Aktio

Općina Ilidža - Općinsko vijeće

Odluka o građevinskom zemljištu na području općine Ilidža (Prečišćeni tekst)

ODLUKA
O GRAĐEVINSKOM ZEMLJIŠTU NA PODRUČJU OPĆINE ILIDŽA (PREČIŠĆENI TEKST)

I - OPĆE ODREDBE

Član 1.

Ovom odlukom uređuju se granice gradskog građevinskog zemljišta, određuju granice ostalog građevinskog zemljišta, uređuju uslovi i način dodjele gradskog građevinskog zemljišta na korištenje radi građenja, kao i postupak i kriterij za određivanje prava prvenstva za dodjelu tog zemljišta na konkursu, odnosno neposrednom pogodbom, utvrđuju zone građevinskog zemljišta, propisuju osnovi i mjerila za određivanje naknade za dodijeljeno gradsko građevinsko zemljište na korištenje, naknade za uređenje gradskog građevinskog zemljišta i naknade za korištenje gradskog građevinskog zemljišta, kao način i rokovi plaćanja tih naknada, uvodi obaveza plaćanja navedenih naknada za ostalo građevinsko zemljište po osnovima i mjerilima, na način i u rokovima propisanim za gradsko građevinsko zemljište, utvrđuje način raspodjele i usmjeravanja sredstava navedenih naknada između Općine i Kantona Sarajevo i povjeravaju određeni poslovi uređenja građevinskog zemljišta Fondu uređenja građevinskog zemljišta Kantona Sarajevo.

Član 2.

Građevinsko zemljište na području Općine Ilidža je dio jedinstvenog fonda građevinskog zemljišta Kantona Sarajevo.

Član 3.

Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovoj odluci imaju sljedeće značenje:

  • 1)
    Gradskim građevinskim zemljištem u smislu ove odluke smatra se izgrađeno i neizgrađeno zemljište na području Općine Ilidža (u daljem tekstu: Općine) koje je Prostornim planom Kantona Sarajevo i Urbanističkim planom Kantona Sarajevo za period 1986.-2015.god.- Izmjene i dopune ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 5/99) - u daljem tekstu: Urbanistički plan Kantona Sarajevo, namijenjeno za izgradnju objekata u skladu sa odredbama Zakona o prostornom uređenju.
  • 2)
    Izgrađeno gradsko građevinsko zemljište se smatra ono zemljište koje je privedeno krajnjoj namjeni, odnosno na kojem je podignuta građevina trajnog karaktera u skladu sa važećom planskom dokumentacijom a na osnovu građevne dozvole.
  • 3)
    Neizgrađeno gradsko građevinsko zemljište se smatra ono zemljište na kome nije ili je izgrađena građevina bez građevne dozvole trajnog karaktera.
  • 4)
    Ostalo građevinsko zemljište u smislu ove odluke je izgrađeno i neizgrađeno zemljište namijenjeno za izgradnju objekata, u skladu sa Urbanističkim planom Kantona Sarajevo i odredbama Zakona o prostornom uređenju Kantona Sarajevo, a za koje nije donesena provedbena planska dokumentacija.

II - GRADSKO GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE I GRANICE PROSTORNOG OBUHVATA

Član 4.

Gradsko građevinsko zemljište u smislu ove odluke smatra se građevinsko zemljište na području Općine i to:

  • a)
    zemljište koje je pretežno izgrađeno i kao takvo čini prostorno funkcionalnu cjelinu u Općini,
  • b)
    zemljište obuhvaćeno granicama Regulacionih planova naselja koje je predviđeno za proširenje i razvoj Općine.

Kao gradsko građevinsko zemljište iz alineje a) i b) ovog člana može se odrediti samo zemljište za koje je donesen Regulacioni plan ili Urbanistički projekat, prema kome će se izgradnja i uređenje zemljišta koje je predviđeno srednjoročnim planovima Općina i Strategijom razvoja Kantona Sarajevo, u cjelini ili većim dijelom izvršiti najkasnije u roku od 5 godina.

Član 5.

Gradsko građevinsko zemljište je građevinsko zemljište unutar prostornog obuhvata čije su granice označene u grafičkom prikazu koji je sastavni dio ove odluke.

III - DODJELA GRADSKOG GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA U DRŽAVNOJ SVOJINI

Član 6.

Gradsko građevinsko zemljište u državnoj svojini dodjeljuje se na korištenje radi građenja na osnovu javnog konkursa i neposrednom pogodbom.

Član 7.

Općinsko vijeće može neizgrađeno gradsko građevinsko zemljište u državnoj svojini dodjeljivati fizičkim i pravnim licima na korišćenje radi izgradnje trajnih građevina na način i pod uslovima propisanim zakonom i ovom odlukom, a njegovo uređenje i korištenje prema namjeni utvrđenoj planskim aktom.

Član 8.

Prije dodjele Općina će pribaviti mišljenje javnog pravobranioca Općine, kojim se potvrđuje da je predložena dodjela kao i predviđena procedura u skladu sa važećim zakonom.

a) Javni konkurs

Član 9.

