosti javnih službi.

U "Studiji privrednih djelatnosti-II faza" navedeni su strateški sektori, kao i njihov prostorni razmještaj po općinama. Strategija privrednog razvoja Kantona Sarajevo opredjeljena je općim socio-ekonomskim uslovima i pretpostavkama o:

  • -
    nastavku procesa restrukturiranja privrednog sistema i drugih politika,
  • -
    otvorenosti područja za sve oblike i modele direktnih stranih ulaganja,
  • -
    uspostavljanju adekvatnog tržišno-planskog mehanizma u obezbjeđivanju građevinskog zemljišta za lociranje privrednih sadržaja, odnosno ulaganja,
  • -
    uvođenju transparentnih pristupa i koncepcija razvoja, korištenja, uređenja i zaštite prostora, na principima i kriterijima održivog razvoja, primjene eko-mena- džmenta, standarda kvaliteta u tzv. održivom biznisu,
  • -
    uvažavanju promjena i "novih" zahtjeva u regionalnoj i urbanoj politici razvoja prostora,
  • -
    novim prostornim i lokacionim formama i klasterima industrije (high-tech aglomeracije, tehnološki, industrijski, naučni parkovi, slobodne zone, biznis inkubatori, aerodromska zona razvoja itd.),
  • -
    potrebi prilagođavanja regionalnim prostornim planovima i projektima, evropskim obrascima, strateškim i strukturnim inicijativama, planskim iskazima, propozicijama, standardima i dr.

Nove evropske politike u oblasti industrije, energetike, prostornog razvoja trebalo bi da imaju znatnu ulogu u kreiranju nove faze i politike razvoja ovog sektora, kao i urbane i prostomo-planske politike na svim nivoima. Politika razvoja ekonomije i društva na osnovama novih znanja, inovativnosti, preduzetništva, eko-efikasnosti i principa održivosti, predstavlja novu paradigmu razvoja prostora. Usklađivanje strateških ciljeva EU i industrijske i energetske politike i instrumenata je ključni faktor za evropsku konkurentnost i ekonomski razvoj, odnosno za konkurentnost pojedinih prostora.

Za prostornu distribuciju djelatnosti u Planom utvrđenim površinama date namjene (privreda), potrebno je:

  • -
    u skladu sa dostavljenim zahtjevima, izvještajima o stanju u prostoru, ograničenjima prostora, infrastrukturnim kapacitetima kao i postulatima zaštite okoliša utvrditi da li je razmještaj zona rada na području Kantona Sarajevo postavljen na osnovu najpovoljnijeg odnosa lokacijskih zahtjeva i prostornih mogućnosti, posmatrajući sa aspekta povezanosti sa infrastrukturnim sistemima, kontinuiteta dosadašnjeg prostornog razvoja, interesa i ciljeva pojedinih vrsta privrednih djelatnosti; - izmještanje sa postojećih lokaliteta za one grane privrede kod kojih su znaci nepovoljnosti postojeće lokacije već izraženi ili se procjenjuje da će biti izraženi u narednom periodu.

U cilju okvirnog sagledavanja mogućnosti težiti da Kanton u planskom periodu 2003-2023. godine sa očekivanom prosječnom stopom rasta GDP od 5,8% prema planiranom broju stanovnika dostigne sumu od 19.024 USD per capita (prema kursu iz 2007.) što odgovara razvijenosti Slovenije u 2006. godini, što se smatra poželjnim, ali i realnim i mogućim.

Projekcija GDP/pc

2007

2010

2013

2018

2023

Stope rasta

Godišnji prirast

GDP/pc u USD

8.300

8

2

15.40

4

5,3

670

Zaposlenost i nezaposlenost

U sagledavanju realnih i mogućih kretanja uz predviđeno ostvarivanje GDP očekuje se stepen zaposlenosti i stopa nezaposlenosti prema datoj tabeli:

Zaposlenost i nezaposlenost

2010

2013

2018

2023

Stope rasta

Godišnji prirast

Stepen zaposlenosti stanovništva

27,6

30,1

31,8

34,1

36,6

1,8

1

Stopa nezaposlenosti radne snage

36,1

32,1

29,0

26,0

23,1

-2,8

-1

Razvoj ukupne ekonomije bazirati će se na podsticanju urbaniteta Sarajeva.

