Tehničke uslove za prokopavanje i zatvaranje prokopanih javnih površina na području Kantona Sarajevo
Na osnovu člana 66. Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/05) i člana 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o uslovima i načinu prokopavanja javnih površina na području Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 30/08), ministar saobraćaja Kantona Sarajevo donosi
TEHNIČKE USLOVE
ZA PROKOPAVANJE I ZATVARANJE PROKOPANIH JAVNIH POVRŠINA NA PODRUČJU KANTONA SARAJEVO
DEFINICIJE POJMOVA
a. Prokop je namjenski izveden rov kroz javne površine radi polaganja instalacija ili za potrebe intervenisanja na postojećim instalacijama.
b. Javnu površinu, u smislu ovih tehničkih uslova, predstavlja saobraćajna površina ili druga javna ozelenjena površina kao što su parkovi, travnjaci i sl.
c. Saobraćajnu površinu u smislu ovih tehničkih uslova predstavlja saobraćajnica namijenjena za kretanje motornih vozila ili saobraćajna površina platoa, parkinga, pješačke staze, biciklističke staze ili druge javne površine sa završnom obradom od vezanih materijala, elemenata ili slojeva.
d. Širina prokopa (A) je dimenzija prokopa u smjeru okomitom na podužnu osu prokopa. Širina rova je prilagođena potrebnom prostoru za rad na polaganju ili održavanju instalacija.
e. Širina prokopa mora biti prilagođena tehnologiji ugradnje i sredstvima kojima se vrši ugradnja materijala i slojeva kolovozne konstrukcije.
f. Dubina prokopa (H) je rastojanje od površine terena do dna prokopa.
g. Zona instalacija je prostor u prokopu u koji su smještene instalacije zajedno sa zaštitnim slojem.
h. Zaštitni sloj je prostor oko instalacija i minimum 30 cm iznad gornje ivice instalacija.
i. Zona ispune je prostor između zone instalacija i kolovozne konstrukcije, odnosno humusnog sloja u slučaju prokopavanja parkovskih površina.
j. Posteljica kolovozne konstrukcije je završni sloj u zoni ispune.
k. Kolovozna konstrukcija saobraćajnice ili konstrukcija saobraćajne površine predstavlja konstruktivnu cjelinu koja se sastoji iz nevezanih i vezanih slojeva sa završnom obradom od asfalta, betona, prirodnog kamena ili prefabrikovanih elemenata namjenski projektovanih i dimenzioniranih da odgovore zahtjevima predmetne saobraćajne površine.
l. Nevezani sloj kolovozne konstrukcije je nosivi sloj kolovozne konstrukcije mehanički stabilizovan bez dodatka veziva.
m. Vezani nosivi slojevi kolovozne konstrukcije su mješavine kamenih agregata (prirodnih ili drobljenih) vezanih bitumenom ili cementom.
n. Vezani habajući sloj kolovozne konstrukcije su mješavine kamenih agregata vezanih bitumenom ili cementom, ili habajući sloj izveden od prefabrikovanih elemenata prirodnog kamena ili betona.
o. Nije dozvoljena sanacija prokopa materijalima drugačijim od materijala u osnovnoj kolovoznoj konstrukciji (npr. sanacija asfaltnog kolovoza betonskim mješavinama ili kolovoza od elemenata za opločavanje asfaltnim mješavinama).
p. Kolovoz je završno obrađena ploha saobraćajnice ili druge saobraćajne površine.
q. Preostali dio kolovoza je prostor na kolovozu koji nije zahvaćen radovima na izradi i sanaciji prokopa.
r. Izvođač radova na izradi prokopa i njihovoj sanaciji do nivoa vezanih slojeva kolovozne konstrukcije je vlasnik ili ovlašteni korisnik instalacija.
s. Izvođač radova na sanaciji vezanih slojeva kolovozne konstrukcije je preduzeće koje održava predmetnu saobraćajnicu, ili drugo preduzeće koje je za takve radove tehnički, tehnološki i stručno osposobljeno.
t. Izvođač radova na sanaciji vezanih slojeva kolovozne konstrukcije može biti i izvođač radova na prokopavanju ukoliko je za takve radove tehnički, tehnološki i stručno osposobljen.
u. Nadzor za instalacije je stručno tehničko lice ili institucija ovlaštena od strane vlasnika ili korisnika instalacija za brigu o radovima na polaganju ili popravci instalacija i njihovoj zaštiti.
v. Nadzor za prokop je stručno tehničko lice ili institucija ovlaštena od strane nadležnog kantonalnog organa za brigu nad izvođenjem prokopa i njegovoj sanaciji od zone instalacija do završetka prokopa.
w. Radovi na prokopavanju i sanaciji izvedenih prokopa su završeni, kada izvođač radova prokopanu površinu dovede u prvobitno stanje zaključno sa izradom horizontalne signalizacije (ukoliko takva postoji na predmetnoj površini) odnosno humuziranja ako su u pitanju ozelenjene površine.
x. Kontrola kvaliteta pri zatvaranju prokopa je rad na dokazivanju kvaliteta primijenjenih materijla i izvedenih slojeva pri zatvaranju prokopa.
1. VRSTE PROKOPA
a. Predmet ovih tehničkih uslova su prokopi koji se izvode na javnim površinama definisanim u tački 1b.
b. Popriječni prokop je onaj čija osovina sa osovinom saobraćajnice, pješačke staze ili druge površine zatvara ugao veći od 45o.
c. Podužni prokop je onaj čija osovina sa osovinom saobraćajnice, pješačke staze ili druge površine zatvara ugao manji od 45o.
d. Kod prokopa koji se izvode na parkovskim i drugim ozelenjenim površinama treba razlikovati slučaj kada se na tim površinama u kratkom vremenskom roku planiraju graditi saobraćajne površine i slučaj kada se to ne planira.
e. Kada se na površini koja se prokopava u skoroj budućnosti, manje od dvije godine, planiraju graditi saobraćajne površine, tada se sva reviziona okna dovode na projektovane kote dijela profila kojem pripadaju, uz mogućnost korekcije na grlu šahta za �20 cm, a gornje tjeme instalacije se polaže na minimum 30 cm ispod buduće posteljice saobraćajne površine. Zatrpavanje prokopa je moguće materijalom iz iskopa uz poštivanje geomehaničkih svojstava materijala.
