Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice KS
Pravilnik o općim i posebnim uslovima za osnivanje ustanova socijalne zaštite
Na osnovu čl. 66. i 67. Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/05) i člana 73. stav 4. Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 16/02, 8/03, 2/06, 21/06 i 17/10), ministrica za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo, donosi
PRAVILNIK
O OPĆIM I POSEBNIM USLOVIMA ZA OSNIVANJE USTANOVA SOCIJALNE ZAŠTITE
I - OSNOVNA ODREDBA
Član 1.
Ovim pravilnikom propisuju se opći i posebni uslovi koji moraju biti ispunjeni za osnivanje ustanova socijalne zaštite (u daljnjem tekstu: ustanove), od strane fizičkih i pravnih lica iz člana 76. stav 1. Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 16/02, 8/03, 2/06, 21/06 i 17/10) (u daljem tekstu: Zakon), način i postupak odlučivanja o ispunjavanju uslova za osnivanje ustanove i prelazne i završne odredbe.
II - OPĆI USLOVI
Član 2.
Opći uslovi su:
- -da postoji trajna potreba za obavljanje određene djelatnosti socijalne zaštite, što se dokazuje pismenim obrazloženjem priloženim uz zahtjev,
- -da su utvrđeni osnovni zadaci, dugoročni ciljevi, plan i program rada ustanove, što se dokazuje osnivačkim aktom,
- -da je osiguran odgovarajući prostor i oprema za uspješan rad ustanove, što se dokazuje Z. K. izvatkom ili ugovorom o zakupu koji ne može biti zaključen na period kraći od pet godina i uvidom na licu mjesta,
- -da su osigurani potrebni stručni i drugi radnici, što je predviđeno osnivačkim aktom i aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji,
- -da je utvrđeno finansiranje i materijalna sredstva potrebna za rad ustanove, što je predviđeno osnivačkim aktom.
Podnosilac zahtjeva za osnivanje ustanove pored naprijed navedenih dokaza prilaže i:
- -upotrebnu dozvolu za predmetni građevinski objekat vezano za poslovnu djelatnost koja će se obavljati u objektu, izdatu od strane nadležnog općinskog organa,
- -akt kojim se odobrava obavljanje djelatnosti socijalne zaštite u tom objektu, izdat od strane nadležnog općinskog organa,
- -Pravilnik o protivpožarnoj zaštiti.
Član 3.
Lokacija građevinskog objekta ustanove mora biti takva da omogućava priključak na električnu i telefonsku mrežu, vodovod i kanalizaciju, da ima saobraćajne veze sa naseljem, te da joj se može obezbijediti pristup prevoznim sredstvima.
Ako ne postoji mogućnost priključka iz prethodnog stava, mora se obezbijediti priključak na sopstvena postrojenja, uređaje i mrežu.
III - POSEBNI USLOVI
1. Posebni uslovi za građevinski objekat
Član 4.
Građevinski objekti ustanove koji u okviru svoje djelatnosti pružaju usluge smještaja, u pravilu treba da su odvojeni od drugih objekata, a oko njega treba obezbijediti dovoljnu površinu slobodnog zemljišta za prilaz objektu, dvorište, park, vrt, igralište, parkiralište i slično, što je ovisno o vrsti ustanove i lokaciji na kojoj se gradi.
Građevinski objekat ustanove mora imati određen broj funkcionalno raspoređenih prostorija za obavljanje djelatnosti za koju se ustanova osniva.
Građevinski objekat i oprema ustanove moraju biti prilagođeni licima sa invaliditetom.
Građevinski objekat ustanove, zavisno od djelatnosti, mora imati prostorije za radne i terapijske aktivnosti, kao i aktivnosti slobodnog vremena.
U građevinskom objektu moraju postojati kupatila i klozeti odvojeni za ženske i muške korisnike. Kupatila za korisnike moraju biti uz spavaće sobe ili u neposrednoj blizini. Klozeti moraju biti u blizini spavaonica i prostorija za dnevni boravak, za pružanje njege i izolacije bolesnih korisnika, te u blizini prostorija za radne i druge aktivnosti korisnika. Za radnike koji rade u ustanovi moraju biti odvojeni sanitarno-higijenski blokovi.
2. Posebni uslovi za prostorije
Član 5.