Društvena infrastruktura

Društvena infrastruktura (društvene i komercijalne djelatnosti) pratit će eventualne promjene broja stanovnika u cilju zadovoljenja njihovih potreba, polazeći od realnih materijalnih i prostornih mogućnosti, a uz uravnoteženost razvoja na cijelom prostoru Kantona Sarajevo.

Popljoprivredna zemljišta, šume i šumska zemljišta

U oblastima poljoprivrednog zemljišta, šume i šumskog zemljišta, potrebno je:

  • -
    na osnovu planskih određenja pristupiti pitanju sistemske zaštite fizičke cjelovitosti površina u namjeni "poljoprivredno zemljište" i "šumsko zemljište", zaustavljanju daljeg širenja površina građevinskog zemljišta, kao i izgradnje objekata izvan građevinskih područja koji nisu u funkciji osnovne namjene, pristupiti zaštiti, uređenju i unapređenju zemljišta ovih namjena i stvaranju uslova da se u skladu sa ograničenjima (osjetljivost zona i zajednica), mjerama zaštite i potencijalima staništa, pristupi organizovanju proizvodnje hrane (konvencionalna, nekonvencionalna) kao i održavanju i jačanju opće korisnih funkcija šuma;
  • -
    raspoloživi zemljišni prostor zajedno sa drugim odrednicama prostora, uz sva druga ograničenja (prirodna ograničenja, zone i mjere zaštite, prirodno nasljeđe, vodozaštitne zone, ekonomska, zakonodavna i sl.) treba da budu osnov za preciziranje objektivnih razvojnih ciljeva i zadataka poljoprivrede i šumarstava kao privrednih djelatnosti;
  • -
    preispitati površine u namjeni "područja planirana za dalji razvoj", a s ciljem zaštite visokovrijednog poljoprivrednog zemljišta, sve površine u namjeni "šumsko zemljište" maksimalno zaštititi i očuvati, ali i one površine koje se nalaze unutar drugih namjena (neke od namjena građevinskg zemljišta, zona zaštite i objekata prirodnog naslijeđa -zaštitne i zaštićene površine).

Posebno zaštićeni prostori

"Studija graditeljskog i prirodnog naslijeđa u Kantonu Sarajevo", novelira postojeći inventar dobara. Ažurira valorizaciju postojećih podataka, grupiše, objedinjava i definiše načine korišćenja i ograničenja za buduće intervencije.

Za pojedina područja prirodnog naslijeđa i kulturn- historijskih dobara definiše istraživačke i dokumentacione pretpostavke za njihovo unapređenje.

Turizam, sport i rekreacija

Kod planiranja prostornog razmještaja površina namijenjenih turizmu, sportu i rekreaciji potrebno je:

  • -
    racionalnije koristiti prostor uzimajući u obzir kriterije za razvoj sporta i turizma, orjentacije sa investicionim programima koji se uspješno uklapaju u evropska tržišta,
  • -
    prema datim ograničenjima i režimima planirati optimalnu vrstu i obim turističko-rekreativnih i sportskih sadržaja koji su zastupljeni sa turističko-ugostiteljskim sadržajima, namjenski izdvojenim i opremljenim površinama sa tačkama zadržavanja,
  • -
    distribuiranje smještajnih kapaciteta, koje treba usmjeriti u poslovno - trgovačke centre, i sportsko turističke centre,
  • -
    u skladu sa dostavljenim zahtjevima za izmjene i dopune na određenim lokalitetima, ciljevima razvoja rekreativinih ili profesionalnih vrsta sporta i turističkih ciljeva kao i rezultatima izvještaja o stanju u prostoru, razmotriti potrebu za izmještanjem sa postojećih lokaliteta u Kantonu za one lokalitete kod kojih su znaci nepovoljnosti postojeće lokacije već izraženi ili se procjenjuje da će biti izraženi u narednom periodu,
  • -
    korištenje rezervi terena u okviru lokaliteta na kojem se nalaze postojeće turističke
  • -
    destinacije i sportsko- rekreatvine površine,
  • -
    proširenja lokaliteta na kojima su se razvile jače turističke destinacije i sportsko-rekreatvine površine značajne za razvoj Kantona Sarajevo.

