Prostorni plan posebnog područja prirodnog naslijeđa "Vodopad Skakavac"
PROSTORNI PLAN
POSEBNOG PODRUČJA PRIRODNOG NASLIJEĐA "VODOPAD SKAKAVAC"
1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA
1.1. OPĆI CILJEVI
- -Maksimalno afirmisati kategoriju zaštite objekta prirodnog naslijeđa "Spomenik prirode";
- -U skladu sa novom korigovanom granicom obuhvata ovog zaštićenog objekta prirodnog naslijeđa izvršiti usklađivanje iste u razvojno-planskom dokumentu Prostorni plan Kantona Sarajevo za period od 2003. do 2023. godine;
- -Zaštititi biološku raznolikost na način da se preduhitre mogući negativni uticaji na postojeće sisteme u smislu onečišćenja vode zraka i zemljišta ili eksploatacije prirodnih izvora;
- -Uspostaviti novu kvalitetnu i primjerenu turističku koncepciju i tome odgovarajuće upravljanje u skladu sa uvjetima zaštite i cjelovitim prostorno-funkcionalnim tretmanom prostora.
1.2. POSEBNI CILJEVI
- -Omogućiti posjetiocima motorizovan pristup do granica obuhvata, predvidjeti i poboljšati posjetu zaštićenom području u skladu sa planiranim kapacitetima i uvjetima kontrole i upravljanja;
- -Osigurati bezbjedan pristup posjećivanja i razgledanja vodopada;
- -Preferirati jednodnevnu izletničku posjetu sa ponudom tkz. ekološkog turizma;
- -Razvoj sadržaja bazirati na kapacitetima rekonstruisanih objekata južnog dijela obuhvata usklađenim sa ograničenjima i mjerama zaštite;
- -Motivisati odlazak i zadržavanje na sjevernom dijelu obuhvata (doživljaj prostora) uvođenjem nekih novih sadržaja;
- -Obnoviti naselje Luke (povratak stanovnika) a i posmatrati ga u funkciji razvoja eko turističke ponude za posjetioce ovog područja.
2. PROJEKCIJA PROSTORNOG RAZVOJA
2.1. PRIRODNI IZVORI I USLOVI
Geodetske podloge
Za potrebe izrade Prostornog plana posebnog područja prirodnog naslijeđa "Vodopad Skakavac" korištene su geodetske podloge razmjera od R=1:1000 do 1:25.000, kao i podaci novog katastarskog premjera koji su dobiveni od općinskih službi za katastar. Na osnovu tih podataka dobiven je uvid u evidenciju o razgraničenju posjeda privatnog i državnog sektora, i kao takav, korišten tokom izrade Plana. Gruntovnim stanjem posjednika Zavod ne raspolaže.
Geografski položaj
Objekat prirodnog naslijeđa kategorije Spomenik prirode "Vodopad Skakavac" nalazi se u sjevernom dijelu Kantona Sarajevo. Zahvata prostor južnih obronaka Ozrena, vrha i sjevernih padina brda Bukovik dotičući se usjekom Peračkog Potoka koji svojim tokom po pravcu istok-zapad dijeli ukupan teritorij na približno dva jednaka dijela. Ukupna teritorija obuhvata dijelove četiri administrativne općine: Stari Grad, Centar, Vogošća i Ilijaš na ukupnoj površini od 1430,70 ha .U odnosu na urbano područje grada Sarajeva, južne granice obuhvata su udaljene cca 8,00 km zračne linije ili 12,00 km slijedeći postojeću saobraćajnicu Koševo-Nahorevo.
Karakteristike reljefa
Prostor Skakavca sa planinom Ozren (1453,00m) čini jedinstvenu geomorfološku cjelinu sa osnovnim dinarskim smjerom pružanja sjeverozapad-jugoistok. Teren obuhvaćenog područja je izrazito planinski, većim dijelom strm i naget u više pravaca, karakteristično valovit sa dubokim usjekom Peračkog Potoka presječen po pravcu istok zapad na dvije cjeline. Nadmorska visina se kreće u rasponu najvišeg vrha Bukovik k.1534 m do korita i klisure Peračkoga Potoka 700,00-920,00 m kota terena. Pristupne komunikacije i većina kretanja unutar obuhvata su u visinskom rasponu 1125,00 -1400,00 m.n.v.
Geomorfološke karakteristike
Skoro sve planine u okolini Sarajeva su pretežno izgrađene od krečnjaka i vulkansko sedimentnih tvorevina. Za vodopad Skakavac je konstatovano da je usječen u krečnjake i dolomite, preko kojih su zatalasani (ubrani) sedimenti mlađeg fliša. Vodopad Skakavac sa neposrednim okruženjem je, kao spomenik hidrološke vrijednosti u površini od 4,00 ha, bio zaštićen posebnim aktom Zemaljske vlade SRBiH, 1954.godine. Evidentirani geomorfološki spomenici unutar obuhvata su: klisure ili dijelovi klisura Babinog, Peračkog Potoka, Sušica, Stublinski, Jasikovica Potok; te Crvene Stijene, Kečina Stijena, Vranjska Stijena, Uževica i sl.).
Klimatske karakteristike
Područje karakteriše umjereno-kontinentalna klima sa snažnim uticajem planinske klime. Srednja godišnja temperatura šireg okruženja je oko 5oC i izraženim velikim rasponom najniže (Pale -32,5oC) i najviše temperature (Pale 32oC). Slične tempereture se mogu očekivati i u predmetnom obuhvatu, ali i sa mnogim specifičnostima u kanjonsko- klisurastim dijelovima, na padinskim kosama i planinskim grebenima. Padavine u predmetnom obuhvatu odgovaraju prosjecima padavina šireg okruženja Sarajeva oko 930 mm/god., Pale 1000 mm/god., ali mogu da ispoljavaju i određene osobenosti obzirom na složen reljef i specifičnosti biljnog pokrivača. Za predmetno područje nisu vršena posebna proučavanja mikroklimatskih karakteristika i podaci su dati na osnovu mjerenja kod hidrometereoloških stanica Bjelave, Butmir i Pale.
Pedološke karakteristike
U granicama prostornog obuhvata prisutno je pet vrsta zemljišta datih prema zastupljenosti: (Pedolološka karta Jugoslavije 1:50.000 Bosna i Hercegovina sa Tumačem pedološke sekcije Sarajevo1):
- -rendzine i smeđa tla na jedrim krečnjacima i dolomitima
- -smeđa eutrična i smeđa kisela tla na flišu
- -sirozemi i rendzine na jedrim krečnjacima
- -sirozemi na jedrim krečnjacima
- -smeđa kisela tla na pješčarima i glincima
Spektar kultura koji se ovdje može uzgajati je ograničen kvalitetom zemljišta-uglavnom V i VI bonitetna kategorija. Nagib, stjenovitost, plitkoća zemljišta uz potpuno isključenje mogućnosti upotrebe vještačkih sredstava ali i ograničenu mogućnost upotrebe organskih đubriva i ograničene mogućnosti obrade usmjerava proizvodnju na korištenje površina uglavnom kao livada i pašnjaka.
Vegetacijske karakteristike
Izražen stepen heterogenosti prirodnih faktora (reljef, geološka podloga, tipovi zemljišta, klimatski parametri i sl.) uslovio je veliku biološku raznolikost posmatranog područja, a koja se iskazuje kroz singenetske specifičnosti šumskih i nešumskih ekosistema.
Registrovano je više od 1.500 vrsta viših biljaka. Specifičnosti ovog područja ističu se kroz bogatstvo biljnih i životinjskih oblika a koji su organizovani u oko 200 ekoloških sistema nivoa asocijacije, 63 nivoa vegetacijske sveze i podsveze, 35 vegetacijskih redova i 21 sistema nivoa vegetacijske klase. U vegetacijsko-ekološkom pogledu područje karakteriše najviši stupanj vegetacijske i ekološke raznolikosti. U granici posmatranja najzastupljenija namjena je "šume i šumska zemljišta". U strukturnom smislu iskazuju se kao visoke šume, visoke degradirane i izdanačke šume, a što potvrđuje i sintaksonomski pregled biljnih zajednica. Također treba istači da je cijelo područje veoma bogato vrstama (blizu 400) koje po osnovu fiziološko-farmakološkog djelovanja spada u grupu medicinske flore (ljekovite, jestive, aromatične i vitaminske biljke), a zastupljeno je i različito medonosno bilje. Područje karakteriše i veliko bogatstvo vrsta gljiva.
