Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo
Pravilnik o kriterijima za sticanje i raspodjelu vlastitih prihoda budžetskih korisnika - osnovnih i srednjih škola
Na osnovu člana 9. Uredbe o utvrđivanju vlastitih prihoda, načina i rokova raspodjele ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 24/08 i 23/09) i člana 2. Zaključka Vlade Kantona Sarajevo broj 02-05-2983-5/09, ministar obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo donosi
PRAVILNIK
O KRITERIJIMA ZA STICANJE I RASPODJELU VLASTITIH PRIHODA BUDŽETSKIH KORISNIKA - OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA
I. OPĆE ODREDBE
Član 1.
Ovim Pravilnikom utvrđuju se vrste, način sticanja i raspodjela vlastitih prihoda budžetskih korisnika - osnovnih i srednjih škola iz nadležnosti Ministarstva obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo.
Član 2.
Vlastiti prihodi koje ostvare budžetski korisnici - osnovne i srednje škole su javni prihodi budžeta Kantona Sarajevo, a raspoređuju se u skladu sa ovim kriterijima.
Član 3.
Pod vlastitim prihodima podrazumijevaju se prihodi koje budžetski korisnik ostvari obavljanjem osnovne djelatnosti i ostalih poslova na tržištu.
Član 4.
Uplata i evidentiranje vlastitih prihoda vrši se u skladu sa članom 4. i 5. Uredbe o utvrđivanju vlastitih prihoda, načina i rokova raspodjele ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 24/08).
II. STICANJE VLASTITIH PRIHODA
Član 5.
Budžetski korisnici iz oblasti obrazovanja - osnovne i srednje škole - stiču vlastite prihode po slijedećim osnovama:
- 1)organizacija vanrednih ispita
- 2)organizacija pripremne i instruktivne nastave
- 3)izdavanje prepisa dokumenata
- 4)smještaj i ishrana u đačkom domu i internatu
- 5)usluge radne okupacije lica starijih od 16 godina
- 6)usluge rehabilitacije slušanja i govora
- 7)uplate centara za socijalni rad ili ministarstava iz drugih kantona za školovanje učenika
- 8)pružanje usluga učenicima za produženi boravak
- 9)izdavanje u zakup prostora
- 10)reklamno - propagandne usluge
- 11)prodaja otpadnog materijala
- 12)prodaja proizvoda i usluga koje izrađuju učenici u toku praktične nastave
- 13)ostali izvori
Član 6.
Visina uplata - cijene za vanredne razredne ispite iz člana 5. tačke 1. i 2. ovog Pravilnika utvrđuje se u iznosu od:
Srednje škole:
- 1)Upisnina za školsku godinu 70 KM
- 2)Ispit bez pismenog dijela 30 KM
- 3)Ispit sa pismenim dijelom 40 KM
- 4)Ispit iz praktične nastav 30 KM
- 4)Završni - maturski ispit 70 KM
- 5)Instruktivna nastava (po času) 4 KM
- 6)Troškovi praktične nastave
- a)Grupacija škola društvenog smjera 7 KM
- b)Grupacija tehničkih i ugostiteljsko-turističkih škola (izuzev stručnog zvanja kuhar i slastičar) 14 KM
- c)Grupacija umjetničkih škola 20 KM
- d)Grupacija škola zdravstvenog usmjerenja 30 KM (izuzev stručnog zvanja zubotehničar)
- e)Grupacija srednjih škola mašinske, elektro- tehničke, građevinske, grafičke, drvnoprera- đivačke, poljoprivredno-prehrambene, veterinar- ske, tekstilne i trgovinske struke 30 KM
- f)Grupacija srednjih škola saobraćajne struke 35 KM
- g)Stručno zvanje kuhar i slastičar 35 KM
- h)Stručno zvanje zubotehničar 100 KM
- a)
Osnovne škole:
- 1)Upisnina za školsku godinu 50 KM
- 2)Svi ispiti jednog razreda 150 KM
- 3)Instruktivna nastava u osnovnim muzičkim školama
- a)ndividualna nastava (po času) 15 KM
- b)grupna nastava (po času) 4 KM
- a)
Član 7.
Cijene usluga kojima se ostvaruju vlastiti prihodi a koje nisu regulisane ovim Pravilnikom utvrđuje školski odbor.
Član 8.
Osnovne i srednje škole mogu vršiti organizovanu nabavku svjedodžbi, đačkih knjižica, zadaćnica, osiguranje učenika, kopiranje nastavnih materijala, nabavku karti za pozorište, kino i sl., uz saglasnost roditelja učenika.
III. RASPODJELA VLASTITIH PRIHODA
Član 9.
Ostvareni vlastiti prihod u cijelosti se raspoređuje budžetskom korisniku koji je prihod ostvario.
Član 10.
Prihodi iz člana 5. tačka 1. ovog Pravilnika raspoređuju se na slijedeći način:
- -25% od cijene ispita za naknade ispitivaču
- -25% od cijene ispita za naknade ostalim članovima ispitne komisije zajedno
- -10% za naknade ostalim uposlenicima izvan nastave koji sudjeluju u realizaciji poslova
- -20% za materijalne troškove, tekuće održavanje i nabavku opreme
- -20% za stručno usavršavanje, sportske i kulturne aktivnosti, takmičenja, nagrade učenicima i ostale aktivnosti;
Prihodi iz člana 5. tačka 2. ovog Pravilnika raspoređuju se na slijedeći način:
- -50% za naknade nastavnicima koji izvode pripremnu i instruktivnu nastavu
- -10% za naknade ostalim uposlenicima izvan nastave koji sudjeluju u realizaciji poslova
- -20% za materijalne troškove, tekuće održavanje i nabavku opreme
- -20% za stručno usavršavanje, sportske i kulturne aktivnosti, takmičenja, nagrade učenicima i ostale aktivnosti;
Prihodi iz člana 5. tačka 3. ovog Pravilnika raspoređuju se na slijedeći način:
- -50% za materijalne troškove, tekuće održavanje i nabavku opreme
- -20% za naknadu zaposlenicima koji su sudjelovali u realizaciji poslova
- -30% za stručno usavršavanje, sportske i kulturne aktivnosti, takmičenja, nagrade učenicima i ostale aktivnosti;
Prihodi iz člana 5. tačka 4. ovog Pravilnika raspoređuju se na slijedeći način:
- -60% za materijalne troškove, tekuće održavanje i nabavku opreme
- -10% za naknadu zaposlenicima koji su sudjelovali u realizaciji poslova
- -30% za stručno usavršavanje, sportske i kulturne aktivnosti, takmičenja, nagrade učenicima i ostale aktivnosti;
Prihodi iz člana 5. tačka 5., 6. i 7. ovog Pravilnika raspoređuju se na slijedeći način:
- -50% za materijalne troškove, tekuće održavanje i nabavku opreme
- -30% za naknadu zaposlenicima ukoliko su izvan radnog vremena sudjelovali u realizaciji poslova iz nadležnosti ustanove
- -20% za stručno usavršavanje, sportske i kulturne aktivnosti, takmičenja, nagrade učenicima i ostale aktivnosti;
Prihodi iz člana 5. tačka 8 ovog Pravilnika raspoređuju se na slijedeći način:
- -75% za materijalne troškove, tekuće održavanje i nabavku opreme
- -25% za naknadu zaposlenicima koji su sudjelovali u realizaciji poslova;
Prihodi iz člana 5. tačka 9. ovog Pravilnika raspoređuju se na slijedeći način:
- -70% za materijalne troškove, tekuće održavanje i nabavku opreme
- -10% za naknadu zaposlenicima koji su sudjelovali u realizaciji poslova
- -20% za stručno usavršavanje, sportske i kulturne aktivnosti, takmičenja, nagrade učenicima i ostale aktivnosti;
Prihodi iz člana 5. tačka 10. ovog Pravilnika raspoređuju se na slijedeći način:
- -70% za materijalne troškove, tekuće održavanje i nabavku opreme
- -30% za stručno usavršavanje, sportske i kulturne aktivnosti, takmičenja, nagrade učenicima i ostale aktivnosti;
Prihodi iz člana 5. tačka 11. ovog Pravilnika raspoređuju se na slijedeći način:
- -20% za materijalne troškove, tekuće održavanje i nabavku opreme
- -80% za stručno usavršavanje, sportske i kulturne aktivnosti, takmičenja, nagrade učenicima, ekskurzije i ostale aktivnosti;
Prihodi iz člana 5. tačka 12. ovog Pravilnika raspoređuju se na slijedeći način:
- -50% za materijalne troškove, tekuće održavanje i nabavku opreme
- -20% za naknadu zaposlenicima koji su sudjelovali u realizaciji poslova
- -30% za stručno usavršavanje, sportske i kulturne aktivnosti, đačke ekskurzije, takmičenja, nagrade učenicima i ostale aktivnosti;
Odluku o korištenju vlastitih prihoda za ostale namjene donosi školski odbor na prijedlog direktora škole.