Saobraćaj

Preuzeti rezultate dodatnih studijskih istraživanja i u tom smislu koncipirati projekciju prostornog razvoja saobraćaja.

Izmjenama i dopunama Plana ugraditi kapitalne projekte čija je realizacija započeta u periodu izrade Prostornog plana Kantona Sarajevo za period 2003. do 2023. godine i one projekte čija se realizacija očekuje, a u skladu sa planovima i projektima nadležnih ministarstava i Direkcije Federacije BiH i Kantona Sarajevo, kao dugoročno plansko usmjerenje saobraćajne infrastrukture.

Vode, vodne površine i vodna infrastruktura
Snabdijevenje vodom

Program mjera za unapređenje stanja u prostoru:

  • -
    program smanjenja gubitaka treba provesti putem rekonstrukcije vodovodne mreže i to: zamjenom cjevovoda radi dotrajalosti, nedostatnih profila, neadekvatnog cijevnog materijala, kao i sve veće učestalosti evidentiranih kvarova i racionalizacija svih vidova potrošnje pitke vode,
  • -
    zahvat na rijeci Bosni je povoljno prelazno rješenje za osiguranje dodatnih količina vode do izgradnje Crne Rijeke. Radi zaštite okoliša te održavanja biološkog minimuma rijeke Bosne limitiran je kapacitet vodozahvata na 600 l/s,
  • -
    za sva urbanizirana naselja potrebno je izgraditi primarnu i distributivnu mrežu kako bi se voda iz novih rezervoara mogla dovesti do potrošača,
  • -
    dugoročno rješenje vodosnabdijevanja Kantona Sarajevo osigurat će se kroz razvoj sistema u tri etape: prva etapa realizacije (dvije do tri godine); druga etapa do 2023. godine i postplanski period (treća etapa) koji će biti u funkciji rezervacije prostora zaštite koridora,
  • -
    akumulacija Crna Rijeka, sa branom i pratećim objektima predstavlja višenamjenski vodoprivredni sistem. Cilj izgradnje ovog podsistema je prvenstveno da zadovolji narastajuće potrebe za vodom u Kantonu Sarajevo na optimalan način;
  • -
    u skladu sa važećom regulativom zaštititi postojeća i potencijalna izvorišta pitke vode.

Odvodnja otpadnih i oborinskih voda

Program mjera za unapređenje stanja u prostoru:

  • -
    stavljanje u funkciju centralnog gradskog uređaja za prečišćavanje otpadnih voda je prioritet, jer Sarajevo ispuštanjem neprečišćenih otpadnih voda u samom gornjem toku rijeke Bosne predstavlja najveći pojedinačni zagađivač u slivnom području rijeke Save,
  • -
    u skladu sa pravcima urbanog razvoja svrhu uvezivanja u centralni kanalizacioni sistem treba nastaviti izgradnju novih kolektora i proširenje kanalizacione mreže,
  • -
    nastaviti kontinuiranu izgradnju separatne kanalizacione mreže za urbana područja Kantona Sarajevo koja su neovisna od centralnog kanalizacionog sistema,
  • -
    razmotriti mikrolokaciju za zajednički uređaj na području općina Ilijaš i Vogošća, imajući u vidu situaciju na terenu, neophodno je izgraditi uređaj za prečišćavanje na lokalitetu Dvor (Rajlovac), kapaciteta nekoliko desetina ES. U periodu praćenja provođenja Prostornog plana Kantona Sarajevo za period 2003-2023. godine pokazalo se da je planirana mikrolokacija uređaja nekompatibilna sa poslovnim sadržajima u okruženju i nedovoljna po površini, te daje treba dislocirati nizvodno,
  • -
    izgradnja ostalih lokalnih uređaja za tretman otpadnih voda za područje Tarčina, te manjih naselja u skladu sa urbanim razvojem bi bila poželjna,
  • -
    u narednom periodu potrebna je znatno obimnija izgradnja kanala za odvodnju oborinskih voda, posebno na padinskim dijelovima Kantona u svrhu saniranja postojećih i sprečavanja pojave novih klizišta, koja predstavljaju jedan od najvećih problema Kantona Sarajevo,
  • -
    konačni cilj na urbanom području Kantona u oblasti odvodnje je da prostorna pokrivenost kanalizacionom mrežom odgovara pokrivenosti vodovodnom mrežom.