Na osnovu javnog konkursa, gradsko građevinsko zemljište se dodjeljuje fizičkim i pravnim licima u skladu sa odredbama Zakona i ove odluke:

  • -
    Fizičkim licima za izgradnju porodičnih stambenih zgrada
  • -
    Fizičkim i pravnim licima za izgradnju privrednih, poslovnih, stambeno-poslovnih, stambenih i drugih objekata.

Član 10.

Javni konkurs za dodjelu gradskog građevinskog zemljišta raspisuje općinski načelnik u skladu sa Programom stambene i ostale izgradnje i Programom uređenja zemljišta.

Član 11.

Javni konkurs se objavljuje u javnim sredstvima informisanja (minimum po jedan od dnevnih listova iz oba entiteta) i ostaje otvoren 15 dana od dana objavljivanja.

a-1) Komisija za provođenje javnog konkursa

Član 12.

Javni konkurs provodi Komisija za provođenje konkursa (u daljem tekstu: Komisija) koju imenuje općinski načelnik.

Komisija se sastoji od pet članova (predsjednika i četiri člana).

Komisija vodi zapisnik o svom radu prilikom otvaranja i razmatranja prijava na konkurs.

Članovi komisije odgovaraju za svoj rad općinskom načelniku.

Član 13.

Nadležnost komisije za provođenje javnog konkursa je:

  • -
    Prima, otvara i razmatra prijave na konkurs.
  • -
    Vodi zapisnik o svom radu.
  • -
    Donosi zaključak o rezultatima konkursa u roku od osam dana po zaključenju konkursa i dostavlja ga svim učesnicima.
  • -
    Dostavlja zaključak o rezultatima konkursa sa obrazloženim prigovorima Općinskom vijeću, radi donošenja rješenja o dodjeli.

Član 14.

Tekst javnog konkursa koji se objavljuje u sredstvima informisanja sadrži slijedeće podatke:

  • -
    Naziv i sjedište organa koji raspisuje javni konkurs za dodjelu neizgrađenog građevinskog zemljišta u državnom vlasništvu i rok za podnošenje prijave na konkurs,
  • -
    Podatke o zemljištu (lokacija, katastarska čestica, površina, namjena, opremljenost infrastrukturom i drugo),
  • -
    Podatke o vrsti objekata čija je izgradnja planirana na tom zemljištu,
  • -
    Podatke o obimu uređenja građevinskog zemljišta,
  • -
    Podatke o zoni građevinskog zemljišta i visina naknada za građevinsko zemljište u toj zoni,
  • -
    Kriterije za određivanje prioriteta,
  • -
    Dokumentaciju za dokazivanje činjenica na osnovu kojih se utvrđuje prednost,
  • -
    Sjedište (adresa) komisije za provođenje javnog konkursa,
  • -
    Način obavještavanja o rezultatima konkursa,
  • -
    Upozorenje da se neće razmatrati prijave koje ne sadrže podatke na osnovu kojih se utvrđuje pravo prvenstva.

a-2) Postupak otvaranja i razmatranja prijava

Član 15.

Komisija prije otvaranja koverte utvrđuje blagovremenost podnesene prijave.

Prijava koja je dostavljena nakon isteka roka u kojem je konkurs otvoren, neće se ni razmatrati, a komisija će donijeti zaključak kojem se takva prijava odbacuje kao neblagovremena.

Protiv zaključka iz prethodnog stava može se izjaviti prigovor Općinskom vijeću u roku od osam dana od dana dostavljanja Zaključka.

Član 16.

Komisija neće uzeti u razmatranje ni prijave za dodjelu neizgrađenog građevinskog zemljišta, uz koje nisu priloženi dokazi da podnosilac prijave, odnosno član njegovog porodičnog domaćinstva iz 1991. godine ne koristi imovinu za koju je podnesen zahtjev za povrat skladno Zakonu o prestanku primjene Zakona o napuštenim stanovima Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 11/98, 38/98, 12/99, 18/99, 27/99, 43/99, 31/01 i 56/01), Zakon o privremeno napuštenim stanovima u svojini građana Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 11/98, 29/98, 27/99, 43/99, 31/01, 56/01 i 15/02).

Za utvrđivanje činjenica iz prethodnog stava učesnici konkursa (fizička lica) dužni su uz prijavu priložiti dokaz pribavljen od nadležnih službi iz mjesta prebivališta učesnika konkursa na dan 30.04.1991. godine.

Prijavu koja ne ispunjava uslove propisane u stavu 1. ovog člana, Komisija će odbaciti zaključkom, protiv kojeg stranka ima pravo prigovora Općinskom vijeću u roku od 8 dana od dana dostavljanja zaključka.

Član 17.

Ako prijava za učešće na konkursu ispunjava propisane uslove, komisija na osnovu priloženih dokaza utvrđuje redoslijed prvenstva učesnika konkursa, prema kriterijima predviđenim ovom odlukom.

