Aktio

Skupština Kantona Sarajevo

Odluka o osnivanju lovišta na području Kantona Sarajevo

ODLUKU
O OSNIVANJU LOVIŠTA NA PODRUČJU KANTONA SARAJEVO

I. OPĆE ODREDBE

Član 1.Predmet

(1) Ovom odlukom se osnivaju lovišta na području Kantona Sarajevo, utvrđuje naziv lovišta, opis granica i ukupna površina lovišta, namjena lovišta, osnovne uzgojne vrste divljači, najvažnije ostale vrste divljači, posebno rijetke i ugrožene vrste divljači koje naseljavaju lovišta i drugo.

(2) "Poštujući prirodne granice područja u koje spadaju površine zemljišta, šuma i voda koje predstavljaju prostornu, prirodnu i lovnogospodarsku cjelinu u kojoj će postojati uslovi za trajan opstanak, uzgoj i razmnožavanje, zaštitu i upotrebu divljači ovom odlukom na području Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Kanton) osniva se 8 (osam) privredno - sportskih lovišta s tim da se Privredno - sportsko lovište "Igman Bjelašnica" može proglasiti posebnim lovištem u skladu sa članom 31. Zakona o lovstvu, o čemu Odluku donosi Vlada Federacije Bosne i Hercegovine na prijedlog Federalnog ministra.

Član 2.Osnovni podaci o lovištima

Ovom odlukom pojedinačno za svako lovište utvrđen je naziv lovišta, na podučju kojih općina se nalazi, vrsta lovišta, nadmorska visina lovišta i površina lovišta te navedeni i drugi potrebni podaci za kvalitetno i potrajno gospodarenje lovištem.

Član 3.Lovišta

Uvažavajući stanje u oblasti lovstva na području Kantona, dugogodišnju tradiciju lovstva, potrebe savremenog lovnog gospodarenja i međunarodnih konvencija i pojedinačne specifičnosti svakog lovišta prema strukturi površina, prirodnim pogodnostima, vrstama divljači osnivaju se slijedeća lovišta:

  • a)
    Privredno - sportsko lovište "CRNA RIJEKA - PRESJENICA - RAKITNICA",
  • b)
    Privredno - sportsko lovište "ORMANJ",
  • c)
    Privredno - sportsko lovište "RAKOVICA - HRASNICA",
  • d)
    Privredno - sportsko lovište "PALJEVO",
  • e)
    Privredno - sportsko lovište "LIPNIK",
  • f)
    Privredno - sportsko lovište "KREMEŠ",
  • g)
    Privredno - sportsko lovište "BUKOVIK" i
  • h)
    Privredno - sportsko lovište "IGMAN - BJELAŠNICA"

II. OPIS GRANICA LOVIŠTA NA PODRUČJU KANTONA SARAJEVO

Član 4.Opis granica lovišta "Crna Rijeka - Presjenica - Rakitnica"

(1) Lovište "Crna Rijeka - Presjenica - Rakitnica" nalazi se na području općine Trnovo i slijedećih je karakteristika:

  • a)
    Vrsta lovišta: otvoreno, brdsko,
  • b)
    Namjena lovišta: privredno - sportsko lovište,
  • c)
    Nadmorska visina lovišta: 614 - 2086 m,
  • d)
    Površina lovišta: 31.589,40 ha.