Uređenje vodotoka i zaštita kvaliteta i kvantiteta površinskih voda

  • -
    na karakterističnim mjestima potrebno je uvesti monitoring kvaliteta vodotoka,
  • -
    kvalitet vodotoka na području Kantona, a posebno rijeke Miljacke i rijeke Željeznice ne može se bitno popraviti dok se ne izgradi uređaj za tretman otpadnih voda na Palama, odnosno dok se ne pusti u rad uređaj za tretman otpadnih voda u Trnovu,
  • -
    neophodno je dovesti do poboljšanja kvaliteta i kvantiteta površinskih voda, te regulacije i uređenja vodotoka u svrhu spriječavanja plavljenja na području Kantona, a tome će doprinijeti sve prethodno pobrojane aktivnosti u oblasti prikupljanja i tretmana otpadnih voda.

Iskorištenje vodnih snaga

Ovom segmentu posvetit će se adekvatna pažnja u postplanskom periodu. Sve planirane akumulacije su višenamjenske te je jedna od namjena i iskorištenje hidroenergetskog potencijala u skladu sa važećom zakonskom regulativom.

Na osnovu eventualno novih saznanja, u svrhu obezbijeđenja odgovarajućeg nivoa sigurnosti snabdijevanja vodom i svim ostalim segmentima hidrotehnike, program mjera će definisati potrebu izrade novih, odnosno izmjenu i dopunu postojećih dokumenata.

Za sve segmente u oblasti voda treba da bude dosljedno zajedničko provođenje zakonske regulative u ovom sektoru, te kontinuirano obezbjeđenje značajnih sredstava za realizaciju pobrojanih aktivnosti.

Energetska infrastruktura

Aktivnosti u okviru programa mjera za unapređenje stanja u prostoru ogledaju se u sljedećem:

  • -
    izrada Studije "Optimizacija opskrbe i korištenja energije u Kantonu Sarajevo",
  • -
    na osnovu rezultata Studije će se izvršiti valorizacija dosadašnjeg stepena razvoja u , ovoj oblasti, te definisati optimalna varijanta opskrbe i korištenja svih vidova energije, uz uvažavanje aktualnih trendova u svijetu i Direktiva EU,
  • -
    posebno je značajno što su dosadašnja istraživanja pokazala na veliko učešće troškova enegije u odnosu na društveni proizvod Kantona Sarajevo, znatno veće nego u državama regiona, te se moraju poduzeti mjere koje će voditi ka smanjenju istih,
  • -
    na temelju Izvještaja o stanju u prostoru konstatovano je da posebnu pažnju treba obratiti na diverzifikaciju pravaca snabdijevanja Kantona Sarajevo sistemima za kontinuiranu dobavu energije (zemni gas i toplotna energija), a u cilju obezbijeđenja napajanja istih iz novih pravaca, povećanja sigurnosti snabdijevanja i obezbijeđenja potrebnih količina energenata u svim prilikama,
  • -
    također je potrebno preispitati opravdanost učešća pojedinih energenata u energetskom bilansu, kao i potencijale i mogućnosti korištenja obnovljivih vidova energije i uspostaviti ažurni katastar emisija Kantona Sarajevo,
  • -
    program mjera će definisati potrebe izrade novih, odnosno izmjena i dopuna postojećih dokumenata, novih istraživanja u oblasti energetike za pojedina područja i lokalitete, te posebne razvojne i druge mjere, u cilju poboljšanja opskrbe energijom i energentima Kantona Sarajevo.

Zaštita i unaprijeđenje okoliša

Zaštita životne sredine kao strateški cilj EU u procesu širenja na Istok, postavlja pred zemlje kandidate i potencijalne kandidate da, između ostalog, ispune određene zahtjeve među kojima je i usmjeravanje pažnje socijalnim, regionalnim, okolinskim i prostornim posljedicama restrukturiranja industrije, tj. njene nove faze razvoja na održivim osnovama. U tom kontekstu trebalo bi istražiti mogućnosti i okvirne pravce restrukturiranja i razvoja industrije i nastanak novih obrazaca u korištenju prostora i prostornoj organizaciji ove (i drugih) djelatnosti.