f. Kada se na površini koja se prokopava u skoroj budućnosti, manje od dvije godine, ne planiraju graditi saobraćajne površine, nema posebnih zahtjeva osim dovođenja površine u prvobitno stanje kao i poštivanje geomehaničkih svojstava materijala iz iskopa pri njihovoj ugradnji kod zatrpavanja prokopa.
g. Interventni prokopi su prokopi koji se izvode u svrhu saniranja nastalih oštećenja postojećih instalacija. Za ovu vrstu prokopa je potrebno pribaviti odobrenje u skladu sa važećom Odlukom o uslovima i načinu prokopavanja javnih površina na području Kantona Sarajevo.
h. Planska prokopavanja se izvode na osnovu projekata tekućeg i investicionog održavanja postojećih ili izradu novih instalacija. Ovakve radove je potrebno blagovremeno najaviti i pribaviti odgovarajuće saglasnosti nadležnih kantonalnih organa.
2. IZRADA PROKOPA OPĆE ODREDBE
a. Bez obzira o kojoj se vrsti prokopavanja radi interventnom ili planskom, prije početka radova na prokopavanju mjesto izvođenja prokopa se mora propisno obilježiti i obezbijediti. Preduzeća koja izvode prokope moraju imati propisane procedure za izvođenje prokopa.
i. U procedurama se, između ostalog, mora nalaziti postupak obavještavanja nadležnih institucija (MUP, nadležni kantonalni organ, vatrogasna služba, Nadzor za instalacije i dr.) u zavisnosti o kojim se instalacijama i kakvoj vrsti intervencije radi, odnosno u skladu sa važećom Odlukom o uslovima i načinu prokopavanja javnih površina na području Kantona Sarajevo.
b. Izvođač radova na izradi prokopa mora imati uvid u katastar podzemnih instalacija kao preventivnu mjeru od oštećenja instalacija, kao i procedure koje propisuju postupke i radnje u slučaju nastanka oštećenja instalacija u toku izrade prokopa.
c. Izvođač radova na izradi prokopa mora imati, od nadležnih institucija ovjeren, plan obezbjeđenja mjesta izvođenja radova kao i potrebnu opremu za obezbjeđenje mjesta radova.
d. Izvođač radova na izradi prokopa i njegovom zatvaranju mora biti i odgovarajuće stručno i tehnički opremljen za takve radove. To podrazumijeva, između ostalog, sredstva i opremu za rezanje vezanih slojeva kolovozne konstrukcije, izradu i osiguranje iskopa, transportna sredstva za odvoz/dovoz materijala i opreme, sredstva za ugradnju materijala pri zatvaranju prokopa i dr.
e. Radove na instalacijama mogu vršiti samo preduzeća koja su za to stručno i tehnički osposobljena, koja za te radove imaju odgovarajuća ovlaštenja, i pod nadzorom ovlaštenog lica za tu vrstu radova. Radovi na instalacijama završavaju fazom izrade zaštite instalacija i nakon prijema radova od Nadzora za instalacije.
f. Projektanti novih instalacija trebaju iskoristiti sve mogućnosti za smještaj instalacija van profila saobraćajnica: u zeleni pojas, bankinu, pješačku stazu i sl.
g. Kod popriječnih prokopavanja glavnih gradskih saobraćajnica obavezno, a poželjno je i za ostale, sve instalacije koje je moguće treba smjestiti u zasebne kanale uz izradu bočnih revizionih šahtova kako bi se izbjegla buduća prekopavanja.
3. FAZE IZRADE PROKOPA I NJEGOVOG ZATVARANJA NA SAOBRAĆAJNICAMA, PJEŠAČKIM STAZAMA I DRUGIM POVRŠINAMA SA ZAVRŠNOM OBRADOM
a. Obezbjeđenje mjesta radova prema planu obezbjeđenja i označavanja mjesta radova,
b. Zasijecanje vezanih slojeva kolovozne konstrukcije u širini potrebnoj za izvođenje radova na instalacijama,
c. Iskop materijala nevezanih slojeva kolovozne konstrukcije i odlaganje neposredno uz prokop radi ponovne ugradnje,
d. Iskop preostalih materijala do dna prokopa ili do zaštitnog sloja kada se radi o postojećim instalacijama. Koherentni i drugi materijali iz iskopa loših geomehaničkih i nosivih svojstava se transportnim sredstvima odvoze na deponiju. Jedino u slučaju radova na instalacijama koje prolaze parkovskim ili drugim ozelenjenim površinama zatvaranje prokopa se može vršiti materijalima iz iskopa uz poštivanje geomehaničkih svojstava tih materijala odnosno ugradnje pri uslovima optimalne vlažnosti �2% i obezbjeđenje propisanog stepena zbijenosti, pa se takvi materijali odlažu uz iskop.
e. Iskop u dubinu više od 100 cm je potrebno obavezno izvoditi uz izvođenje zaštitnih mjera, koje sprječavaju rušenje zemljanih slojeva sa bočnih strana i usipanje iskopanog materijala (sa zidovima za podupiranje, raširivanjem ili uređenjem padina pod uglom unutrašnjeg trenja zemlje). Uz gornji rub iskopa obavezno treba obezbijediti najmanje 100 cm širokog slobodnog pojasa (prostora), na kojem nije dozvoljeno odlaganje materijala ili ga upotrebljavati za transportne puteve. Iskop kao i podupiranje padina je potrebno izvoditi stručno, prema odgovarajućim normativima i statičkim proračunima pod neposrednim vođenjem vođe pojedinih radova. Pri tome uzimati u obzir i mogućnost prodora vode i povećanog pritiska u iskopanim zidovima ili poduprtim nasipima.
f. Uz površine po kojima se odvija saobraćaj, mora biti obezbjeđenje i stabilnost padina prethodno dokazana uzimajući u obzir očekivana opterećenja.
g. Građevinske jame i iskopi, koji su dublji od 2 metra i imaju padine uređene pod uglom većim od 45o (strmije), moraju imati najmanje 100 cm od gornjeg ruba postavljenu zaštitnu ogradu ili uređeno osiguranje opasnog područja iskopa.
h. Otkopavanje zemlje mora teći od gore prema dolje. Potkopavanje nije dozvoljeno.