(2) Granica lovišta "Crna Rijeka - Presjenica - Rakitnica" polazi sa granice između Entiteta utvrđenom Dejtonskim mirovnim sporazumom - Anex 2 "Sporazum o međuentitetskoj liniji razgraničenja i relevatnim pitanjima potpisan 21.11.1995. godine" južno od kote Trijeska i prati administrativnu granicu općine Trnovo i Kantona Sarajeva opisno ide u pravcu jugozapada preko kote 1731, zatim kote "Golica" (1693), grebena "Kućišta", grebena "Dolci", nastavlja u pravcu jugozapada kosom preko grebena "Busel", kote "Vlahinja" nastavlja na jugozapad idući preko "Talova brda" i dolazi do grebena "Kereša", produžava u istom pravcu idući preko grebena "Mataljka" i izlazi na "Koziji brijeg" sa kojeg produžava na jugozapad idući nizvodno Dubokim potokom i dolazi na kotu "Husov do" odnosno "Nadmandra". Granica lovišta produžava na zapad do mjesta zvanog "Nikolić Brezje" i iznad "Rude Glave" obilazi sa lijeve strane kotu "Oštri Vrh" (1249) kreće kosom na mjesto zvano "Poprdljivi do" nastavlja na zapad putem iznad "Jasika" do mjesta zvanog "Lice" i ide do kote "Igrište" (1448) te u pravcu jugozapada preko kote 1218 i 1326 izlazi na granicu između Entiteta utvrđenu Dejtonskim mirovnim sporazumom. Dalje granica lovišta prati granicu između Entiteta opisno ide u pravcu zapada preko kote Oštri rat (1348) te u pravcu sjeverozapada preko kote Vis (1259), poteza Krč, te u blizini naselja Vrbovik mjenja smjer i u pravcu jugozapada prelazi put Sarajevo - Trnovo i ne mjenjajući pravac preko Ostružnje, kote 961, kote 1203 dolazi do "Krajačica Klanca". Ovdje granica lovišta nastavlja prateći administrativnu granicu općine Trnovo opisno ide u pravcu jugozapada dolazi do kote "Pašina planina" (2070), dalje granica lovišta ide na sjeverozapad grebenom preko kote "Đokin Toranj" (2088) i ide dalje u pravcu sjevera na kotu "Đevigrad" (2034) te u pravcu sjeverozapada na kotu "Opaljeni kuk" (2018) i u pravcu sjeveroistoka na kotu 2048, na kotu "Barice" (2062) odakle nastavlja u pravcu sjeverozapada dolazi na kotu "Poljice" (1613). Dalje granica lovišta prati administrativnu granicu općine Trnovo i Kantona Sarajeva opisno ide u pravcu jugozapada te sjeverozapada preko kote "Šljemena" (1425) i dolazi na kotu "Mlakve" (1457), nastavlja istim pravcem preko Šljemenske kose i kote 1435, kote "Jabuka" i izlazi na kotu "Puzim" (1774). Granica lovišta produžava na jugozapad idući kroz državnu šumu te dolazi sa sjeverne strane Puzimskog groblja, gdje kreće na sjeverozapad preko poteza zvanog Jelenača te dolazi do kote "Ploča" iznad Bjelovka, ide na jugozapad do kote "Struga", lomi se idući na sjeverozapad preko Oble glavice te dolazi na Visoku glavicu, produžava preko "Glavice" "Velikog Subara" i "Malog Subara" i dolazi do kote "Kaoče" (1893). Granica lovišta produžava na sjeverozapad idući nizvodno potokom Medžeđa i dolazi do njegovog ušća u rijeku Rakitnicu, produžava uzvodno rijekom Rakitnicom te dolazi do 400 m uzvodno od ušća potoka koji dolazi od Bukovog dola. Granica lovišta produžava na sjeverozapad te dolazi do mjesta Bešlića klanca, nastavlja preko Samograda na sjeverozapad idući preko kote "Obalj" (1843), kote "Kobilica" (1826), "Marića Gvozda" (1875) te preko kote "Vaganj" (1906) dolazi do kote "Krvavac" (2063). Ovdje granica lovišta mijenja pravac i ide administrativnom granicom općine Trnovo u pravcu sjeveroistoka grebenom preko kote "Vjetreno brdo" (1968) i u istom pravcu dolazi do bezimene kote 1982, nastavlja u pravcu jugoistoka i dolazi do kote "Žujsko brdo" (1986) nastavlja preko bezimene kote 1917 i dolazi do kote "Mali Strug" (1923) odakle u pravcu istoka preko Velikog Struga dolazi do kote "Žuti cvijet" (2026). Ovdje granica lovišta napušta administrativnu granicu općine Trnovo i produžava u pravcu sjeveroistoka granicom Šumsko gospodarskih područja preko bezimene kote 2032 i dolazi do kote Bjelašnica (2067). Zatim granica ide u pravcu jugoistoka preko bezimene kote 1882, do kote "Javorak" (1681) odakle ide u pravcu sjeveroistoka i dolazi na kotu "Šiljak" (1689), dalje nastavlja istim pravcem preko Starih konaka (granicom šumsko gospodarskih područja), na kotu "Gojčinova ravan" (1510) te preko Gore na kotu 1164 i nastavlja u pravcu sjeverozapada preko Donje Grkarice grebenom Trice obilazi sa jugozapadne strane Gornju Grkaricu te nastavlja u pravcu sjeveroistoka i dolazi na kotu "Crni vrh" (1433). Dalje granica lovišta prati administrativnu granicu općine Trnovo opisno ide u pravcu jugoistoka preko kote 1251 iznad Hrida se spušta na cestu Krupac - Bjelašnica, prelazi preko ceste, izlazi na Straišta sa sjeverne strane obilazi kotu "Krst" (995) i u pravcu sjeveroistoka preko mjesta zvanog Rošca dolazi na kotu "Ovčarevac" (961) te preko Mekota dolazi na granicu Entiteta koju prati do početne tačke opisa granice lovišta "Crna Rijeka - Presjenica - Rakitnica" južno od kote "Trijeska".

(3) Vrste divljači u Lovištu prikazane su tabelarno kako slijedi:

Osnovne uzgojne vrste divljači u lovištu:

Bonitet staništa

Primjedba

Divokoza (Rupicapra rupicapra)

II

Srna (Capreolus capreolus)

II

Medvjed (Ursus arctos)

II

Veliki tetrijeb (Tetrao urogallus)

-

Zec (Lepus europaeus)

III

Lještarka (Terastes bonasia)

III

Ostale vrste divljači u lovištu:

Divlja svinja (Sus scrofa)

Lisica (Vulpes vulpes)

Vuk (Canis lupus)

Divlja mačka (Felis silvestris)

Jazavac (Meles meles)

Lasica (Mustela erminea)

Kuna bjelica (Martes foina)

Kuna zlatica (Martes martes)

Golub grivnjaš (Columba palumbus)

Golubovi (Columbidae)

Divlja patka (Anas platyrhynchos)

Divlje guske (Anser)

u migraciji

Rode (Ciconidae)

u migraciji

Vrane (Corvidae)

Ugrožene i zaštićene vrste divljači u lovištu:

Divokoza (Rupicapra rupicapra)

Vjeverica (Sciurus vulgaris)

Veliki tetrijeb (Tetrao urogallus)

Koka lještarke (Terastes bonasia)

Sove (Strigidae spp.)

Sokolovi (Falconidae)

Orlovi (Aquila)

Član 5.Opis granica lovišta "Ormanj"

(1) Lovište "Ormanj" nalazi se na području općine Hadžići i slijedećih je karakteristika:

  • a)
    Vrsta lovišta: otvoreno, brdsko,
  • b)
    Namjena lovišta: privredno - sportsko lovište,
  • c)
    Nadmorska visina lovišta: od 516 - 1542 m,
  • d)
    Površina lovišta: 14.542,00 ha.