Član 11.
O korištenju vlastitih prihoda za plaće i naknade zaposlenih odlučuje Vlada Kantona Sarajevo uz prethodno mišljenje Ministarstva finansija, na prijedlog resornog ministarstva. Škole koriste vlastite prihode za plaće i naknade u slučaju da stiču sredstva po osnovu:
- -tačke 4., 7. i 8. iz člana 5. ove Pravilnika
- -u drugim izuzetnim slučajevima po odobrenju Ministarstva obrazovanja i nauke.
IV. KONTROLA UTROŠKA VLASTITIH PRIHODA
Član 12.
Kontrolu utroška vlastitih prihoda vrši tročlana komisija u kojoj je jedan član predstavnik sindikata.
Izvještaj o utrošku vlastitih prihoda Komisija dostavlja Ministarstvu obrazovanja i nauke najmanje jednom u 6 mjeseci.
Član 13.
Škole su dužne u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika donijeti pravilnike o korištenju vlastitih prihoda na koje saglasnost daje resorno ministarstvo.
Član 14.
Stupanjem na snagu ovog Pravilnika stavlja se van snage Odluka o visini uplata - cijena za dopunske i razredne ispite za vanredne učenike - polaznike osnovnih i srednjih škola i usmjeravanju ostvarenih sredstava broj 02-012-43/98 od 13.05.1998. godine.
Član 15.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".
Broj 11-01-14-27942
28. decembra 2010. godine
Sarajevo
Ministar
Mr. Safet Kešo, s. r.
Na osnovu člana 39. Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 10/04, 21/06 i 26/08) i člana 33. Zakona o srednjem obrazovanju ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 10/04 i 34/07), ministar obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo donosi
PRAVILNIK
O ORGANIZACIJI I REALIZACIJI IZLETA, STUDIJSKIH POSJETA, EKSKURZIJA, KAMPOVANJA/LOGOROVANJA, DRUŠTVENO/KORISNOG RADA, ŠKOLE U PRIRODI I DRUGIH OBLIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI
DIO PRVI - OSNOVNE ODREDBE
Član 1.Predmet Pravilnika
(1) Ovim pravilnikom uređuju se: sadržaj i vrste izleta, studijskih posjeta, ekskurzija, kampovanja/logorovanja, društveno/korisnog rada, škole u prirodi i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada koje se izvode van objekata osnovnih i srednjih škola Kantona Sarajevo, načela, ciljevi i zadaci njihove organizacije, pripreme i realizacije, način izbora turističke/putničke agencije neophodne za realizaciju odgojno-obrazovne aktivnosti, bezbjednosni i aspekti realizacije evaluacije i izvještavanja o realizaciji predmetnih aktivnosti, načini njihovog finansiranja, prava i obaveze subjekata ovih aktivnosti, nadzor nad istim, te primjena i stupanje na snagu Pravilnika.
(2) Načela, ciljevi, zadaci i standardi utvrđeni ovim pravilnikom, te okvirnim planovima i programima iz člana 21. ovog pravilnika koji su na osnovu njega doneseni moraju po svom kvalitetu i kvantitetu biti osigurani u punoj mjeri.
Član 2.Razlozi donošenja Pravilnika
Razlozi za donošenje ovog pravilnika objašnjavaju se realnom potrebom reguliranja svih aspekata transparentnije, bolje i sigurnije organizacije i realizacije predmetnih oblika odgojno-obrazovnog rada u osnovnim i srednjim školama Kantona Sarajevo (u daljnjem tekstu: škola).
Član 3.Definicija izraza
Posebni izrazi, u smislu ovog pravilnika, imaju sljedeće značenje:
a) cilj/svrha odgojno-obrazovnog rada, konkretizuje se kroz zadatke, a ostvaruje se kroz sadržaje određenog oblika odgojno-obrazovnog rada, a primarno se odnosi na strateško opredjeljenje usmjereno ka pripremanju mlade (učeničke) generacije za život prenošenjem i usvajanjem naučnih saznanja, te društvenih normi i vrijednosti,
b) direktor škole je odgovorno lice za realizaciju svih oblika odgojno-obrazovnog rada koji su predmet ovog pravilnika, kao organ rukovođenja škole, čija su prava i obaveze definisane Zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju odnosno Zakonom o srednjem obrazovanju,
c) drugi oblici odgojno-obrazovnog rada su poludnevne, višesatne ili jednosatne posjete učenika, u pratnji zaposlenika škole, muzejima, pozorištima, galerijama, bibliotekama, sajmovima knjiga, književnim smotrama, sportsko-rekreativnim i drugim priredbama, svečanostima, kinima i drugim ustanovama i preduzećima u vezi sa obrazovnom djelatnošću, kao i druge aktivnosti koje su planirane godišnjim programom rada škole, radi realizacije specifičnih odgojno-obrazovnih ciljeva,
d) društveno/koristan rad predstavlja poseban oblik odgojno-obrazovnog rada planiran godišnjim programom rada škole, koji podrazumijeva uključivanje učenika i zaposlenika škole u humanitarni rad i nema za cilj sticanje dobiti, a usmjeren je ka jačanju svijesti i pozitivnom odnosu učenika prema prirodnom i društvenom ambijentu u kojem živimo, te domovini Bosni i Hercegovini u cjelini,
e) ekskurzija predstavlja oblik odgojno-obrazovnog rada koji se ostvaruje kroz višednevna putovanja i boravak učenika završnih razreda osnovne i srednje škole u pratnji zaposlenika škole, koje organizuje i realizuje škola u saradnji sa turističkom agencijom i koja kao takva obavezno uključuje "turistički paket/aranžman", i to radi posjete prirodnim, obrazovnim, kulturnim, sportskim, turističkim i tehničkim odredištima izvan sjedišta škole a u skladu sa zadacima ovog odgojno-obrazovnog oblika rada,
f) godišnji program rada škole predstavlja dokument koji, po utvrđenoj proceduri, donosi školski odbor na početku svake školske godine, a njime se utvrđuju obaveze škole i rad u cjelini u tekućoj školskoj godini,
g) izlet podrazumijeva jednodnevni zajednički odlazak učenika (ne uključuje noćenje) u pratnji zaposlenika škole, izvan prostorija škole, koji organizuje i realizuje škola samostalno ili u saradnji sa turističkom agencijom radi ispunjavanja određenih odgojno-obrazovnih zadataka na teritoriji Bosne i Hercegovine,
h) izvedbeni plan i program predstavlja dokument kojim se operativno razrađuju oblici odgojno-obrazovnog rada sa jasno razrađenim bitnim elementima, kao što su: ciljevi, zadaci, sadržaji i metode realizacije određenog odgojno- obrazovnog oblika rada, nosioci predviđenih sadržaja i aktivnosti, planirani obuhvat učenika, vremenski okvir, putni pravci sa konačnim odredištem, te drugi bitni elementi za realizaciju,
i) kampovanja/logorovanja su višednevna putovanja i boravak učenika u pratnji zaposlenika škole s ciljem realizacije specifičnih odgojno-obrazovnih ciljeva, koja organizuje i realizuje škola u saradnji sa turističkom agencijom, radi posjete unaprijed utvrđenim prirodnim, kulturnim, sportskim odredištima izvan sjedišta škole i podrazumijeva boravak pod šatorom, u kamp-kućici, kamp-prikolici i drugoj odgovarajućoj opremi za smještaj na otvorenom prostoru u kampu, u smislu jačanja zdravlja mladih (učenika), povećavanja otpornosti njihovog organizma, razvijanja navika da slobodno vrijeme koriste na svježem vazduhu i da se rekreiraju u prirodi,
j) metoda predstavlja način ostvarivanja ciljeva,
k) putnička/turistička agencija podrazumijeva pravno lice registrovano za obavljanje turističke djelatnost, u skladu sa Zakonom o turističkoj djelatnosti, koje se bavi organizovanjem turističkih i poslovnih putovanja i boravaka, posredovanjem i pružanjem svih ostalih usluga u vezi sa turističkim paket/aranžmanom ugovorenih usluga,
l) sadržaj predstavlja građu pomoću koje se ostvaruju ciljevi i zadaci određenog oblika odgojno-obrazovnog rada,
m) studijske posjete su jednodnevna ili višednevna putovanja i boravak učenika, u pratnji zaposlenika škole, na unaprijed određenoj destinaciji radi posjete obrazovnim i tehničkim odredištima, koja organizuje i realizuje škola u saradnji sa turističkom agencijom i kao takva obavezno uključuje posebne oblike odgojno-obrazovnog rada učenika i nastavnog osoblja izvan sjedišta škole, radi ostvarivanja pojedinih dijelova nastavnog plana i programa, odnosno usvojenog programa i operativnog plana realizacije odgojno-obrazovnih oblika rada koji su predmet ovog pravilnika,
n) škola plivanja je specifičan obavezujući oblik nastave iz predmeta Tjelesni i zdravstveni odgoj koji se organizira i realizuje jedanput u toku školovanja, u zatvorenim bazenima, na teritoriji Kantona, koji osiguravaju optimalne uslove za rad, a pohađaju je učenici IV razreda osnovne škole kao najprikladnija skupina za obuku plivanja.