Međunarodna deklaracija o čistijoj proizvodnji donesena u Seulu, (Industry and Environment, 1998.) predviđa primjenu održive proizvodnje i potrošnje, zalaže se za čistiju proizvodnju, eko-efikasnost i preventivne mjere. Čistija proizvodnja trebalo bi da bude dio integralne preventivne strategije u procesima, proizvodima i uslugama u ekonomskim, društvenim, zdravstvenim i drugim segmentma životne sredine. Preporučuje se na svim nivoima planiranja i u sistemu upravljanja životnom sredinom.

Sa stanovišta prostorne organizacije novih ekonomskih aktivnosti, jedno od važnih pitanja jeste ekološka prihvatljivost novih poslovnih sadržaja i aktivnosti. Pored primjene zakonskog okvira, koji primorava i podstiče korporacije na primjenu ekoloških standarda i standarda kvaliteta u poslovanju sa aspekta lokacije preduzeća u urbanom i drugom prostoru, gdje su od posebnog značaja Direktiva SEA (2001), Direktiva IPPC (1996) i druge.

Zaštita stanovništva i dobara

Minska polja - Potrebno je označiti lokacije minskih polja koje su očišćene do posmatranog perioda izrade Plana i lokacije koje se planiraju očistiti u narednom periodu. Ostale lokacije se obilježavaju u cilju smanjenja rizika od mina dok se ne steknu uslovi za njihovo deminiranje.

Ugroženost područja Kantona Sarajevo od ratnih djejstava - Potrebno je označiti i dekontaminirati kontaminirana područja, izazvana ratnim dešavanjima upotrebom municije sa osirornašenim uranijom, koja se nalaze na području općine Hadžići.

Skloništa - U skladu sa Procjenom ugroženosti područja Kantona Sarajevo predvidjeti će se izgradnja novih i prilagođavanje postojećih skloništa i drugih zaštitnih objekata za zaštitu i spašavanje ljudi i materijalnih dobara, kao i zaštita od elementarnih nepogoda i tehničkih katastrofa.

Zemljotresi - Na osnovu seizmotektonske karte BiH područje Sarajeva izdvojeno je pod VII0 MCS. Ovo je relativno visoka ocjena seimičnosti kojoj treba posvetiti posebnu pažnju pri urbanom planiranju, te je potrebno planirati preventivne mjere zaštite.

Poplave - Potrebe zaštita od poplava zahtjevaju sinhronizovanu i ubrzanu akciju na sprovođenju preventivnih planskih mjera uređenja slivnih područja rijeka na teritoriji Kantona i to: rijeke Bosne, Miljacke, Zujevine, Željeznice, Dobrinje, Tilave.

Klizanje tla - Potrebno je napraviti sveobuhvatnu detaljnu evidenciju zona i lokaliteta gdje postoji mogućnost pomjeranja tla, te predvidjeti preduzimanje planskih mjera zaštite.

Požari - Uzroci požara su veoma različiti, a javljaju se u naseljima, industrijskim zonama i šumskim kompleksima. Potrebno je poduzeti sve mjere preventive i zaštite da ne bi došlo do nastajanja požara.

Ostale elementarne nepogode (vjetrovi, lavine, nanosi snijega, eksplozije, kontaminacije, industrijski akcidenti) čiji su efekti slični kao u uslovima rata pa se zaštita od njih obezbjeđuje kroz usklađivanje planskih rješenja sa potrebama zaštite od ratnih dejstava.

Komunalni objekti i površine

Komunalna higijena /prikupljanje, uklanjanje i deponovanje otpada - Planirati proširenje postojeće sanitarne deponije (Buća potok-Smiljevići).

Potrebno je planirati lokaciju za zbrinjavanje životinjskog otpada na području Kantona Sarajevo, odnosno adekvatan način odlaganja leševa životinja (uginulih od bruceloze i drugih bolesti).U narednom periodu izrade Plana predvidjeti lokaciju za zbrinjavanje građevinskog otpada na području Kantona Sarajevo.

Pijace i tržnice /snabdjevanje/ - Potrebno je obezbijediti kvalitetnu sanaciju i modernizaciju pijaca na postojećim lokalitetima, iznalaženje novih lokacija i izgradnja pijaca ili zatvorenih tržnica na njima.