Karakteristike faune
Područje karakteriše i veliko bogatstvo faune koja obitava na ovim prostorima. Veza populacija životinja i producentske komponente ekosistema ukazuje na dobro uspostavljene lance ishrane, odnosno na postojanje uslova koji osiguravaju opstanak vrsta. Mnoge vrste su endemične te i sa ovog aspekta prostor iskazuje niz specifičnosti. Učešće produktivnih površina u granici posmatranja osigurava uslove života, opstanka i razmnožavanja određenog broja divljači. U obuhvatu ima vrsta koje su zaštićene, ali i onih koje su nezaštićene. Evidentirani postojeći broj divljači je ispod gospodarskog kapaciteta i prirodnih mogućnosti ovog područja. Kapacitet područja za uzgojne vrste srnu, medvjeda, divlju svinju, tetrijeba velikog i zeca su veći što će se i utvrditi po osnovu bonititetnih vrijednosti područja.
Hidrološke karakteristike
Sa hidrološkog aspekta posmatani obuhvat je vrlo specifičan. Slivno područje potoka Skakavac smješteno je u jugozapadnom dijelu sinklinale Ozren-Luke u kojoj je formirana najznačajnija akumulacija podzemnih voda u obrađivanom području, a i pravac kretanja podzemnih voda koje ističu na vrelu Skakavac predisponiran je položajem te sinklinale. Prihranjivanje akumulacije podzemnih voda je atmosfersko (padavine), a pražnjenje je na izvoru Skakavac koji u ovom obuhvatu predstavlja hidrogeološki objekat prvog reda, a vodopad Skakavac visine 98,00m predstavlja i jedan od najvećih vodopada u BiH.
Hidrografsku okosnicu ovog područja čini Perački Potok čija dolina dijeli obuhvat na dva nejednaka dijela. Najuzvodniji u obuhvatu je Babin Potok koji, nakon uliva desne pritoke Lješnice, prerasta u Perački Potok. Njegove desne pritoke su Sušica, Jasikovački Potok i Jasikovica, a lijeve: Miljevački Potok, Seljinovački i Potok Skakavac koji se formira od povremenih izvora lociranih između Bukovika i Bijele Ravni (jedan krak) i izvora u rejonu Zapladnje (drugi krak). Potok ima povremen karakter sa velikim oscilacijama proticaja sve do izvora Skakavac, kada postaje potok sa stalim proticajem.
Na lepezastom proširenju doline potoka Skakavac, u zoni devastiranog planinarskog doma, iznad puta, nataložena je sedra. Na osnovu njene debljine i rasprostranjenosti može se zaključiti da je u geološkoj prošlosti ovom dolinom proticala znatno veća količina vode od sadašnje. Prisustvo sedre i njeno stvaranje u manjem obimu danas ukazuje na prihvatljiv nivo biološke i fizičko-hemijske očuvanosti kvaliteta vode izvora Skakavac.
Nizvodno od sela Perca, Perački Potok prelazi u rijeku Vogošću. Osim ovih vodotoka među osnovne vrijednosti Druge zaštićene zone spadaju i: Vrelo Bukovik, vrela ispod Bukovika, vrela ispod Vranjske Stijene, te vrela ispod Stublina. Unutar obuhvata treba pomenuti i vrela: Peračko Vrelo, Skakavac i Močilo. Sa hidrološkog aspekta najznačajnije je Peračko Vrelo, zbog izdašnosti od cca 100 l/sec.
Kulturno-historijsko naslijeđe:
Prirodno naslijeđe
Ključna vrijednost obuhvata Spomenika prirode je vodopad Skakavac. Evidentiran je kao spomenik hidrološke vrijednosti još 1954.godine kada je sa neposrednim okruženjem u površini od 4,00 ha bio zaštićen posebnim aktom Zemaljske vlade SRBiH.
Potok Skakavac se formira od povremenih izvora lociranih između Bukovika i Bijele Ravni (jedan krak) i izvora u rejonu Zapladnje (drugi krak) i ima povremen karakter sa velikim oscilacijama proticaja. Vodopad visine 98,00 m, se ubraja među najviše u BiH, a nalazi se približno na pola puta od izvora i stalnog toka potoka Skakavac do njegovog ušća u Perački Potok udaljenosti oko 1,20 km zračne linije. Promjenjiva i relativno mala izdašnost vode, kao i sjeverna padina i nepovoljan prilaz s gornje strane, su karakteristike koje otežavaju pogled i prezentaciju ovog vrijednog hidrološkog objekta.
Istovremeno je ukupno bliže i šire okruženje registrovano kao sastvni dio valorizovane prirodne cjeline koju čine: klisure Peračkog Vrela i Babinog Potoka, Sušica, Stublinski i Jasikovački Potok, Crvene Stijene, Vranjska Stijena i Uževica sa svojim geomorfološkim fenomenima, te specifičan,vrijedan, često endemski vegetacijski sklop. Svi geomorfološki fenomeni imaju visoku indikatorsku vrijednost u kategorizaciji specifičnih biotopa i doprinose atraktivnosti istraživanog prostora.
Graditeljsko naslijeđe
Predmetno područje karakteriše malo objekata graditeljskog naslijeđa. Evidentirana su dva pravoslavna groblja ("pod Jasikom", u naselju Luke), a u kontaktnim zonama muslimansko groblje i na nekoliko lokaliteta srednjevjekovne nekropole stećaka, pojedinačno ili u manjoj grupaciji.
Nedavnim istraživanjima evidentirano je, u neposrednoj blizini Peračkog Potoka, nalazište nekropole stećaka iz XIII i XIV stoljeća. Lokalitet se nalazi unutar Prve zaštićene zone u području šumskog zemljišta. Radi se od oko 70 stećaka: sanduci sa postoljem 47, zatim ploča izrazito velikih dimenzija 13, sljemenjaka manjih i većih sa postoljem oko 6, te amorfnih oblika oko 15. Ono po čemu je ova nekropola specifična je i način obrade kamena. Naime, pojedini promjeri stećaka pokazuju prisustvo dva stilska pravca.
Sudeći po monumentalnosti i brojnosti monolitnih kamenih gromada može se konstatovati da je riječ o velikoj porodičnoj zajednici na čijem čelu je bio ugledni poglavar, vojskovođa ili starješina pomenute zajednice.
Zbog velike vrijednosti i značaja nekropolu je potrebno učiniti pristupačnom na način da se okolni teren uredi i obilježi. Daljim tretmanom je planirano da se istaknu ambijentalne karakteristike užeg i šireg okruženja, čime se ovoj nekropoli kao i ukupnom prostoru daje pripadajući veći značaj.
Uz pristupnu komunikaciju iz pravca Nahoreva (Općina Centar), u neposrednoj blizini obuhvata (cca 400m), nalazi se spomen obilježje novije historije. Izgrađeno je spomen obilježje borcima i stanovnicima sela Nahorevo ubijenim u proteklom ratu. Spomen obilježje se nalazi na manjem proširenju puta na uređenoj površini sa klupama-odmorištem.
2.2. STVORENI USLOVI
Naselja
U datim granicama posmatrano područje je skoro nenaseljeno. Registrirano je naselje Luke, kao naseljeno mjesto tipa "seosko naselje", koje administrativno pripada općini Ilijaš a funkcionalno gravitira Vučjoj Luci i Palama. Naselje je teško dostupno, bez napajanja strujom, vodu crpi iz okolnih nekaptiranih vrela. Postoji lokalno groblje i nema druge komunalne niti društvene infrastrukture. Unutar obuhvata su registrirani još i pojedinačno ili u manjim grupacijama pozicionirani privatni, uglavnom napušteni seoski objekti kao i objekat planinarskog doma na Bukoviku.
Stanovništvo, kao lokalna zajednica, je izuzetno malobrojno, sadašnjim stanjem nije prisutno niti evidentirano.
Infrastrukturni sistemi
Saobraćaj
Opremljenost područja komunalnom infrastrukturom je slaba. Predmetnom obuhvatu moguć je kolski prilaz iz četiri pravca:
- -sa juga iz pravca Općine Centar Sarajevo - postojeća saobraćajnica preko Nahoreva,
- -sa istoka iz pravca Općine Stari Grad Sarajevo - postojeća saobraćajnica preko Hreše,
- -sa zapada iz pravca Općine Vogošća - seoskim putem preko Blagovca i Tihovića,
- -sa sjevera iz pravca Općine Ilijaš - iz pravca naselja Stubline.
