Odluka o usvajanju elaborata o integraciji Univerziteta u Sarajevu
ODLUKU
O USVAJANJU ELABORATA O INTEGRACIJI UNIVERZITETA U SARAJEVU
Član 1.
Usvaja se Elaborat o integraciji Univerziteta u Sarajevu koji je sastavni dio ove Odluke.
Član 2.
Zadužuje se Ministarstvo obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo da u saradnji sa Univerzitetom u Sarajevu osigura kraće rokove za realizaciju aktivnosti u vezi sa realizacijom faza integracije Univerziteta u Sarajevu, u odnosu na rokove predložene u Elaboratu, kako bi se integracija okončala do kraja decembra 2010. godine.
Član 3.
Usvajanjem Elaborata iz tačke 1. ove Odluke i budžeta Kantona Sarajevo za 2010. godinu, Ministarstvo obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo u ime Vlade Kantona Sarajevo, potpisat će ugovor sa Univerzitetom u Sarajevu u kojem će se precizirati rokovi i obaveze ugovornih strana.
Član 4.
Sredstva za realizaciju integracije Univerziteta u Sarajevu osigurat će se u budžetu Kantona Sarajevo za 2010. godinu putem Ministarstva obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo u iznosu od 2.000.000,00 KM.
Član 5.
Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".
ELABORAT O INTEGRACIJI UNIVERZITETA U SARAJEVU
Sadržaj ELABORATA:
UVOD
- 1.CILJ
- 2.RESURSI
2.1. Studenti
2.2. Akademsko osoblje
2.3. Prostor
2.4. Finansije
- 3.UPRAVLJANJE
3.1. Menadžment
3.2. Shema upravljanja integriranog UNSA
3.3. Organizacija UNSA
3.4. Generalni sekretar
3.5. Kabinet rektorata
3.6. Poslovni procesi pri upravljanju Univerzitetom
3.7. Administracija
3.8. Prostor za Rektorat
3.9. Akademska mreža i informatizacija
3.10. Distribuirane mreže
- 4.KOLABORACIJSKI SISTEMI
- 5.ICT BAZIS INTEGRIRANOG UNIVERZITETA
5.1. Uvođenje informacionih sistema
5.2. Preporuke za korisnički interfejs
5.3. Preporuke za servere
5.4. Strategija integracije
5.5. Portali
- 6.ZAKLJUČAK
6.1. Objedinjen i jedinstven temelj IS
6.2. Strategija "mršav" klijent
6.3. Politika podataka (Data policy)
6.4. Promjena kulture ponašanja i rada
- 7.KADROVSKA OSPOSOBLJENOST MINISTARSTVA OBRAZOVANJA I NAUKE KANTONA SARAJEVO
- 8.NASTAVA
8.1. Stepeni obrazovanja prema Bolonjskom procesu
8.2. Definiranje procedura
8.3. Naučnoistraživački i umjetničkoistraživački rad
8.4. Matične oblasti
8.5. Međunarodna saradnja
- 9.REKAPITULACIJA - SA ZAKLJUČCIMA
- 10.POJMOVNIK
- 11.PRILOZI
Broj 01-05-30322/09
30. decembra 2009. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Skupštine Kantona Sarajevo
Dr. Denis Zvizdić, s. r.
UVOD
Integracija-reorganizacija Univerziteta u Sarajevu proizašla je iz potrebe da se postigne kompatibilnost s uobičajenom organizacijom evropskih univerziteta na način kako je promoviraju Bolonjska deklaracija, Lisabonska konvencija i ministarske konferencije zemalja potpisnica Bolonjske deklaracije, te procesi njihove implementacije. Bosna i Hercegovina je, prihvatanjem ovih dokumenata, obavezala svoje univerzitete da im se prilagode.
U 60 godina postojanja, Univerzitet u Sarajevu je postigao krupne rezultate i dostigao visoki stepen zrelosti. Njegovi fakulteti/akademije razvili su visoki stepen samoinicijative, zasnovane na motivaciji nastavnog kadra da se kroz naučno/umjetničko istraživački i stručni rad uvećaju prihodi fakulteta/akademija iznad onih koje se ostvaruju kroz budžet. Visina vanbudžetskih prihoda se razlikuje i kreće od nekoliko procenata pa do 300%. Zbog toga se mora sačuvati dostignuta motivacija, izbjegavanjem centralizacije koja bi djelovala porazno ne samo na finansijsku motivaciju, nego i na druge razvojne faktore visokog obrazovanja.
Druga bitna odrednica integracije-reorganizcije treba biti postupnost uvođenja promjena koje se odnose na procese zajedničkih funkcija Univerziteta, a to su: pravni status, primjena standarda, kompatibilnost finansijskog sistema, kompatibilnost informatičke infrastrukture za finansijski sistem, sistem studentskih službi i sistem ljudskih resursa, matičnost organizacionih jedinica i politika osiguranja sistema kvaliteta.
Najznačajniji institucionalni problemi koji su uočeni od strane UNSA su:
- -nepostojanje strategije visokog obrazovanja,
- -odsustvo dugoročne institucionalne vizije i realnog srednjoročnog i dugoročnog planiranja,
- -nedostatak potrebnog nivoa upravljanja sistemom kvaliteta,
- -neodgovarajuća starosna struktura nastavnog osoblja,
- -zastario menadžerski pristup (npr. u prikupljanju i korištenju podataka),
- -nedovoljna profesionalna motiviranost studenata, nastavnog i nenastavnog osoblja,
- -odsustvo kohezivnog identiteta univerzitetske zajednice među osobljem i studentima,
- -nepostojanje procedura za utvrđivanje institucionalne i pojedinačne odgovornosti za očigledne nedostatke,
- -nedovoljno inoviranje NPiP u smislu njihove modernizacije i optimalizacije
- -upravljanje ljudskim resursima,
- -nedovoljan stepen efikasnosti studiranja,
- -nedostatna sredstva i nužna infrastruktura za obavljanje NI/UI rada
- -nedostatak "orijentacije ka klijentu" u pogledu saradnje sa zainteresiranim stranama i lokalnom zajednicom, uključujući njegovanje vještina, sposobnosti i relevantnih znanja koja omogućavaju zapošljavanje.