o) škola u prirodi je specifičan obavezujući oblik nastave, koji se realizuje jedanput u toku školske godine, za učenike od II do V razreda osnovne škole jedanput u toku školovanja, a podrazumijeva jednodnevna ili višednevna putovanja i boravak učenika u pratnji zaposlenika škole u prirodnom ambijentu, prilagođen uzrastu učenika s odgovarajućim uslovima zatvorenog i otvorenog prostora za poučavanje i učenje, koja organizuje i realizuje škola u saradnji sa turističkom agencijom i kao takva obavezno uključuje provjeru znanja i iskustva stečenih u učionici kroz primjenu u stvarnoj životnoj sredini,
p) turistički animator je lice koje planira i ostvaruje programe provođenja slobodnog vremena učenika, a koji se odnosi na sportsko-rekreativne, zabavne i kulturno-društvene sadržaje,
r) turističko mjesto je naseljeno mjesto koje raspolaže prirodnim, obrazovnim, kulturnim, historijskim i drugim znamenitostima od značaja za turizam, kao i objektima i drugim sadržajima primjerenim za smještaj i boravak učesnika određenog oblika odgojno-obrazovnog rada,
s) turistički paket/aranžman je ugovorni posao u kojem školi, kao korisniku usluge putovanja, turistička agencija prodaje ili nudi na prodaju za jedistvenu unaprijed utvrđenu cijenu najbolje po kvalitetu usluge prijevoza i smještaja, uz uslov da aranžman traje duže od 24 sata ili uključuje barem jedno noćenje, po unaprijed utvrđenom Izvedbenom planu i programu realizacije određenog odgojno-obrazovnog oblika rada koji je predmet ovog pravilnika,
t) turistički vodič je lice sa odgovarajućim stepenom spreme i odobrenjem od nadležnog organa za bavljanje tom djelatnošću, koje učesnicima, pri realizaciji određenog oblika ogojno-obrazovnog rada, pokazuje i stručno objašnjava prirodne ljepote i rijetkosti, kulturno-historijske spomenike, umjetnička djela, etnografske i druge znamenitosti, historijske događaje i legende o tim događajima i licima, društveno političke tokove i događaje, te obrazovna i ekonomska dostignuća mjesta i područja,
u) ugostiteljske usluge podrazumijevaju usluge pravnih lica (koji ispunjavaju uslove za bavljenje turističkom djelatnošću) u svrhu pripremanja hrane i pružanje usluga prehrane, pripremanje i posluživanje pića i napitaka u objektu i van objekta, te pružanja smještaja u objektima na način predviđen zakonom i propisima koji uređuju tu oblast,
v) uposlenici škole su stručna lica posredno ili neposredno odgovorna za realizovanje nastavnih planova i programa i obrazovne djelatnosti škole, uključujući i oblike obrazovno-odgojnog rada, koji su predmet ovog pravilnika, a podrazumijeva direktora, nastavno i drugo stručno osoblje definisano Zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju, odnosno Zakonom o srednjem obrazovanju,
z) zadaci predstavljaju konkretizaciju ciljeva koje treba ostvariti u odgojno-obrazovnom procesu.
Član 4.Zabrana diskriminacije
(1) Prilikom organiziranja i realiziranja svih oblika odgojno-obrazovnog rada, koji su predmet ovog pravilnika, zabranjena je svaka vrsta diskriminacije zasnovane na spolu, rasi, seksualnoj orijentaciji, fizičkom ili drugom nedostatku, bračnom stanju, boji kože, jeziku, religiji ili vjerovanju, političkim ili drugim uvjerenjima, nacionalnom, etničkom ili socijalnom porijeklu, vezi s nekom nacionalnom zajednicom, imovinom, rođenjem ili prema nekom drugom satusu.
(2) Terminološko korištenje muškog ili ženskog roda u ovom pravilniku podrazumijeva uključivanje oba roda.
DIO DRUGI - OBLICI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA
POGLAVLJE I. NAČELA, CILJEVI, ZADACI I SADRŽAJI
Član 5.Načela
Sve oblike odgojno-obrazovnog rada karakterišu sljedeća načela:
a) Opća načela:
1) načelo zakonitosti,
2) načelo efikasnosti i ekonomičnosti,
3) dobrovoljnosti i
4) načelo javnosti.
b) Specifična odgojno-obrazovna načela:
1) humanističko-razvojno načelo,
2) načelo profesionalne autonomnosti i stručne odgovornosti i
3) načelo uzajamne povezanosti nastave u učionici i ovih oblika odgojno-obrazovanog rada.
Član 6.Opća načela
(1) Načelo zakonitosti ogleda se u obavezi škole, turističke zajednice i svih subjekata uključenih u realizaciju određenog oblika odgojno-obrazovnog rada, koji je predmet ovog pravilnika, da postupaju u skladu sa ustavom, međunarodnim dokumentima iz oblasti ljudskih prava, zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona.
(2) Načelo efikasnosti i ekonomičnosti ogleda se u obavezi nosioca realizacije određenog oblika odgojno-obrazovnog rada, koji je predmet ovog pravilnika usmjerenog ka efikasnom ostvarivanju prava i interesa učesnika sa što manje troškova i rizika.
(3) Načelo dobrovoljnosti se ogleda u pravu učenika, odnosno roditelja/staratelja da se samostalno i bez bilo kakvog vida pritiska, odluči za učešće u nekom od neobaveznih oblika odgojno-obrazovnog rada koji je predmet ovog pravilnika.
(4) Načelo javnosti se ogleda u obavezi škole, koja obavlja odgojno-obrazovnu djelatnost kao djelatnost od posebnog interesa, da svim zainteresovanim subjektima koji podnesu zahtjev omogući transparentan uvid u postupak planiranja, organizacije i realiziacije određenog oblika odgojno-obrazovnog rada koji je predmet ovog pravilnika.