i. Pri mašinskom kopanju nije dozvoljeno zadržavanje u radnom području mašine. Ručni rad radnici smiju obavljati samo onda kada stroj miruje.
j. Jarke i druge iskope je potrebno kopati u dovoljnoj širini, koja omogućava nesmetan rad radnika u njima tako, da ostaje nakon prorjeđivanja i postavljanja cjevovoda ili druge sprave (obloge, zida") u iskopu najmanje 60 cm prostora za kretanje radnika.
k. Pri mašinskom kopanju iskopa potrebno je paziti na stabilnost mašine. Iskopanu zemlju je potrebno odlagati tako, da nije ugrožena stabilnost bočnih strana iskopa. Rubovi iskopa se smiju opterećivati sa mašinama ili drugim teškim spravama samo ako je odgovarajućim mjerama obezbijeđeno, da se zbog dodatnih opterećenja oni ne mogu srušiti.
l. Obloga za podupiranje bočnih strana iskopa mora biti najmanje 20 cm iznad nivoa terena. Za podupiranje bočnih strana iskopa je potrebno upotrebljavati drvo odnosno drugi materijal, te opremu odgovarajuće tvrdoće i veličine.
m. Sredstva za spajanje i učvršćivanje dijelova potpornika (klinovi, okovi, šarafi, ekseri, žica i slično) moraju odgovarati odgovarajućim standardima. Prazan prostor između oplate i bočne strane iskopa je potrebno ispuniti i utvrditi. Obloga se mora po cijeloj dužini iskopa prileći dnu iskopa.
n. Odstranjivanje obloga pri zasipanju iskopa je potrebno obaviti prema uputstvu i pod nadzorom vođe pojedinih radova.
o. Za silazak radnika u iskop ili vraćanje iz iskopa dubljeg od 100 cm, moraju biti obezbijeđene ljestve odgovarajuće dužine, tako da je držač za ruke najmanje 100 cm iznad ruba iskopa.
p. Ljestve mogu da nadomjeste i odgovarajuće stepenice ili rampe, ako je na taj način pobrinuto za sigurno kretanje radnika i kada su padavine.
q. Prije početka radova pri iskopu zemlje i uvijek nakon neugodnih vremenskih pojava, mraza ili topljenja snijega i leda, vođa pojedinih radova (zemljanih radova) mora obaviti pregled iskopa i prema potrebi odgovarajuće intervenirati (za obezbjeđenje od urušenih dijelova bočnih strana iskopa).
r. Utovarivanje materijala sa utovarivačem ili drugim mehaničkim sredstvom na teretno vozilo preko njegove kabine nije dozvoljeno, ako kabina nije zaštićena od mehaničkih oštećenja.
s. Materijal, koji je potreban za gradnju i montažnih radova u iskopima (temelji, kanali, instalacijski vodovi, rovovi i slično), nije dozvoljeno odlagati na ivice iskopa ili na krajeve, gdje bi se mogao srušiti odnosno predstavljati opasnost za radnike u iskopu.
t. Materijal iz iskopa ili materijal za zatvaranje prokopa se ne smije deponovati na način koji bi spriječio ili otežao površinsko odvodnjavanje saobraćajnice ili saobraćajne površine.
u. Za spuštanje materijala u iskope je potrebno upotrebljavati sprave (žljebove, lijevke) ili transportna sredstva, koja odgovaraju vrsti, obliku i težini materijala. Spuštanje težih građevinskih elemenata se može obavljati samo sa odgovarajućom radnom opremom i sa radnicima, koji su osposobljeni za takav rad, pod nadzorom vođe pojedinih radova (instalaterskih, tesarskih")
v. Kada se prokop izvodi za potrebe izrade novih instalacija iskop se vrši do posteljice instalacije i vrši uređenje posteljice zbijanjem do propisanog nivoa zbijenosti prema projektnoj dokumentaciji uz odgovarajuća ispitivanja. Slijedi izrada podložnog sloja instalacija prema projektnoj dokumentaciji, a potom polaganje instalacija i radovi na njihovom spajanju i zaštiti.
w. U slučaju da se radovi izvode za potrebe popravke ili održavanja postojećih instalacija iskopi se izvode do zaštitnog sloja ili ako on nije propisno izveden ili nije prepoznatljiv onda do tjemena instalacija kada se radovi prepuštaju ekipama za rad na instalacijama.
x. Svi radovi na ugradnji, popravci i zaštiti instalacija su u nadležnosti i pod kontrolom Nadzora za instalacije imenovanog od strane vlasnika/korisnika instalacija. Po okončanju radova na izradi ili popravci instalacija zaključno sa izradom zaštitnog sloja instalacija i po prijemu radova Nadzora za instalacije mogu otpočeti radovi na zatvaranju prokopa.
y. Polaganjem instalacija u profil saobraćajnice ne smiju se narušiti funkcionalna i nosiva svojstva kolovozne konstrukcije saobraćajnice.
z. Polaganje instalacija u kolovoznu konstrukciju nije dozvoljeno.
aa. Instalacije moraju biti smještene ispod posteljice kolovozne konstrukcije za najmanje debljinu zaštitnog sloja instalacija, ako projektom instalacija nije drugačije definisano onda najmanje 30 cm.
bb. Zatvaranje prokopa, na saobraćajnim površinama, se vrši materijalima kvaliteta nevezanog sloja kolovozne konstrukcije u slojevima koji se moraju prilagoditi učinku sredstava za zbijanje ali ne mogu biti veći od 30 cm. Kvalitet upotrijebljenih materijala se dokazuje odgovarajućom dokumentacijom o prethodnim ispitivanjima i kontrolnim ispitivanjima u toku izvođenja.
cc. Kvalitet izvedenih slojeva se dokazuje nosivošću ispitivanjem vrijednosti Edyn uz primjenu kriterija koji su sastavni dio ovih tehničkih uslova.
dd. Izvođač radova je dužan obezbijediti dokaz nosivosti svakog sloja pri zatvaranju prokopa i predočiti ga Nadzoru za prokop. Izvođač radova je dužan blagovremeno obavijestiti Nadzora o predstojećim ispitivanjima.