1. CILJ
1.1. Vizija
Ideja o "Evropi znanja" danas je široko rasprostranjena kao nezamjenjiv činilac sveukupnog društvenog i individualnog ljudskog razvoja. Kao takva, ona usporedo sa sviješću o zajedničkim vrijednostima i pripadanju jedinstvenom kulturnom prostoru, ima snagu koja obogaćuje pravo građana Evrope da se suoče sa izazovima novog milenija.
Važnost obrazovanja i saradnje u razvoju i jačanju stabilnih, mirnih i demokratskih društava je sveobuhvatno priznata kao najvažniji činilac, posebno u svjetlu situacije u jugoistočnoj Evropi.
Na temelju savremenih evropskih principa bit će provedena reformska integracija Univerziteta u Sarajevu u duhu načela Bolonjske deklaracije, čime se želi potvrditi da Kanton Sarajevo i Bosna i Hercegovina kroz sistem visokog obrazovanja razvijaju visok nivo kulturološke svijesti građana, ali i otvaraju mogućnosti novog tržišta visokoobrazovnog kadra Evrope i svijeta.
Uvažavajući akademske slobode i dugogodišnju tradiciju, integrirani UNSA će postati jedan od vodećih univerziteta u regiji sa značajnim ekonomskim performansama zasnovanim na primjeni međunarodnih normi sistema upravljanja kvalitetom.
Uz najveći izbor novih i obnovljenih akreditiranih studijskih programa, visoki potencijal angažiranog osoblja, razvijenu međunarodnu saradnju, integrirani UNSA će kroz povezivanje studija sa istraživanjem i praksom postati još atraktivniji za domaće i strane studente.
U svom radu UNSA će nastojati da obezbijedi referentne, profitabilne međunarodne programe i projekte čime će snažiti saradnju sa privrednim sektorom i utjecati na kreiranje ambijenta za brže zapošljavanje vlastitog visokoobrazovnog kadra. Time će postati veoma poželjan partner privrednih i drugih organizacija, čime će dati puni doprinos sistemskom razvoja društva u cjelini.
1.2. Izjava/statement
Potvrđujući opće principe i standarde Bolonjske deklaracije integrirani UNSA će u području visokog obrazovanja uskladiti svoju politiku i u narednom periodu kontinuirano raditi na postizanju ciljeva od primarne važnosti za proširenje evropskog prostora visokog obrazovanja na prostor kojeg obuhvata Bosna i Hercegovina. Uvođenjem i implementacijom principa i standarda Bolonjske deklaracije u zakonskim, nastavnim, naučnim i drugim procedurama, kontinuirano će se ostvarivati uvjeti da integrirani UNSA stekne eksternu akreditaciju i time zauzme značajnu lidersku poziciju u procesima euro-integracija visokog obrazovanja jugoistoka Evrope.
1.3. Osnovni ciljevi integriranog Univerziteta
Integracija UNSA treba da zadovolji osnovne elemente racionalnog i funkcionalnog UNSA koji u nastavno, naučno, istraživačko-umjetničkom procesu mora biti efikasna i autonomna visokoškolska ustanova.
Da bi ovo realizirali neophodno je nastaviti sa procesom integracije, koji pored dosadašnjih zajedničkih-integrativnih funkcija (primjer integrirane studentske službe, izbori u akademska zvanja, doktorati nauka i dr.) treba da integriše i ljudske resurse, prostor, finansije, biblioteke i dr..
Integracija treba da zadovolji "piramidalnu formu" koja će omogućiti nesmetan i konzistentan, ali i efikasan protok informacija i procedura.
To dalje podrazumijeva da su sve buduće organizacione jedinice/VŠU treba da zadrže odgovarajući stepen neupitne autonomije, koja će ujedno biti podrška svim procesima u funkciji samostalne organizacione jedinice/VŠU i podrška razvoju UNSA u cjelini.
U ovakvom političkom, ekonomskom i društvenom ambijentu, organizacione jedinice, kao i UNSA u cjelini trebaju biti još više prisutni na domaćem i međunarodnom tržištu rada.
Ovakav pristup treba da bude podsticaj za realizaciju domaćih i međunarodnih projekata i odgovarajuće finansijske dobiti kojom će isključivo raspolagati izvršioci ovih aktivnosti, to znači garanciju da vanbudžetski prihodi ostaju organizacionim jedinicamaĐVŠU, a koja će se trošiti u skladu sa propisima koje donesu UNSA, Kanton i država.
Integracija mora obezbijediti da konačan rezultat bude naš vrhunski referentan nastavnik i saradnik, student prihvaćen od tržišta rada i akademske zajednice za nastavak studija, validna i prepoznata diploma, te svi procesi usklađeni za sistemom osiguranja kvalitete interno i eksterno priznatu, kao i obezbjeđene mehanizme za njenim upravljanjem.
Navedene ciljeve smo dodatno definisali u nastavku teksta kroz prijedlog sadržaja i izvode iz nekih dokumenata koji se odnose na ovu problematiku.
Generalni (strateški) cilj proizlazi iz postojećeg pravnog okvira kojeg pruža Zakon o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 43/08), a koji je u primjeni na području Kantona Sarajevo.