Član 7.Specifična odgojno-obrazovna načela
(1) Humanističko-razvojno načelo ogleda se u obavezi škole da, pri realizaciji određenog oblika odgojno-obrazovnog rada, osigura zaštitu najboljeg interesa učenika i da vodi brigu usmjerenu ka dobrobiti njegovog fizičkog i mentalnog zdravlja i bezbjednosti, kao i obavezi da se ovi oblici zasnivaju na humanističkom pristupu odgoju i obrazovanju uvažavajući stepen razvoja djeteta i specifičnosti razvojnih mogućnosti i pojedinčnih potreba djeteta.
(2) Načelo profesionalne autonomije i stručne odgovornosti ogleda se pravu škole da uživa odgovarajući stepen autonomije, u skladu sa važećim propisima, što podrazumijeva slobodu pedagoškog rada nastavnika u osmišljavanju i realizaciji svih oblika odgojno-obrazovnog rada koji su predmet ovog pravilnika.
(3) Načelo uzajamne povezanosti nastave u učionici i ovih oblika odgojno-obrazovanog rada ogleda se u obavezi škole da, u Izvedbenom planu i programu svih oblika odgojno-obrazovnog rada, osigura proučavanje onih nastavnih sadržaja koji se ne mogu demonstrirati i uspješno tumačiti u učionici, te da učenici neposrednim zapažanjem i potpunim doživljajem stvarnosti, steknu dublja i trajnija znanja i tako ublaže negativne posljedice verbalističke nastave.
Član 8.Ciljevi oblika odgojno-obrazovnog rada definirani ovim pravilnikom
(1) Izleti, studijske posjete, ekskurzije, kampovanja/logorovanja, društveno-koristan rad, škola u prirodi i drugi oblici ogojno-obrazovnog rada su specifični oblici odgojno-obrazovnog rada koji se realizuju izvan školskih prostora.
(2) Ciljevi oblika odgojno-obrazovnog rada iz stava (1) ovog člana su raznovrsni i složeni, u društvenom pogledu su prioritetni i veoma odgovorni, a dijele se na:
a) opće:
1) odgojne,
2) obrazovne i
3) funkcionalne odnosno praktične.
b) posebne odnosno specifične, usmjerene prije svega na usvajanje dijela nastavnog plana i programa kroz:
1) neposredno upoznavanje sa pojavama i odnosima u prirodi i društvenoj sredini,
2) upoznavanje sa prirodno-geografskim obilježjima i historijskim znamenitostima Bosne i Hercegovine, odnosno drugih država u kojima se realizuju pojedini oblici odgojno-obrazovnog rada,
3) sticanje znanja o kulturnom naslijeđu, obrazovnim i privrednim dostignućima koja su u vezi sa djelatnošću škole,
4) posjetu spomenicima svjetske kulture,
5) rekreativno-zdravstveni i socio-psihološki razvoj učenika.
Član 9.Opći ciljevi
(1) Odgojni ciljevi iz člana 8. stav (2) tačka a) alineja 1) se odnose na sticanje vrlina i pozitivnih navika, na razvijanje valjanih moralnih shvatanja i usvajanje kulturnog ponašanja, a prvenstveno utiču na voljnu aktivnost učenika, snaže je vrlinama i usmjeravaju prema društveno korisnim djelatnostima i plemenitom postupanju.
(2) Obrazovni ciljevi iz člana 8. stav (2) tačka a) alineja 2) se ostvaruju usvajanjem svih onih sadržaja oblika odgojno-obrazovnog rada, koji zahtijevaju izučavanje, razumijevanje i pamćenje, a odnose se na sticanje znanja pomoću raznih metoda i podsticanja slobodnih aktivnosti učenika.
(3) Odgojni i obrazovni ciljevi se uzajamno uslovljavaju i zajednički ostvaruju. Odgoj ima snažnu obrazovnu funkciju, a obrazovanje značajnu odgojnu ulogu.
(4) Funkcionalni odnosno praktični ciljevi iz člana 8. stav (2) tačka a) alineja 3) obuhvataju sticanje umijeća, sposobnosti, radnih navika i iskustva koja se mogu primijeniti u neposrednoj životnoj praksi i ogledaju se kroz posebne zadatke da kod učenika razviju moć zapažanja i upoređivanja, zaključivanja i dokazivanja, apstrakcije i konkretizacije, analize i sinteze s namjerom da se kod učenika probudi smisao za uviđanje bitnih detalja i odnosa, uzročno-posljedičnih veza i funkcija, da se pojača radoznalost, istraživački duh, mašta i kritičnost, razvijanje voljne i stvaralačke aktivnosti učenika.
(5) Funkcionalni ciljevi iz stava (4) ovog člana su bitan uslov za postizanje obrazovnih i odgojnih ciljeva iz st. (1) i (2) ovog člana.
Član 10.Zadaci
(1) Zadaci predstavljaju konkretizaciju ciljeva, koji se ostvaruju realizacijom sadržaja Izvedbenih planova i programa svih oblika odgojno-obrazovnog rada koji su predmet ovog pravilnika, a dijele se na opće i specifične odnosno pojedinačne zadatke.
(2) Opći zadaci su:
a) materijalni (sticanje znanja, vještina i navika),
b) odgojni (svestran odgoj) i
c) formalni (fizički i psihički razvoj).
(3) Specifični odnosno pojedinačni zadaci su:
a) proučavanje objekata i fenomena u prirodi,
b) razvijanje interesovanja za prirodu i izgrađivanje ekoloških navika,
c) upoznavanje načina života i rada stanovnika pojedinih krajeva,
d) razvijanje pozitivnog odnosa prema:
1) nacionalnim vrijednostima,
2) kulturnim i estetskim vrijednostima,
3) sportskim potrebama i navikama,
4) pozitivnim socijalnim odnosima,
5) shvatanju značaja zdravlja i zdravog stila života,
6) kulturno-historijskom naslijeđu Bosne i Hercegovine.
e) podsticanje i ispoljavanje pozitivnih emocionalnih doživljaja,
f) osposobljavanje učenika za ostvarivanje osnovnih ljudskih potreba izvan porodice i
g) upoznavanje sa novim tehničkim i tehnološkim dostignućima iz oblasti struke koja se izučava u školi.
Član 11.Sadržaj
Sadržaji ovih oblika odgojno-obrazovnog rada realizuju se na osnovu Izvedbenih planova i programa i kao takvi prate sve vidove učenikovog ispoljavanja, pa samim tim predstavljaju solidnu osnovu i jake podstreke za ostvarivanje svih ciljeva iz člana (8) ovog pravilnika i mnogih ciljeva sa područja moralnog, radnog, intelektualnog, estetskog i uopće humanističkog odgoja.
POGLAVLJE II. PODJELA OBLIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA
Odjeljak A. Obavezni oblici odgojno-obrazovnog rada
Član 12.Učešće učenika
(1) Svi učenici odjeljenja određenog razreda škole, u skladu sa Izvedbenim planom i programom, su obavezni pohađati "školu u prirodi" i "školu plivanja" kao obavezne specifične oblike nastave izvan učionice.
(2) Ako učenik zbog zdravstvenog stanja ne može sudjelovati u pohađanju "škole u prirodi" i "škole plivanja" ili bi to sudjelovanje štetilo njegovom zdravlju, može biti oslobođen od navedenih aktivnosti uz prezentiranje nalaza ljekara specijaliste, koji izdaje javna zdravstvena ustanova, a roditelj dostavlja razredniku.
Član 13.Pojam "škole u prirodi"
(1) "Škola u prirodi" je specifičan obavezujući oblik nastave, koji se organizira i realizuje jedanput u toku školske godine, za učenike od II do V razreda osnovne škole jedanput u toku školovanja, koji pod rukovodstvom nastavnika, svjesno, aktivno i planski stiču znanja, vještine i navike, razvijaju se fizički i psihički, formiraju pogled na svijet, uče se samostalnom učenju, radu i životu uopće.
(2) Odluku u kojem će se razredu realizirati " Škola u prirodi" donosi nastavničko vijeće na prijedlog nastavnika.