Zaključak o rezultatima konkursa komisija će dostaviti svim učesnicima javnog konkursa u roku od osam dana po zaključenju konkursa.

Učesnici konkursa mogu u roku od osam dana od dana dostavljanja zaključka o rezultatima javnog konkursa izjaviti prigovor Općinskom vijeću protiv tog zaključka.

Nakon isteka roka od osam dana komisija dostavlja zaključak o rezultatima konkursa sa prijavama i prigovorima učesnika konkursa općinskom načelniku, koji Općinskom vijeću dostavlja na usvajanje prijedlog Rješenja o dodjeli građevinskog zemljišta na korišćenje radi građenja.

Član 18.

Ukoliko učesnik javnog konkursa sa utvrđene liste prvenstva odustane od utvrđenog prava na dodjelu neizgrađenog gradskog građevinskog zemljišta ili mu se rješenjem Službe za imovinsko-pravne poslove utvrdi gubitak prava korištenja zemljišta radi građenja, općinski načelnik je dužan poništiti javni konkurs i po potrebi raspisati novi.

a-3) Kriterij za utvrđivanje prava prvenstva na javnom konkursu za dodjelu gradskog građevinskog zemljišta na korištenje fizičkim licima za izgradnju porodičnih stambenih zgrada za potrebe vlastitog stanovanja

Član 19.

Dodjela gradskog građevinskog zemljišta u državnoj svojini se vrši u skladu sa utvrđenom politikom stambene izgradnje u Kantonu i općinama, a redoslijed prvenstva određuje se na osnovu slijedećih kriterija:

  • -
    stambene potrebe lica koje učestvuju na konkursu
  • -
    broj članova zajedničkog porodičnog domaćinstva
  • -
    učešće u ratu od 1992.-1995. god. ili svojstvo člana zajedničkog porodičnog domaćinstva šehida, poginulog borca ili civilne žrtve rata
  • -
    postojanje invalidnosti
  • -
    zdravstveno stanje
  • -
    radni angažman
  • -
    ukupan radni staž
  • -
    nosioci javnih priznanja

Po pojedinim kriterijima fizičkim licima za izgradnju porodične stambene zgrade (u daljem tekstu: učesnik) pripadaće slijedeći broj bodova:

  • 1.
    Kriterij - stambene potrebe lica koje učestvuje na konkursu
    • -
      Neriješeno stambeno pitanje podnosioca zahtjeva 70 bodova
    • -
      Neodgovarajući stan u stambenoj zgradi ili stan u individualnom stambenom objektu
    • -
      Za svaki metar kvadratne površine stana do odgovarajuće površine stana po l,5 bod

Pod odgovarajućim stanom smatra se stan čija površina se dobije množenjem broja 15 m2 sa brojem članova porodičnog domaćinstva, s tim da stan za jednočlano ili dvočlano domaćinstvo ne može biti manji od 30 m2.

  • 2.
    Kriterij - broj članova zajedničkog porodičnog domaćinstva:
    • -
      Za svakog člana porodičnog domaćinstva uključujući i podnosioca zahtjeva 5 bodova
  • 3.
    Kriterij - učešće u ratu
    • -
      Pripadnicima Oružanh snaga RBiH za učešće u ratu od 08.04.1992. do 25.11.1995. godine za svaki mjesec po 1,5 bod
    • -
      Ako je podnosilac zahtjeva član zajedničkog porodičnog domaćinstva porodice šehida ili poginulog borca pripada mu 60 bodova
    • -
      Ako je podnosilac zahtjeva član zajedničkog porodičnog domaćinstva porodice poginule civilne žrtve rata pripada mu 55 bodova
  • 4.
    Kriterij - ratni vojni invalidi
    • -
      ratni vojni invalidi prve kategorije 50 bodova
    • -
      ratni vojni invalidi druge kategorije 45 bodova
    • -
      ratni vojni invalidi treće kategorije 40 bodova
    • -
      ratni vojni invalidi četvrte kategorije 35 bodova
    • -
      ratni vojni invalidi pete kategorije 30 bodova
    • -
      ratni vojni invalidi šeste kategorije 25 bodova
    • -
      ratni vojni invalidi sedme kategorije 20 bodova
    • -
      ratni vojni invalidi osme kategorije 15 bodova
    • -
      ratni vojni invalidi devete kategorije 10 bodova
    • -
      ratni vojni invalidi desete kategorije 5 bodova
  • 5.
    Kriterij - civilne žrtve rata i invalidi rada
    • -
      Za tjelesna oštećenja od 80% do 100% 30 bodova
    • -
      Za tjelesna oštećenja od 60% do 80% 20 bodova
    • -
      Za tjelesna oštećenja od 40% do 60% 10 bodova
    • -
      Za tjelesna oštećenja od 20% do 40% 5 bodova
  • 6.
    Kriterij - zdravstveno stanje

Za teško zdravstveno stanje učesnika i svakog člana njegovog porodičnog domaćinstva pripada po 5 bodova.