Postojeće komunikacije u granici obuhvata mogu se svrstati u kategoriju šumskih puteva sa makadamskom ili zemljanom završnom obradom, ukupne dužine cca 15,00 km1. Prilaz iz općine Centar, preko Nahoreva, je obnovljen ali u okviru postojećih gabarita i bez odgovarajućih putnih elemenata za trajnije obezbjeđenje od vremenskih uticaja.
Telekomunikacije
Telekomunikaciona infrastruktura zastupljena je na najvišoj tački obuhvata-vrhu Bukovik, gdje su izgrađeni antenski sistemi više korisnika (Federalne direkcije za civilnu avijaciju, PTT-a i OHR-a). To su obnovljeni i pojačani uređaji koji su instalirani na površini cca 2000,00 m2 i koji se napajaju podzemnim elektroenergetskim kablom 10(20) kV, koji prolazi trasom iz pravca Nahoreva, Vrela i Uževice. Na lokalitetu releja izgrađena je trafostanica 10(20)/0,4 kV, kao zidani objekat gabarita 10,00x10,00 m, u funkciji snabdijevanja relejnih uređaja.
Energetika
Elektroenergetska infrastruktura zastupljena je sada jedino na najvišoj tački obuhvata-vrhu Bukovik gdje su izgrađeni antenski sistemi više korisnika (Armije BiH, PTT-a i OHR-a). To su obnovljeni i pojačani uređaji koji su instalirani na površini cca 2000,00 m2 i do kojih je doveden podzemni elektroenergetski 10(20) kV kabl trasom iz pravca Nahoreva, Vrela i Uževice. Na lokalitetu releja izgrađena je trafostanica 20/0,4 kV kao zidani objekat gabarita 10,00x10,00 m u funkciji snabdijevanja telekom uređaja.
Hidrotehnika
Sa hidrotehničkog aspekta najznačajnije je Peračko Vrelo, kako zbog izdašnosti od cca 100 l/sec.tako i zbog činjenice da je ono još od prije rata većim dijelom kaptirano i da se koristi za vodosnabdijevanje. Iako je voda izvrsnog kvaliteta, prije rata se koristila kao tehnološka voda za fabrike,,Unis-Pretis,, i za naselje Blagovac, a poslije rata se, preko centralnog vodovodnog sistema, koristi za javno vodosnabdijevanje područja Općine Vogošća i za naselje Blagovac. U skladu sa važećom regulativom u ovoj oblasti je prije rata definisana Odluka o zaštiti izvorišta vode za piće u slivu rijeke Vogošća, koja se odnosi na zaštitu Peračkog Vrela i zahvat iz otvorenog toka rijeke Vogošća u prostoru bivših fabrika "Unis"-a.
Osim objekata za kaptiranje i transport zahvaćenih količina vode Peračkog Vrela (I zona sanitarne zaštite) i rezervoara uz južnu granicu obuhvata, unutar predmetnog obuhvata ne postoje objekti koji pripadaju komunalnoj hidrotehnici.
2.3. OGRANIČENJA I USLOVI ZAŠTITE
Odluka o proglašenju šireg područja vodopada "Skakavac" spomenikom prirode ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 10/02) kao i usmjerenja naknadno urađenih Ekspertiza iz pojedinih razvojno-planskih oblasti, bili su osnov za projekciju prostornog razvoja, odnosno definisanje namjene površina posmatranog područja.
Urađene Ekspertize su dopunile i upotpunile analitičkim usko-specijalizovanim podacima, sliku predmetnog područja sa aspekta ukupnosti vrijednosti istaknutih u Elaboratima koji su bili osnov za proglašenje područja zaštićenim (Elaborati: "Valorizacija prirodnih vrijednosti područja Skakavac", "Separat zaštita šireg prostornog obuhvata Skakavac").
Na osnovu zastupljenosti i rasprostranjenosti valorizovanih vrijednosti, u granici posmatranja utvrđene su tri zaštićene zone rangirane u tri nivoa: Prva zaštićena zona (nukleus), Druga zaštićena zona (pufer) i Treća zaštićena zona (tranzicijska prelazna zona). Utvrđene zone zaštite sa preciziranim mjerama zaštite i mogućim intervencijama u zaštićenom području iskazale su se kao ograničenje kod utvrđivanja Projekcije prostornog razvoja.
Prva zaštićena zona (nukleus) zauzima značajan dio centralnog dijela obuhvata. Spektar specifičnih vrijednosti zahtijeva primjenu strogih mjera zaštite a koje se odnose prije svega na isključenje svakog oblika gradnje, uređenja i korištenja zemljišta.
Druga zaštićena zona (pufer) zauzima površine između nukleusa i Treće zaštićene zone, a djelimično i granica obuhvata. Karakterišu je nešto blaže mjere zaštite nego za nukleus zonu. Prostor čini pretežno državno šumsko zemljište uz manju zastupljenost poljoprivrednog zemljišta (privatni sektor) u područjima: Ravne, uz Perački Potok, te dijelovima područja Jasikovice i Stublina.
Treća zaštićena zona, kao prelazna-tranzicijska zona, štiti prethodne dvije strožije zone. Ne predstavlja jednu površinu nego je zbir 6 odvojenih cjelina: u području Bukovika i Općini Stari Grad, sela Luke, u područima Stublina i Jasikovice Općine Ilijaš, te rubnih dijelova zaseoka Perca Općine Vogošća. Obuhvaćeno je uglavnom privatno poljoprivredno zemljište, a manje ima šumskih površina.
Zastupljenost zaštićenih zona unutar obuhvata:
I zaštićena zona 448,47 ha
II zaštićena zona 616,90 ha
III zaštićena zona 353,72 ha
(III/1+III/2+ III/3+III/4+III/5+ III/6 = 224,41+42,39+42,19+24,57+16,74+3,42)
I zona sanitarne zone Peračkog Vrela 11,61 ha
UKUPNO OBUHVAT 1430,70 ha
U Planu su prikazane I-a i II-a zona sanitarne zaštite Peračkog Vrela (u skladu sa Odlukom o zaštititi izvorišta vode za piće u slivu rijeke Vogošće) i čine jednu od namjena površina u granici posmatranja na koju se odnose mjere i ograničenja u skladu sa pomenutom Odlukom, a kompatibilne su sa mjerama zaštite u zaštićenim zonama u kojim se nalaze.
Obzirom na sve ranije izloženo u vezi eksploatacije Peračkog Vrela, nakon sveobuhvatne analize, došlo se do zaključka da se područje I-e zone sanitarne zaštite Peračkog Vrela ("Odluka o zaštiti izvorišta vode za piće u slivu rijeke Vogošća") mora posmatrati eksteritorijalno iz Prve zaštićene zone (nukleusa) utvrđene Odlukom o proglašenju šireg područja vodopada "Skakavac" spomenikom prirode. Ovo iz razloga što eksploatacija vode, kao zatečeno stanje koje nije moguće promijeniti, nije kompatibilna sa ostalim aspektima zaštite u zoni nukleusa.
To sa planerskog aspekta znači da se unutar nukleusa izuzima područje I-e (uže) zone i da se ono po svojoj namjeni i prema ovom Planu definiše kao zona sanitarne zaštite Peračkog Vrela (11,61 ha).
Također, u Planu je data granica obuhvata područja izvora i potoka Skakavac unutar koje će se vršiti usaglašavanje zona sanitarne zaštite Peračkog Vrela, u skladu sa Pravilnikom i uslovima za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta voda koja se koriste ili planiraju da koriste za piće ("Službene novine Federacije BiH", br. 51/02 -čl.43 i čl.46).
Taj obuhvat, ukupne površine 60,14 ha se proteže kroz sve tri zaštićene zone. Dio koji je u nukleusu (27,42 ha) ima kompatibilne mjere zaštite u svim aspektima. Za dijelove tog obuhvata koji se nalaze u Drugoj (11,90 ha) i Trećoj (20,82 ha) zaštićenoj zoni primjenjuju se mjere i ograničenja koja važe za nukleus.
Precizne granice mogu se definisati samo na osnovu terenskih usko specijalističkih istraživanja pa je to neophodno i uraditi u skladu sa pomenutim Pravilnikom i važećom regulativom u oblasti voda.