Član 14.Mjesto realizacije
(1) "Škola u prirodi" kao specifičan obavezujući oblik nastave, organizuje i raelizuje se na teritoriji i u neposrednoj blizini Kantona Sarajevo (u daljnjem tekstu: Kanton) u prirodnom ambijentu prilagođenom uzrastu učenika s odgovarajućim uslovima zatvorenog i otvorenog prostora za poučavanje i učenje.
Član 15.Uloga i značaj "škole u prirodi"
(1) "Škola u prirodi" je specifičan način izvođenja nastave, kao jedan od oblika odgojno-obrazovnog rada koji je predmet ovog pravilnika, u kojoj dolazi do obrade novih nastavnih sadržaja te provjeravanja znanja i iskustava stečenih u učionici kroz primjenu u stvarnoj životnoj sredini.
(2) Pogodnost ovog oblika nastave jeste lakše i brže učenje, jer ovaj oblik nastave odražava temeljito planiranje aktivnosti izvan učionice, s jasno osmišljenim sadržajima, ciljevima i zadacima, sadržajno i metodički adekvatno pripremljenim.
(3) "Škola u prirodi" kao obavezan segment nastave, u prirodnom ambijentu, osigurava učeniku postizanje takvog cjelovitog i snažnog doživljaja nastavnog sadržaja kroz nastavu, igru, takmičenje, pjesmu, priču, druženje sa vršnjacima, opažanje, upoređivanje, mjerenje, opisivanje, zaključivanje, obrazlaganje i učenje o svijetu koji ih okružuje.
(4) "Škola u prirodi" osigurava i efekte u realizaciji nastavnog plana i programa koji doprinose trajnijem zapamćivanju i korištenju naučenog u životu.
(5) U koncepciji rada "škole u prirodi" posebnu ulogu ima odgojna i zdravstvena komponenta cjelokupnog rada gdje učenik, kroz poseban vid druženja sa vršnjacima bez direktnog nadzora roditelja, usvaja:
a) nova saznanja i osamostaljuje se,
b) pozitivne higijenske navike,
c) pravila lijepog ponašanja,
d) pravila zajedničkog suživota,
e) uvažavanje različitosti,
f) pozitivan odnos prema prirodi i sticanje ekoloških navika i
g) potrebu za zdravim načinom života u smislu prehrane i boravka u prirodi na svježem zraku.
(6) Pravilna demonstracija svih aktivnosti u prirodnim uslovima predstavlja primjeren način za njihovo adekvatno usvajanje, čime se potiče samostalnost učenika, njihova samokritičnost, jačanje samopouzdanja i samoaktualizacije, te učenika vodi na put sazrijevanja.
Član 16.Sadržaj, ciljevi i zadaci "škole u prirodi"
(1) U postupku izrade Izvedbenog plana i programa "škole u prirodi" neophodno je opredjeljenje škole usmjereno ka ostvarivanju optimalnog broja odgojnih ciljeva i zadataka nastave svakog nastavnog predmeta pojedinačno, kao i sadržaja i oblika cjelokupnog obrazovnog i odgojnog rada.
(2) Organizacija nastave i ukupan boravak u "školi u prirodi" je prvenstveno fleksibilan, što podrazumijeva i paralelno i integrativno izvođenje nastave svih predmeta s obzirom da se za te učenike realizira razredna nastava.
(3) Ovakav izbor nastavnog gradiva i njegovo strukturiranje osigurava povezanost društvenih i prirodnih pojava i poučavanje u prirodi u njenom jedinstvu, s različitih aspekata, korištenjem metodologije aktivnog učenja i metodologije usmjerene na dijete (učenika).
(4) U ukupnom procesu pripreme i realizacije "škole u prirodi", pored utvrđenih općih ciljeva i zadataka u čl. 8., 9. i 10., neophodno je utvrditi i sljedeće ciljeve i zadatke:
a) realizacija odgovarajućih sadržaja nastavnih i vannastavnih aktivnosti iz Nastavnog plana i programa za osnovne škole i vannastavnih aktivnosti u skladu sa programom vannastavnih aktivnosti škole,
b) realizacija nastavnih jedinica prilagođena nastavi u prirodi u skladu sa Nastavnim planom i programom,
c) sticanje i usvajanje odgojno-obrazovnih, socijalnih, zdravstveno-rekreativnih, psiho-fizičkih sposobnosti učenika i drugih znanja i vještina,
d) izvođenje nastave u vanškolskim uslovima,
e) usvajanje znanja i vještina uz korištenje posebnih metoda rada koje se rijetko primjenjuju u učionici,
f) korelacija nastave iz pojedinih predmeta i njihova tematska povezanost primjerena ambijentu i uzrastu učenika,
g) prilagođavanje učenika različitim uslovima života i rada,
h) odgoj u duhu patriotizma, upoznavanja prirodnih ljepota zemlje, prirodnog bogatstva, uslova života i rada naših ljudi,
i) evidentiranje ukupnog vremena provedenog za svaku aktivnost pri realizaciji nastavnih sadržaja za svaki predmet pojedinačno,
j) određivanje vremena i prostora za ostvarivanje određenih sadržaja poslije uvida u sve mogućnosti koje pružaju s ciljem da budu najpogodniji i najkorisniji za realizaciju,
k) stvaranje uslova za siguran i zdrav boravak učenika i održavanje ugodnog raspoloženja,
l) naučiti učenike pravilima ponašanja u prirodi i poštovanju prirodnih pojava,
m) razvijanje kolektivizma, tačnosti, urednosti, druželjubivosti i discipline kod učenika,
n) bolje upoznavanje učenika i njihovih navika tokom odvojenosti od porodice,
o) saznavanje, učenje posmatranjem, istraživanjem i praktičnim djelovanjem i
p) utvrđivanje pravila odijevanja, kao dio pripreme za istraživanje u prirodi, koja se odnose na izbor odgovarajuće obuće i odjeće koja je komotna i pokriva/štiti tijelo.
Član 17.Pojam, mjesto realizacije i dužina trajanja "škole plivanja"
(1) "Škola plivanja" je specifičan obavezujući oblik nastave iz predmeta Tjelesni i zdravstveni odgoj koji se organizira i realizuje jedanput u toku školovanja, u zatvorenim bazenima, na teritoriji Kantona, koji osiguravaju optimalne uslove za rad, a pohađaju je učenici IV razreda osnovne škole kao najprikladnija skupina za obuku plivanja.
(2) Ovaj obavezujući oblik nastave se organizira i realizira u okviru dvanaestosatne obuke plivanja (6 x po 2 školska časa) uz obavezno osiguranje prisustva i učešća nastavnika/profesora tjelesnog i zdravstvenog odgoja i asistenciju u obuci licenciranih instruktora plivanja.
Član 18.Uloga i značaj "škole plivanja"
(1) "Škola plivanja" je specifičan način izvođenja nastave, kao jedan od oblika odgojno-obrazovnog rada rada, koji je predmet ovog pravilnika, usmjeren na sticanje motoričkih znanja i vještina, te stvaranju navike bavljenja motoričkim aktivnostima učenika u ranom periodu djetinjstva.
(2) Plivanje je sport koji se može svesti u motoričke aktivnost pomoću kojih se u velikoj mjeri utiče na optimalan rast i razvoj djeteta (učenika).