Pod teškim zdravstvenim stanjem podrazumijevaju se oboljenja i profesionalne bolesti, šećerna bolest, tuberkuloza, srčana oboljenja, karcinom, paraliza i distrofija, teška duševna oboljenja koja se dokazuju isključivo nalazom ljekarske komisije ili ljekara specijaliste nadležne zdravstvene ustanove.

  • 7.
    Kriterij - radni angažman

Licima raspoređenim rješenjem nadležnog organa za poslove odbrane na radnu obavezu i u Civilnu zaštitu od 08. 04. 1992. - 25. 11. 1995. god.

za svaki mjesec po 0,75 bodova

  • 8.
    Kriterij - ukupan radni staž

Za svaku godinu radnog staža učesniku konkursa pripada po l bod

  • 9.
    Kriterij - nosioci ratnih i javnih priznanja
    • -
      Podnosioci zahtjeva koji su nosioci najviših ratnih priznanja 30 bodova
    • -
      Nosioci javnih priznanja (istaknuti kulturni, javni, zdravstveni i sportski radnici i istaknuti sportisti) 20 bodova

Bodovi se mogu ostvariti samo po jednom osnovu svake od tačaka kriterija.

a-4) Kriterij za utvrđivanje prava prvenstva na konkursu za dodjelu gradskog građevinskog zemljišta na korištenje fizičkim i pravnim licima za izgradnju ostalih objekata

Član 20.

Na konkursu za dodjelu gradskog građevinskog zemljišta za izgradnju ostalih objekata prednost imaju pravna i fizička lica koja ponude najvišu cijenu u odnosu na početnu iskazanu u konkursu, koja ne smije biti manja od zbira propisane naknade za dodijeljeno građevinsko zemljište i naknade za uređenje građevinskog zemljišta. Naknada za uređenje građevinskog zemljišta ne smije biti manja od stvarnih troškova uređenja građevinskog zemljišta.

Pod ostalim objektima u smislu ove odluke podrazumijevaju se sve građevine, osim porodičnih stambenih zgrada za potrebe vlastitog stanovanja i građevina za čiju se izgradnju, po zakonu, građevinsko zemljište, dodjeljuje neposrednom pogodbom.

Visina početne naknade za dodijeljeno neizgrađeno građevinsko zemljište obuhvata naknade iz člana 64. Zakona o građevinskom zemljištu.

Član 21.

Izuzetno od odredaba iz prethodnog člana, prije raspisivanja javnog konkursa za dodjelu gradskog građevinskog zemljišta za izgradnju objekata od posebnog interesa za razvoj Kantona, odnosno Općine, te za izgradnju javnih ustanova iz oblasti kulture, sporta, zdravstva i vjerskih objekata, kriterije i uslove će odrediti Općinsko vijeće.

c) Neposredna pogodba

Član 22.

Neposrednom pogodbom gradsko građevinsko zemljište dodjeljuje se na korišćenje uz plaćanje naknade u visini početne cijene utvrđene na način iz člana 20. ove Odluke.

Pravo prvenstva za dodjelu neizgrađenog gradskog građevinskog zemljišta putem neposredne pogodbe za izgradnju vojnih objekata, objekata za službene potrebe državnih organa (nije moguća dodjela u cilju stambene izgradnje) i objekata komunalne infrastrukture, ostvaruje pravno lice po redoslijedu podnesenih zahtjeva za izdavanje urbanističke saglasnosti.

IV - ZONE GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA

Član 23.

Prema podobnosti korištenja za stanovanje na području općine, građevinsko zemljište se dijeli na pet zona i to od druge do šeste zone.

Prema podobnosti za obavljanje poslovnih djelatnosti na području općine, građevinsko zemljište se dijeli na pet zona i to od druge do šeste zone.

Prema podobnosti za obavljanje proizvodnih djelatnosti na području općine, građevinsko zemljište se dijeli na šest zona i to od prve do šeste zone.

Opis granica pojedinih zona građevinskog zemljišta na području općine sa grafičkim prikazom sastavni je dio ove odluke.

Grafički prikaz građevinskog zemljišta po zonama čuva se u Službi za prostorno uređenje.

Član 24.

Kada je prema opisu i grafičkom prikazu zona građevinskog zemljišta ove odluke granica između dvije zone povučena sredinom ulice, smatra se da zemljište s obje strane ulice i građevine s oznakom te ulice pripadaju onoj zoni u čijem je opisu ta ulica prije navedena, ako u samom opisu nije drugačije određeno.

Ako se prema opisu u grafičkom prikazu zona građevinskog zemljišta ne može sa sigurnošću utvrditi kojoj zoni pripada građevinsko zemljište na granici zona, smatra se da pripada onoj zoni za koju se prema odredbama ove odluke plaćaju manje naknade.

V - ZAKUP GRADSKOG GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA U DRŽAVNOJ SVOJINI

Član 25.

Gradsko građevinsko zemljište u državnoj svojini može se, pod uslovima propisanim važećim zakonima i ovom odlukom, davati u zakup.

Član 26.