2.4 STANOVNIŠTVO I NASELJA
Unutar predmetnog obuhvata jedino cjelovito naseljeno mjesto tipa "seosko naselje", utvrđeno razvojno-planskim dokumentom Prostorni plan Kantona Sarajevo za period od 2003. do 2023. godine, je selo Luke površine 4,13 ha i nalazi se u Trećoj zaštićenoj zoni. Potrebna je njegova obnova kako bi se osigurao povratak ranijih stanovnika. Sadašnje izgrađene parcele su povezane i okupljene definiranom granicom naselja unutar koje je moguća izgradnja stambenih i pomoćnih objekata u funkciji naselja i ukupne zaštićene teritorije kojoj naselje pripada, uz strogo uslovljene norme za eliminisanje negativnih uticaja na kvalitet prirodnih, posebno vodnih resursa. Planirano je da se unaprijedi autohtono stanovanje uz tradicionalne djelatnosti poljoprivrede i prikladne kućne radinosti u obimu zadovoljenja vlastitih potreba i potreba posjete ili prolaska kroz područje Skakavca. Unutar ove površine, osim lokalnog seoskog groblja, na ulazu je predviđena izgradnja sadržaja društvene infrastrukture, tj kontrolno-prihvatnog punkta sa mogućom uslužno-ugostiteljskom, smještajnom namjenom. Unutar datih granica uz zatečenu parcelaciju predviđena je izgradnja i uređenje u skladu sa općim uvjetima datim za Treću zaštićenu zonu.
NASELJE LUKA
Naselje Luka / ukupno 4,13 ha
stambena namjena 3,56 ha
groblje 0,11 ha
društvena infrastruktura (Upravitelj) 0,15 ha
saobraćajnice unutar sela 0,31 ha
Drugi lokalitet - područje Jasikovice je nova građevinska površina. Zahvata tri susjedne parcele izvan granica II zone sanitarne zaštite Peračkog Vrela, a koja na površini od 1,33 ha omogućava izgradnju grupacije vikend građevina u blizini drugih sadržaja planiranih da potaknu razvoj ovog dijela zaštićenog teritorija. Preparcelacijom se predviđa formiranje novih parcela i maksimalna izgrađenost 10%. Uređenje parcele i moguće djelatnosti su u skladu sa mjerama Treće zaštićene zone.
Osim opisanih grupacija stambene izgradnje prikazane površinom građevinskog zemljišta, u svim zaštićenim zonama evidentirani su pojedinačni stambeni objekti unutar namjene poljoprivredno zemljište. Ovi objekti su prikazani na kartama oznakom "k" što pokazuje njihovu zastupljenost, dok je njihova veličina i sadržaj ovisan od položaja unutar obuhvata, odnosno pripadnosti zoni zaštite.
Planirana je obnova svih legalno izgrađenih građevina.
Unutar Prve i Druge zone zaštite pojedinačni objekti se mogu rekonstruisati na starim temeljima u gabaritu i izgledu originalne ili idealizirane tradicionalne kuće prilagođene klimatskim uslovima planinskog tipa. Konstrukcija i materijali po uzoru na karakterističnu gradnju lokalnog ambijenta, opremljenost infrastrukturom u skladu sa ograničenjima pripadajuće zaštićene zone. Izgradnja novih stambenih objekata sasvim je isključena. U skladu sa prostornim mogućnostima i neopremljenosti infrastrukturom, moguća je stambena namjena za povremeni sezonski boravak.
Uz sjevernu granicu obuhvata, uz područje Jasikovice, ali unutar druge zone sanitarne zaštite Peračkog Vrela, evidentirana su, uz lokalni put 4 ranije izgrađena i devastirana stambena objekta. Devastirani i napušteni objekti se mogu obnoviti na istom mjestu i u okviru ranijih gabarita.
Unutar Treće zaštićene zone je kod obnove ranijih objekata planirana zamjenska izgradnja i mogućnost većeg gabarita. Namjena je stanovanje kao kuća za odmor samostalno ili zajedno sa ugostiteljsko - smještajnom funkcijom manjeg obima i ograničene usluge. Primjeren i realan sadržaj je tradicionalna seoska kuća za sezonski boravak vlasnika, za prihvat ili iznajmljivanje posjetiocima ili ciljanim grupama koji rekreativno ili istraživačko-namjenski trebaju smještaj za boravak sa noćenjem. Ostali objekti se obnavljaju u okviru ranije namjene i kapaciteta. Moguća spratnost objekata je suteren, prizemlje i potkrovlje, mogući pomoćni objekti vezani za osnovni gabarit, arhitektura i izvođenje tradicionalnim materijalima i tehnologijama sa svim karakteristikama ambijenta. Vanjska uređenja parcela podrazumijevaju boravak i uslugu na otvorenom: terase, nastrešice, ognjišta, i slično uz prikladan vanjski mobilijar. Razmještaj i uređenje je potrebno prilagoditi prirodnom reljefu bez zasjecanja podziđivanja ili nasipanja zatečenog terena. Pri planiranim i datim kapacitetima priključak struje je moguć ali ne i obavezan, voda i kanalizacija se rješavaju lokalno.
Svi objekti mogu određenim sadržajima (etno-prostor, proizvodnja i prodaja proizvoda domaće radinosti, kraći odmor i zadržavanje i sl.) biti vid upotpune ukupne ponude ovog područja u sadržajno-funkcionalnom smislu. Komunalno opremanje objekata moguće je samo u okviru najnužnijih priključaka.
Kod definiranja dozvoljenih aktivnosti treba strogo voditi računa da ne dođe do ugrožavanja kvaliteta i kvantiteta vodnih resursa.
Uz datu izgrađenost računa se da jedino naselja Luka sadrži stalno stanovništvo, dok će grupacija objekata na lokalitetu Jasikovica i druga mjesta gradnje karakterisati sezonski ili periodičan boravak.
2.5. DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA
Unutar posmatranog obuhvata sadržaji društvene infrastrukture zasupljeni su u vrlo ograničenoj, specifičnoj formi i kapacitetu i u potpunosti prilagođeni karakteru i potrebama prostora kao objekta prirodnog naslijeđa.
Stanovništvo je, u pogledu zadovoljenja potreba za sadržajima ove namjene (zdravstvo, školstvo, socijalna zaštita, dječija zaštita, i sl.), usmjereno na susjedna područja gdje može optimalno zadovoljiti potrebe.
U predmetnom obuhvatu je ova namjena zastupljena kroz objekte Upravitelja, turističko-ugostiteljske objekte.
Objekti Upravitelja
Zaštićeno područje prirodnog naslijeđa sa svojim karakteristikama i uvjetima ima specifičan razvoj koji se, između ostalog, manifestuje u potrebi da se za ukupan obuhvat ustanove punktovi za Upravitelja, koji objedinjuje, organizuje i prati realizaciju planskih postavki. Upravitelj će uz nadzor obezbjeđivati servisne i informacione usluge posjetiocima pa je realna i planirana pretpostavka da su punktovi Upravitelja istovremeno i glavni turistički punktovi. To su tačke gdje posjetilac dobiva informaciju o kretanju i ponašanju u zaštićenom prostoru, eventualno vodića i prevoz, prihvat, kraći odmor, kupovinu i pomoć, toalet, te sličnu uslugu u sklopu dnevnog zadržavanja. Planirani su na izloženim pogodnim mjestima, prilazima ili raskrsnicama koje je potrebno kontrolirati. Pozicioniranjem i uređenjem na datim lokalitetima podrazumijavaju se i druge funkcije koje će Upravitelj organizirati u okviru svoje nadležnosti.
Planiranom prostornom organizacijom predviđena su tri međusobno udaljena punkta na različitim prilazima, odnosno uz granice obuhvata iz raznih pravaca dolaska uvažavajući terenske mogućnosti, funkcionalnu poziciju i pokrivenost ukupnog obuhvata. Punktovi Upravitelja se nalaze u općinama:
- -Ilijaš - 2 lokaliteta, na prilaznim putevima uz granicu obuhvata i unutar Treće zaštićene zone. Lokaliteti su na sadašnjim kolskim prilazima obuhvatu, koji će biti mjesta kontrolisanog ulaza i krajnja tačka individualnog motorizovanog prevoza.
- -Centar Sarajevo - 1 lokacija na pogodnom zemljištu putne raskrsnice unutar Druge zaštitne zone. Ovaj lokalitet ne sadrži i ne dozvoljava parking površinu za posjetioce i podrazumijeva prioritetno tzv. "rendžer kuću" za potrebe i u službi Upravitelja.
Prema planiranoj i očekivanoj posjeti svi prilazi neće biti jednako frekventni, što je uz ostale uvjete rezultiralo različitim sadržajima i kapacitetima.
