Aktio

Općina Stari Grad - Općinsko vijeće

Odluka o provođenju Urbanističkog projekta "Šahinagića ulica - i faza"

ODLUKU
O PROVOĐENJU URBANISTIČKOG PROJEKTA "ŠAHINAGIĆA ULICA - I FAZA"

Član 1.

Ovom Odlukom utvrđuje se provođenje Urbanističkog projekta " ŠAHINAGIĆA ULICA-I faza" (u daljnjem tekstu: Plan), a naročito: granice prostorne cjeline i granice površina namjena, urbanističko-tehnički uslovi za izgradnju građevine, uslovi za izgradnju objekta, uređenje građevinskog zemljišta, uređenje zelenih i slobodnih površina, te odnosi prema postojećim objektima kao i djelatnosti i uslovi pod kojima se pojedine djelatnosti mogu obavljati u planiranom prostoru.

Član 2.

Granica obuhvata polazi od tačke br. l. sa kordinatama y=6535204, x=4857195 koja se nalazi između lijeve obale rijeke Miljacke i ulice Obala Bega Isakovića k.č. 2753, zatim nastavlja na sjeveroistok lijevom obalom rijeke Miljacke (ne obuhvata je), granica potom presjeca Šeher Čehajinu ćupriju, te nastavlja međom parcele k.č. 173 (ne obuhvata je) i dolazi u tačku br. 2 y=6535317, x=4857208 koja se nalazi na međi između parcela 173 i 2573. granica obuhvata skreće u pravcu juga sijekući u pravoj liniji parcelu k.č. 2573 (ulica Obala bega Isakovića) i dolazi u tromeđu parcela k.č. 170, 169, i 2573, granica potom nastavlja u istom pravcu idući međama parcela k.č. 170, 166 (obuhvata ih), te se lomi na zapad sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 117, Dugi sokak k.č. 96 i parcelom k.č. 35 (obuhvata ih), nastavlja na sjever preko parcela k.č. 35 i 2573 i dolazi do tačke odakle je opis granice i počeo.

Sve gore navedene parcele nalaze se u katastarskoj općini K.O. Sarajevo IX, Općina Stari Grad.

Površina obuhvata iznosi P=0,7 ha.

Član 3.

Unutar opisanih granica definisane su zone sa sljedećim namjenama:

A. Zona trga sa podzemnom garažom 3122 m2

B. Stambeno-poslovna zona 947 m2

C. Stambena zona 422 m2

D. Zona pješačkog i kolskog saobraćaja 2936 m2

Član 4.

Urbanističko-tehnički i arhitektonski uslovi za izgradnju građevina:

  • -
    Regulacionim linijama se utvrđuju pojedinačne građevinske parcele.
  • -
    Građevinska linija utvrđuje graničnu liniju objekata u odnosu na javnu površinu, ulicu, druge građevine ili funkcionalne cjeline u horizontalnom ili vertikalnom smislu.
  • -
    Građevinska linija označava prostor unutar kojeg se gradi odnosno iskolčava građevina, kao i liniju koju građevina, odnosno njen najistureniji dio ne smije preći.
  • -
    Građevinska linija utvrđuje se i za podzemne etaže građevine i predstavlja graničnu liniju podzemnog dijela građevine (kolektivne javne garaže, pothodnika....) u odnosu na javnu površinu, druge građevine, ulicu ili vodotok od kojih mora biti odvojena zbog funkcionalnih ili zaštitnih razloga u horizontalnom ili vertikalnom smislu.
  • -
    Građevinska linija podzemnih etaža utvrđuje graničnu liniju podzemnog dijela objekta, koja može prelaziti i regulacionu liniju samo na mjestima koje su utvrđene planom.
  • -
    Trg sa uređenim zelenilom i obodne saobraćajnice predstavljaju javne površine koje se ne mogu zaposjedati drugim objektima i sadržajima.
  • -
    Nadzemni dio objekata, se može graditi na površini koja je pedviđena ovim planom i utvrđena građevinskom linijom.
  • -
    Građevinska linija podzemnih etaža garaže je utvrđena u grafičkom prilogu "Regulacione i građevinske linije objekata" i mogu se na zahtjev investitora pomjeriti samo unutar već planom utvrđene granice građevinske linije, a ukoliko bude smetnji u postupku rješavanja imovinskih odnosa ili kolizije sa komunalnom infrastrukturom.
  • -
    Građevinska linija nadzemnih etaža stambenih objekata predstavlja liniju maksimalnog gabarita objekta i može se na prijedlog nosioca pripreme plana izmijeniti, samo unutar već planom utvrđene granice građevinske linije ili prilagoditi postojećoj parcelaciji ukoliko bude smetnji u postupku rješavanja imovinskih odnosa ili kolizije sa komunalnom infrastrukturom.
  • -
    Nivelaciona kota prizemlja ili suterena u objektu mora se izvesti 15,0 cm više od kote niveleta pločnika uz objekat na sjevernoj strani obuhvata.
  • -
    Maksimalna spratnost i odstojanja od susjednih objekata utvrđene su planom i ne mogu se mijenjati.
  • -
    Planom je utvrđena minimalna površina za realizaciju dječijeg igrališta, a u toku izrade projektne dokumentacije i vanjskog uređenja nosilac pripreme plana može sa projektantima definisati povećanje gabarita igrališta iznad ulazno-izlazne rampe shodno tehničkim mogućnostima.
  • -
    Dio urbanog mobilijara kao što su klupe se može locirati prema prijedlogu projektanta i uz saglasnost nosioca pripreme plana. Klupe uz rubni dio trga mogu biti fiksne dok klupe koje su smještene u centralnom dijelu trga moraju biti mobilne kako bi se mogle ukloniti u toku održavanja manifestacija.
  • -
    Funkcionalno oblikovni elementi na trgu kao što su: podzidi fiksnih žardinjera, zaštitne ograde, nadstrešnice i stubišne vertikale, trebaju međusobno korespondirati sa aspekta materijalizacije i oblikovnih elemenata.
  • -
    Trg se mora svojim oblikovnim elementima i urbanističkim rješenjem uklopiti u naslijeđenu matricu, ali ne koristeći kod likovno kompozicionog oblikovanja metodu imitacije nego kontrasta.
  • -
    Prelazi preko ulica, prilazi objektima, pasaži i druge pješačke površine moraju se projektovati i izvesti na način da ih mogu koristiti lica u invalidskim kolicima i invalidna lica otežanog kretanja.
  • -
    Sa aspekta ozelenjavanja konceptom je utvrđen minimum uslova za realizaciju sve tri vegetacione etaže sa mogućom dubinom pedostrupstrata od 0,5 m do 1,75 m. Zelene površine uz zapadni obod garaže i prostor uz Miljacku daju mogućnost i za sadnju stablašica sa potrebnom dubinom pedostrupstrata od 3,0 m.
  • -
    Kod projektovanja krovne površine garaže (trga i parka) neophodno je voditi računa o neophodnoj statičkoj stabilnosti i opterećenju, a naročito na dijelu gdje se dio podzemne etaže garaže nalazi ispod planirane saobraćajnice na jugoistočnoj strani obuhvata.
  • -
    Osnovna visina nadzemnih dijelova garaže (stepeništa) je P s tim da visina streha iznad kolskih rampi i stubišta mogu ići maksimalno do visine od 3 m u odnosu na kotu terena (trga).
  • -
    Strehu stubišnih vertikala i garažnih rampi po mogućnosti tretirati kao jedinstveni funkcionalno oblikovni elemenat. Nadstrešnice garažnih rampi se mogu realizovati samo transparentnim konstrukcijama, odnosno materijalima.
  • -
    Gornja ploča garaže može biti niža u odnosu na kotu trga maksimalno 50 cm na mjestima gdje je konceptom utvrđena zelena površina.
  • -
    Planom su predviđene minimalno dvije podzemne etaže garaže, a ukoliko investitor ispolji interes projektnom dokumentacijom se može predvidjeti i više podzemnih etaža.
  • -
    Podzemna garaža treba da omogući 75 do 80 parking mjesta po etaži, i realizaciju javnog toaleta u prvoj podzemnoj etaži garaže.
  • -
    Garažu treba projektovati prema raspoloživim tehničkim rješenjima vezano za zakonske odredbe i usmjerenja iz oblasti zaštite sredine (Pravilnik o programima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad ako imaju okolinsku dozvolu) kako bi se spriječili negativni uticaji na neposredno okruženje.
  • -
    Priključke na saobraćajnice i mrežu instalcija treba u svakom konkretnom slučaju posebno projektovati, a u skladu sa planom. Obavezno je projektovanje brojila za sve vrste instalacija i njihovo ugrađivanje za potrebe svakog potrošača.