ee. Nadzor za prokop, i nakon što mu izvođač radova dostavi nalaze o ispitivanju izvedenih slojeva, ukoliko za to ima razlog, ima ovlasti zatražiti i dodatna ispitivanja na izvedenom sloju ispune.
ff. Ukoliko se Nadzor za prokop ne odazove izvođaču na poziv da prisustvuje ispitivanju izvedenog sloja ili pozicije, po tom osnovu nema pravo zahtjevati dodatna ispitivanja.
gg. Uređenje završnog sloja ispune prokopa podrazumijeva stepenasto zasijecanje sa obje strane prokopa za veličinu (B) koja iznosi min 20 cm za prokope ukupne dubine do 1,5 m, odnosno min 30 cm za veće dubine rova.
hh. Na završnom sloju ispune prokopa (ispod vezanih slojeva kolovozne konstrukcije) dokaz nosivosti se obezbjeđuje ispitivanjem vrijednosti Ev2 i kriterijima koji su sastavni dio ovih tehničkih uslova.
ii. Troškove pribavljanja kvaliteta upotrijebljenih materijala kao i troškove dokazivanja kvaliteta izvedenih slojeva snosi izvođač radova.
jj. Po okončanju radova na zatvaranju prokopa uz dokaz nosivosti svih nižih i završnog sloja prokopa, izvođač radova na izradi i zatvaranju prokopa radove predaje preduzeću za održavanje saobraćajnica koje pristupa izvođenju radova na vezanim slojevima kolovozne konstrukcije saobraćajnice odnosno saobraćajne površine.
kk. Ukoliko za predmetnu saobraćajnicu ili saobraćajnu površinu ne postoji nadležnost preduzeća za održavanje kantonalnih saobraćajnica, onda radove na vezanim slojevima izvodi izvođač radova na prokopima. Ukoliko izvođač radova nije tehnički osposobljen, onda je za radove na vezanim slojevima dužan angažovati odgovarajuće preduzeće koje je tehnički, tehnološki i stručno osposobljeno za tu vrstu radova.
ll. Sastav i debljine pojedinih slojeva pri zatvaranju prokopa moraju odgovarati sastavu i debljini slojeva osnovne kolovozne konstrukcije ili konstrukcije saobraćajne površine.
3.1. SANACIJA ASFALTNIH KOLOVOZA
a. Završni sloj nevezanog sloja kolovozne konstrukcije mora biti suh, čist i stabilizovan na cijelom presjeku (osnovni rov + bočna zasijecanja), uz dokaz nosivosti prema kriterijima propisanim u tabeli 3 ovih tehničkih uslova.
b. Na podlogu od nevezanog sloja kolovozne konstrukcije se nanosi bitumenska emulzija u količini od 0,8 kg/m2.
c. Dodatno zasječene bočne ivice prekopa kroz postojeće asfaltne slojeve moraju biti vertikalne, očišćene i suhe.
d. Po cijeloj visini zasječenih asfaltnih slojeva se nanosi bitumenska emulzija ili vrući bitumenski premaz na bazi BIT 200. Ugradnja prvog asfaltnog sloja može početi tek nakon što je nastupio prelom emulzije na podlozi i bočno zasječenim stranama prekopa.
e. Kada su vezani nosivi slojevi postojećeg asfaltnog kolovoza višeslojni, tada se i pri izvođenju asfalterskih radova na zatvaranju prokopa izrada BN slojeva treba prilagoditi tehnološkoj debljini primijenjenih asfaltnih mješavina.
f. Na glavnim gradskim kao i jako opterećenim saobraćajnicama, između dva bituminizirana nosiva sloja (a takve saobraćajnice redovno sadrže dva BNS) obavezno je ugraditi mrežu za armiranje asfaltnih slojeva. Prednost se daje mrežama iz staklenih vlakana kombinovanih sa geomembranom pomoću koje se slojem bitumenske emulzije fiksiraju na donji BNS.
g. Kada je preostali dio kolovoza manji od 50 cm onda asfalterskim radovima na izradi završnog - habajućeg treba obuhvatiti sve do ivice kolovoza.
h. Za slučaj više uzastopnih popriječnih prekopa na malom rastojanju (manjem od 10 m) za taj dio saobraćajnice je potrebno obnoviti habajući sloj na cijeloj površini.
i. Kod podužnih prokopavanja, kada je širina prokopane kolovozne konstrukcije (rov i proširenja pri sanaciji) jednaka ili veća od 1/3 širine kolovoza, pri sanaciji je potrebno obnoviti habajući sloj na cijeloj površini kolovoza. Habajući sloj se izvodi u skladu sa HS osnovne konstrukcije dok su minimalni zahtjevi definisani u tački 4.3.
j. Asfaltna mješavina završnog asfaltnog sloja u pravilu se ugrađuje mašinski, finišerom, osim u slučajevima sanacije prokopa širine do 2 m i do 200 m2, kada je dopuštena ručna ugradnja.
k. Posebna pažnja se mora posvetiti spajanju sa postojećim habajućim slojem te se u tu svrhu izvode spojevi koji sjedinjuju postojeći i novoizvedeni završni asfaltni sloj. Najčešće primijenjeni načini sjedinjenja spojeva su:
l. Izrada spojnice prosijecanjem i zalijevanjem trajnoelastičnim masama,
m. Ugradnjom traka za spojnice od trajno elastičnih materijala na konture zasjeka neposredno prije izrade završnog sloja ili
n. Grijanjem kontura postojećeg habajućeg sloja IC grijačima prilikom izrade novog asfaltnog sloja.
o. Ukoliko neki od načina za sjedinjenje postojećeg i novoizvedenog habajućeg sloja nije dao zadovoljavajući kvalitet pa je došlo do odvajanja i otvaranja spojnice, onda je spojnicu potrebno obnoviti prosijecanjem i zalijevanjem trajnoelastičnom masom za izradu spojeva.
3.2. SANACIJA BETONSKIH KOLOVOZA
- a)Uređenje završnog sloja ispune prokopa podrazumijeva stepenasto zasijecanje sa obje strane prokopa za veličinu (B) koja iznosi min 20 cm za prokope ukupne dubine do 1,5 m, odnosno min 30 cm za veće dubine rova.