Zakup na gradskom građevinskom zemljištu u državnoj svojini traje do privođenja zemljišta krajnjoj namjeni, a najduže pet godina.

Po isteku roka od pet godina zakup se produžava sklapanjem novog ugovora, ako zemljište nije privedeno krajnjoj namjeni.

Član 27.

Gradsko građevinsko zemljište u državnoj svojini ne može se dati u zakup za obavljanje djelatnosti na otvorenom prostoru ako se nalazi unutar zaštićenog područja izvorišta vode za piće, ili ako se njihovim korištenjem ometa normalno funkcionisanje komunalnih objekata i instalacija, ili onemogućava ostvarivanje stećenih prava trećih lica.

Član 28.

Zakupnina za građevinsko zemljište u državnoj svojini obračunava se po m2 a plaća se godišnje unaprijed i za svaku godinu zakupa iznosi 10% od visine naknade za ustupljeno građevinsko zemljište na korištenje.

Član 29.

Ovlašćuje se općinski načelnik da u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ove odluke donese Pravilnik o kriterijima davanja u zakup gradskog građevinskog zemljišta.

Javni konkurs za davanje gradskog građevinskog zemljišta u zakup raspisuje općinski načelnik, osim za objekte privremenog karaktera, a postupak provodi Komisija za provođenje javnog konkursa u skladu sa čl. 11, 12, 13, 15. i 17. ove odluke.

VI - NAKNADA

Član 30.

Fizičko i pravno lice kome je dodijeljeno gradsko građevinsko zemljište na korišćenje radi građenja dužno je platiti naknadu za dodijeljeno zemljište i naknadu za troškove uređenja tog zemljišta.

Naknadu iz prethodnog stava, osim naknade za preuzeto zemljište, dužan je platiti i raniji vlasnik koji je ostvario prvenstveno prava korišćenja radi građenja na gradskom građevinskom zemljištu.

Iznos naknade za dodijeljeno gradsko građevinsko zemljište utvrđuje se rješenjem o dodjeli tog zemljišta, a iznos naknade za uređenje gradskog građevinskog zemljišta utvrđuje se rješenjem o urbanističkoj saglasnosti.

Naknada iz osnova pogodnosti gradskog građevinskog zemljišta, naknada za uređenje gradskog građevinskog zemljišta i naknada za korištenje gradskog građevinskog zemljišta plaća se na korisnu površinu stambenog, proizvodnog i poslovnog prostora izrađenog u m2, ako zakonom i ovom odlukom nije drugačije određeno za pojedine oblike naknade i za pojedine vrste građevine ili za pojedina fizička i pravna lica. Stambenim prostorom u smislu ove odluke, smatra se svaki prostor koji ne spada u proizvodni i poslovni prostor.

Član 31.

Licu kome je dodijeljeno gradsko građevinsko zemljište ne može se izdati odobrenje za građenje, niti se može izvršiti uknjižba prava korišćenja zemljišta radi građenja u zemljišnim knjigama, dok ne podnese dokaz da je platio naknadu za zemljište i naknadu za uređenje zemljišta.

Niko se ne može osloboditi obaveze plaćanja naknade utvrđene ovom Odlukom osim u slučajevima predviđenim zakonom.

Korisnom površinom građevine, u smislu ove odluke, smatra se zbir podnih površina zatvorenog prostora po svim etažama bez obzira na svijetlu visinu prostora.

Izuzetno od odredbe prethodnog stava, u korisnu površinu stambenog prostora u stambenoj zgradi sa dva ili više etažnih vlasnika stanova ne ulaze podne površine zajedničkih prostorija.

Član 32.

Kao korisna površina građevina diplomatskih i konzularnih prestavništava i vojnih organizacija, koji ne stave na uvid ovjerene glavne projekte svojih građevina, smatra se površina koja se dobije množenjem površine građevinske parcele sa 0,6 kao minimalnim koeficijentom izgrađenosti.

Kao korisna površina otvorenih skladišta, asfaltnih i betonskih baza, benzinskih stanica, pilana, kamenoloma, bazena za kupanje, hangara sa nastrešnicama, igrališta i stadiona, smatra se površina koja se dobije množenjem površine građevinske parcele sa 0,4 kao minimalnim koeficijentom izgrađenosti.

Član 33.

Naknada iz osnova pogodnosti gradskog građevinskog zemljišta, naknada za uređenje gradskog građevinskog zemljišta i naknada za korištenje gradskog građevinskog zemljišta, plaća se i za ostalo građevinsko zemljište prema osnovima i mjerilima, na način i u rokovima propisanim zakonom i ovom odlukom za gradsko građevinsko zemljište.

a) Naknada iz osnova pogodnosti gradskog građevinskog zemljišta

Član 34.

Naknada za dodijeljeno gradsko građevinsko zemljište na korištenje obuhvata:

  • -
    plaćenu naknadu namijenjenu za preuzeto zemljište čiji se iznosi utvrđuju u skladu sa Zakonom o eksproprijaciji i
  • -
    naknadu iz osnova prirodnih pogodnosti gradskog građevinskog zemljišta i pogodnosti već izgrađene komunalne infrastrukture, a koje nisu rezultat ulaganja sredstava vlasnika ili korisnika nekretnine (renta).