(3) Pogodnost ovog oblika nastave jeste lakše i brže sticanje vještina jer ovaj oblik nastave odražava temeljito planiranje aktivnosti izvan učionice, s jasno osmišljenim sadržajima, ciljevima i zadacima, sadržajno i metodički adekvatno pripremljen.
h) naučiti učenike pravilima ponašanja u vodi i blizini vode te poštovanju ovog prirodnog resursa (vode),
i) saznavanje, učenje posmatranjem, istraživanjem i praktičnim djelovanjem i
g) stvaranje uslova za siguran i zdrav boravak učenika i održavati ugodno raspoloženje,
f) realizovanje programskih sadržaja prema izvedbenom planu "škole plivanja" koji je skladu sa specifičnim okruženjem zatvorenog bazena,
e) sticanje i usvajanje odgojno-obrazovnih, socijalnih, zdravstveno-rekreativnih i drugih znanja i vještina,
d) populariziranje i motiviranje učenika za bavljenje sportom - plivanjem,
c) osposobljavanje polaznika programa za slobodno izražavanje u različitim oblicima tjelesnog vježbanja,
b) pozitivno uticanje na psihofizičko stanje učenika,
a) obučavanje učenika vještini i tehnici plivanja, disanja i snalaženja u vodi,
(2) U ukupnom procesu pripreme i realizacije "škole plivanja", pored utvrđenih ciljeva i zadataka u čl. 8. i 10., neophodno je utvditi i sljedeće ciljeve i zadatke:
(1) U postupku izrade Izvedbenog plana i programa "škole plivanja" neophodno je opredjeljenje škole usmjereno ka ostvarivanju optimalnog broja odgojnih ciljeva i zadataka nastave, nastavnog predmeta Tjelesni i zdravstveni odgoj, te sadržaja i oblika cjelokupnog nastavnog i odgojnog rada.
Član 19.Sadržaj, ciljevi i zadaci "škole plivanja"
(7) Pravilna demonstracija svih aktivnosti u zatvorenom bazenu predstavlja primjeren način za adekvatno usvajanje za život važnog, motoričkog znanja i razvijanje cjelokupnog antropološkog statusa (morfološke zakonitosti), motoričke i funkcionalne sposobnosti, konativne (voljne) osobine i kognitivne (saznajne) sposobnosti jačanje samopouzdanja i samokritičnosti, te učenika vodi na put sazrijevanja.
k) potrebu za zdravim načinom života u smislu poticanja pravilnog rasta i razvoja učenika.
j) pozitivan odnos prema vodi, kao značajnom prirodnom resursu te sticanje ekoloških navika i
i) uvažavanje različitosti,
h) pravila zajedničkog suživota odnosno socijalizacije,
g) motorička znanja i vještine,
f) jačanje fizičkih i odbrambenih mehanizama,
e) pozitivan stav prema vrijednostima plivanja i vrijednostima vodenih sportova,
d) samopouzdanje usvajanjem novih vještina,
c) pravila lijepog ponašanja,
b) pozitivne higijenske navike,
a) nova saznanja i osamostaljuje se,
(5) U koncepciji rada "škole plivanja" posebnu ulogu ima odgojna i zdravstvena komponenta cjelokupnog rada gdje učenik, kroz poseban vid druženja sa vršnjacima bez direktnog nadzora roditelja, usvaja i razvija:
(4) Ovaj oblik nastave, zahvaljujući optimalnim uslovima, omogućava kvalitetnu edukaciju i pohađanje obuke plivanja, te kod učenika razvija i potiče brigu i odgovornost ka vlastitom zdravlju, te ih usmjerava na bavljenje sportom, odnosno tjelesnim aktivnostima.
j) utvrđivanje pravila odijevanja, kao dio pripreme za realizaciju "škole plivanja", koja se odnose na izbor odgovarajuće odjeće koja je komotna i adekvatna za ovaj sport.
Član 24.Studijske posjete
(1) Studijske posjete su jednodnevna ili višednevna putovanja i boravak učenika u pratnji zaposlenika škole, na unaprijed određenoj destinaciji, radi posjete obrazovnim, tehničkim i privrednim odredištima.
(2) Škola, samostalno ili u saradnji sa turističkom/putničkom agencijom, organizuje i realizuje studijsku posjetu i kao takva obavezno uključuje posebne oblike odgojno-obrazovnog rada učenika i nastavnog osoblja izvan sjedišta škole radi ostvarivanja pojedinih dijelova Nastavnog plana i programa odnosno usvojenog Izvedbenog plana i programa realizacije oblika odgojno-obrazovnog rada, koji su predmet ovog pravilnika.
Član 25.Mjesto realizacije
(1) Studijske posjete učenika osnovnih škola organizuju i realizuju se, u skladu sa Izvedbenim planom i programom, u ustanovama i privrednim/industrijskim preduzećima na teritoriji Kantona Sarajevo i u Bosni i Hercegovini radi upoznavanja sa novim obrazovnim, kulturnim, tehničkim i privrednim dostignućima.
(2) Za učenike srednje škole studijske posjete se organizuju i realizuju na teritoriji Bosne i Hercegovine i u inostranstvu, u skladu sa Izvedbenim planom i programom, u ustanovama i privrednim/industrijskim preduzećima na teritoriji Bosni i Hercegovini i u inostranstvu radi upoznavanja sa novim obrazovnim, kulturnim, privrednim, tehničkim i tehnološkim dostignućima iz oblasti struke koja se izučava u školi.
(3) Na studijske posjete primjenjuju se odredbe o ekskurziji na pitanja koja nisu uređena čl. 24. i 25. ovog pravilnika.
Član 26.Pojam ekskurzije
(1) Ekskurzija je oblik odgojno-obrazovnog rada koji se realizira izvan školskih prostora radi neposrednog proučavanja onih nastavnih sadržaja koji se ne mogu demonstrirati i uspješno tumačiti u učionici.
(2) Eskurzije se izvode i radi sticanja znanja i vještina iz više nastavnih oblasti kao što su historija, geografija, sociologija i drugi nastavni predmeti čija je primjena moguća u ovom obliku odgojno-obrazovnog rada, kroz što više posjeta geografskim, historijskim, književnim i kulturno-umjetničkim znamenitostima.
(3) Ekskurziju odlikuje istraživački karakter i objedinjavanje mnoštva organizacionih i metodičkih radnji.
(4) Ekskurzije podrazumijevaju dobru pripremljenost učenika i nastavnika, posebno na području motivacije da se što više zapazi, sazna, zabilježi i upamti.
Član 20.Planiranje i realizacija "škole plivanja"
Uvažavajući specifičnost ovih oblika odgojno-obrazovnog rada, kao specifičnih oblika nastave, u postupku planiranja i realizacije "škole u prirodi" i "škole plivanja" primjenjuju se i ostale odredbe ovog pravilnika.
Član 21.Pretpostavke za realizaciju
(1) Dokument Okvirnog plana i programa organizacije i realizacije "škole u prirodi" i "škole plivanja" donosi se na period od pet školskih godina, a usvaja ga Ministarstvo obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), na prijedlog Prosvjetno-pedagoškog zavoda koji, u saradnji sa osnovnim školama, utvrđuje nacrt Okvirnog plana i programa organizacije i realizacije "škole u prirodi" i "škole plivanja" sa precizno razrađenim rasporedom realizacije za sva odjeljenja određenog razreda za sve škole i precizno razrađenim finansijskim planom.
(2) Ministarstvo je obavezno da u Budžetu Kantona Sarajevo, na poziciji Ministarstva planira i osigura sredstva za realizaciju ovih obavezujućih oblika nastave prema unaprijed utvrđenom Okvirnom planu i programu organizacije i realizacije "škole u prirodi" i "škole plivanja" iz stava (1) ovog člana za učenike osnovnih škola kao javnih ustanova.
(3) Obaveza osnivača škola kao ustanova je planiranje i osiguranje sredstva za realizaciju ovih obavezujućih oblika nastave uz puno poštivanje odredbi ovog pravilnika.
(4) Realizacija "škole u prirodi" i "škole plivanja" odgađa se do donošenja Okvirnog plana i programa organizacije i realizacije "škole u prirodi" i "škole plivanja" iz stava (1) ovog člana i osiguranja sredstava u Budžetu Kantona Sarajevo.
(5) "Škola u prirodi" u osnovnim školama, kao javnim ustanovama, do osiguranja finansijskih sredstava iz stava (2) ovog člana, može se realizovati na principu dobrovoljnosti.