- b)Kada je preostali dio kolovoza manji od 1 m, obzirom na debljinu ploče betonskog kolovoza (dmin = 16 cm, uobičajeno 20 cm ili više), onda je kolovoz potrebno obnoviti do ivice kolovoza ili postojeće prostorne razdjelnice.
- c)Ako se prokopom presijeca postojeća razdjelnica, tada se pri obnovi betonskog kolovoza ponovo mora uspostaviti funkcionisanje razdjelnice koja je prethodno egzistirala (obnova armature, moždanika i ostalih elemenata razdjelnice prema tipu).
- d)Izgled površine, dimenzija, oblika i veličine polja obnovljenog betonskog kolovoza mora odgovarati postojećem betonskom kolovozu.
3.3. SANACIJA KOLOVOZA OD PLOČA PRIRODNOG KAMENA, ILI PREFABRIKOVANIH BETONSKIH PLOČA
a. Uređenje završnog sloja ispune prokopa podrazumijeva stepenasto zasijecanje sa obje strane prokopa za veličinu (B) koja iznosi min 20 cm za prokope ukupne dubine do 1,5 m, odnosno min 30 cm za veće dubine rova, odnosno do kontura postojećih ploča ali ne manje od gornjih vrijednosti.
b. Ukoliko je u osnovnoj konstrukciji nosivi sloj od bituminiziranih agregata, betonska ploča ili mršavi beton, tada se i na dijelu sanacije prekopa mora izvesti adekvatan nosivi sloj.
c. Obnova kolovoza na dijelu prekopa ne smije narušiti postojeći izgled kolovoza ni po vrsti upotrijebljenih materijala, ni po boji niti po tipu i dimenzijama izvedenih fuga.
d. Sanacija kolovoza od prirodnog kamena, ili prefabrikovanih betonskih elemenata
e. Uređenje završnog sloja ispune prokopa podrazumijeva stepenasto zasijecanje sa obje strane prokopa za veličinu (B) koja iznosi min 20 cm za prokope ukupne dubine do 1,5 m, odnosno min 30 cm za veće dubine rova, odnosno do kontura postojećih opločnih elemenata ali ne manje od gornjih vrijednosti.
f. Ukoliko je u osnovnoj konstrukciji nosivi sloj od bituminiziranih agregata ili mršavi beton, tada se i na dijelu sanacije prekopa mora izvesti adekvatan nosivi sloj.
g. Obnova kolovoza na dijelu prekopa ne smije narušiti postojeći izgled kolovoza ni po vrsti upotrijebljenih materijala, ni po boji niti po tipu i dimenzijama izvedenih fuga.
4. OSIGURANJE KVALITETA IZVEDENIH RADOVA
4.1. ZONA INSTALACIJA
a. Zonu instalacija čini prostor od posteljice instalacija - dno iskopa prokopa do 30 cm iznad kalote instalacija.
b. Instalacije se moraju ugrađivati po Projektu instalacija. Posteljica na koju se polažu instalacije mora zadovoljavati uslov ravnosti i zbijenosti.
c. Ukoliko projektom instalacija nisu propisani posebni zahtjevi za ravnost i zbijenost posteljice, onda treba obezbijediti uslove da instalacije cijelom dužinom naliježu na posteljicu, a zbijenost min 95% po Proctoru.
d. Obrada materijala posteljice se izvodi u uslovima optimalne vlažnosti po Proctoru - �2%. Ukoliko materijale temeljnog tla nije moguće dovesti u propisane uslove zbijenosti, onda je potrebno upotrijebiti zamjenske materijale prikladne vrsti instalacija koje se ugrađuju.
e. Kao zamjenski materijali se mogu upotrijebiti prirodne ili vještačke frakcije pijeska, frakcije pijeska stabilizovane krečom ili cementom ili podložni beton.
f. Zaštita instalacija se mora izvesti materijalima čiji je kvalitet definisan u projektu instalacija. Ako projektom instalacija nisu propisani uslovi za materijale kojima će se izvršiti zaštita instalacija, upotrijebit će se prirodni ili drobljeni materijali sa maksimalnim zrnom 16 mm, i preovlađujućim učešćem pjeskovite frakcije.
g. Zasipanje instalacija se vrši ravnomjerno sa jedne i druge strane prokopa da ne dođe do pomjeranja instalacija ili njihovog dodatnog naprezanja uslijed deformisanja.
h. Zbijanje materijala kojima se vrši zaštita instalacija je dopušteno samo sredstvima koja neće izazvati naprezanja koja bi oštetila instalacije, ili spojeve instalacija.
i. Ako je zona instalacija blizu posteljice kolovozne konstrukcije, a iz prethodno navedenih razloga nije moguće obezbijediti odgovarajući nivo zbijenosti, tada se zaštita instalacija mora izvesti specijalnim poroznim betonima, ili stabilizacijskim mješavinama.
4.2. ZONA ISPUNE
a. Zona ispune je prostor između zone instalacija i posteljice kolovozne konstrukcije ili konstrukcije saobraćajne površine.
b. Ovim tehničkim uslovima se definišu dva tipa zone ispune:
- -Zona ispune na prokopima kroz parkovske i druge zelene površine
- -Zona ispune na prokopima kroz saobraćajnice i druge saobraćajne površine
4.2.1. ZONA ISPUNE U PARKOVIMA I DRUGIM OZELENJENIM POVRŠINAMA
a. Kod parkovskih i drugih zelenih površina ispuna prokopa se može izvesti materijalima iz iskopa, ili drugim koherentnim ili mješanim materijalima uz poštivanje geomehaničkih karakteristika materijala kojim se vrši zasipanje.
b. Debljinu slojeva je potreno prilagoditi vrsti materijala i upotrijebljenim sredstvima zbijanja ali ne bi trebala prelaziti 25 cm.
c. Vlažnost materijala pri ugradnji treba održavati u granicama wopt - �2%.
d. Zbijenost slojeva ispune treba dovesti u nivo min 95% zbijenosti po standardnom postupku po Proctoru.
e. Završni sloj zasipa, minimum 20 cm, se mora izvesti od plodnog zemljanog materijala - humusa, pri čemu završnu fazu zasipa nakon zbijanja predstavlja nivelacija sa okolnim terenom i sjetva trave.