(2) Granica lovišta "Ormanj" počinje od mjesta Mostarsko raskršće i to raskrsnice magistralnog puta M-17 i regionalnog puta Sarajevo - Kiseljak i prati administrativnu granicu općine Hadžići, opisno ide u pravcu juga na bunker, te seoskim putem do državne ergele na granicu Gospodarskih jedinica "Zujevina" i "Igman" koju prati u pravcu jugozapada do kote "Stupnik" (992), gdje mjenja smjer i u pravcu jugoistoka kreće granicom Gospodarskih jedinica do kote 935 gdje mjenja smjer i u pravcu jugozapada napušta granicu Gospodarskih jedinica ide predviđenim novim šumskim kamionskim putem kroz šumske odjele 6., 7. i 8. do sela Lokve, a potom produžava na kotu 834 (rezervoar u Lokvama) i nastavlja istim smjerom šumskim kamionskim putem do enklave u šumskom odjelu 18 kada skreće u pravcu juga i spušta se u potok iznad izvora Krupe i kote 668 na prsten šumskih odjela 18, 28 i 32 mjenja smjer i kreće u pravcu sjeverozapada nizvodno koritom Krupe do prstena šumskih odjela 17, 18, 32 i 33 kada mjenja smjer i kreće u pravcu jugozapada penjući se uz Obitni do (granicom šumskih odjela 32 i 33 te 31 i 38) do prstena šumskih odjela 31, 37, 38 i 40 te nastavlja u istom pravcu i dolazi na kotu "Točila" (877). Ovdje granica lovišta mjenja smjer i kreće u pravcu sjeverozapada granicom šume i šumskog zemljišta u državnom vlasništvu (granicom šumskih odjela 39 i 46) dolazi do naselja Ljubovčići kada napušta granicu šumskog odjela 46 i u pravcu jugozapada ravno prelazi poluenklavu u privatnom vlasništvu i dolazi do granice državne šume i šumskog zemljišta te prateći istu sa južne, a potom zapadne strane prateći granicu šumskog odjela 46 obilazi naselje Ljubovčići. Granica lovišta dalje nastavlja u pravcu sjeverozapada granicom šume i šumskog zemljišta u dražavnom vlasništvu (granicom šumskih odjela 46, na granici sa 47 čini poluenklavu, u odjelu 48 čini poluenklavu preko kote 806, i granicom šumskih odjela 51, 52 i 53). Ovdje granica nastavlja u pravcu zapada iznad naseljenog mjesta Šinici i dolazi na lokalni put gdje mjenja smjer i kreće u pravcu sjevera lokalnim putem do magistralnog puta Sarajevo - Mostar koji prati 250 m u pravcu jugozapada, a potom se odvaja na lokalni put prema naseljenom mjestu Kazina bara i kreće istim u pravcu jugozapada dolazi do potoka Bjelašnica i ide uzvodno koritom istog u pravcu jugoistoka do iznad naselja G. Bioča kada lokalnim putem u pravcu jugozapada dolazi na granicu šume i šumskog zemljišta u državnom vlasništvu (šumski odjel 43) i produžava u istom pravcu prateći granicu šumskog zemljišta u državnom vlasništvu (granicom šumskih odjela 43, 44 i 45) dolazi do kote 948 te nastavlja u istom pravcu i dolazi na kotu "Ragalj" (1133). Granica lovišta nastavlja u pravcu jugozapada grebenom preko kote 1221 i dolazi na kotu 1144 gdje mjenja smjer i kreće u pravcu sjeveroistoka preko Visa (granicom šumskih odjela 48 i 49) te u pravcu jugozapada dolazi do ušća Prehuljskog potoka u Korču i u istom pravcu idući koritom navedenog potoka izlazi na kotu "Prehulja" (1233). Ovdje granica lovišta skreće i u pravcu sjeverozapada prati administrativnu granicu općine Hadžići i opisno ide preko kote 1233, dolazi na kotu "Rudino brdo" (1277) gdje skreće i produžava na zapad na kotu 1092, a zatim prema sjevero-zapadu preko kote "Ivan Sedlo" (959), produžava istim smjerom preko kota "Stjenica" i "Plane kose" (1170), kote 1301, kote 1543, preko prevoja Šljeme i kote 1425 dolazi do kote "V. Šljeme" (1534). Dalje granica lovišta produžava na sjeverozapad i dolazi do Crne rijeke odnosno mjesta koje je 150 m udaljeno nizvodno od ušća Vrtljanskog potoka i potoka "Babin do" odnosno tromeđe općina Kreševo, Hadžići i Konjic, nastavlja na sjeveroistok idući sredinom Crne rijeke i dolazi do ušća u istu Česmen potoka, nastavlja uzvodno sredinom Crne rijeke te kroz državnu šumu Tmor dolazi do kote "Tmor" (1315), produžava na istok i dolazi do kote "Vis" (968). Granica lovišta produžava na istok i dolazi na Bijelu rijeku ide na sjever nizvodno Bijelom rijekom i dolazi do ušća Bijele rijeke u Lepenicu na mjestu Sastavci odakle granica ide nizvodno sredinom rijeke Lepenice do mjesta Stjenice skreće na istok izlomljenom linijom do kote "Sevid kosa" (868). Dalje granica produžava u pravcu sjeveroistoka izlazi na rijeku Lepenicu, ide nizvodno sredinom rijeke do ušća rijeke Toplice produžava nizvodno sredinom rijeke Lepenice dolazi do sela Bukovica, a zatim od sela Bukovica ide uz bezimeni potok prema selu Košćan sa lijeve strane obilazi kotu "Košćan" (843) te u pravcu sjeveroistoka preko kote "Oštrik" (946) izbija na kotu "Plješevac" (931). Ovdje granica lovišta skreće i u pravcu jugozapada prateći administratvnu granicu općine Hadžići grebenom preko Grabove vode dolazi na kotu "Batalovo brdo" (943), produžava na kotu 662 te u smjeru sjeveroistoka preko kote 605, Dugog dola, kote 549 dolazi na put Sarajevo - Kiseljak. Dalje granica lovišta ide u pravcu jugoistoka putem Sarajevo - Kiseljak gdje se dva puta odvaja u pravcu jugozapada i obuhvata 20 ha (prvi obuhvat) i 27 ha (drugi obuhvat) i onda vraća na put kod Gladnog polja i nastavlja putem do Mostarskog raskršća odnosno početne tačke opisa granice lovišta "Ormanj".