Visina naknade za dodijeljeno gradsko građevinsko zemljište utvrđuje se rješenjem o dodjeli zemljišta na korišćenje radi građenja.

Naknadu za prirodne pogodnosti (renta) dužan je platiti investitor koji gradi objekat na gradskom građevinskom zemljištu u privatnoj svojini.

Visina naknade u slučaju iz prethodnog stava utvrđuje se rješenjem Službe za imovinsko-pravne, stambene, geodetske poslove i katastar nekretnina.

Član 35.

Gradsko građevinsko zemljište prema pogodnostima iz prethodnog člana dijeli se na šest zona.

Početnu visinu naknade iz osnove pogodnosti gradskog građevinskog zemljišta po m2 korisne površine građevine, utvrđuje Općinsko vijeće na prijedlog Vlade Kantona za svaku godinu po zonama građevinskog zemljišta prema propisanom procentu od prosječne konačne građevinske cijene iz prethodne godine na području Kantona.

Tako utvrđena početna visina ove naknade za jednu godinu, uz zakonom propisanu valorizaciju, primjenjuje se do utvrđivanja njene početne visine za narednu godinu.

Član 36.

Ako se radi nova građevina umjesto građevine koja je porušena ili će biti porušena, iznos rente za novu građevinu umanjuje se za iznos rente koji bi bio utvrđen za porušenu građevinu, uzimajući u obzir razlike u korisnoj površini građevine, zoni, namjeni građevine i pojedinih dijelova.

Član 37.

Ako se mijenja namjena postojećeg objekta, ili pojedinog dijela objekta, u namjenu za koju je propisana veća renta, iznos rente utvrđuje se kao pozitivna razlika između rente koja bi bila utvrđena za raniju namjenu i rente utvrđene za novu namjenu, uzimajući u obzir i eventualne promjene u korisnoj površini građevine, zoni i drugim elementima relevantnim za utvrđivanje rente.

Član 38.

Za gradsko namijenjeno građevinsko zemljište za izgradnju javnih infrastrukturnih objekata, uređaja i instalacija, renta se ne plaća.

b) Naknada za preuzeto gradsko građevinsko zemljište

Član 39.

Vlasnik, odnosno pravni sljednik, neizgrađenog gradskog građevinskog zemljišta ima pravo na naknadu koja se određuje i isplaćuje po odredbama Zakona o eksproprijaciji.

c) Naknada za uređenje gradskog građevinskog zemljišta

Član 40.

Naknada za uređenje gradskog građevinskog zemljišta koja obuhvata stvarne troškove pripremanja i opremanja građevinskog zemljišta utvrđuje se na osnovu "Elaborata troškova uređenja gradskog građevinskog zemljišta" odnosno Programa uređenja gradskog građevinskog zemljišta prostornog obuhvata ili matične lokacije prema jedinici površine objekta, a obaveza uređenja se utvrđuje rješenjem o urbanističkoj saglasnosti.

Naknadu za uređenje gradskog građevinskog zemljišta snosi investitor.

Član 41.

Visina naknade za uređenje gradskog građevinskog zemljišta građevine na lokalitetu koji je, bez sredstava investitora građevine uređen ili će se urediti prema urbanističko-tehničkim uslovima za izgradnju građevine do izdavanja upotrebne dozvole za građevinu i za čije uređenje postoje podaci o ukupnim stvarnim ili procijenjenim troškovima uređenja građevinskog zemljišta, obračunava se po m2 korisne površine a utvrđuje se dijeljenjem ukupnih stvarnih ili procijenjenih troškova sa ukupnom površinom građevina za čiju je izgradnju lokalitet uređen ili će se urediti.

Član 42.

Izuzetno od prethodnog člana, na zemljištu za koje nije donesen program uređenja, iznos naknade za uređenje građevinskog zemljišta koje nije uređeno, utvrđuje se urbanističko-tehničkim i drugim uvjetima u urbanističkoj saglasnosti i prema uvjetima iz saglasnosti javnih preduzeća.

Investitori građevina, pored troškova uređenja iz stava 1. ovog člana, zajednički finansiraju i troškove uređenja koji se odnose na infrastrukturne sadržaje za potrebe više investitora prema uvjetima iz detaljnih planova, odnosno mišljenja nadležnih institucija u postupku realizacije izgradnje infrastrukturnih sadržaja.

Naknadu za uređenje zemljišta iz stava 1. ovog člana plaća investitor, a međusobna prava i obaveze, a naročito dinamika uređenja građevinskog zemljišta, dinamika uplate troškova uređenja, sankcije za neizvršavanje obaveza, nadzor nad izvođenjem radova i slično, između Općine i investitora uređuju se ugovorom.