4.2.2. ZONA ISPUNE NA SAOBRAĆAJNICAMA I SAOBRAĆAJNIM POVRŠINAMA
a. Zona ispune na prokopima kroz saobraćajnice i druge saobraćajne površine se izvodi od materijala koji po fizičko-mehaničkim svojstvima odgovaraju kvalitetu materijala za nevezani sloj kolovozne konstrukcije. Osnovne karakteristike tih materijala su navedene na grafikonima 1, 2 i 3 i u tabeli 1.
b. Područje granulometrijskog sastava kamenog agregata 0/22 mm za nevezane nosive slojeve
Grafikon 1.
c. Područje granulometrijskog sastava kamenog agregata 0/32 za nevezane nosive slojeve
Grafikon 2.
d. Područje granulometrijskog sastava kamenog agregata 0/45 mm za navezane nosive slojeve
Grafikon 3.
e. Osnovni zahtjevi za materijale ispune na saobraćajnicama i saobraćajnim površinama
Tabela 1.
|
Zrna veličine do 0,063 mm |
8% m/m kontrola ugrađivanja |
Pojedinačni rezultati (najviše 5% ukupnog broja) ispitivanja uzoraka, oduzetih na deponiji, smiju prekoračiti navedenu vrijednost do 10%. |
|
Stepen neravnomjernosti U = d60/d10 |
8 do 50 |
|
|
Ekvivalent pijeska za kameni agregat veličine do 4 mm |
najmanje 60% |
za velika i jako velika saobraćajna opterećenja |
|
najmanje 50% |
za srednja ili mala saobraćajna opterećenja |
|
|
Koeficijent Los Angeles |
najviše 30% m/m |
za srednja ili velika saobraćajna opterećenja |
|
najviše 35% m/m |
za mala saobraćajna opterećenja |
|
|
Otpornost na smrzavanje (gubitak mase) |
do 5 m/m% |
natrijev sulfat |
f. Pri izradi podužnih ili više popriječnih prokopa Nadzor za prokop, u zoni ispune između zone instalacija i posteljice kolovozne konstrukcije, može odobriti upotrebu materijala kamenitog porijekla koji ne moraju ispunjavati sve zahtjeve iz tabele 1. i grafikona 1, 2 i 3, pri čemu ne moraju ispoštovati uslovi nosivosti iz tabele 2.
g. Za zonu ispune iznad posteljice kolovozne konstrukcije gornji zahtjevi moraju biti ispoštovani.
h. Dokaz nosivosti izvedenih slojeva na zoni ispune obezbijediti ispitivanjem deformacijskog modula Evd. Kriteriji za ocjenu ostvarenih vrijednosti Evd na pojedinim slojevima ispune, osim prvog sloja iznad zone instalacija su date u tabeli 2.
Tabela 2.
|
Vrsta kamenog agregata |
Saobraćajno opterećenje |
|
|
jako teško ili teško |
srednje ili lako |
|
|
zahtijevana vrijednost |
||
|
Evd (MN/m2) |
Evd (MN/m2) |
|
|
- prirodna |
35 |
25 |
|
- drobljena ili mješana |
40 |
30 |
i. Za prvi sloj ispune iznad zone instalacija, ukoliko nije u nivou posteljice kolovozne konstrukcije, dopuštaju se vrijednosti iz tabele 2. umanjene do 20%.
j. Za sloj ispune koji je u nivou posteljice kolovozne konstrukcije vrijednosti iz tabele 2. su minimalne i u slučaju da nije obezbijeđena zahtijevana nosivost potrebno je poduzeti dodatne mjere kako bi se ta nosivost obezbijedila.
k. Sloj ispune koji visinski odgovara NN sloju kolovozne konstrukcije mora zadovoljiti zahtjeve iz tabele 3, pri čemu su za ocjenu nosivosti izvedenog sloja mjerodavna ispitivanja vrijednosti deformacijskog modula Ev2.
l. Zahtjevane vrijednosti deformacijskih modula na planumu nevezanog nosivog sloja
Tabela 3.
|
Vrsta kamenog agregata |
Saobraćajno opterećenje |
|||||
|
jako teško ili teško |
srednje ili lako |
|||||
|
zahtijevana vrijednost |
||||||
|
Ev2 MN/m2 |
Ev2/Ev1 |
Evd MN/m2 |
Ev2 MN/m2 |
Ev2/Ev1 |
Evd MN/m2 |
|
|
- prirodna |
100 |
2,2 |
45 |
90 |
2,4 |
40 |
|
- drobljena ili mješana |
120 |
2,0 |
55 |
100 |
2,2 |
45 |
m. Na planumu nevezanog sloja saobraćajnih površina namijenjenih isključivo pješačkom saobraćaju dozvoljava se ostvarenje deformacijskog modula Ev2 = 80 MPa.
n. Odnos deformacijskih modula Ev2/Ev1 nije odlučujući za ocjenu nosivosti sloja nevezane kamene agregate, ako je vrijednost deformacijskog modula Ev1 veća od 50% zahtijevane vrijednosti Ev2.
o. Donja granična vrijednost deformacijskog modula može biti do 20% manja od zahtijevane vrijednosti iz tabele (do 10% od ukupnog broja mjerenja).
p. Ako izvođač ne dostigne zahtijevani omjer deformacijskih modula Ev2/Ev1, onda o nastavku daljnih aktivnosti odlučuje nadzor.
4.2.2.1. RAVNOST I IZVEDENE KOTE PLANUMA NNS
a. Kote planuma nosivog nevezanog sloja (NNS), odnosno završnog sloja ispune prokopa moraju biti izvedene u toleranciji 1,5 cm.
b. Ravnost planuma NNS mjerena letvom 4 m, u podužnom smjeru prokopa, mora iznositi u toleranciji ispod 2 cm.
4.2.2.2. UČESTALOST ISPITIVANJA
a. Prethodnim ispitivanjima se mora dokazati upotrebljivost materijala za radove na zasipanju prokopa. Vrijede kriteriji propisani u tabeli 1. kao i granulometrija prikazana na grafikonima 1, 2 i 3.
b. Ukoliko izvođač prokopa za materijale ispune u zoni iznad zone instalacija do nivoa posteljice kolovozne konstrukcije želi upotrijebiti materijale prema tački 4.2.1.a, tada Nadzoru za prokop mora dostaviti dokaz njihove ugradivosti i nosivosti te provesti odgovarajuću kontrolu ugradivosti takvih materijala.
c. Za svaki pojedinačni objekat izvođač radova na prokopavanju mora obezbijediti ispitivanja prema učestalosti datoj u tabelama 4. i 5, ili minimum jedno ispitivanje kod malih prokopa.
d. Ispitivanja nosivosti (Evd) pojedinih slojeva ispune se vrši za svaki izvedeni sloj, prema tabeli 5. ili minimum jedno ispitivanje kod malih prokopa.
e. Ispitivanje statičkog deformacijskog modula Ev2 je obaveza samo na planumu nevezanog sloja kolovozne konstrukcije.