(3) Vrste divljači u Lovištu prikazane su tabelarno kako slijedi:

Osnovne uzgojne vrste divljači u lovištu:

Bonitet staništa

Srna (Capreolus capreolus)

III

Medvjed (Ursus arctos)

III

Zec (Lepus europaeus)

III

Divlja svinja (Sus scrofa)

III

Ostale vrste divljači u lovištu:

Lještarka (Terastes bonasia)

III

Jarebica poljska (Perdix perdix)

IV

Šumska šljuka (Scolopax rusticola)

Lisica (Vulpes vulpes)

Vuk (Canis lupus)

Divlja mačka (Felis silvestris)

Jazavac (Meles meles)

Lasica (Mustela erminea)

Kuna bjelica (Martes foina)

Kuna zlatica (Martes martes)

Tvor (Mustela putorius)

Puh obični (Glis glis)

Golub grivnjaš (Columba palumbus)

Patka gluhara (Anas platyrhynchos)

Kreja (Garrulus glandarius)

Svraka (Pica pica)

Siva vrana (Corvux comix)

Čavka (Corvus monedula)

Ugrožene i zaštićene vrste divljači u lovištu:

Srna (Capreolus capreolus)

Medvjed (Ursus arctos)

Vjeverica (Sciurus vulgaris

Koka lještarke (Terastes bonasia)

Gavran (Corvus corax)

Šumska sova (Strix aluco)

Jastreb kokošar (Accipter gentilis)

Soko sivi (Falco peregrinus)

Vjetruša kliktavka (Falco tinunculus)

Škanjac mišar (Buteo buteo)

Član 6.Opis granica lovišta "Rakovica - Hrasnica"

(1) Lovište "Rakovica - Hrasnica" nalazi se na području općine Ilidža i slijedećih je karakteristika:

  • a)
    Vrsta lovišta: otvoreno, brdsko
  • b)
    Namjena lovišta: privredno - sportsko lovište,
  • c)
    Nadmorska visina lovišta: 487 - 1433 m,
  • d)
    Površina lovišta: 8.918,20 ha

(2) Granica lovišta "Rakovica - Hrasnica" polazi sa granice između Entiteta utvrđenom Dejtonskim mirovnim sporazumom - Anex 2 na aerodromskoj cesti i prati granicu između Entiteta opisno ide u pavcu jugozapada prelazi rijeku Željeznicu, prolazi lijevo (istočno) od "Famosa" i zapadno od kote 891 mjenja smjer i kreće u pravcu jugoistoka prateći Entitetsku granicu do kote 851 i administrativne granice općine Ilidža i Trnovo koja se nalazi sjeverno od Dolova. Ovdje granica lovišta mjenja smjer i u pravcu jugozapada prati administrativnu granicu općina Ilidža i Trnovo, opisno ide preko Mekota dolazi na kotu "Ovčarevac" (961) i u pravcu jugozapada preko mjesta zvanog Rošca sa sjeverne strane obilazi kotu "Krst" (995) i izlazi na Straišta nastavlja i prelazi preko puta Krupac - Bjelašnica te ide iznad Hrida, preko kote 1251 i dolazi na kotu "Crni vrh" (1433). Ovdje granica lovišta napušta administrativnu granicu općina Ilidža i Trnovo mjenja smjer i kratko ide u pravcu sjeveroistoka granicom Šumskogospodarskog područja, koju napušta i u pravcu sjevera dolazi na kotu "Obješenjak" (1251) odakle u pravcu sjeveroistoka dolazi na kotu 1045 i ne mjenjajući smjer dolazi na granicu (prsten) šumskih odjela 20, 21, 25 i 30. Ovdje granica lovišta skreće u pravcu sjeverozapada i nastavlja šumskim kamionskim putem iznad naseljenih mjesta Lasica, Hrasnica, Kovači i Glavogodina i putem dolazi na padine Igmana istočno od Stojčevca odmah iznad okretnice na putu u naselju Glavogodina gdje mjenja smjer i u pravcu sjeveroistoka ide granicom "Spomenika prirode Vrelo Bosne" opisanom članom 3. Zakona o proglašenju spomenika prirode "Vrelo Bosne" ("Službene novine Kantona Sarajevo" broj: 16/06). Opisno ide putem kroz naseljeno mjesto Sokolović kolonija prolazi pored bazena i u pravcu sjeverozapada dolazi do crkve na Pladištu (napušta granicu spomenika prirode) odakle kreće preko Blažuja do Mostarskog raskršća odakle ide administrativnom granicom općina Ilidža i Hadžići, opisno ide u pravcu sjeverozapada putem Sarajevo - Kiseljak do Gladnog polja gdje se dva puta odvaja u pravcu jugozapada i obuhvata 27 ha (prvi obuhvat) i 20 ha (drugi obuhvat), a onda se vraća na cestu i dalje granica lovišta nastavlja u pravcu sjeverozapada putem Sarajevo Kiseljak. Kod "Šaminog gaja" granica lovišta mjenja smjer i u pravcu jugozapada preko kote 549 i Dugog dola penje se na kotu 605 i preko kote 652 te u pravcu sjeverozapada izlazi na kotu "Batalovo brdo" (934) i produžava u pravcu sjeverozapada preko "Grabove vode" i izlazi na kotu "Pleševac" (937). Ovdje granica mjenja smjer i dalje prateći administrativnu granicu općine Ilidža ide u pravcu sjeveroistoka preko kote 721 dolazi na kotu "Kobiljača" (634), izlazi na put Sarajevo - Kiseljak i preko Vrijesa prelazi Buhotinski potok te nastavlja dalje preko Omraza i spušta se u pravcu sela Grahovci, ide u pravcu kote "Kokoška" (870) koju obilazi sa sjeveroistočne strane (potokom) i nastavlja u pravcu sjeverozapada preko Plaovlja i Livade, tu mjenja smjer i u pravcu jugoistoka produžava do ispod sela Grdosi te izlazi na kotu "Krč" (936) i dalje do Kanjivica i Pandurišta, kote "Pijesak" (841) pa preko kote "Bandera" (831) dolazi do kote 783 između mjesta Trešnjica i Sarafijani. Dalje granica lovišta nastavlja u pravcu jugoistoka i dolazi na kotu "Oštrik" (838) nastavlja istim pravcem i izlazi na kotu "Mali oštrik" odakle ide između naseljenih mjesta Vlakovo i Bojnik i u pravcu kote "Žirak" (610) koju obilazi sa sjeveroistočne strane i dolazi do kote "Paretka" i kote 567 preko Treševina rubom izlazi na kotu 522 uz prugu dolazi i prelazi most u Butilima ide nizvodno koritom rijeke Bosne do ušća Miljacke u Bosnu odakle u pravcu jugoistoka ide uzvodno koritom rijeke Miljacke do Halilovića kada napušta korito rijeke Miljacke i kreće u pravcu jugoistoka do Stupskog brda, a onda kroz naselje Aerodrom nastavlja pratiti administrativnu granicu općine Ilidža i aerodromskom cestom do granice između Entiteta odnosno početne tačke opisa granice lovišta "Rakovica - Hrasnica".