Predviđeni punktovi precizirani su u pogledu sadržaja i stepena izgrađenosti koji, uz opće uvjete režima zaštite predstavljaju okvir za dalje aktivnosti.
Urbanističko-tehnički uvjeti za pojedine punktove su:
Lokacija U1-rendžer kuća na Ravnama - objekat je u funkciji nadzora Upravitelja. Rendžer kuća je na raskrsnici postojećih komunikacija uz šumski rub, bez infrastrukturnih priključaka, položajno pogodna za prilaz i organizaciju potrebnih funkcija za pripadajuće okruženje gravitirajućeg područja pokrivenosti. Predviđa se građevina spratnosti suteren, prizemlje i potkrovlje, povučen od postojeće komunikacije 10 m, projektovan i građen kao ekološka kuća. To podrazumijeva odvođenje otpadnih voda rješenjem septičke jame po sistemu ekološke reciklaže. U nemogućnosti elektro priključka objekat predvidjeti na solarnu energiju kombinovano sa agregatskim napajanjem sa tečnim naftnim plinom. Grijanje u objektu lokalno na čvrsti energent-drva. Pomoćne objekte namjene: štala za konje, spremište za hranu, radionica i slično treba graditi iza objekta kao objekte od drveta sa vodonepropusnim podom. Objekat se arhitektonski treba prilagoditi lokalnoj klimi i planinskom ambijentu.
Lokacija U2 - ulaz u selo Luke. Unutar naselja na neizgrađenoj površini okruženo javnim komunikacijama predviđa se, iz pravca istoka gradnja punkta za Upravitelja područja. Objekat sa sadržajima u funkciji edukacije, predaha, je na usluzi stanovnicima naselja, planinarima kao i posjetiocima područja. Objekat arhitekturom i materijalizacijom treba da zadovolji uslove tradicionalne kuće iz okruženja.
Lokacija U3- ulaz kod Jasikovice - je planirana na rekreativnoj površini uz lokalni put koji iz Vogošće preko Tihovića ide ka sjeveru spajajući okolna naselja Visojevice u Općini Ilijaš. Objekat Upravitelja je planiran na pogodnom mjestu uz saobraćajnicu između grupacije stanovanja Općine Ilijaš i odvojka za planirani planinarski dom D3 Općine Vogošća. Uz rubnu granicu državnog šumskog zemljišta predviđena je izgradnja odgovaraćeg objekta, kao servisno kontrolnog punkta za zaposlene i posjetioce prostora, koji će u okviru svojih nadležnosti biti na usluzi mještanima i okolnim posjetiocima. Unutar date rekreacione površine moguće je oformiti parcelu površine 1000,00 m2 za objekat u funkciji kontrole, organizacije ulaza, servisa, i pratećih sadržaja rendžera. Potrebnu infrastrukturnu opremljenost rješavati lokalno, zajedno i u kombinaciji sa susjednim sadržajima stacionarnog boravka.
Turističko-ugostiteljski objekti
Unutar predmetnog obuhvata predviđene su 3 lokacije za planinarski dom kao specifičan smještajni objekat za boravak ili izletničku posjetu. To su:
- -lokalitet postojećeg doma pod Bukovikom-lokalitet u Općini Stari Grad Sarajevo,
- -zamjenski objekat za devastirani dom uz potok Skakavac-lokalitet u Općini Centar Sarajevo,
- -lokalitet na sjevernoj strani obuhvata-lokalitet u Općini Vogošća.
Izbor lokacije za planinarski dom je slijedio potrebu da se uz atraktivan položaj i terenske pogodnosti predloži parcela u državnom vlasništvu.
"D1" - objekat planinarskog društva Bukovik, je objekat na mjestu starog doma kapaciteta cca 50 ležaja. Lokalitet čine dvije spojene parcele akademskog planinarsko-smučarskog društva Bukovik, unutar kojih je omeđena manja površina kao građevinska parcela. Lokacija se nalazi u centralnom ravnom prostoru III/1 zaštićene zone, uz novoizgrađenu komunikaciju od Gornjih Močioca prema releju. Udaljenost ovim putem od ulaza u zaštićeno područje je cca 1300,00 m, a pješačkom stazom do proplanka sa potokom Skakavac i vodopada cca 2,80 km, odnosno jedan sat rekreativnog hodanja kroz šumu. Vanjsko uređenje u okviru datih parcela može sadržavati manje rekreativne terene i drugi prikladan mobilijar u funkciji izletničke posjete i boravka na otvorenom. Izgradnja i uređenje se mogu poduzimati unutar definisane građevinske parcele površine 4000,00 m2. Komunalno opremanje vršit će se u skladu sa uvjetima Treće zaštićene zone. Vizuelno i funkcionalno treba zadržati karakteristike prirodnog ambijenta.
"D2" - novi zamjenski objekat umjesto srušenog planinarskog doma na lokaciji uz potok Skakavac. Nova lokacija je dio parcele državnog šumskog zemljišta u području Ravne na kojoj se nalazi i objekat Upravitelja (U1).
Lokacija je unutar Druge zaštićene zone, koja se nalazi na raskrsnici postojećeg šumskog puta i odvojka za područje Bukovika u općini Stari Grad. Dolaskom iz Općine Centar prostor se nalazi približno na pola puta od ulaza u zaštićeno područje i vodopada Skakavac, unutar Druge zaštićene zone. Blago naget teren orijentisan prema zapadu je položajno i planerski pogodan za izgradnju i uređenje objekta doma i pratećih vanjskih sadržaja. Predviđa se kapacitet starog doma uz moguću spratnost prizemlje, sprat i potkrovlje. Uz to se podrazumijeva odvođenje otpadnih voda rješenjem septičke jame po sistemu ekološke reciklaže. U nemogućnosti elektro priključka objekat predvidjeti na solarnu energiju kombinovano sa agregatskim napajanjem na tečnim naftnim plinom. Grijanje u objektu lokalno na čvrsti energent-drva.
Parcela Planinarskog doma se treba oformiti uz postojeću komunikaciju prema vodopadu u površini koja odgovara lokaciji starog doma i uređenje pripadajućih vanjskih prostora za boravak na otvorenom i izletničku dnevnu posjetu. Arhitektura objekta u skladu sa planinskom ambijentom u tradiconalnim materijalima lokalnog podneblja.
"D3"- lokalitet uz sjevernu granicu obuhvata u Općini Vogošća. Loše saobraćajno dostupan putem iz Vogošće i Tihovića ili Srednjeg i Stublina. Južno orijentisane livade pod Kozom ispod lokalnog puta su pogodne za rekreaciju i ishodišna su tačka za daljna kretanja i istraživanja sjeverne strane obuhvata i Crvenih Stijena. Planirana pozicija novog doma je na mjestu ranijeg objekta u posjedu Općine Vogošća. Lokalitet je granično područje državnog šumskog zemljišta. Od najbliže grupacije objekata i Upravitelja (U3) je udaljen oko 1300,00 m1. Za upoznavanje i buduće korištenje prostora u sjevernom dijelu zaštićenog obuhvata ovo je jedinstvena lokacija čije opremanje i uređenje može potaknuti obnovu i dolazak ranijih korisnika stambenih objekata rubnih posjeda područja Stubline.
Na definisanoj građevinskoj parceli površine 4000,00 m2 planiran je objekat planinarskog doma max. BGP do 500m2 sa uređenjem okolnog prostora u skladu sa mogućnostima terena. Uvjeti izgradnje i opremanja kao za objekat D2.
2.6. UREĐENJE PRIRODNIH SISTEMA
Spektar prirodnih vrijednosti iskazan kroz amplitudu prisutnosti i zastupljenosti, u odnosu sa dinamikom reljefa daje ovom prostoru posebnu specifičnost i svrstava ga u red područja u kome se prirodni sistemi, tj. poljoprivredno i šumsko zemljište iskazuju kao dominantni (1046,71 ha) u ukupnoj namjeni površina posmatranog obuhvata 1430,70ha. Zastupljenost indikatora po pojedinim elementima prirodne sredine, posmatrani pojedinačno i integralno, uslovili su razvoj vegetacionog pokrivača koji sa aspekta strukture, očuvanosti i potencijala zahtijeva poduzimanje određenih aktivnosti na zaštiti, uređenju i unapređenju, u skladu sa mjerama zaštite, preciziranim Odlukom o proglašenju šireg područja vodopada "Skakavac" spomenikom prirode, za utvrđene zone zaštite.