Ustanova koja korisnicima obezbjeđuje cjelodnevno zbrinjavanje, mora imati slijedeće prostorije:
- -ulaz bez arhitektonskih barijera,
- -spavaonice,
- -prostoriju za čajnu kuhinju,
- -prostor za odlaganje odjeće i obuće korisnika,
- -prostorije za dnevni boravak,
- -kuhinjski blok sa priručnim skladištem i drugim pratećim prostorijama za pripremanje i kuhanje hrane,
- -trpezariju,
- -prostor za radne i terapijske aktivnosti, te aktivnosti slobodnog vremena,
- -ambulantu sa prostorijama za bolesnike,
- -sanitarno-higijenski blok,
- -ložionicu sa skladištem (za ustanove koje nemaju mogućnost priključka na toplane),
- -garažni prostor,
- -radne prostorije za stručne i druge radnike,
- -frizerski salon za žene odnosno brijačnicu.
Član 6.
Sve prostorije iz člana 5. ovog pravilnika moraju ispunjavati slijedeće uslove, i to da su:
- -svijetle i suhe,
- -vrata u prostorijama u pravilu bez pragova, veličine propisane prema namjeni prostora, a zastakljena vrata da imaju zaštitu,
- -podovi izvedeni od materijala koji nisu klizavi i upijajući, a u spavaonici od toplog materijala koji se lako održava, a nije upijajući,
- -prostorije gdje borave korisnici direktno prirodno osvijetljene i da imaju prirodno provjetravanje, a pomoćne prostorije mogu imati vještačko osvjetljenje i provjetravanje.
Član 7.
Broj spavaonica ovisi od kapaciteta ustanove.
Ukoliko je ustanova smještena u objekat sa više spratova, na svakom spratu potrebno je obezbijediti prostoriju za čajnu kuhinju, kao i prostor za odlaganje odjeće i obuće.
Za prostorije za dnevni boravak korisnika mora se, u pravilu, koristiti više manjih prostorija, a mogu se koristiti i trpezarije.
Kuhinjski blok sa priručnim skladištem i drugim pratećim prostorijama za pripremanje i kuhanje hrane mora da ispunjava sanitarno-higijenske uslove.
Trpezarija mora funkcionalno da bude povezana sa glavnom ili pomoćnom kuhinjom.
Ambulanta sa prostorijom za bolesnike mora biti propisno opremljena.
Veličina magacina ovisi od kapaciteta ustanove i načina ekonomskog opsluživanja.
Praonica rublja se sastoji od prostorija za prijem, pranje, sušenje, peglanje, krpanje, skladištenje i izdavanje rublja.
Ukoliko ustanova nema mogućnost priključenja na toplane, mora obezbijediti vlastito zagrijavanje sa pratećim sadržajem u skladu sa propisanim normativima. Ukoliko se radi o zagrijavanju na plin, plinski set mora biti sa vanjske strane zgrade.
Garažni prostor se sastoji od jedne prostorije.
U građevinskom objektu mora biti odgovarajući broj prostorija za stručne i druge radnike.
Član 8.
Za zagrijavanje prostorija mogu se koristiti svi postojeći oblici zagrijavanja, ali se mora voditi računa, naročito u ustanovama u kojima su smještena maloljetna, stara lica i lica sa invaliditetom, da sistem zagrijavanja bude tako postavljen i obezbijeđen da se do maksimuma postigne bezbjednost korisnika.
Temperatura u prostorijama mora iznositi najmanje:
- -u komunikacijama 18 stepeni C
- -u sobama 22 stepena C
- -u kupatilima 24 stepena C
3. Posebni uslovi za opremu
Član 9.
Oprema prostorija mora biti takve izrade da odgovara namjeni pojedine prostorije i kategoriji korisnika, te tehničkim, higijenskim i estetskim zahtjevima, i da se može lako održavati ispravnom i urednom.
Spavaonice moraju biti opremljene ležajevima, noćnim ormarićima, noćnim svjetiljkama, stolom i potrebnim brojem stolica, ormarom za odjeću posebno za svakog korisnika i zavjesom, prilagođenim potrebama korisnika.
Čajna kuhinja mora biti opremljena štednjakom, toplom i hladnom vodom, stolom za pripremanje hrane, potrebnim posuđem i priborom za jelo.
U prostorijama za dnevni boravak mora biti potreban broj stolova, stolica sa naslonom, polica za knjige, televizor i radio prijemnik, pribor za društvene igre i zavjese, prilagođeni potrebama korisnika. Namještaj u prostorijama za dnevni boravak mora biti takav da je njegovim razmještajem moguće stvoriti više zasebnih cjelina.
Na stubištima, hodnicima i u sanitarno-higijenskom bloku moraju se ugraditi rukohvati.