Tabela 4.
|
Osobine |
Minimalna učestalost ispitivanja |
|
- sastav smjese kamenog agregata |
4000m2/1000m3 |
|
- udio zrna veličine do 0,063 mm |
4000m2/1000m3 |
Tabela 5.
|
Osobine |
Minimalna učestalost ispitivanja |
|
- nosivost: |
|
|
- dinamički deformacijski modul Evd |
10 m1 |
|
- statički deformacijski modul Ev2 |
25 m1 |
|
- planum sloja: |
|
|
- ravnost |
10 m1 |
|
- izvedene kote |
10 m1 |
4.3. VEZANI SLOJEVI KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - ASFALTNI SLOJEVI
a. Vezani asfaltni slojevi kolovozne konstrukcije se izvode u skladu sa sastavom, dimenzijama i kvalitetom asfaltnih slojeva osnovne kolovozne konstrukcije, pri čemu se primjenjuju kriteriji za pojedine slojeve u skladu sa važećim tehničkim uslovima.
b. Na saobraćajnicama sa teškim i vrlo teškim saobraćajnim opterećenjem (BNS su uglavnom izvedeni dvoslojno) na površini prvog BNS je obavezno ugraditi mrežu za armiranje asfaltnih slojeva. Prednost se daje mrežama iz staklenih vlakana kombinovanih sa geomembranom pomoću koje se slojem bitumenske emulzije fiksiraju na donji BNS.
c. Ukoliko za predmetnu saobraćajnicu ili saobraćajnu površinu nisu jasno definisani karakter i vrsta saobraćajnog opterećenja, onda o tome odluku donosi nadzorni inžinjer.
d. Minimalni zahtjevi za debljine i kvalitet asfaltnih mješavina na saobraćajnicama koje pripadaju kategoriji iz tačke 5.3.c. su slijedeći:
e. Minimalni zahtjevi za BN sloj su:
f. debljina mind = 8 cm, izveden od asfaltne mješavine sa dmax = 22 mm, slijedećih svojstava:
mješavina BNS 22 spravljena na bazi krečnjačkog agregata odgovarajućih svojstava sa parametrima asfaltne mješavine za srednje saobraćajno opterećenje.
Parametri proizvedene asfaltne mješavine, u odnosu na saobraćajno opterećenje moraju odgovarati tehničkim uslovima, i to:
g. Stabilnost na 60o najmanje 6 kN,
h. Ukočenost na 60o najmanje 2,2 kN/mm,
i. Sadržaj šupljina u rasponu 4 do 9% i
j. Granulometrijski sastav projektovane mješavine mora se nalaziti u području prikazanom na narednom grafikonu
Izvedeni sloj BN sloja mora odgovarati slijedećim parametrima:
k. Sadržaj šupljina u rasponu 3 do 9%,
l. Stepen zbijenosti najmanje 98%,
m. Prosječna debljina sloja bituminizirane smjese može biti do 10% manja od projektovane debljine, pojedinačno izmjerene vrijednosti mogu biti do 25% manje od projektovane debljine (krajna granična vrijednost). Pojedinačno izmjerena debljina sloja bituminizirane smjese za VGNS i VNHS može biti do 10% veća od projektovane debljine.
n. U pogledu ravnosti izvedenog sloja najveće odstupanje pod letvom dužine 4 m ne smije prelaziti 10 mm kod mašinske ugradnje, odnosno 15 mm kod ručne ugradnje.
o. Površinu čiste podloge, na koju se ugrađuje BNS bituminizirana smjesa treba blagovremeno prije početka rasprostiranja bituminizirane smjese ravnomjerno pošpricati sa kationskom bitumenskom emulzijom (0,3 do 0,5 kg/m2) ili sa drugim odgovarajućim vezivom za lijepljenje slojeva. Špricano sredstvo za lijepljenje slojeva mora se osušiti prije razastiranja bituminizirane smjese.
p. Zbog uglavnom male širine prokopa kod izrade BN sloja se dopušta ručno ugrađivanje. Ugradnju moraju raditi stručne ekipe kako bi se obezbijedili propisani kriteriji izvedenog BN sloja.
q. U pogledu vrste upotrijebljenog bitumena za proizvodnju preporučuje se (optimalno) temperatura bituminizirane smjese na mjestu ugrađivanja:
- -za B 50/70 (odgovara BIT 60) 140 oC do najviše 160 oC, najniža 130 oC
- -za B 35/50 (odgovara BIT 45) 150 oC do najviše 170 oC, najniža 140 oC
r. Ako je vrijeme vjetrovito, onda najniža temperatura bituminizirane smjese za BNS mora biti viša za 10 oC, pri ručnom ugrađivanju bituminizirane smjese za 20 oC viša od navedene za određenu vrstu bitumena.
s. Minimalna učestalost ispitivanja bituminiziranih smjesa kod kontrole ugrađivanja u BNS se obavlja:
t. Fizičko-mehanička svojstva i sastav asfaltne mješavine najmanje jedan test na 750 t ugrađene asfaltne mase,
u. Svojstva izvedenog asfaltnog sloja (gustina, ravnost, debljina) minimum jedan test na svakih 100 m2 izvedenog sloja,
v. ili najmanje po jedan test za manje količine rada koje se odnose na jednodnevnu ugradnju od iste asfaltne mase.