(3) U dijelu lovišta na lokalitetu Rakovice u šumskim odjelima 85, 86, 87 gospodarske jedinice "Zujevina" šumsko gospodarskog područja "Igmansko" nalazi se ograđena površina šumskog zemljišta u državnom vlasništvu na kojoj KJP "Sarajevo - šume" d.o.o. Sarajevo uzgaja jelena lopatara na površini od 190,00 ha te se pomenuta površina ne vodi u okviru lovišta "Rakovica - Hrasnica".

(4) Vrste divljači u Lovištu prikazane su tabelarno kako slijedi:

Osnovne uzgojne vrste divljači u lovištu:

Bonitet staništa

Srna (Capreolus capreolus)

IV

Divlja svinja (Sus scrofa)

III

Medvjed (Ursus arctos)

III

Zec (Lepus europaeus)

IV

Ostale vrste divljači u lovištu:

Poljska jarebica (Perdix perdix)

III

Lještarka (Terastes bonasia)

III

Divlja patka (Anas platyrhynchos)

IV

Vuk (Canis lupus)

Divlja mačka (Felis silvestris)

Lisica (Vulpes vulpes)

Kuna bjelica (Martes foina)

Kuna zlatica (Martes martes)

Jazavac (Meles meles)

Tvor (Mustela putorius)

Lasica (Mustela erminea)

Puh obični (Glis glis)

Fazan obični (Phasianus colchicus)

Golub grivnjaš (Columba palumbus)

Šljuka šumska (Scolopax rusticola)

Bekasina (Gallinago media)

Prepelica (Coturnix coturnix)

Svraka (Pica pica)

Vrana siva (Corvux comix)

Čavka (Corvus monedula)

Kreja (Garrulus glandarius)

Gačac (Corvus frugilegus)

Ugrožene i zaštićene vrste divljači u lovištu:

Vjeverica (Sciurus vulgaris)

Koka lještarke (Terastes bonasia)

Gavran (Corvus corax)

Sove (Strigidae spp.)

Jastreb kokošar (Accipter gentilis)

Kobac ptičar (Accipiter nisus)

Škanjac mišar (Buteo buteo)

Vjetruša kliktavka (Falco tinunculus)

Član 7.Opis granica lovišta "Paljevo"

(1) Lovište "Paljevo" nalazi se na području općine Ilijaš i slijedećih je karakteristika:

  • a)
    Vrsta lovišta: otvoreno, brdsko,
  • b)
    Namjena lovišta: privredno - sportsko lovište,
  • c)
    Nadmorska visina lovišta: 436 - 1466 m,
  • d)
    Površina lovišta: 15.772,20 ha.