1.3.1. Sistematičnim načinom rada faznog karaktera cilj je izvršiti integraciju osnovnih funkcija Univerziteta u Sarajevu koje se odnose na:
a. domen realizacije nastavno - naučnih planova i programa
b. domen poslovanja i finansija
c. domen administracije
d. domen politike kvaliteta
e. domen pravnih poslova
f. domen razvoja nauke
g. domen ljudskih resursa
h. domen budućih pravca razvoja Univerziteta
1.4. Povezivanje ključnih funkcija organizacionih jedinica
Funkcije Univerziteta će se povezati kroz funkcije organizacionih jedinica sa funkcijama sektora i odjela smještenim unutar Rektorata Univerzitet u Sarajevu, u daljnjem tekstu centralne jedinice na bazi savremenih informacionih tehnologija kroz:
- -Povezivanje funkcije upravljanja ljudskim resursima između organizacionih jedinica sa centralnom jedinicom
- -Uspostavljanje i povezivanje finansijskih tokova organizacionih jedinica i centralne jedinice kroz sistem trezorskog poslovanja, a prema mogućem odgovarajućem modelu (gašenje pravnog subjektiviteta fakulteta, provođenje diobenog bilansa, prijenos ovlasti na Univerzitet, uspostavljanje podračuna organizacionih jedinica i sl.)
- -Povećanja fleksibilnost između obima predavanja pojedinca i naučno-istraživačkog rada sa mogućnošću ostvarivanja norme rada na cijelom Univerzitetu
- -Uspostavljanje jedinstvenih kriterija za pružanje usluga u regionalnim centrima širom Bosne i Hercegovine; tamo gdje su uslovi pogodni za saradnju sa poslodavcima sa akcentom na to da kvalitet obrazovanja ima prednost nad kratkoročnom tržišnom zaradom (dio sredstava ostavarivat će angažovani kadar, a dio univerzitet).
- -Povezivanje razvojnog i istraživačkog rada organizacionih jedinica sa privrednim organizacijama i institutima
- -Osiguranje visokokvalitetnog rada sistema informacionih tehnologija Integriranog Univerziteta (baze podataka, elektronska biblioteka, bolji pristup izvorima informacija i sl.)
- -Formiranje fonda za investicije u vrhunsku istraživačku opremu i njenu koncentraciju u specijaliziranim infrastrukturnim istraživačkim centrima Univerziteta,
- -Povezivanje razvojnih funkcija organizacionih jedinica sa funkcijama razvojnog odjela unutar centralne jedinice (servisa za projekte vezane za EU, inovacije i razvoj koji će funkcionirati kao univerzitetski inkubator te olakšati brže i efikasnije spajanje sa korisnicima istraživanja i prijenos znanja na liniji Univerzitet - korisnici)
- -Povezivanje funkcija organizacionih jedinica sa funkcijama Univerzitetskog servisa za transfer tehnologija, tj. "ureda za patente".
1.5. Podciljevi
1.5.1. Kreiranje pravnog ambijenta za razvoj visokog obrazovanja Kantona Sarajevo i priključenje Bosne i Hercegovine Evropskom prostoru visokog obrazovanja i nauke do 2010. godine.
1.5.2. Unapređenje Bolonjskog procesa i reforme visokog obrazovanja na Univerzitetu u Sarajevu sa osvrtom na zapošljavanje visokoobrazovanog kadra na tržištu rada
- a)Akreditiranje i certificiranje visokoškolskih ustanova Kantona Sarajevo - osiguranje kvaliteta u visokom obrazovanju, saradnja sa Agencijom za osiguranje kvaliteta, Centrom za informisanje i priznavanje diploma i Ministarstvom civilnih poslova BiH.
- b)Realizacija pitanja iz nadležnosti ovih agencija koji proizilaze iz Zakona o visokom obrazovanju Bosne i Hercegovine i Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo vezanih za planove i akreditiranje visokoškolskih ustanova u odnosu na međunarodne standarde, (ENQA ISO..)
- c)Realizacija i uspješan postupak akreditacije Integriranog Univerziteta u Sarajevu i organizacionih jedinica Univerziteta (interna i eksterna evaluacija).
1.6. Uspostavljanje sveobuhvatnog sistema nadzora i osiguranja kvaliteta
Univerzitet koristi veliki broj instrumenata za nadzor i osiguranje kvaliteta koje je potrebno podržati i uvezati sa integriranim sistemima godišnjeg planiranja rada, ovjere rezultata, izvještavanja, nagrađivanja i podjele sredstava. Na ovaj način će se pojačati kultura kvaliteta u svim organizacionim dijelovima. Stoga će Univerzitet osigurati:
- -Uspostavljanje ureda za kvalitet na nivou Univerziteta
- -Provođenje interne i eksterne evaluacije
- -Provođenje samo-ocjenjivanja kao osnove za eksternu evaluaciju u relevantnim segmentima,
- -Dobijanje međunarodne akreditacije za organizacione jedinice i njihove nastavno-naučne programe,
- -Vršiti obuku predavača za savremeni rad u obrazovanju,
- -Usavršiti pojedine instrumente za nadzor i osiguranje kvaliteta, kao što su ankete, studenata, procedure habilitacije, obuka i savjetovanje za predavače, upošljavanje, procjenu ostvarenja administrativnog osoblja, godišnje konferencije o kvalitetu i slično,
- -Uspostaviti sistem studentskog tutorstva i davanja smjernica u razvoju karijere,
- -Uspostaviti sistem kvaliteta koji će jasno definirati odgovornosti pojedinaca i raspored aktivnosti na nivou Univerziteta i njegovih članova,
- -Povezati sistem kvaliteta sa sistemima planiranja, izvještavanja, nagrađivanja i administracije pri Univerzitetu,
- -Javno izvještavati o postignutim rezultatima,
- -Obezbjeđenje potrebnih kadrovskih i drugih pretpostavki za realizaciju ovakve vrste strateških aktivnosti.