Groblja /sahranjivanje/ - Povećanje kapaciteta postojeće mreže gradskih grobalja u funkciji zadovoljavanja potreba sahranjivanja u narednom periodu, realizirat će se planiranjem i izgradnjom novih površina za sahranjivanje i proširenjem postojećih grobalja u prihvatljivim mogućnostima.

Kroz izradu odgovarajuće planske dokumentacije očuvati sva postojeća stara groblja, mezarja kao vrijednu kulturno-historijsku i prirodnu baštinu.

Rok za pripremu i izradu

Izmjena i dopuna Prostornog plana

Član 11.

Rokovi za izradu Izmjena i dopuna Prostornog plana su:

  • -
    za A fazu Izmjena i dopuna Prostornog plana - 7 (sedam) kalendarskih mjeseci od stupanja na snagu ove Odluke;
  • -
    za B fazu Izmjena i dopuna Prostornog plana 3 (tri) godine od stupanja na snagu ove Odluke.

Član 12.

Na osnovu ove Odluke, i za A fazu i za B fazu izmjena i dopuna Prostornog plana provest će se cjelokupna procedura izrade prostorno-planskog dokumenta, što podrazumijeva faze i dinamiku utvrđenu u članu 13. ove Odluke.

I za A fazu i za B fazu Izmjena i dopuna Prostornog plana izraditi će se poseban tekstualni dio, posebna odluka o provođenju, posebna odluka o usvajanju Plana i posebni grafički prilozi.

Član 13.

Utvrđuju se rokovi po fazama izrade Izmjena i dopuna Prostornog plana kako slijedi:

A faza Izmjena i dopuna Plana

I Faza - Priprema izrade Plana

  • -
    Analitičko dokumentaciona osnova u dijelu koji se odnosi na A fazu Izmjene i dopune Prostornog plana, analiza stanja prostornog uređenja i ocjena mogućnosti realizacije usmjerenja zadatih u smjernicama za A fazu Izmjene i dopune Plana, koristeći postojeće i nove studije Rok: mart 2010. godine
  • -
    Izrada osnovne koncepcije A faze Izmjena i dopuna Prostornog plana Rok: april 2010. godine
  • -
    Usaglašavanje sa subjektima planiranja i utvrđivanje koncepta A faze Izmjena i dopuna Prostornog plana Rok: maj 2010. godine.

II Faza - izrada i donošenje Plana

  • -
    Prednacrt A faze Izmjena i dopuna Prostornog plana Rok: juni 2010. godine
  • -
    Utvrđivanje Nacrta A faze Izmjena i dopuna Prostornog plana i otvaranje javnog uvida i rasprave u trajanju od 30 dana Rok: juni 2010. godine
  • -
    Javni uvid i rasprava o Nacrtu A faze Izmjena i dopuna Prostornog plana Rok: juni/juli 2010. godine
  • -
    Sumiranje rezultata javne rasprave Rok: august 2010. godine
  • -
    Prijedlog A faze Izmjena i dopuna Prostornog plana Rok: septembar 2010. godine

B faza Izmjena i dopuna Plana

I Faza - Priprema izrade Plana

  • -
    Izrada novelacije Studije upotrebne vrijednosti zemljišta (provođenje postupka javne nabavke, izbor najpovoljnijeg ponuđača, izrada novelacije Studije, revizija novelacije Studije, dorada novelacije Studije na osnovu revizije i isporuka) Rok: decembar 2010. godine,
  • -
    Analitičko dokumentaciona osnova, analiza stanja prostornog uređenja i ocjena mogućnosti razvoja, ciljevi prostornog razvoja i izbor osnovne koncepcije koristeći postojeće i nove studije. Rok: novembar 2011. godine
  • -
    Izrada osnovne koncepcije B faze Izmjena i dopuna Prostornog plana Rok: mart 2012. godine
  • -
    Usaglašavanje sa subjektima planiranja i utvrđivanje koncepta B faze Izmjena i dopuna Prostornog plana Rok: april 2012. godine.

II Faza - izrada i donošenje plana

  • -
    Prednacrt B faze Izmjena i dopuna Prostornog plana Rok: septembar 2012. godine
  • -
    Utvrđivanje Nacrta B faze Izmjena i dopuna Prostornog plana i otvaranje javnog uvida i rasprave . Rok: novembar 2012. godine
  • -
    Javni uvid i rasprava o Nacrtu B faze Izmjena i dopuna Prostornog plana Rok: novembar/decembar 2012. godine
  • -
    Sumiranje rezultata javne rasprave Rok: februar 2013. godine
  • -
    Prijedlog B faze Izmjena i dopuna Prostornog plana Rok: novembar 2013. godine

Način osiguranja sredstava

Član 14.