Podaci o trenutnom stanju površina u ovoj namjeni trebaju se aktualizirati uspostavom kontinuiranog praćenja stanja (monitoring) prema indikatorima za očuvanje ovako složenog zaštićenog sistema, te u skladu s tim nalazima i konkretizovati interventne mjere po pojedinim zonama zaštite, a s ciljem:
- -očuvanja, obnavljanja i povećanja biološke raznolikosti;
- -trajnog očuvanja ekoloških svojstava, funkcija i vrijednosti zaštićenog područja;
- -održive upotrebe prirodnih vrijednosti na dobrobit sadašnjih i budućih naraštaja uz što manje narušavanje ravnoteže njenih pojedinih dijelova;
- -sprečavanje štetnih zahvata i poremećaja nastalih djelovanjem čovjeka.
Uspostavom stalnog monitoringa područja identifikovat će se faktori koji mogu uticati ili onemogućiti ostvarenje postavljenih ciljeva, a koji mogu biti:
- -unutrašnji prirodni faktori-variranje pojedinih elemenata prirodne sredine izvan valence koja im je inače, pojedinačno, karakteristika (npr. promjene vodnog režima);
- -vanjski prirodni faktori-uticaji koji dolaze izvan granica područja (zagađenje, štetočine i sl.);
- -unutarnji antropogeni faktori-širenje alohtonih vrsta, uznemiravanje i sl.;
- -vanjski antropogeni faktori-posljedice uticaja evidentiranih promjena u bližoj i široj okolini predmetnog obuhvata.
Rezultat ovakvog praćenja stanja u predmetnom obuhvatu treba da definiše podatak "granice prihvatljivih promjena" a koje treba da imaju karakter alata koji treba da upozori na svako prekoračeno odstupanje. Zato u kontroli postavljenih granica monitoring predstavlja važan aktivni instrument praćenja eventualnih promjena.
Dosadašnje poimanje zaštite kao pasivnog pristupa očuvanju vrijednosti zamjenjuje pristup "održivi razvoj". Uspostavljanje interaktivne veze između potreba za zaštitom sa jedne strane i kontrolisanog "korištenja" - upoznavanja, posmatranja, izučavanja sa druge strane, uz efekte dobiti (u skladu sa ograničenjima) treba da prevaziđe dosadašnji nepomirljiv aspekt očuvanja prirode i razvoja. Ovdje se govori o efektima kvaliteta a ne kvantiteta. Vrijednosti koje se iskazuju kao glavni atribut zaštićenog područja teško se mogu nekom metodom ekonomskog valorizovanja iskazati kao profit ovog područja, jer nedostatak objektivnih mjerila razlog je što se u društvenim bilansima još uvijek pojavljuje samo vrijednost proizvodnih funkcija (npr. šume), a ne i vrijednosti koje treba štititi i zaštititi.
Voda, kao površinski vodni tok i kao podzemni akvifer, ima poseban značaj za ovo područje ali i za šire okruženje. Dio je ukupnog pejsaža (izvori, površinski tok), element je i biološke raznolikosti ali se javlja i kao potencijal koji je već u sistemu vodosnabdijevanja pojedinih naselja (Općina Vogošća- Blagovac). Zadovoljenje potreba korisnika pitkom vodom prema raspoloživim potencijalima (kvalitativno-kvantitativne karakte- ristike vode) osigurava se utvrđivanjem zona sanitarne zaštite.
Za površine sa šumskom i nešumskom vegetacijom utvrđuju se namjene "šume i šumska zemljišta" i "poljoprivredno zemljište". Kao rezultat saznanja i usmjerenja Ekspertize iz oblasti hidroloških i hidrogeoloških istraživanja, utvrđena je i namjena "zona sanitarne zaštite Peračkog vrela", unutar koje se nalaze i površine sa šumskom i nešumskom vegetacijom. Predstavljaju dio ukupnih površina unutar obuhvata a unutar te namjene su osnovni dio pretežne namjene.
Bez obzira kako se iskazuju (kao namjena ili unutar druge namjene), sve površine u namjeni "šume i šumska zemljišta" iskazuju se kao površina u kontinuitetu, dok se površine u namjeni "poljoprivredno zemljište" uglavnom nalaze uz granicu obuhvata (rubno) u diskontinuitetu, isprekidane površinama šumskog zemljišta.
Šume i šumska zemljišta - šumski ekosistemi
U granici posmatranja dominantni su šumski sistemi i zauzimaju površinu od 955,75 ha. Objedinjuju površine šuma i šumskog zemljišta u državnoj svojini i svojini drugih pravnih korisnika i površine privatnih korisnika. Površine državnog sektora i drugih pravnih korisnika su dominantne (842,82 ha) i iskazuju se kao kompaktna cjelina čiji kontinuitet prekidaju veće ili manje čistine, koje u oblikovnom smislu imaju značaj. Kao vizurne tačke pružaju i osiguravaju pogled-panoramsku sliku na bliže i šire okruženje. Na njih se nastavljaju ili se fragmentarno javljaju površine šuma i šumskog zemljišta privatnih korisnika. Površine su usitnjene i u ukupnom bilansu ove namjene se iskazuju sa znatno manjim učešćem (112,93 ha).
Obzirom na značaj šumskih sistema u očuvanju i regulisanju stabilnosti ekološke ravnoteže uopšte (hidrologija, klima, diverzitet, fauna, i sl.), u ovako zaštićenom području šumske površine dobijaju karakter šuma i šumskog zemljišta posebne namjene.
Kao dominantna namjena objedinjuju i dio ukupnih vrijednosti koje treba štititi-spektar vrijednosti biološkog i ekološkog diverziteta. Istovremeno svojim produktivnim kapacitetom (bonitetom) osiguravaju uslove života, opstanka i razmnožavanja određenih populacija faune-divljači bez kojih se područja ovakvog karaktera ne mogu ni zamisliti. Zato i aktivnosti moraju biti tog nivoa, obima i karaktera koji će osigurati očuvanje vrijednosti po osnovu kojih su utvrđene zaštićene zone.
Za Prvu zaštićenu zonu (nukleus), odnosno zonu I stepena zaštite odnosi se stroga zaštita. U ovoj zoni zanemarljivo je učešće površina privatnih korisnika. Površine u državnoj svojini i svojini drugih pravnih korisnika se iskazuju kao jedinstvena, kompakna cjelina sa specifičnim orografsko-edafskim karakteristikama. Dinamika terena jedan je od razloga očuvanosti prostora odnosno malog antropogenog uticaja. Zabranjuje se sječa šume kojom bi se mogla narušiti utvrđena stuktura šumskih sistema i vrijednosti u njima. Za slučaj utvrđenih, u dijelu zone, patoloških promjena mogu se poduzeti tzv. sanitarno-higijenske mjere zaštite (saniranje bolesnih stabala), kako bi se izbjegla opasnost proširenja evidentiranog obolenja (patološkog stanja). U ovoj zoni nije dopušteno sakupljanje šumskih plodova, ljekovitih i jestivih biljaka, gljiva. Cilj je da se sa kontrolisanim, ali samo neophodnim intervencijama od strane čovjeka, osigura ravnoteža sistema po prirodnim zakonitostima (kruženje materije, lanci ishrane, kompeticija među vrstama, odnos plijen-predator). Kao takav, prostor treba prije svega da pruži uslove za obavljanje aktivnosti naučnog, istraživačkog, obrazovnog, kulturnog značaja. Samo kontrolisan i organizovan pristup posjetilaca, u vidu manjih grupa sa kraćim boravkom, treba da učini prostor dostupnim a istovremeno da se ne ugroze vrijednosti.
Druga zaštićena zona (pufer) odnosno zona II stepena zaštite se uspostavlja prevashodno sa ciljem zaštite vrijednosti Prve zaštićene zone. Po pitanju odnosa površina po sektoru korištenja i u ovoj zoni površine u državnoj svojini i svojini drugih pravnih korisnika su dominantne, dok su površine privatnih korisnika zastupljene s usitnjenim, (u prostoru) disperzno postavljenim površinama. I u ovoj zoni ograničene su mogućnosti u smislu intervencija od strane čovjeka. To je također zona kontrolisanih aktivnosti: samo nužna sanitarno-higijenska sječa (sanitarna sječa), kontrolisan, ograničen i organizovan pristup posjetilaca na mjesta i do mjesta koje su ovim planskim dokumentom utvrđeni kao prostori (punkt panoramskog posmatranja, osmatranja, sl.) koji mogu za određeno vrijeme podnijeti "opterećenje" prisustva posjetilaca. Da bi se mogle provesti tako kontrolisane mjere zaštite dozvoljene su i određene aktivnosti u prostoru, a koje se odnose prije svega na uspostavljanje osmišljenog sistema informiranosti posjetilaca koji će se po osnovu interesa, potreba i/ili obaveze markiranim stazama uputiti do svog odredišta. U ovoj zoni zabranjuje se sakupljanje ljekovitog bilja, šumskih plodova i gljiva osim za vlasnike privatnih posjeda (po zakonu dozvoljene količine).