2. RESURSI
2.1. Studenti
Potrebno je ostvariti viši stepen saradnje sa srednjim školama, bolju promociju NPiP, jasnu upisnu politiku, jedinstveni prijemni ispit na UNSA, atraktivnije NPiP, optimalan broj studenata, bolji odnos sa tržištem rada i savjetovalištem za studente. U cjelini treba omogućiti veću prolaznost studenata, mogućnost zapošljavanja i razvoj karijere. U praksi bi to značilo uspostaviti formalnu i neformalnu saradnju sa poslodavcima i akterima u procesu, identificirati pokazatelje učinka, uspostaviti ciljeve za ostvarenje unapređenja, uvesti nagrade, sankcije i mjere kojima će omogućiti dostizanje zadatih performansi u potrebnom vremenu.
Pokazatelji učinka trebaju se ogledati u odnosu ponude i potražnje studijskih programa, stepenu zaposlenosti završenih studenata, stopi odustajanja od studija/završetka studija, omjeru teoretske i praktične dužine studiranja i rezultatima evaluacije provođenja NPiP.
Kao moguća sredstva za ispunjenje ovih ciljeva koristiti analizu tržišta. Potrebno je identificirati ključne sektore/predmete u koje će se ulagati i koji će se razvijati kao centri kvaliteta, te izraditi standardizirani paket za prikupljanje i praćenje relevantnih podataka, formulirati relevantne ciljeve u Strateškom dokumentu Univerziteta i odrediti rokove za njihovo ostvarivanje. Izraditi strategiju komunikacije sa vanjskim sudionicima u procesu, formirati savjetodavni odbor s poslodavcima (javni i privatni sektor), objasniti poslodavcima koji su ciljevi Univerziteta i dobiti njihovu podršku. Pored toga potrebno je formirati centar za razvoj karijere studenata, osigurati stipendije i stažiranje; odnose s javnošću usmjeriti ka izgradnji karijere, uvesti praćenje napredovanja studenata na nivou cijelog Univerziteta (statistički podaci), uvesti poticaje za fakultete s visokom stopom uspjeha studenata i poticaje za najuspješnije studente.
Potrebne aktivnosti: izvršiti daljnju doradu aplikativne baze podataka i softvera "Integrirane studentske službe UNSA - ISSS-a", koja je u primjeni od 2005. godine i putem koje se vrši kompletan rad studentskih službi i saradnja sa studentima, on-line prijave ispita, uvjerenja, testova i sl., izdavanje diploma i dodatka diplomi za sve studente Univerziteta. Potrebno je izraditi projekt dodatka aplikativne baze i softvera koji će omogućiti vršenje svih ostalih potrebnih funkcija.
Rok za izradu projekta nadgradnje aplikativne baze i softvera ISSS-a: 6 mjeseci
Potrebna sredstva: 30.000 KM
Rok za izradu nadogradnje aplikativne baze: 1 godina
Potrebna sredstva: 150.000 KM (jer već postoji izrađena osnovna aplikativna baza)
Rok za potpunu implementaciju: 1,5 godina
2.2. Akademsko osoblje
Potrebno je uvesti jasne procedure i uvjete u pogledu izbora, procedure za utvrđivanje referentnosti,-registar akademskog osoblja i registar publikacija koje su na UNSA uvjet za izbor i uspostaviti edukaciju kroz stalna savjetovanja, seminare, simpozije, pedagoške i druge oblike edukacije.
UNSA je 1991. godine imao 1640 nastavnika i saradnika. 1993. godine taj broj je iznosio 680, a danas je na Univerzitetu 1302 nastavnika i saradnika sa punom normom. Broj redovnih studenata je 1991. godine bio 22.000, a danas je taj broj 32.000. Prema Standardima i normativima za obavljanje djelatnosti visokog obrazovana neophodno je obezbijediti dodatni broj akademskog osoblja od 808 nastavnika i saradnika sa punom normom.
Rok za izradu projekta aplikativne baze ljudskih resursa i upravljanja ljudskim resursima na UNSA: 6 mjeseci
Potrebna sredstva: 50.000 KM
Rok za izradu aplikativne baze: 1 godina
Potrebna sredstva: 250.000 KM
Rok za potpunu implementaciju (uključujući i obuku): 2 godine
2.3. Prostor
Nužno je uspostaviti mehanizam racionalnog korištenja prostora i objedinjavanja zajedničkih resursa. Nastaviti realizaciju projekta Kampusa Univerziteta, čime bi se obezbijedio neophodan prostor organizacionim jedinicama koje su u ratu ostale bez zgrade ili će bez zgrade ostati u procesu restitucije.
Što se tiče vlasništva nad nekretninama i objektima stanje je neuređeno i potrebno bi bilo izvršiti objedinjavanje evidencija po svakoj članici UNSA posebno. Organizacione jedinice ne mogu biti direktni vlasnici nekretnina, jer neće imati pravni subjektivitet, nego im se iste povjeravaju samo na upravljanje (prema važećim zakonskim propisima). Na ovaj način bi se potakla zakonski propisana samostalnost i integritet UNSA, te univerziteta i njihovih članica uopće. Radi se o dugotrajnom procesu, s obzirom na relativno nizak nivo uređenosti i ažurnosti zemljišno-knjižnog stanja.
Rok za izradu projekta aplikativne baze "Zajednička služba-zajednički resursi
UNSA": 6 mjeseci
Potrebna sredstva: 50.000 KM
Rok za izradu aplikativne baze: 1 godina
Potrebna sredstva: 200.000 KM
Rok za potpunu implementaciju (uključujući i obuku): 2 godine
2.4. Finansije
Neophodno je propisati tačne procedure finansiranja UNSA i organizacionih jedinica, a posebno u pogledu budžetskih i vlastitih prihoda koji ostaju VŠU, osim dogovorenog procenta koji bi išao za zajedničke potrebe UNSA. Neophodno je utvrditi realnu cijenu koštanja studija i sredstava koja se izdvajaju za jednog redovnog studenta za jednu akademsku godinu. Univerzitet je 1984. godine dobivao od države iznos ekvivalentan 6.800 KM po jednom redovnom studentu, a danas dobiva iznos od 1.500 KM po jednom redovnom studentu.