(2) Granica lovišta "Paljevo" polazi sa brda Paljevo i prati administrativnu granicu općine Ilijaš, opisno ide u pravcu jugozapada preko kote "Šarentov greben" (764), Šiljka, Golog brda, kote "M. Oštrik", gdje mjenja smjer i u pravcu sjeverozapada preko kote "M. Oštik" dolazi na kotu "Oštrik" (838) odakle se spušta na kotu 783 između mjesta Trešnjica i Sarafijani. Dalje granica lovišta nastavlja u pravcu sjeverozapada administrativnom granicom općine Ilijaš, prelazi autoput i rijeku Bosnu kod naseljenog mjesta Tekija, u naselju D. Vratnica mjenja smjer i u pravcu sjeveroistoka granicom općine Ilijaš dolazi do rijeke Misoče nastavlja istim pravcem i dolazi do magistralnog puta Sarajevo - Olovo gdje mjenja smjer, napušta granicu općine Ilijaš i u pravcu jugozapada kreće magistralnim putem Olovo - Sarajevo do granice obuhvata Zaštićenog pejzaža "Bijambare" te ide u pravcu sjeverozapada odnosno granicom opisanom članom 3. Zakona o proglašenju zaštićenog pejzaža "Bijambare" ("Službene novine Kantona Sarajevo" broj: 29/03) te istom granicom iz pravca zapada dolazi na put Olovo - Sarajevo. Dalje granica ide u pravcu jugozapada putem Olovo - Sarajevo preko naseljenog mjesta Srednje i dolazi jugozapadno 300 m od ušća potoka Povoča u rijeku Ljubinu na administrativnu granicu općine Ilijaš koju prati u pravcu sjeverozapada te ispod naseljenog mjesta Vlašić skreće u pravcu jugozapada preko Kameničke strane, Mlakve, ide potokom Ponijerak te u istom pravcu preko Završja, kote 905, dolazi na kotu "Lokve" (907). Dalje granica lovišta nastavlja administrativnom granicom općine Ilijaš u pravcu jugozapada, obilazi sa južne strane Nabožić, ide kraćim dijelom koritom Krkinog potoka, te kroz nasljeno mjesto Nebočaj i u pravcu juga prelazi prugu i dolazi do rijeke Bosne i u pravcu jugostoka ide uzvodno rijekom Bosnom oko dva kilometra gdje napušta korito rijeke Bosne i u pravcu juga preko kote 676 i kote "Orlovača" (925) dolazi do brda Paljevo odnosno početne tačke opisa granice lovišta "Paljevo".

(3) Vrste divljači u Lovištu prikazane su tabelarno kako slijedi:

Osnovne uzgojne vrste divljači u lovištu:

Bonitet staništa

Srna (Capreolus capreolus)

III/IV

Medvjed (Ursus arctos)

IV

Zec (Lepus europaeus)

III/IV

Ostale vrste divljači u lovištu:

Fazan obični (Phasianus colchicus)

II/IV

Jarebica kamenjarka (Alectoris graeca)

III

Jarebica poljska (Perdix perdix)

III

Lještarka (Terastes bonasia)

II/III

Divlja svinja (Sus scrofa)

Lisica (Vulpes vulpes)

Vuk (Canis lupus)

Divlja mačka (Felis silvestris)

Jazavac (Meles meles)

Lasica (Mustela erminea)

Kuna bjelica (Martes foina)

Kuna zlatica (Martes martes)

Tvor (Mustela putorius)

Golub divlji (Columba livia)

Divlja patka (Anas platyrhynchos)

Kreja (Garrulus glandarius)

Svraka (Pica pica)

Siva vrana (Corvux comix)

Čavka (Corvus monedula)

Ugrožene i zaštićene vrste divljači u lovištu:

Vjeverica (Sciurus vulgaris)

Koka lještarke (Terastes bonasia)

Gavran (Corvus corax)

Sove (Strigidae spp.)

Jastrebovi (Accipitridae)

Član 8.Opis granica lovišta "Lipnik"

(1) Lovište "Lipnik" nalazi se na području općine Ilijaš i Stari Grad i slijedećih je karakteristika:

  • a)
    Vrsta lovišta: otvoreno, brdsko,
  • b)
    Namjena lovišta: privredno - sportsko lovište,
  • c)
    Nadmorska visina lovišta: 512 - 1453 m,
  • d)
    Površina lovišta: 14.707,00 ha.

(2) Granica lovišta "Lipnik" polazi sjeveroistočno od kote 1032 sa magistralnog puta Sarajevo - Olovo i prati administrativnu granicu općine Ilijaš opisno ide u pravcu jugoistoka krivudavom linijom preko mjesta Rudina voda, preko poteza zvanog Grabik preko poteza Hrastov gaj i dolazi do granice između Entiteta utvrđenom Dejtonskim mirovnim sporazumom. Dalje granica lovišta ide u pravcu jugozapada granicom između Entiteta do kote "Lipnik" (1168) odakle u pravcu jugozapada preko Karaule dolazi na administrativnu granicu općina Ilijaš i Stari grad, nastavlja istim smjerom i dolazi do grebena istočno od kote "Vranjska strana" (1375) i napušta granicu Entiteta odakle nastavlja grebenom u pravcu sjeverozapada dolazi na pomenutu kotu te produžava u pravcu jugozapada dolazi do kote 1344 i silazi grebenom (granicom šumskih odjela 21 i 22) u Babin potok te istim dolazi do kote 924 odakle kreće granicom zaštićenog područja "Spomenik prirode Skakavac" (opisanom Odlukom o proglašenju šireg područja vodopada "Skakavac" spomenikom prirode "Službene novine Kantona Sarajevo" broj: 10/02) koja ide u pravcu sjeverozapada šumskim odjelom 11 te prije granice odjela 11 i 10 (320 m zapadno od kote 1364) mjenja smjer i u pravcu sjeverozapada prolazi kroz šumski odjel 10, a potom prelazi potok Sušicu i penje se na kotu Nebešine (1418), nastavlja u pravcu jugozapada prolazi iznad naseljenog mjesta Jasikovica i dolazi na kotu Kozo (1256) i u istom pravcu dolazi do kote 1066 gdje napušta granicu zaštićenog područja "Spomenik prirode Skakavac" i nastavlja administrativnom granicom općina Ilijaš i Vogošća kreće u pravcu jugozapada preko kote "Brdo", kote "Baktijevice" odakle u pravcu sjeverozapada preko kote "Bečirevac" (1129) i Dubovo jarka silazi na Magistrani put Sarajevo - Olovo. Ovdje granica lovišta napušta administrativnu granicu općina, mjenja smjer i u pravcu sjeveroistoka ide magistralnim putem Sarajevo - Olovo do granice obuhvata Zaštićenog pejzaža "Bijambare" te ide u pravcu sjeveroistoka odnosno granicom opisanom članom 3. Zakona o proglašenju zaštićenog pejzaža "Bijambare" ("Službene novine Kantona Sarajevo" broj: 29/03) ponovo dolazi na put Sarajevo - Olovo te nastavlja istim putem i dolazi do granice općine Ilijaš sjeveroistočno od kote 1032 odnosno početne tačke opisa granice lovišta "Lipnik".