(6) "Škola plivanja" u osnovnim školama, kao javnim ustanovama, do osiguranja finansijskih sredstava iz stava (2) ovog člana, može se realizovati na principu dobrovoljnosti, uz mogućnost zaključivanja Sporazuma o zajedničkom finansiranju, kojeg mogu potpisati sljedeći subjekti:
a) Ministarstvo,
b) Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo,
c) Grad Sarajevo, za učenike koji pohađaju školu na teritoriji Grada,
d) općina, za učenike koji pohađaju školu na njenoj teritoriji,
e) škola, u ime i za račun roditelja/staratelja učenika škole i
f) drugi subjekti koji pokažu interes za finansiranje ovog oblika nastave, značajnog za psiho-fizički razvoj djeteta/učenika.
(7) Sporazumom iz stava (6) ovog člana utvrđuju se prava i obaveze potpisnika, te nosioci, mjesto i dinamika realizacije ovog oblika odgojno-obrazovnog rada.
(8) Inicijativu, u pisanoj formi, za potpisivanje Sporazuma iz stava (6) ovog člana, može pokrenuti Ministarstvo ili neko od subjekata navedenih u stavu (6) ovog člana.
Odjeljak B. Neobavezni oblici odgojno-obrazovnog rada
- 3)biološke,
- 4)privredne,
- 5)umjetničke,
- 6)sportske i
- 7)kombinovane.
- c)po mjestu realizacije:
- c)
- 1)u prirodi,
- 2)u kulturnim ustanovama,
- 3)u industrijskom preduzeću,
- 4)kombinovane (posjeta prirodnim, obrazovnim, kulturnim, sportskim i tehničkim odredištima).
- d)po konačnom odredištu u:
- d)
- 1)Bosni i Hercegovini i objektima koji su vlasništvo Bosne i Hercegovine,
- 2)inostranstvu.
- e)po broju učesnika:
- e)
- 1)odjeljenske,
- 2)razredne i
- 3)školske.
Član 29.Ciljevi, zadaci i sadržaji ekskurzije
Član 22.Pojam izleta
(5) Odgojno-obrazovna svrha ekskurzije ogleda se u neposrednom zapažanju i potpunom doživljaju stvarnosti i na taj način se stiču dublja i trajnija znanja te ublažavaju negativne posljedice verbalističke i udžbeničke nastave.
(6) Tokom ekskurzije nastavnik usmjerava učeničku pažnju na bitne pojedinosti, objašnjava prisutnu predmetnost (često u saradnji sa turističkim vodičem ili kustosom), a pred pojedinim spomenicima i eksponatima drži prigodna predavanja.
Član 27.Mjesto realizacije
(1) Ekskurzije učenika osnovnih škola realizuju se dominantno u Bosni i Hercegovini i objektima u inostranstvu koji su vlasništvo Bosne i Hercegovine, a u izuzetno opravdanim slučajevima i izvan Bosne i Hercegovine na osnovu prethodne saglasnosti Ministarstva.
(2) Ekskurzije učenika srednjih škola realizuju se u Bosni i Hercegovini ili u inostranstvu.
(3) Pod izuzetno opravdanim slučajevima iz stava (1) ovog člana podrazumijeva se situacija kada:
a) se zacrtani ciljevi i sadržaji, iz objektivnih razloga ne mogu kvalitetno ili uopće ostvariti u Bosni i Hercegovini,
b) su ukupni troškovi realizacije potpuno sponzonirani od donatora ili finansijski i kvalitativno bolji i
c) u slučajevima proputovanja kroz drugu državu s ciljem lakšeg dolaska na konačno odredište u Bosni i Hercegovini ili u objekte koji su vlasništvo Bosne i Hercegovine.
(4) Prethodnu saglasnost iz stava (1) ovog člana daje Ministarstvo na osnovu obrazloženog zahtjeva škole sa razlozima za putovanje u inostranstvo i priloženim Izvedbenim planom i programom ekskurzije, dostavljenog najmanje 30 dana prije početka putovanja.
Član 28.Klasifikacija ekskurzija
Ekskurzije se klasificiraju po raznim kriterijima:
a) po trajanju:
1) trodnevne,
2) petodnevne.
b) po sadržaju:
1) historijske,
2) geografske,
(1) Izlet je poludnevni ili cjelodnevni zajednički odlazak učenika, u pratnji zaposlenika škole, na određenu turističku lokaciju ili mjesto.
(2) Izlet kao oblik odgojno-obrazovnog rada organizuje škola, samostalno ili u saradnji sa turističkom ili putničkom agencijom, radi realizacije sadržaja izleta u funkciji ostvarivanja određenih odgojno-obrazovnih ciljeva i zadataka.
Član 23.Mjesto realizacije
(1) Izleti učenika osnovnih i srednjih škola organiziraju i realizuju se, u skladu sa Izvedbenim planom i programom koji donosi donosi škola, na teritoriji Kantona Sarajevo i u Bosni i Hercegovini.
(2) Za učenike nižih razreda osnovne škole izleti se organizuju i realizuju, u skladu sa Izvedbenim planom, na teritoriji Kantona Sarajevo prvenstveno s ciljem promocije i unapređenja izvornih vrijednosti i upoznavanja prirodnih, kulturnih, obrazovnih, historijskih, rekreativnih, sportskih, privrednih i turističkih lokacija odnosno vrijednosti i dostignuća mjesta u kojem žive.
Član 30.Pojam kampovanja/logorovanja
(1) Kampovanje/logorovanje je oblik odgojno-obrazovnog rada koji organizuje škola, samostalno ili u saradnji sa turističkom agencijom, a podrazumijeva putovanje i višednevni boravak učenika, u pratnji zaposlenika škole, pod šatorom, u kamp-kućici, kamp-prikolici i drugoj odgovarajućoj opremi za smještaj na otvorenom prostoru u kampu.
(2) U koncepciji ovog oblika odgojno-obrazovnog rada posebnu ulogu ima odgojna i zdravstvena komponenta cjelokupnog rada u smislu jačanja zdravlja mladih odnosno učenika, povećavanja otpornosti njihovog organizma, razvijanja navika da slobodno vrijeme koriste na svježem vazduhu i da se rekreiraju u prirodi.
(3) Kampovanje/logorovanje je specifičan oblik odgojno- obrazovnog rada koji je predmet ovog pravilnika, u kojem se provjeravaju učenička znanja i iskustava, stečena u učionici, primjenom u stvarnoj životnoj sredini.
(4) Kampovanja/logorovanja kao oblik odgojno-obrazovnog rada, u prirodnom ambijentu pod specifičnim klimatskim uticajima, osigurava učeniku postizanje takvog cjelovitog i snažnog doživljaja nastavnog sadržaja te sticanje novih znanja, vještina i navika kroz nastavu, igru, takmičenje, pjesmu, priču, druženje sa vršnjacima, opažanje, upoređivanje, mjerenje, opisivanje, zaključivanje, obrazlaganje i učenje o promjenama u prirodi i svijetu koji ih okružuje.
Član 31.Ciljevi, zadaci i sadržaji kampovanja/logorovanja
(1) Uvažavajući specifičnost kampovanja/logorovanja kao oblika odgojno-obrazovnog rada, specifični ciljevi se utvrđuju i preciziraju Izvedenim planom i programom kampovanja/logorovanja koji donosi škola, uz obavezu uvažavanja ciljeva iz člana 8. ovog pravilnika.
(2) Zadaci, sadržaji kampovanja/logorovanja i metode realizacije se konkretizuju i ostvaruju nakon definisananja i preciziranja ciljeva određenog oblika kampovanja/ logorovanja.
Član 32.Pojam društveno-korisnog rada
Društveno-koristan rad predstavlja poseban oblik odgojno-obrazovnog rada, planiran Godišnjim programom rada škole, koji podrazumijeva uključivanje učenika i nastavnika u humanitarni rad koji nema za cilj sticanje dobiti, a usmjeren je ka jačanju svijesti i pozitivnog odnosa učenika prema prirodnom i društvenom ambijentu u kojem živi, te domovini Bosni i Hercegovini u cjelini.
Član 33.Uloga i značaj društveno-korisnog rada
(1) Društveno-koristan rad podstiče učenike da razvijaju samosvijest, brigu za druge, da uče ili da sarađuju s drugima, pružaju pomoć drugim ljudima bez obzira na razlike i na taj način doprinose poboljšanju kvaliteta života, aktivnom uključenju obrazovnih ustanova u društvene procese i razvoju humanijeg i ravnopravnijeg demokratskog društva.