UNSA i organizacione jedinice se finansiraju na dva načina i to: kroz izdvajanje dijela budžetskih sredstava od strane osnivača i samofinansiranjem kroz nastavne, naučne, umjetničke i stručne aktivnosti. Budžetska sredstva se odobravaju iz okvira budžeta Kantona Sarajevo.
Za organizacione jedinice UNSA raspodjela budžetskih sredstava trebala bi se vršiti prema dosadašnjem načinu kako to danas čini Ministarstvo obrazovanja i nauke, a na osnovu evidencije o stalno zaposlenim i angažovanim spoljnim saradnicima u određenoj akademskoj godini. Ministarstvo obrazovanja i nauke sredstva bi doznačavalo u redovnim mjesečnim dotacijama Rektoratu UNSA, koji bi ova sredstva u dobijenom iznosu transferirala organizacionim jedinicama.
Sredstva u dotaciji za pojedini mjesec treba da se obračunavaju na osnovu sljedećih elemenata:
- -Koeficijenti za obračun sredstava za plaće zaposlenih na osnovu Odluke Vlade Kantona Sarajevo kojom su utvrđeni koeficijenti za obračun plaća zaposlenika na visokoškolskim ustanovama i naučnoistraživačkim institutima koji se finansiraju iz Budžeta Kantona Sarajevo;
- -Osnovice za obračun plaće;
- -Naknada za topli obrok po radnom danu;
- -Naknada za prijevoz za uposlenike koji ostvaruju pravo na naknadu prema važećim propisima;
- -Sredstva za materijalne troškove: 10% sredstava obračunatih za bruto plaće i naknade spoljnim saradnicima, izuzev Rektorata Univerziteta kod kojeg se za obračun sredstava za materijalne troškove primjenjuje procent od 30% na sredstva obračunata za plaće zaposlenih i naknade spoljnim saradnicima.
U pogledu odnosa i strukture vlastitih i budžetskih prihoda vidljivo je da se ovaj odnos u posljednjih 5 godina kreće u razmjeri 38% vlastitih naspram 62% budžetskih prihoda a o čemu je već izrađena detaljna analiza. Postoje velika odstupanja između pojedinih grupacija u pogledu odnosa i visine vlastitih i budžetskih prihoda.
Tabela 1. Pregled ukupnog Budžeta UNSA sa strukturom prihoda: budžetski (kanton/entitet/država) i vlastiti (školarine, usluge, projekti, najam, donacije i ostalo) prihodi
|
Godina |
Ukupan Budžet UNSA |
Budžetski prihodi |
% budžetskih prihoda |
Vlastiti prihodi |
% vlastitih prihoda |
|
2004. |
62.816.127,07 |
33.212.588,00 |
52,87% |
29.603.539,07 |
47,13% |
|
2005. |
68.877.623,69 |
35.408.846,00 |
51,41% |
33.468.777,69 |
48,59% |
|
2006. |
73.970.597,00 |
38.410.815,00 |
51,93% |
35.559.782,00 |
48,07% |
|
2007. |
85.480.769,00 |
45.626.770,00 |
53,38% |
39.853.999,00 |
46,62% |
|
2008 |
109.000.000,00 |
61.148.424,00 |
56,10% |
47.851.576,00 |
43,90% |
Međutim, učešće budžetskih i vlastitih prihoda u strukturi budžeta pojedinih visokoškolskih ustanova (fakulteta i akademija) nije ujednačeno sa općom slikom Univerziteta. Poređenja radi, u 2007. godini omjer budžetskih i vlastitih prihoda po pojedinim grupacijama viskoškolskih ustanova je izgledao ovako:
|
Grupacija |
Omjer budžetski prihodi: vlastiti prihodi |
Učešće budžeta grupacije u ukupnom budžetu UNSA |
|
Društvene nauke |
29: 71 |
30,86 % |
|
UNSA |
53: 47 |
100% |
|
Medicinske nauke |
55: 45 |
22,13% |
|
Humanističke nauke |
63: 37 |
15,07% |
|
Tehničke nauke |
64: 36 |
13,00% |
|
Prirodne i biotehničke nauke |
67: 33 |
13,08% |
|
Umjetnost |
93: 7 |
5,86 % |
Tabela 2. Pregled omjera budžetskih i vlastitih prihoda i učešća u ukupnom budžetu UNSA po grupacijama, 2007. godina
Iz tabele 2. je vidljivo da najveći procenat vlastitih sredstava, a što predstavlja ujedno i oko 21% ukupnog budžeta Univerziteta u Sarajevu, ostvaruju društvene naukeEkonomski fakultet, Pravni fakultet, Fakultet kriminalističkih nauka i Fakultet političkih nauka., a preko 65 % tih vlastitih prihoda fakulteti društvenog smjera stiču na osnovu naplate školarina na dodiplomskom i postdiplomskom studiju, tj. studiju prvog i drugog ciklusa. Ovo se može dovesti u direktnu vezu sa velikim brojem vanrednih i tzv. "paralelnih" redovnih studenata na fakultetima društvenog usmjerenja, a koji plaćaju troškove školarine vlastitim sredstvima.