Investitor građevine iz stava 1. ovog člana nije dužan da plati naknadu troškova uređenja pod uslovom da sam izvrši uređenje zemljišta putem javnih preduzeća nadležnih za održavanje konunalne infrastrukture koja je predmet uređenja ili drugog pravnog lica koje je registrovano za obavljanje te djelatnosti.

Međusobna prava i obaveze na izvođenju radova na uređenju građevinskog zemljišta između investitora i izvođača radova uređuju se ugovorom kojim se utvrđuju pitanja nadzora, dinamika uređenja, sankcije u slučaju neizvršenja ugovornih obaveza i drugi uvjeti.

U slučaju kada je izvođač radova na uređenju građevinskog zemljišta drugo pravno lice investitor može zaključiti ugovor uz prethodnu saglasnost javnih komunalnih preduzeća.

Član 43.

Pod neuređenim građevinskim zemljištem u smislu ove odluke smatra se zemljište na kojem nisu izvedeni radovi opremanja zemljišta infrastrukturnim sadržajima u okviru građevinske parcele koji omogućavaju priključak objekta koji se gradi, kao i uređeno zemljište na kojem je zbog potrebe građenja potrebno vršiti zahvate na infrastrukturnim sadržajima prema uvjetima iz detaljne planske dokumentacije, odnosno mišljenja Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo i saglasnosti javnih preduzeća.

Član 44.

Investitorima objekata izgrađenih do 06.04.1992. godine, bez odobrenja za građenje, a koji su blagovremeno podnijeli zahtjev za legalizaciju građevina prema "Uputstvu o uvjetima i načinu legalizacije objekata individualne stambene izgradnje građenih bez odobrenja za građenje", koji imaju pravo po osnovu Zakona o dopunskim pravima boraca Kantona Sarajevo, ukoliko postoji minimum uređenosti parcele u smislu člana 49. Zakona o prostornom uređenju ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 10/04) priznaje se na ime ulaganja u izgrađenu infrastrukturu ukupan iznos po osnovu uređenja gradskog građevinskog zemljišta uz obavezu učešća u finansiranju zajedničke komunalne infrastrukture naselja a iznos naknade za pogodnost gradskog građevinskog zemljišta (renta) utvrdit će se u skladu sa Odlukom o umanjenju naknade za pogodnosti gradskog građevinskog zemljišta (rente) i naknade za uređenje gradskog građevinskog zemljišta ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 5/03).

Član 45.

Visina naknade za uređenje građevinskog zemljišta na uređenom zemljištu za izgradnju objekata od posebnog interesa za razvoj Kantona, odnosno Općine, te za potrebe kulture, zdravstva, obrazovanja, sporta, vjerski objekti i javne garaže, može se umanjiti do iznosa od 70%.

Skupština Kantona, odnosno Općinsko vijeće posebnom odlukom će utvrditi kriterije za umanjenje naknade iz prethodnog stava vodeći posebno računa da na konkursu nije ponuđena početna cijena, odnosno da se izgradnja vrši po osnovu prava prvenstva, o značaju investicije sa stanovišta obezbjeđivanja novih radnih mjesta, visine ulaganja, uvođenja savremenih tehnologija i mogućnostima finansijskog učešća Kantona, odnosno Općine u podsticanju određenih investicija i dr.

Odluku o umanjenju naknade za uređenje gradskog građevinskog zemljišta donosi Skupština Kantona na prijedlog Vlade Kantona, a Odluku o umanjenju naknade za izgradnju objekata od značaja za razvoj Općine, donosi Općinsko vijeće na prijedlog općinskog načelnika.

Član 46.

Plaćanje naknade za uređenje gradskog građevinskog zemljišta za izgradnju individualnih objekata za lica iz člana 19. ove odluke, može se ugovoriti u ratama, u sljedećim rokovima:

  • -
    30% u roku od 8 dana od dana zaključivanja ugovora o naknadi za uređenje gradskog građevinskog zemljišta i
  • -
    70% u ratama ugovorenim prema dinamici uređenja gradskog građevinskog zemljišta usklađenoj sa dinamikom izgradnje građevine, a najkasnije do isteka roka od 3 godine od dana zaključivanja ugovora.

Plaćanje naknade u ratama, mogu ostvariti lica iz člana 19. ove odluke, koja grade individualni stambeni objekat, ukupne korisne površine do 200 m2.

VII - OSTALO GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE

Član 47.

Ostalo građevinsko zemljište je izgrađeno i neizgrađeno zemljište namijenjeno za izgradnju objekata, a koje se nalazi van zona gradskog građevinskog zemljišta, a koje je predviđeno Prostornim, odnosno Urbanističkim planom Kantona Sarajevo.

Član 48.

Ostalo građevinsko zemljište obuhvata građevinsko zemljište u državnoj svojini i građevinsko zemljište u privatnoj svojini, za koje program uređenja donosi Općinsko vijeće.

Član 49.

Odredbe ove Odluke koje se odnose na gradsko građevinsko zemljište primjenjuju se i na ostalo građevinsko zemljište.