(2) Društveno-koristan rad podrazumijeva i učenikovo ulaganje ličnog vremena, truda, znanja i vještina kojima se obavljaju aktivnosti za dobrobit drugog lica ili za opću dobrobit.
Član 34.Organizator društveno-korisnog rada i njegove obaveze
(1) Uvažavajući klasifikaciju ekskurzija iz člana 28. ovog pravilnika, specifični ciljevi se utvrđuju i preciziraju Izvedenim planom i programom ekskurzije koji donosi škola, za određeni oblik ekskurzije, uz obavezu uvažavanja ciljeva iz člana 8. ovog pravilnika.
Drugi oblici odgojno-obrazovnog rada su poludnevne, višesatne ili jednosatne posjete učenika u pratnji zaposlenika škole muzejima, pozorištima, vjerskim objektima, galerijama, bibliotekama, sajmovima knjiga, književnim smotrama, sportsko-rekreativnim i drugim priredbama, svečanostima, kinima i drugim ustanovama i preduzećima u vezi sa obrazovnom djelatnošću, kao i druge aktivnosti koje su planirane Godišnjim programom rada škole, s ciljem realizacije specifičnih odgojno-obrazovnih ciljeva.
DIO TREĆI - PRIPREMA I REALIZACIJA
POGLAVLJE I - PLANIRANJE, IZVEDBENI PLAN I PROGRAM OBLIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA
Odjeljak A. Planiranje
(2) Zadaci, sadržaji ekskurzije i metode realizacije se konkretizuju i ostvaruju nakon definisananja i preciziranja ciljeva određenog oblika ekskurzije.
c) osigurati učestvovanje maloljetnog učenika isključivo u onim aktivnostima koje su prilagođene njegovom uzrastu, fizičkom, psihičkom i moralnom stepenu razvoja,
d) da učenike ne raspoređuje na teške fizičke poslove, kao i druge poslove koji bi mogli predstavljati povećan rizik za njihov život, zdravlje, psiho-fizički razvoj, polni integritet i izvršavanje školskih obaveza,
e) da svaki vid angažmana u društveno-korisnom radu realizira u vremenu od 7 sati i 30 minuta do 19 sati i 30 minuta,
f) da upozna učenike sa pisanim pravilima društveno-korisnog rada koja obavezno sadrže podatke o:
1) organizatoru i planiranom obuhvatu učenika u ovoj aktivnosti,
2) mjestu i dužini trajanja društveno-korisnog rada,
3) aktivnostima ili uslugama koje će se obavljati u okviru društveno-korisnog rada,
4) pravima i obavezama učesnika društveno-korisnog rada, koja uključuju i pravila ponašanja učenika,
5) planiranoj edukaciji za učesnike,
6) ličnoj sigurnosti tokom društveno-korisnog rada pri odlasku i povratku sa mjesta društveno-korisnog rada,
7) troškovima u vezi s društveno-korisnim radom i načinu njihove nadoknade,
8) eventualnoj nagradi za obavljeni društveno-korisni rad.
(3) Obaveza organizatora je da sva sredstva stečena obavljanjem društveno-korisnog rada uplati na račun škole, kao namjenski grant, za učešće učenika čiji roditelji nisu u stanju snositi troškove u neobaveznim oblicima odgojno-obrazovnog rada koji su predmet ovog pravilnika, a posebno za učenike djecu šehida, poginulih boraca i invalida rata.
Član 35.Drugi oblici odgojno-obrazovnog rada
(1) Organizator društveno-korisnog rada može biti:
a) škola samostalno ili u saradnji sa subjektima iz tač. b), c), d) i e) ovog stava,
b) svako pravno lice registrovano u skladu sa zakonom,
c) Kanton,
d) organi jedinica lokalne samouprave,
e) udruženja građana i fondacije.
(2) Organizator društveno-korisnog rada obavezan je:
a) posvetiti naročitu pažnju odabiru oblika društveno-korisnog rada i edukaciji učenika koji učestvuju u realizaciji ovog oblika odgojno-obrazovnog rada,
b) imati u vidu činjenicu da je učešće u ovom obliku odgojno-obrazovnog rada dobrovoljno i uz pisanu saglasnost zakonskog zastupnika učenika,
(2) Pri organizaciji i realizaciji svih oblika odgojno-obrazovnog rada, koji su predmet ovog pravilnika, škola je obavezna postupati sa povećanom pažnjom, prema pravilima struke, dobre prakse i običajima (pažnja dobrog stručnjaka).
(3) Oblici odgojno-obrazovnog rada koji su predmet ovog pravilnika realizuju se izvan prostorija škole i zasnovani su na principu dobrovoljnog opredjeljenja učenika odnosno njihovih roditelja/staratelja, sa izuzetkom "škole u prirodi" i "škole plivanja" kao specifičnih obavezujućih oblika nastave.
(4) Učenici čiji roditelji nisu dali prethodnu saglasnost ne mogu učestvovati u neobaveznim oblicima odgojno-obrazovnog rada, koji su predmet ovog pravilnika.
Član 37.Značaj planiranja
(1) Odgojno-obrazovni rad je složen proces, planski organiziran i vođen, u kojem učenici usvajaju znanja, stiču vještine i navike, psihički se razvijaju i svestrano se odgajaju i kao takav je zasnovan na utvrđenim i mjerljivim ciljevima koji se konkretizuju zadacima, a ostvaruju na didaktički oblikovanim sadržajima kroz raznovrsne oblike, metode i pomoću različitih sredstava.
(2) Odgojno-obrazovni rad je društvena djelatnost koja podrazumijeva dosljedno plansko izvođenje. Svi njegovi ciljevi, zadaci, sadržaji, oblici, radnje, postupci i sredstva moraju se blagovremeno predvidjeti i usmjeriti prema postizanju određenog rezultata, izgradnji društveno-korisnog građanina koji može odgovoriti zahtjevima tržišta rada, te iz navedenih razloga odgojno-obrazovni rad ne trpi improvizacije i ne predaje se slučajnostima.
Član 38.Planiranje aktivnosti
(1) Svi oblici odgojno-obrazovnog rada, koji su predmet ovog pravilnika, mogu se realizovati samo ako su planirani Godišnjim programom rada škole.
(2) U Godišnjem programu rada škole, škola utvrđuje oblike odgojno-obrazovnog rada koje planira realizovati u toku školske godine.
(3) Izuzetno, u toku školske godine mogu se realizovati i oblici odgojno-obrazovnog rada, koji su predmet ovog pravilnika, a koji nisu utvrđeni Godišnjim programom rada škole ako za to postoje opravdani razlozi, o čemu odlučuje školski odbor.
Član 39.Nosioci pripreme
(1) Nosioci pripreme, organizacije, realizacije programa i plana su:
a) direktor škole,
f) planirane putne pravce i planiranu destinaciju,
g) opis prijevoza, ugostiteljskih usluga i drugih usluga,
h) odredbe o upravljnju rizicima realizacije,
i) planiranu cijenu usluga odnosno finansijski okvir,
j) tehničku organizaciju i
k) način finansiranja po kategorijama učesnika.
POGLAVLJE II - IZBOR TURISTIČKE/PUTNIČKE AGENCIJE, PRIPREMA I REALIZACIJA OBLIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA
Odjeljak A. Izbor turističke/putničke agencije
Član 44.Načini realizacije
(1) Svi oblici odgojno-obrazovnog rada koji su predmet ovog pravilnika podrazumijevaju zajednički odlazak učenika u pratnji zaposlenika škole, izvan prostorija škole, koji organizuje i realizuje škola samostalno ili u saradnji sa putničkom/turističkom agencijom radi ispunjavanja određenih odgojno-obrazovnih zadataka.
b) razrednik na nivou odjeljenja ili drugi nastavnik koji je najmanje jednu godinu realizovao nastavu u odjeljenju koje se upućuje na određeni oblik odgojno-obrazovnog rada,