U strukturi rashoda Univerziteta u Sarajevu najznačajniju stavku imaju plaće zaposlenih (nastavnog osoblja i administracije). U sljedećoj tabeli dat je pregled ukupnog rashoda Univerziteta (bez dva fakulteta koji nisu dostavili nikakve podatke o rashodima), s posebnim osvrtom na dio koji se odnosi na plate za period 2004. - 2008. godina. Za pretpostaviti je da se također značajan dio rashoda iz kategorije "ostali rashodi" odnosi na autorske honorare, što se ne može precizno očitati iz dostavljenih podataka.
|
Godina |
Ukupan rashod UNSA |
Rashod za plaće |
% rashoda za plaće |
|
2004. |
62.985.031,34 |
30.742.252,75 |
48,81% |
|
2005. |
68.805.939,21 |
32.820.682,27 |
47,70% |
|
2006. |
73.544.641,18 |
35.051.820,00 |
47,66% |
|
2007. |
85.772.425,97 |
42.560.114,00 |
49,62% |
|
2008. |
103.899.173,00 |
55.144.441,00 |
53.07% |
Tabela 3. Ukupni rashodi Univerziteta u Sarajevu sa akcentom na rashod za plaće
Udio plaća u ukupnom rashodu varira od grupacije do grupacije. Kao primjer, navodimo 2007. godinu.
|
Grupacija |
Ukupni rashodi grupacije |
Rashod za plaće |
% rashoda za plaće |
|
Društvene nauke |
26.946.672,97 |
10.158.520,00 |
37,70% |
|
UNSA |
85.772.425,97 |
42.560.114,00 |
49,62% |
|
Tehničke nauke |
11.722.143,00 |
5.921.856,00 |
50,52% |
|
Prirodne i biotehničke nauke |
10.800.916,00 |
5.465.874,00 |
50,61% |
|
Medicinske nauke |
18.556.185,00 |
9.897.446,00 |
53,34% |
|
Humanističke nauke |
12.707.125,00 |
7.800.029,00 |
61,38% |
|
Umjetnost |
5.039.384,00 |
3.316.390,00 |
65,81% |
Tabela 4. Ukupni rashodi po grupacijama UNSA sa akcentom na rashod za plaće za 2007. godinu
Pri tom su javna sredstva i dalje gotovo u potpunosti namijenjena za plaće zaposlenih, što je vidljivo iz sljedeće tabele.
|
Godina |
Budžetski prihodi |
Rashod za plaće |
% rashoda za plaće u odnosu na budžetska sredstva |
|
2004. |
33.212.588,00 |
30.742.252,75 |
92,56% |
|
2005. |
35.408.846,00 |
32.820.682,27 |
92,69% |
|
2006. |
38.410.815,00 |
35.051.820,00 |
91,26% |
|
2007. |
45.626.770,00 |
42.560.114,00 |
93,28% |
|
2008. |
61.148.424,00 |
55.144.441,00 |
90,18% |
Tabela 5. Učešće rashoda za plaće u ukupnim prihodima iz javnog budžeta namijenjenog za visoko obrazovanje
U sljedećoj tabeli dat je pregled učešća investicija (razvrstano po segmentima: kadrovi, oprema i zgrade/objekti) u ukupnoj strukturi rashoda Univerziteta.
|
Godina |
Ukupan rashod UNSA |
Ukupno investicije |
%za investicije |
Kadrovi |
%za kadrove |
Oprema |
%za opremu |
Zgrade |
%za zgrade |
|
2004. |
62.985.031,34 |
2.558.014,47 |
4,06% |
282.422,00 |
0,45% |
1.865.753,88 |
2,96% |
409.838,59 |
0,65% |
|
2005. |
68.805.939,21 |
3.108.697,94 |
4,52% |
400.118,00 |
0,58% |
2.369.634,50 |
3,44% |
338.945,44 |
0,49% |
|
2006. |
73.544.641,18 |
2.954.675,18 |
4,02% |
297.134,39 |
0,40% |
2.015.303,00 |
2,74% |
642.237,79 |
0,87% |
|
2007. |
85.772.425,97 |
4.343.171,97 |
5,06% |
331.841,00 |
0,39% |
2.614.595,00 |
3,05% |
1.396.735,97 |
1,63% |
|
2008. |
103.899.173,00 |
4.750.900,00 |
4,57% |
277.617,00 |
0,27% |
2.275.370,00 |
2,19% |
2.197.913,00 |
2,12% |
Tabela 6. Pregled investicija u strukturi rashoda UNSA
Iz tabele 6. može se uočiti da je udio ukupnih investicija u rashodima Univerziteta između 4% i 5%. Najmanje investicije su u razvoj vlastitog kadra, i u petogodišnjem periodu one bilježe značajan procentualni pad, dok investicije u objekte rastu.
Situacija prema grupacijama u 2007. godini je odslikana u Tabeli 7.
|
Grupacija |
% za ukupne investicije |
%za kadrove |
%za opremu |
%za zgrade |
|
Tehničke nauke |
7,79% |
0,43% |
2,55% |
4,81% |
|
Društvene nauke |
5,11% |
0,84% |
3,77% |
0,50% |
|
Medicinske nauke |
5,10% |
0,00% |
2,48% |
2,62% |
|
UNSA |
5,06% |
0,39% |
3,05% |
1,63% |
|
Prirodne i biotehničke nauke |
4,69% |
0,09% |
3,97% |
0,64% |
|
Humanističke nauke |
4,32% |
0,37% |
2,84% |
1,11% |
|
Umjetnost |
1,02% |
0,00% |
1,02% |
0,00% |
Tabela 7. Pregled investicija u strukturi rashoda po grupacijama za 2007. godinu
Uočljivo je da značajnija ulaganja u razvoj kadrova ima samo grupacija društvenih nauka, dok su ta ulaganja zanemariva, odnosno nema ih nikako, kada su u pitanju grupacije prirodnih, biotehničkih i medicinskih nauka i umjetnosti.