Član 5.

Idejni projekat izrađen od strane projektantske firme "CONING", a koji je sastavni dio ovog Urbanističkog projekta, predstavlja opravdanost podzemnih i nadzemnih gabarita kolektivne garaže. Investitor, ukoliko ima potrebe može izraditi novi Idejni projekat koji ne može preći vertikalne i horizontalne gabarite utvrđene ovim elaboratom.

Član 6.

Površine za parkiranje i garažiranje vozila utvrđene su planom-faza saobraćaja.

Podzemne etaže garaže se ne mogu pretvarati u poslovne prostore, niti na bilo koji drugi način mijenjati njegovu namjenu.

Na samom trgu se ne smiju predviđati nikakve građevine izuzev transparentnih konstrukcija koje natkrivaju ili zatvaraju vertikalne komunikacije prema podzemnim etažama.

Član 7.

Unutar saobraćajnog ugla preglednosti se ne može vršiti sadnja visokog zelenila, graditi objekte ili druge fizičke strukture koje ugrožavaju vidljivost raskrsnice.

Član 8.

Planom je predviđena kolska ulazno-izlazna rampa na sjeverozapadnoj strani koju je potrebno izmjestiti nakon realizacije južne longitudinale, a kako je utvrđeno grafičkim prilogom saobraćajno rješenje-II faza.

Član 9.

Investitor se obavezuje da će pribaviti i saglasnost od strane nadležnih institucija za saobraćaj i protupožarnu zaštitu na idejni projekat garaže i saobraćajno rješenje sa jednom kolskom ulazno-izlaznom rampom I faze podzemne garaže.

Član 10.

Ukoliko kapacitet garaže i protupožarni uvjeti budu zahtijevali dodatnu izlaznu kolsku rampu istu je potrebno realizovati na sjeveroistočnom dijelu (uglu) trga sa izlazom na Ulicu Veliki Alifakovac.

Član 11.

Izgradnja objekata privremenog karaktera može se odobriti isključivo za potrebe gradilišta.

Član 12.

Objekti za sklanjanje stanovništva i materijalnih dobara kao i drugi objekti za potrebe NO i CZ moraju biti obezbijeđeni u skladu sa članom 179. Zakona o odbrani ("Službene novine BiH", broj 15/96).

Član 13.

U poslovnom prostoru mogu se obavljati sve djelatnosti koje ne ugrožavaju prirodnu sredinu i okoliš, koje ne remete korištenje susjednih objekata i sadržaja i koje se vrše u objektima izgrađenim u skladu sa važećim propisima u odnosu na djelatnosti koje se u njima vrše.

Član 14.

Pri izdavanju dozvole za građenje arhitektonskih objekata potrebno je pribaviti geološki nalaz i uslove temeljenja od stručnih institucija, a statički proračun mora dimenzionirati konstrukcije za uslove najmanje 8oMCS.

Član 15.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo ".

Broj 02-49-337/10
21. jula 2010. godine
Sarajevo

Predsjedavajući
Općinskog vijeća
Stari Grad Sarajevo
Prof. dr. Rizah Avdić, s. r.