VIII - RASPOREĐIVANJE I USMJERAVANJE SREDSTAVA

Član 50.

Naknada iz osnova pogodnosti gradskog građevinskog zemljišta za građevine za koje urbanističke saglasnosti izdaje kantonalni organ nadležan za poslove prostornog uređenja pripada Kantonu i 40% naknade iz osnova pogodnosti, koju utvrđuje Općina.

Sredstva naknade za dodijeljeno zemljište na korištenje u državnoj svojini na kojima ne postoji privremeno pravo korištenja, su sredstva Općine koja će se koristiti nabavku zemljišta.

Sredstva naplaćene naknade za uređenje gradskog građevinskog zemljišta u dijelu koji prelazi početni iznos te naknade iskazan u konkursu za dodjelu gradskog građevinskog zemljišta na korištenje i naknada za uređenje gradskog građevinskog zemljišta obračunate na osnovu bazne cijene, pripadaju Kantonu ukoliko urbanističku saglasnost izdaje Kanton, odnosno Općini, ukoliko urbanističku saglasnost izdaje Općina.

Sredstva naplaćene naknada Kanton usmjerava programom uređenja građevinskog zemljišta kojeg donosi Skupština Kantona uz prethodno pribavljenu saglasnost Općine i to za:

  • -
    izradu prostorno-planske dokumentacije,
  • -
    prethodno uređenje građevinskog zemljišta za izgradnju značajnijih objekata od interesa za više općina (Kantona),
  • -
    izgradnju primarne komunalne infrastrukture,
  • -
    rješavanje imovinsko-pravnih odnosa u vodozaštitnoj zoni,
  • -
    ostale namjene predviđene zakonom.

Član 51.

Usmjeravanje i utrošak prikupljenih sredstava iz prethodnog člana se vrši prema Programu uređenja koji donosi Skupština Kantona na osnovu Strategije razvoja Kantona Sarajevo i programa uređenja općina koji usvoja Općinsko vijeće u visini ukupno prikupljenih sredstava sa njenog područja.

IX - POVJERAVANJE UREĐENJA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA

Član 52.

Poslovi uređenja gradskog građevinskog zemljišta, osim onih koje po zakonu i ovoj odluci može da obavlja samo Općina, povjeravaju se Fondu za uređenje građevinskog zemljišta Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Fond).

Član 53.

Ovlašćuje se Fond za uređenja građevinskog zemljišta Kantona Sarajevo da u ime Općine vrši uređenje građevinskog zemljišta u skladu sa Općinskim programom, u skladu sa dinamikom koje utvrđuje Općinsko vijeće.

Odnosi između Općine i Fonda urediće se ugovorom, koji verifikuje Općinsko vijeće.

Član 54.

U izvršavanju povjerenih poslova, Fond će sve račune o plaćanju i preuzimanju obaveza plaćanja prema trećim licima podnijeti na uvid i izvršenje finansijskoj službi Općine.

Član 55.

Ako pitanje finansiranja Fonda za obavljanje povjerenih poslova uređenja građevinskog zemljišta ne bude riješeno na drugačiji način, Općina će s Fondom to pitanje regulisati ugovorom.

X - PRELAZNE I ZAVRŠNA ODREDBA

Član 56.

Do formiranja Fonda za uređenje građevinskog zemljišta Kantona Sarajevo, poslove uređenja vrši Zavod za izgradnju Kantona Sarajevo.

Član 57.

Fizička i pravna lica kojima je iznos naknade za pogodnost gradskog građevinskog zemljišta (renta) utvrđen u skladu sa odlukama o umanjenju naknade za pogodnost gradskog građevinskog zemljišta (renta) i naknade za uređenje gradskog građevinskog zemljišta, a nije doneseno rješenje o odobrenju za gradnju daje se mogućnost regulisanja troškova uređenja gradskog građevinskog zemljišta na način propisan članom 42. ove Odluke.

Licima iz stava 1. ovog člana donijet će se novo rješenje o urbanističkoj saglasnosti i u istoj utvrditi obaveza plaćanja razlike naknade za pogodnost gradskog građevinskog zemljišta (rente) do iznosa naknade prema važećoj Odluci o visini naknade za pogodnost gradskog građevinskog zemljišta (rente) na općini Ilidža.

Član 58.

Prečišćeni tekst Odluke o građevinskom zemljištu na području općine Ilidža sadrži:

  • -
    Odluku o građevinskom zemljištu na području općine Ilidža ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 11/04)
  • -
    Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o građevinskom zemljištu na području općine Ilidža ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 8/05)
  • -
    Odluku o izmjenama Odluke o građevinskom zemljištu na području općine Ilidža ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 19/05)
  • -
    Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o građevinskom zemljištu na području općine Ilidža ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 30/09) u kojima je označen dan stupanja na snagu istih.

Član 59.

Prečišćeni tekst Odluke o građevinskom zemljištu na području općine Ilidža objavit će se u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Broj 01-02-2085/09-7
5. jula 2010. godine
Ilidža

Predsjednica Komisije
Belma Bajrović, s. r.