Finansiranje naučnoistraživačkog rada bilježi porast u posljednjim godinama, a taj porast je najznačajniji u "neparnim" godinama, kada konkurse za sufinansiranje naučnoistraživačkih projekata objavljuju kantonalno i federalno ministarstvo obrazovanja i nauke. Najveći dio javnih sredstava dodjeljuje se putem javnih konkursa za sufinansiranje naučnoistraživačkog rada koje objavljuju Ministarstvo obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo (2003., 2005. i 2007. godine) i Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke (2001., 2003., 2005., 2007. i 2008. godine), ali i druga ministarstva (Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivede i šumarstva, Federalno ministarstvo energije, industrije i rudarstva i sl.).
Zbog nekompletnosti podataka za 2008. godinu i nemogućnosti da se naprave realne procjene, u sljedećoj tabeli dat je pregled visine finansiranja naučnoistraživačkog i umjetničkoistraživačkog rada za period 2004. - 2007. godina.
|
Godina |
Ukupan Budžet UNSA |
Budžet za NIR/UIR |
% za NIR/UIR |
|
2004. |
62.816.127,07 |
896.525,00 |
1,43% |
|
2005. |
68.877.623,69 |
1.678.743,00 |
2,44% |
|
2006. |
73.970.597,00 |
1.297.261,00 |
1,75% |
|
2007. |
85.480.769,00 |
2.391.315,95 |
2,80% |
Tabela 8. Pregled izdvajanja za finansiranje NIR/UIR-a
Situacija po grupacijama u 2007. godini je izgledala ovako:
|
Grupacija |
Ukupan budžet |
Budžet za NIR/UIR |
%za NIR/UIR |
|
Prirodne i biotehničke nauke |
11.179.873,00 |
1.411.193,95 |
12,62% |
|
Tehničke nauke |
11.111.510,00 |
627.713,00 |
5,65% |
|
UNSA |
85.480.769,00 |
2.391.315,95 |
2,80% |
|
Humanističke nauke |
12.884.143,00 |
151.137,00 |
1,17% |
|
Medicinske nauke |
18.920.931,00 |
87.467,00 |
0,46%o |
|
Umjetnost |
5.009.169,00 |
21.000,00 |
0,42% |
|
Društvene nauke |
26.375.143,00 |
92.805,00 |
0,35% |
Tabela 9. Pregled izdvajanja za finansiranje NIR/UIR-a po grupacijama, 2007. godina
Iz tabele 9. vidljivo je da se veliki dio novca za finansiranje NIR-a izdvaja na fakultetima prirodnih, biotehničkih i tehničkih nauka, a najmanja izdvajanja su na fakultetima medicinskih i društvenih nauka i umjetnosti. Ova tabela, zajedno sa prethodnim, pokazuje da se na grupaciji društvenih nauka od 55% ukupnih preostalih rashoda (kada se izuzmu plaće i investicije) gotovo ništa ne ulaže u razvoj NIR-a. S druge strane, grupacije prirodnih i biotehničkih nauka i tehničkih nauka, iako s gotovo 3 puta manjim budžetom od budžeta grupacije društvenih nauka, ulažu znatno više sredstava u NIR.
Struktura ukupnog prihoda UNSA-2008. godina
Iz dijela vlastitih prihoda organizacionih jedinica finansirale bi se zajedničke aktivnosti na nivou UNSA, o čemu bi prijedloge donosilo Vijeće Univerziteta, a u konačnici odobravao Senat i Upravni odbor Univerziteta. Radi se npr. o savjetovanjima, seminarima, simpozijumima, odnosno aktivnostima permanentnih edukacija iz oblasti kvaliteta, unaprijeđenje karijere nastavnika, usvajanja pedagoških metoda, revizorskim aktivnostima, zajedničkim promocijama, kulturnim i sportskim aktivnostima i si. Ove aktivnosti finansirale bi organizacione jedinice direktno i godišnje bi se za ove aktivnosti izdvajao određeni procent vlastitih prihoda u iznosu od 10% u odnosu na cjelokupan budžet pojedine organizacione jedinice. Ova ukupna sredstva na nivou Univerziteta činila bi odgovarajući zajednički fond Univerziteta kojim bi se omogućilo uspješan finansijsko-upravljački nivo organizacione sheme integriranog Univerziteta.
Za organizacione jedinice moraju biti osigurani finansijskih mehanizmi koji bi omogućili prikupljanje sredstava po osnovu vlastitih prihoda, a koji bi se prepoznavali upravo kao vlastiti prihodi te organizacione jedinice (fakulteta/akademija).
Sa ovakvim rješenjem bi se obezbijedilo nesmetano finansiranje vlastitih potreba za koje se ne dobijaju budžetska sredstva i zajedničkih funkcija integriranog UNSA s tim što bi se zadržao i neophodni nivo samostalnosti UNSA.
Postoji realna potreba da se ovo pitanje uredi odgovarajućim pravilnikom.
Rok za izradu projekta aplikativne baze
"Računovodstvo i finansije UNSA": 6 mjeseci
Potrebna sredstva: 50.000 KM
Rok za izradu aplikativne baze: 1 godina
Potrebna sredstva: 300.000 KM
Rok za potpunu implementaciju (uključujući i obuku): 2 godine
2.5. Primjena standarda i normativa za visoko obrazovanje za sve resurse pri obračunu cijene koštanja studija
Odluka o Standardima i normativima za obavljanje djelatnosti VO na području Kantona Sarajevo je akt na osnovu kojega se može utvrditi zadovoljenje neophodnih uvjeta UNSA. Ovaj akt treba inovirati i dopuniti sa dodatnim standardima i normativima koji se odnose na umjetničke akademije. Potrebno je donijeti i akt pod nazivom "Instrumentarij za utvrđivanje cijene studija i kriterija za finansiranje visokog obrazovanja u Kantonu Sarajevu", koji bi omogućio testiranje postojećih Standarda i normativa, a na osnovu kojih bi se utvrđivala cijena obrazovanja po jednom studentu za određene vrste studija za jednu akademsku godinu, odnosno na osnovu kojih bi se finansirao rad organizacionih jedinica preko Univerziteta.