Za razliku od prethodne dvije zaštićene zone, Treća zaštićena zona ili zona III stepena zaštite ne iskazuje se kao površina u kontinuitetu. Grade je šest prostorno odvojenih rubno postavljenih površina. Ukupnost faktora prirodne sredine ne dozvoljavaju poduzimanje intenzivinijih zahvata. Učešće površina šuma i šumskog zemljišta je, u odnosu na predhodne dvije zaštićene zone, malo. Karakteriše je veće učešće površina šuma i šumskog zemljišta privatnih korisnika. Površine su usitnjene, disperzno pozicionirane, čiji kontinuitet presjecaju površine u namjeni "poljoprivredno zemljište". Ova zona obuhvata rubne površine šuma i šumskog zemljišta u državnoj svojini i svojini drugih pravnih korisnika. Neophodne su aktivnosti na unapređenju strukture površina putem konverzije - rekonstrukcije postojećih degradacionih stadija i pošumljavanja površina sposobnih za pošumljavanje. Unapređenje fonda površina šuma i šumskog zemljišta ove zone znači istovremeno i poduzimanje mjera na dodatnoj zaštiti i unapređenju površina prethodne dvije zaštićene zone po pitanju svih elemenata prirodne sredine-pedoloških, hidroloških i ukupnih vegetacijskih vrijednosti. I za ovu zonu odnosi se potreba za ograničenim i kontrolisanim zahvatima u pogledu sječe. Kod degradiranih šuma provode se čišćenja i selektivni zahvati u cilju poboljšanja strukture u pogledu sastava i prirasta. U ovim šumama sječa se izvodi u cilju njege sastojine, ali istovremeno treba da se odvijaju aktivnosti na popunjavanju (sadnja sadnica) sadnicama koje upotpunosti odgovaraju stanišnim uslovima. Oblik i intenzitet tih zahvata treba utvrditi po dobijanju decidnih podataka inventarizacije površina.
Postizanje stanja koje po svim karakteristikama odgovara stanišnim uslovima na površinama šuma i šumskog zemljišta ove zone je dugotrajan proces. Naime te površine, kao trajne šume, karakteriše neprestano neujednačen sklop (stabla različitih debljina, visina pomješana pojedinačno-stablimično ili u manjim grupama-grupimično) i kao najbolji vid trajnog održavanja strukture tih površina je preborna sječa. Prebornim uzgojnim postupcima istovremeno se ostvaruju efekti njege i podmlađivanja, oblikovanja i održavanja preborne strukture površine ali i iskorištavanja zrelih stabala. Preborno gospodarenje znači sistemsko i plansko provođenje uzgojnih mjera, odnosno trajno održavanje preborne strukture površine.
Kako površine privatnih korisnika imaju dominantno učešće u površinama šuma i šumskog zemljišta ove zone, ovaj oblik gospodarenja pruža mogućnost da u skladu sa jednostavnom reprodukcijom zadovolje potrebe za drvetom na zakonom utvrđen način za doznakom drveta, u skladu sa prirastom (debljinski razred), planskim usmjerenjima i pod nadzorom Upravitelja, razrađenim kroz godišnji plan doznaka drveta čime se precizira i obaveza finansiranja proširene reprodukcije. U ovoj zoni zabranjeno je intenzivno sakupljanje ljekovitog bilja, šumskih plodova i gljiva.
Uspostavljenu i trenutno važeću prostornu organizaciju površina držanog sektora (odjeli, odsjeci) treba uskladiti sa Planom utvrđenom namjenom površina i zaštićenim zonama.
U svim zonama je strogo zabranjen unos alohtonih biljnih taksona i genetski modificiranih organizama.
Površine šuma i šumskog zemljišta unutar namjene "zona sanitarne zaštite" zadržavaju se u granicama u kojima su i u stanju evidentirane. Ova namjena objedinjuje I i II zonu sanitarne zaštite Peračkog Vrela. Kako se I zona sanitarne zaštite mora posmatrati eksteritorijalno iz I zaštićene zone (nukleusa), ostatak ove namjene predstavlja II zonu sanitarne zaštite Peračkog Vrela. "Proteže" se kroz sve tri zaštićene zone predmetnog obuhvata. Za biološke sisteme unutar ove namjene mjere zaštite moraju biti kompatibilne sa mjerama zaštite zona sanitarne zaštite Peračkog Vrela.
Očuvanje i zaštita izvora i potoka Skakavac i njegove lijeve pritoke u direktnoj je vezi sa zaštitom vodopada Skakavac, kao hidrološkog spomenika i ključne tačke cijelog obuhvata. Predstavljaju prostorno, hidrološki i hidrogeološki neodvojiv segment i posmatrani jedinstveno, prostoru daje novi kvalitet. Kako je u direktnoj funkciji zaštite žižne vrijednosti područja (vodopad), Planom je data granica obuhvata područja izvora i potoka Skakavac unutar kojeg će se vršiti usaglašavanje zona sanitarne zaštite Peračkog Vrela u skladu sa "Pravilnikom i uslovima sa određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta voda koja se koriste ili planiraju da koriste za piće" ("Službene novine FBiH", br. 51/02).
Pomenutom granicom dio tog područja je izvan zone nukleusa. Dijelom se nalazi u Drugoj, a dijelom u Trećoj zaštićenoj zoni. Unutar pomenute granice najzastupljenije su površine u namjeni "šume i šumska zemljišta" i to površine državnog sektora, a manje zastupljene površine u namjeni "poljoprivredno zemljište" (privatni korisnici). Na površine prirodnih sistema odnose se mjere zaštite precizirane za nukleus ili Prvu zaštićenu zonu.
Po osnovu podataka zdravstvenog stanja šuma predmetnog područja, mjere koje treba poduzeti ne mogu se iskazati po pojedinim zonama, ali se mogu precizirati aktivnosti koje treba poduzeti po, u stanju, preciziranim odjelima prostornog uređenja šumskih površina. Mjere koje treba poduzeti u smislu zaštite šuma su:
- -od potkornjaka: treba što prije odstraniti sve sušike, oštećena, bolesna, prezrela i potištena stabla smrče i jele. U odjelima 11., 21., 22., 33., 34., 35. i 39. treba postaviti veći broj klopki sa agregacionim feromonima. Treba postavljati jednu klopku na 10-15m3 napadnute drvene mase smrče, a kontrolu klopki treba vršiti u vremenskim intervalima 7-10 dana. U odjelima u kojima je konstatovano normalno stanje (36., 37., 38., 40. i 41.), treba u okviru redovnih aktivnosti, postaviti klopke za kontrolu gustine populacije. Sastojine treba kontrolisati jedanput mjesečno, i u slučaju evidentiranja nekog oblika zaraze stabla treba odmah evidentirati i ukloniti.;
- -suzbijanje imele na jeli: suzbija se silvikulturnim metodama i pravovremenim sanitarnim mjerama. U šumama jele sklop šume se ne smije otvarati naglo. U slučaju jakog napada imele treba skratiti produkcioni period, obezbjediti prirodnu obnovu sastojine uz nastojanje da što manje zaraženih stabala bude u sastojini. Ako napad imele nije jak, postepenim uklanjanjem jako zaraženih stabala može se poboljšati zdravstvena slika posmatranog obuhvata. Obzirom da su na posmatranom području prisutna mnoga imelom jako zaražena stabla, potrebno je sječom sanitarnog karaktera ukloniti zaražena stabla iz sastojine. Iako se radi o šumama područja koje se štiti kao objekat prirodnog nasljeđa, ne znači da se u ovim šumama ne treba da provode sanitarno-uzgojne mjere zaštite. Naprotiv, ove mjere su nužne upravo radi zaštite cjeline područja i one nisu ekonomski rentabilne. Neophodna je uspostava monitoringa jer je on osnova pravovremenog otkrivanja negativnosti u gospodarenju.