(3) Vrste divljači u Lovištu prikazane su tabelarno kako slijedi:

Osnovne uzgojne vrste divljači u lovištu:

Bonitet staništa

Srna (Capreolus capreolus)

III

Medvjed (Ursus arctos)

III

Zec (Lepus europaeus)

IV

Lještarka (Terastes bonasia)

IV

Ostale vrste divljači u lovištu:

Divlja svinja (Sus scrofa)

Lisica (Vulpes vulpes)

Vuk (Canis lupus)

Divlja mačka (Felis silvestris)

Jazavac (Meles meles)

Lasica (Mustela erminea)

Kuna bjelica (Martes foina)

Kuna zlatica (Martes martes)

Tvor (Mustela putorius)

Golub divlji (Columba livia)

Kreja (Garrulus glandarius)

Svraka (Pica pica)

Siva vrana (Corvux comix)

Ugrožene i zaštićene vrste divljači u lovištu:

Vidra (Lutra lutra)

Vjeverica (Sciurus vulgaris)

Koka lještarke (Terastes bonasia)

Gavran (Corvus corax)

Sove (Strigidae spp.)

Jastreb kokošar (Accipter gentilis)

Kobac ptičar (Accipiter nisus)

Član 9.Opis granica lovišta "Kremeš"

(1) Lovište "Kremeš" nalazi se na području općina Vogošća i Centar i slijedećih je karakteristika:

  • a)
    Vrsta lovišta: otvoreno, brdsko,
  • b)
    Namjena lovišta: privredno - sportsko lovište,
  • c)
    Nadmorska visina lovišta: 470 - 1256 m,
  • d)
    Površina lovišta: 7.237,00 ha.

(2) Granica lovišta "Kremeš" polazi sa puta Sarajevo - Vogošća iz naseljenog mjesta Kobilja Glava i prati administrativnu granicu općine Vogošća, opisno ide u pravcu jugozapada te nastavlja u pravcu sjeverozapada preko kote "Orlić" (876), preko kote "Žuč" (850) dolazi do bezimene kote odakle nastavlja u pravcu jugozapada dolazi na Golo brdo sa kojeg produžava u pravcu sjeverozapada preko kote "Gradac" (682) dolazi do rijeke Bosne i u istom pravcu prelazi rijeku i autoput te nastavlja u pravcu sjeverozapada na kotu 541, dalje nastavlja istim pravcem i jugozapadno prolazi pored Oštrika, preko kote 661, Koprivice, kote 770, jugozapadno od kote "Grad" dolazi do kote "Paljevo" gdje mjenja smjer i u pravcu sjeveroistoka dolazi na kotu "Orlovača" (925), produžava u istom pravcu na kotu 676, te u pravcu istoka dolazi do rijeke Bosne kada mjenja smjer i u pravcu sjevera ide nizvodno rijekom Bosnom prelazi rijeku Bosnu, dijelom prati prugu i sa zapada obilazi naseljeno mjesto Nebočaj te u pravcu istoka ide kaćim dijelom Krkinim potokom obilazi Nabožić sa južne strane i u pravcu sjeveroistoka dolazi na kotu "Lokve" (907). Granica lovišta dalje ide u pravcu sjevera preko kote 905, Završja te u pravcu sjeveroistoka potokom Ponijerak, preko Mlakve i Kameničke strane ispod naseljenog mjesta Vlašić skreće u pravcu istoka i jugoistoka dolazi na rijeku Ljubinu odnosno put Sarajevo - Tuzla dijelom isti prati u pravcu jugozapada kada skreće u pravcu jugoistoka te preko kote "Bečirovac" (1129) preko izvorišta Kožljanskog potoka i Baktijevice, kote 1127 dolazi na kotu "Brdo" i nastavlja do kote 1066 iznad naseljenog mjesta Ubare kada mjenja smjer napušta administrativnu granicu općine Vogošća i u pravcu juga prati granicu "Spomenika prirode Skakavac" opisno grebenom silazi do Peračkog potoka i ne mjenjajući smjer prelazi isti te grebenom u pravcu kote 1401 (sjeveroistočno od kote 1387) dolazi na šumski kamionski put gdje napušta granicu "Spomenika prirode Skakavac" kojim se kreće u pravcu jugozapada u dužini od 2 km gdje se odvaja sa puta i preko kote "Lopata" (1103) grebenom ponovno dolazi na administrativnu granicu općine Vogošća te administrativnom granicom općine preko kote "Bjelosava" (1096), kote 1076, kote 944, zapadno od kote 722, zapadno od kote "Brijeg" (703) dolazi u naselje Kobilja Glava do raskrsnice na put Sarajevo - Vogošća odnosno početne tačke opisa granice lovišta "Kremeš".