Ostale prostorije zavisno od namjene i broja korisnika moraju imati odgovarajuću opremu.
Član 10.
Za pružanje njege korisnicima ustanova mora, zavisno od vrste usluge, obezbijediti minimum opreme i pomagala za njegu korisnika kao što su termofori, vrećice sa led, posude za umivanje, posude za stavljanje obloga, vage, servisna kolica, i različita sredstva za dezinfekciju i slično.
Ustanova mora biti snabdjevena odgovarajućim pomagalima za lica sa invaliditetom i stara lica, ukoliko u okviru svoje djelatnosti pruža usluge i takvim licima (invalidska kolica, nosila i sl.).
4. Posebni uslovi za broj stručnih radnika i kapacitet ustanova
Član 11.
Broj stručnih i drugih radnika svaka ustanova utvrđuje svojim općim aktom, imajući u vidu broj i kategoriju korisnika, u zavisnosti od vrste ustanove.
Član 12.
Neophodan minimum zaposlenih stručnih i drugih radnika u ustanovama sa cjelodnevnim zbrinjavanjem korisnika je: socijalni radnik, zaposlenik medicinske struke, kuhar i higijeničar.
Ustanove koje ne pružaju usluge cjelodnevnog smještaja korisnika moraju imati potreban profil stručnog kadra u zavisnosti od djelatnosti ustanove.
Broj zaposlenih stručnih i drugih radnika mora biti takav da omogućava pružanje adekvatne usluge korisnicima.
Član 13.
Broj korisnika u ustanovi zavisi od kapaciteta ustanove i kategorije korisnika i utvrđuje se unutrašnjim aktom ustanove.
Član 14.
Ustanove su dužne obezbijediti cjelodnevnu zdravstvenu zaštitu, u zavisnosti od vrste djelatnosti ustanove.
IV - NAČIN I POSTUPAK ODLUČIVANJA
Član 15.
Za utvrđivanje ispunjavanja općih i posebnih uslova za osnivanje ustanova socijalne zaštite, ministrica/ministar za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo (u daljnjem tekstu: ministrica/ministar) rješenjem imenuje Komisiju za prvostepeno rješavanje (u daljnjem tekstu: Komisija).
Komisija iz stava 1. ovog člana broji neparan broj članova i odlučuje većinom glasova.
Član 16.
Po podnesenom zahtjevu Komisija izlazi na teren i zapisnički konstatuje utvrđeno činjenično stanje.
Zapisnik potpisuju svi članovi komisije i podnosilac zahtjeva.
Član 17.
Nakon utvrđenog cjelokupnog činjeničnog stanja u pogledu ispunjavanja uslova za osnivanje ustanove socijalne zaštite, Komisija odlučuje rješenjem koje potpisuje predsjednik Komisije.
Član 18.
Protiv rješenja iz člana 17. ovog pravilnika može se izjaviti žalba, koju kao drugostepeni organ rješava ministrica/ministar.
Drugostepeni organ o žalbi odlučuje bez izlaska na teren.
Rješenje doneseno od strane ministrice/ministra je konačno i protiv istog se tužbom može pokrenuti upravni spor pred Kantonalnim sudom u Sarajevu.
Član 19.
Naknada za rad Komisije i drugostepenog organa vršit će se u skladu sa Odlukom o načinu obrazovanja i utvrđivanja visine naknade za rad radnih tijela koje obrazuje Vlada Kantona Sarajevo i rukovodioci kantonalnih organa državne službe ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 21/09).
V - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 20.
Ustanove socijalne zaštite koje osniva Kanton Sarajevo moraju ispunjavati uslove propisane Zakonom o ustanovama ("Službeni list RBiH", br. 6/92, 8/93 i 13/94), Zakonom o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom ("Službene novine Federacije BiH", br. 36/99, 54/04, 39/06 i 14/09) i Zakonom o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 16/02, 8/03, 2/06, 21/06 i 17/10).
Član 21.
Lica iz člana 1. ovog Pravilnika ne mogu osnovati Centar za socijalni rad i Disciplinski centar za maloljetnike.
Član 22.
Lica iz člana 1. ovog Pravilnika koja su osnovala ustanove socijalne zaštite prije stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 17/10), dužna su u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog pravilnika uskladiti opće i posebne uslove za osnivanje ustanove sa odredbama ovog Pravilnika.
Član 23.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Kantona Sarajevo" i na web stranici Kantona Sarajevo".
Broj 13-03-35-21892/10
4. septembra 2010. godine
Sarajevo
Ministrica
Mr. Emina Dubravić, s. r.