Za stabilnost šuma uopće, a posebno kada je riječ o područjima koji su pod određenim oblikom zaštite, značajno je održavanje redovne higijene, a što znači: kontinuirano nadziranje područja radi pravovremenog otkrivanja oboljelih i oštećenih stabala, štetnih insekata i drugih štetnika, vjetroloma, snjegoloma i sl. Sva oštećena stabla za koja se ocjeni da mogu biti žarišta bolesti ili štetočina treba blagovremeno odstraniti iz sastojine.
Sa aspekta zaštite šuma područja Skakavac, značajno je preduzimanje i nekih čisto uzgojnih mjera kojim se struktura šuma i njihova stabilnost popravlja. Najveći dio površina ovog područja imaju dobru prirodnu obnovu, što treba i dalje podržavati. Međutim, znatne površine područja pokrivaju niske šume i šikare koje bi se, uzgojno-tehničkim mjerama (podsijavanjem, sadnjom, proredama i drugim metodama), mogle prevesti u viši gospodarski oblik. Ovo bi značilo proširenje polivalentnih vrijednosti ovih šuma i prije svega njihovu bolju stabilnost i ulogu u zaštiti okoliša. Ove mjere se mogu izvoditi postepeno u skladu sa dinamikom koju precizira Upravitelj područja.
Treba istaći da sa aspekta zaštite šuma, ali i uopšte prirode, poseban problem predstavljaju površine privatnih korisnika. Takve površine nisu male i stanje sa aspekta higijene šuma (zaražena stabla) nije zadovoljavajuće. Mjere zaštite koje se izvode u državnim šumama mogu biti dovedene u pitanje, ukoliko se iste ne budu jedinstveno provodile na svim površinama u granici posmatranja pa i šire.
Na tematskoj karti prikazani odnos površina ove namjene državnog sektora i drugih pravnih korisnika i privatnih korisnika, a na osnovu dostupnih podataka u momentu izrade Plana, treba korigovati u skladu sa rješavanjem pitanja razgraničenja površina.
Fauna
Postojeći broj divljači je ispod gospodarskog kapaciteta i prirodnih mogućnosti ovog područja. Bonitetna produktivnost površina ukazuje na potencijal područja u pogledu strukture i kapaciteta divljači. Za pojedine vrste, izvršeno je bonitiranje i određivanje kapaciteta staništa za uzgojne vrste i to: srnu, medvjeda, divlju svinju, velikog tetrijeba i zeca. Naime, bonitiranje lovno-produktivne površine odnosilo se na davanje ocjene za osnovne faktore staništa: hrana i voda, kvalitet tla, vegetacija, klima, konfiguracija terena, mir u području, opšta prikladnost.
Utvrđeno je za:
- -srnu-III bonitetni razred (dobar) Lovno-produktivna površina za srnu je 1.159,00 ha. Gospodarski kapacitet na 100,00 ha su 3 jedinke, te prema tome gospodarski kapacitet lovišta za utvrđenu lovno-produktivnu površinu je 35 jedinki omjera polova 1:1;
- -divlja svinja-III bonitetni razred (dobar). Lovno- produktivna površina za divlju svinju je 985 ha. Gospodarski kapacitet je 2 jedinke na 100,00 ha lovno-produktivne površine, te prema tome gospodarski kapacitet je 20 jedinki za posmatrano područje.;
- -medvjed-II bonitetni razred (vrlo dobar). Lovno-produktivna površina za medvjeda je 1.100,00 ha gospodarski kapacitet na 1.000,00 ha iznosi 2 jedinke, pa je ukupan gospodarski kapacitet za medvjeda 2 jedinke, omjera polova 1:1,4.;
- -veliki tetrijeb-gluhan-II bonitetni razred (vrlo dobar). Lovno-produktivna površina za velikog tetrijeba je 700,00 ha. Biološki kapacitet na 100 ha je 3 jedinke. Ukupan kapacitet područja za veliki tetrijeb-gluhan je 21 jedinka, omjera polova 1:3.;
- -zec-IV bonitetni razred (dovoljan). Lovno-produktivna površina za zeca je 1.000,00 ha. Biološki kapacitet je 4 jedinke na 100,00 ha, te je gospodarski kapacitet područja za zeca 40 jedinki.
Jedan od najznačajnijih faktora koji utiču na život i boravak divljači na nekom prostoru je mir, naročito važan u doba parenja i reprodukcije divljači.
Zaštita divljači je neophodna mjera za sprovođenje racionalnog i planskog gazdovanja područjem, i može se govoriti o:
- -zaštiti divljači od prirodnih nepogoda;
- -zaštiti divljači od predatora i štetočina;
- -zaštiti divljači od lovokrađe i krivolova;
- -zaštiti divljači od raznih bolesti i povreda.
U zaštićenom području treba uzgajati autohtone vrste divljači. Po osnovu opštih pogodnosti područja za opstanak određene vrste kao i po osnovu njene interesantnosti u ekološkom pogledu utvrdit će se koje su osnovne vrste, sa kojima će se planski gazdovati, a koje sporedne vrste. Nije potrebno težiti stvaranju uslova povećanja brojnosti vrsta iznad kapaciteta područja, jer bi to dovelo do poremećaja ekološke ravnoteže u području. Naime, uzgoj divljači podrazumjeva mjere sa ciljem postizanja optimalne gustine naseljenosti populacija u kojoj se vitalnost, trofejna vrijednost, zdravstveno stanje i reprodukcione sposobnosti približavaju maksimalno mogućim vrijednostima.
Već je istaknuto da područje, obzirom na strukturu površina (produktivnost površina) i jako dobru opskrbljenost vodom, pruža potrebne uslove za opstanak osnovnih vrsta u granicama kapaciteta područja. Nije potrebno da se izbjegava vještačko prihranjivanje što je i trend u savremenom gazdovanju divljači. Obzirom da je područje dobro opskrbljeno vodom u svako doba godine, ne postoji potreba za izgradnjom vještačkih pojilišta i kaljužišta. Međutim područje treba opskrbiti solilima, jer je potrebna svakoj divljači a posebno preživarima (lakša probava, bolje iskorištavanje hrane). Zato solila treba postaviti na cijelom području, bar na svakih 100ha po jedno, a posebno u blizini mjesta gdje se divljač okuplja, na mjestima stalnih prolaza, u blizini hranilišta i vode. Za područje se preporučuje izrada visećih solila, koja se najlakše održavaju, a mogućnost zaraze je minimalna.
Od objekata koji će služiti uzgoju, zaštiti i održivom korištenju populacija divljači u posmatranom obuhvatu, predlaže se izgradnja:
- -10 hranilišta za srne
- -10 visećih solila
- -7 osmatračnica
- -20 oznaka "zabranjen lov".
Uz obezbjeđenje potrebne infrastrukture treba organizovati posmatranje životinja: mini ekskurzije, foto-lov, naučno-edukativni seminari i sl.
Predatorima (vuk, lisica, kune) u području posmatranja treba gazdovati veoma pažljivo. U slučaju šteta, bolesti i sl. intervenisati regulacijom brojnosti.
Sa aspekta upravljanja populacijama divljih životinja u području posmatranja neophodno je:
- -izvršiti detaljnu inventarizaciju područja: utvrditi recentnu brojnost pojedinih vrsta, starosnu i polnu strukturu krupne divljači, prisustvo kao i lokalitet zadržavanja;
- -na osnovu naprijed utvrđenih podataka izraditi program (dinamiku) razvoja i korištenja populacija pojedinih vrsta;
- -uspostaviti konstantan monitoring divljih životinja u području, a posebno ugroženih vrsta;
- -uklanjati štetočine (psi i mačke lutalice) iz područja;
- -ragulisati pravo ispaše stoke u području, sakupljanje ljekovitog bilja, gljiva i šumskog voća;
- -educirati lokalno stanovništvo kao i u širem okruženju u pogledu značaja očuvanja životinjskih vrsta.
Poljoprivredna zemljišta-nešumski ekosistemi
U granicama predmetnog obuhvata površine nešumskih ekosistema koje se po osnovu vrijednosti flornih elemenata moraju štititi i površine, čije se korištenje usmjerava za neki od oblika poljoprivredne proizvodnje, teško se mogu razgraničiti bez dodatnih terenskih istraživanja i grafičkog prikazivanja vrijednosti koje nesporno doprinose i daju prostoru vrijednost objekta prirodnog naslijeđa.