Sredstva za izradu Izmjena i dopuna Prostornog plana, sredstva za angažovanje eksperata iz pojedinih oblasti na izradi Izmjena i dopuna Prostornog plana, sredstva za rad Savjeta Plana i potrebne materijalne troškove, obezbijedit će se iz Budžeta Kantona Sarajevo i iz sredstava naknade za pogodnost gradskog građevinskog zemljišta rente, u iznosu od 598.500,00 KM na slijedeći način:

  • -
    za 2010. godinu 200.000,00 KM,
  • -
    za 2011. godinu 165.000,00 KM,
  • -
    za 2012. godinu 105.000,00 KM,
  • -
    za 2013. godinu 125.800,00 KM.

Nosilac pripreme i Nosilac izrade

Izmjena i dopuna Prostornog plana

Član 15.

Nosilac pripreme za izradu Izmjena i dopuna Prostornog plana je Vlada Kantona Sarajevo (u daljnjem tekstu: Nosilac pripreme Plana).

Nosilac pripreme Plana dužan je osigurati saradnju i usaglašavanje stavova sa svim subjektima planiranja.

Član 16.

Nosilac izrade Plana je Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo (u daljnjem tekstu: Nosilac izrade Plana).

Subjekti planiranja

Član 17.

Subjekti planiranja su: Kanton Sarajevo, Vlada Kantona Sarajevo, Savjet plana, ministarstva Kantona Sarajevo u okviru svoje nadležnosti, Grad Sarajevo, općine sa područja Kantona Sarajevo (Stari Grad Sarajevo, Centar Sarajevo, Novo Sarajevo, Novi Grad Sarajevo, llidža, Vogošća, Hadžići, llijaš i Trnovo), Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, Zavod za izgradnju Kantona Sarajevo, Kantonalni Zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa, Štab civilne zaštite Kantona Sarajevo, Federacija Bosne i Hercegovine putem Federalnog ministarstva prostornog uređenja, Ministarstvo odbrane BiH, Vanjskotrgovinska/spoljnotrgovinska komora BiH, Privredna/gospodarska komora Federacije BiH, Direkcija cesta Federacije BiH, Federalna direkcija za civilnu avijaciju, Komisija/povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, Željeznice Federacije BiH, Javni radiotelevizijski servis BiH, Federalna RTV, JP BH Pošta Sarajevo, BH Telecom d.d. Sarajevo, Međunarodni aerodrom Sarajevo, Agencija za vodno područje rijeke Save, JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, Elektroprenos a.d. Operativno područje Sarajevo, JP Elektroprivreda BiH Sarajevo - Elektrodistribucija Sarajevo, BH Gas, Akademija nauka i umjetnosti BiH, Univerzitet u Sarajevu, KJKP "Vodovod i kanalizacija" Sarajevo, KJKP "GRAS" Sarajevo, KJP Sarajevo-šume d.o.o. Sarajevo, KJKP Sarajevogas, KJKP "Toplane" Sarajevo, KJKP "Rad" Sarajevo, KJKP "Pokop" Sarajevo i druga pokopna društva sa područja Kantona Sarajevo, KJKP "Tržnice i pijace" Sarajevo, JKP "Park" Sarajevo, Privredna komora Kantona Sarajevo, Turistička zajednica Kantona Sarajevo, JU Centar za sport i rekreaciju, Klinički centar Univerziteta u Sarajevu, Opća bolnica "Dr. Abdulah Nakaš", JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo, JU Zavod za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo, kao i druga društva i pravna lica nadležna za oblast korištenja vode, šuma, poljoprivrede, saobraćaja, veza, energetike, rudarstva i rudnih resursa, turizma, zdravstva, obrazovanja, sporta, kulture, zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa, zaštitu okoliša, komunalne djelatnosti, predstavnici vjerskih zajednica, zainteresovane nevladine organizacije, vlasnici i korisnici prostora, građani i drugi zainteresovani subjekti koji iskažu svoj interes.