w. Minimalni zahtjevi za habajući sloj su:
debljina mind = 5 cm, izveden od asfaltne mješavine sa dmax = 11mm, slijedećih svojstava:
mješavina AB 11 spravljena na bazi krečnjačkog agregata sa parametrima asfaltne mješavine za srednje saobraćajno opterećenje. Parametri proizvedene asfaltne mješavine, u odnosu na saobraćano opterećenje moraju odgovarati tehničkim uslovima, i to:
x. Stabilnost na 60o najmanje 7 kN,
y. Ukočenost na 60o najmanje 1,8 kN/mm,
z. Sadržaj šupljina u rasponu 3 do 6% i
aa. Ispunjenost šupljina kamene smjese bitumenom od 68 do 85%
bb. Granulometrijski sastav projektovane mješavine mora se nalaziti u području prikazanom na narednom grafikonu
Izvedeni sloj asfaltnog betona mora odgovarati slijedećim parametrima:
cc. Sadržaj šupljina u rasponu 2,5 do 7,5%,
dd. Stepen zbijenosti najmanje 97%,
ee. Debljina izvedenog sloja ne smije odstupati za više od 10% u odnosu na projektovanu uz poštivanje minimalno dozvoljenih debljina za pojedine mješavine,
ff. U pogledu ravnosti izvedenog sloja najveće odstupanje pod letvom dužine 4 m ne smije prelaziti 6 mm kod mašinske ugradnje, odnosno 10 mm kod ručne ugradnje.
gg. Površinu čiste podloge, na koju se ugrađuje bituminizirana smjesa habajućeg sloja treba blagovremeno prije početka rasprostiranja ravnomjerno pošpricati sa kationskom bitumenskom emulzijom (0,3 do 0,5 kg/m2) ili sa drugim odgovarajućim vezivom za lijepljenje slojeva. Špricano sredstvo za lijepljenje slojeva mora se osušiti prije razastiranja asfaltne smjese.
hh. Ugrađivanje bituminizirane smjese habajućeg sloja izvodi se po pravilu sa finišerom. U izuzetnim slučajevima dozvoljava se ručno ugrađivanje. Ručno ugrađivanje mora odobriti nadzor.
ii. U pogledu vrste upotrijebljenog bitumena za proizvodnju preporučuje se (optimalno) temperatura bituminizirane smjese na mjestu ugrađivanja:
- -za B 50/70 (odgovara BIT 60) 140 oC do najviše 160 oC, najniža 130 oC
- -za B 35/50 (odgovara BIT 45) 150 oC do najviše 170 oC, najniža 140 oC
jj. Ako je vrijeme vjetrovito, onda najniža temperatura bituminizirane smjese za HS mora biti viša za 10 oC, pri ručnom ugrađivanju bituminizirane smjese za 20 oC viša od navedene za određenu vrstu bitumena.
kk. Minimalna učestalost ispitivanja kod kontrole ugrađivanja u habajućeg sloja se obavlja:
ll. Fizičko-mehanička svojstva i sastav asfaltne mješavine najmanje jedan test na 500 t ugrađene asfaltne mase,
mm. Svojstva izvedenog asfaltnog sloja (gustina, ravnost, debljina) minimum jedan test na svakih 100 m2 izvedenog sloja,
nn. ili najmanje po jedan test za manje količine rada koje se odnose na jednodnevnu ugradnju od iste asfaltne mase.
5. ZAŠTITA NA RADU
5.1. Zaštitna oprema
a. Propisana lična zaštitna oprema, određena u PZ i u drugim propisima, mora biti izrađena u skladu sa propisima i standardima, upotrijebljena namjenski, te održavana i pregledana prije upotrebe. Oštećenu, iskorištenu, slabo održavanu ličnu zaštitnu opremu i opremu kojoj je istekao rok upotrebe, nije dozvoljeno upotrebljavati.
b. Radnika koji bez obzira na upozorenje odgovornog vođe radova ne upotrebljava propisanu ličnu zaštitnu opremu, te takvim postupkom ugrožava svoju sigurnost i sigurnost drugih radnika, odstraniti sa radnog mjesta.
c. Sve osobe, koje se iz bilo kojeg razloga nađu na gradilištu, gdje postoji mogućnost pada predmeta na glavu, pada u dubinu veću od 1 m ili udarca u glavu od prepreka u prostoru, ili je u planu zaštite ustanovljena mogućnost za povredu glave zbog drugih uzroka, moraju nositi zaštitnu kacigu.
d. Znak, koji određuje obavezno nošenje kacige, mora biti postavljen na svim pristupima na gradilište i na izlazima iz objekata na gradilište.
5.2. Rad uz saobraćaj
a. Pri izvođenju radova na putevima, po kojima u toku rada saobraćaj nije zaustavljen, potrebno je obezbijediti zaštitu radilišta u skladu sa elaboratom privremenog saobraćajnog uređenja.
b. Pored propisane saobraćajne signalizacije se pri označavanju i obezbjeđivanju radova upotrebljavaju još horizontalne i vertikalne table za zatvaranje, signalni stubići, signalne trake, signalne prizme itd.
c. Radove nije dozvoljeno izvoditi pri jako smanjenoj vidljivosti (u magli, tami") osim, ako je radilište primjereno osvijetljeno vještačkom rasvjetom. Rasvjeta mora biti izrađena tako, da što manje privlači noćne insekte.
d. U toku noći i za vrijeme smanjene vidljivosti (magla) mora biti sva saobraćajna signalizacija osvijetljena. Na mjestima usmjeravanja saobraćaja moraju svjetiljke treptati u smjeru vožnje.
e. Radnici, koji izvode bilo kakve radove uz tekući saobraćaj, moraju nositi signalizacijsku odjeću sa tracima koji odbijaju svjetlost.
f. Kada zatvaranje vozne trake nije izvedeno, radovi se mogu obavljati samo tako, da od strane poslodavca vođa pojedinih radova nadzire bezbjedan rad radnika. Prije početka radova radnicima moraju biti data jasna uputstva za rad.
6. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Stupanjem na snagu ovih tehničkih uslova za prokopavanje i zatvaranje prokopanih javnih površina na području Kantona Sarajevo, prestaju da važe Tehnički uslovi objavljeni u "Službenim novinama Grada Sarajeva", od 26. decembra 1978. godine.
Tehnički uslovi za prokopavanje i zatvaranje prokopanih javnih površina na području Kantona Sarajevo, stupaju na snagu danom donošenja, i objavit će se u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".
Broj 04-05-4524/09
10. marta 2009. godine
Sarajevo
Ministar
Mihajlo Krmpotić, s. r.