(3) Vrste divljači u Lovištu prikazane su tabelarno kako slijedi:

Osnovne uzgojne vrste divljači u lovištu:

Bonitet staništa

Srna (Capreolus capreolus)

III

Medvjed (Ursus arctos)

IV

Zec (Lepus europaeus)

III

Ostale vrste divljači u lovištu:

Divlja svinja (Sus scrofa)

Lisica (Vulpes vulpes)

Vuk (Canis lupus)

Divlja mačka (Felis silvestris)

Kuna bjelica (Martes foina)

Kuna zlatica (Martes martes)

Jazavac (Meles meles)

Tvor (Mustela putorius)

Lasica (Mustela erminea)

Puh obični (Glis glis)

Divlja patka (Anas platyrhynchos)

Golub divlji (Columba livia)

Svraka (Pica pica)

Siva vrana (Corvux comix)

Čavka (Corvus monedula)

Kreja (Garrulus glandarius)

Ugrožene i zaštićene vrste divljači u lovištu:

Srna (Capreolus capreolus)

Medvjed (Ursus arctos)

Zec (Lepus europaeus)

Vjeverica (Sciurus vulgaris)

Koka Lještarke (Tetrastes Bonasia)

Šumska sova (Strix aluco)

Gavran (Corvus corax)

Jastreb kokošar (Accipter gentilis)

Soko sivi (Falco peregrinus)

Vjetruša (Falco tinnuculus)

Škanjac mišar ((Buteo buteo)

Član 10.Opis granica lovišta "Bukovik"

(1) Lovište "Bukovik" nalazi se na području općina Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad i slijedećih je karakteristika:

  • a)
    Vrsta lovišta: otvoreno, brdsko,
  • b)
    Namjena lovišta: privredno - sportsko lovište,
  • c)
    Nadmorska visina lovišta: 483 - 1524 m,
  • d)
    Površina lovišta: 12.735,60 ha.

(2) Granica lovišta "Bukovik" polazi sa grebena istočno od kote "Vranjska strana" (1375) i ide u pravcu jugozapada granicom između Entiteta utvrđenom Dejtonskim mirovnim sporazumom do aerodromske ceste gdje mjenja smjer i kreće administrativnom granicom općina N. Sarajevo i Ilidža, opisno ide u pravcu sjeverozapada kroz naselje Aerodrom do Stupskog brda. Tu granica ponovo ide prema sjeverozapadu do Halilovića gdje izlazi na rijeku Miljacku odakle u pravcu sjeverozapada ide nizvodno koritom rijeke Miljacke do ušća u rijeku Bosnu, kratko ide uzvodno koritom rijeke Bosne, pa preko mosta u Butilima vraća se uz prugu do kote 522, a onda rubom šume izlazi na Treševine i kotu 567. Ovdje granica lovišta skreće i produžava u pravcu sjevera preko kote "Paretka" sa sjeveroistočne strane obilazi kotu "Žirak" (610), a onda ide između naseljenih mjesta Vlakovo i Bojnik i u pravcu sjeverozapada izlazi na kotu "Mali oštrik". Ovdje granica lovišta mjenja smjer i nastavlja u pravcu sjeveroistoka prateći granicu općina N. Sarajevo i Ilijaš preko Golog brda, Šiljka, Šarentov grebena dolazi do kote "Paljevo" gdje mjenja smjer i u pravcu jugoistoka kreće administrativnom granicom općina N. Sarajevo i Vogošća preko kote "Grad" (761), kote 770, kote 661, ne mjenjajući pravac prolazi jugozapadno od Oštrika dolazi do rijeke Bosne kratko ide nizvodno koritom rijeke Bosne i u pravcu jugoistoka dolazi na kotu "Gradac" (682) te preko "Golog brda", kote "Žuč" (850) do kote "Orlić" (876). Dalje granica lovišta prati administrativnu granicu općine Centar i u pravcu sjeveroistoka preko naseljenog mjesta Kobilja glava, nastavlja u istom pravcu i obilazi sa zapadne strane kotu "Brijeg" (703) i kotu 722, preko kote 944, kote 1076, kote "Bjelosava" (1906) dolazi na šumski kamionski put Nahorevo - Skakavac napušta granicu općine i u pravcu sjeveroistoka grebenom preko kote "Lopata" (1103) ne mjenjajući pravac ponovno izlazi na šumski kamionski put i isti prati u dužini od 2 km i dolazi do granice "Spomenika prirode Skakavac" (opisane Odlukom o proglašenju šireg područja vodopada "Skakavac" spomenikom prirode "Službene novine Kantona Sarajevo" broj: 10/02). Ovdje granica mjenja smjer i u pravcu jugoistoka prati granicu zaštićenog područja "Spomenik prirode Skakavac" koja ide grebenom do kote 1401 (sjeveroistočno od kote 1387) odakle kreće na sjeveroistok grebenom dolazi do šumskog kamionskog puta prelazi isti i u pravcu jugoistoka dolazi na kotu Bukovik (1534) odakle nastavlja ravnom linijom u pravcu istoka do kote Vratolom (1494). Dalje granica nastavlja u pravcu sjeveroistoka te grebenom i krivudavim šumskim putem silazi do kote 924 i Babinog potoka gdje napušta granicu "Spomenik prirode Skakavac", mjenja smjer i kratko ide koritom potoka te u pravcu istoka grebenom (granicom šumskih odjela 21 i 22) penje se na Vranjsku stranu i nastavlja u pravcu jugoistoka preko kote 1344 te grebenom u pravcu sjeveroistoka preko kote "Vranjska strana" (1375) dolazi na granicu između Entiteta odnosno do početne tačke opisa granice lovišta "Bukovik".

(3) Vrste divljači u Lovištu prikazane su tabelarno kako slijedi:

Osnovne uzgojne vrste divljači u lovištu:

Bonitet staništa

Srna (Capreolus capreolus)

Lovnogospodarska osnova

Medvjed (Ursus arctos)

je u izradi i nije završeno

Zec (Lepus europaeus)

bonitiranje staništa

Divlja svinja (Sus scrofa)

Ostale vrste divljači u lovištu:

Lisica (Vulpes vulpes)

Vuk (Canis lupus)