Rok za izradu akta "Instrumentarij za utvrđivanje cijene studija i kriterija za finansiranje visokog obrazovanja u Kantonu Sarajevu": 6 mjeseci
Potrebna sredstva: 30.000 KM
3. UPRAVLJANJE
3.1. Menadžment
Zakon o visokom obrazovanju koji je usvojen koncem 2008. godine uveo je potpuno novi koncept organizacije u sistemima visokog obrazovanja zasnovan na Bolonjskim principima integriranog Univerziteta. Proces integracije UNSA nužno nameće reviziju postojećeg modela upravljanja i izgradnju novog koji funkcionalno može zadovoljiti potrebe i usvojeni koncept integriranog Univerziteta.
Aktuelna organizaciona struktura UNSA u kojoj fakulteti/akademije kao pravni subjekti imaju visok nivo nezavisnosti u odlučivanju i upravljanju, te u kojoj Univerzitet sa svojim upravljačkim organima ima relativno mali utjecaj na kreiranje globalnih procesa, očigledno ne može opstati u novostvorenim pravnim pretpostavkama integriranog Univerziteta. Zakonom o visokom obrazovanju pravni subjektivitet fakulteta/akademija i ostalih članica nestaje, a Univerzitet preuzima temeljne upravljačke funkcije, ne samo Rektorata kao do sada, nego i fakulteta/akademija i ostalih članica. Potrebno je ojačati rad grupacija na način uvođenja profesionalnog sekretara svake grupacije.
U cilju ostvarenja te temeljno nove Zakonom utvrđene organizacije Univerziteta, potrebno je redefinirati postojeći model i njegovu upravljačku shemu, te uvesti nova tijela i upravljačke funkcije.
Funkcija informatičke podrške će biti posebno elaborirana i ista bi trebala da se odvija kroz poseban organizacioni dio UNSA - UTIC. Cilj je da sve integrirane funkcije UNSA budu informatički podržane.
Funkcija sistema osiguranja kvaliteta nedovoljno egzistira u okviru UNSA, i trebao bi se pojačati njen značaj i uloga, jer bi se putem iste propisali zajednički standardi i procedure vezani za:
- -Nastavne procese,
- -Nastavne planove i programe,
- -Standarde studentskih prostora učila i opreme,
- -Standarde preduvjeta za izbor i napredovanje nastavnika i saradnika na jedinstvenim osnovama,
- -Kontinuirano stručno usavršavanje svih zaposlenih na Univerzitetu,
- -Provođenje svih potrebnih evaluacija
3.2. Shema upravljanja integriranog UNSA sa zajedničkim integriranim funkcijama
Za realizaciju ovih ciljeva potrebno je uspostavljanje ureda za ljudske resurse na centralnom univerzitetskom nivou. Također je potrebno uspostaviti i uvesti minimalne standarde za profesionalne akademske nivoe i učinak u istraživačkom radu i nastavi, internu reviziju i ocjenjivanje (na osnovu pokazatelja učinka i postavljenih ciljeva), mehanizme za sistematičnu univerzitetsku podršku za osoblje i unaprijeđenje učinka (mogućnost obuke, specijalni fond za mlađe akademske radnike), plaćanje na osnovu opterećenja i poticaj za dobar učinak (npr. univerzitetske sheme za plate, bonuse i nagrade), smanjiti dupliciranje funkcija na nivou fakulteta/akademija, te ograničiti odsustvovanje nastavnog osoblja (kad predaje na drugim univerzitetima) i druge aktivnosti koje su u sukobu sa interesima Univerziteta.
3. 3. Organizacija UNSA.
UNSA treba da bude organizovan funkcionalno a službe da budu oformljene prema pojedinim funkcijama za koje su zaduženi rektor i pojedini prorektori. Radi se o slijedećim funkcijama:
3.3.1. Rektor ima direktnu funkcionalnu i organizacionu vezu sa:
- a)Internom revizijom,
- b)Prorektorima,
- c)Kabinetom rektorata.
3.3.2. Prorektor za finansije i investicije objedinjuje slijedeće funkcije:
- -Finansije i računovodstvo za potrebe UNSA i rektorata,
- -Javne nabavke UNSA,
- -Informatika za potrebe UNSA i rektorata i
- -Investicioni poslovi za potrebe UNSA i rektorat.
3.3.3. Prorektor za naučno-istraživački rad objedinjuje slijedeće funkcije:
- -Naučno-istraživački rad i bibliotečki centar,
- -Izdavačka djelatnost,
- -Interdisciplinarni i evropski projekti i
- -Doktorski studij-treći stepen.
3.3.4. Prorektor za nastavu objedinjuje slijedeće funkcije:
- -Programi dodiplomskog studija prvog ciklusa i
- -Programe dodiplomskog studija drugog ciklusa.
3.3.5. Prorektor za međunarodnu saradnju i studentska pitanja objedinjuje slijedeće funkcije:
- -Osiguranje kvaliteta, tutorstvo i karijera studenata,
- -Međunarodna razmjena studenata i
- -Univerzitetske sportske i druge aktivnosti.
3.4. Generalni sekretar objedinjuje slijedeće funkcije:
- -Koordinacija rada službi UNSA,
- -Pravni, opći i kadrovski poslovi,
- -Pripremanje sjednica Upravnog odbora i ostalih organa UNSA,
- -Izvršavanje odluka Upravnog odbora i ostalih organa UNSA.
3.5. Kabinet rektorata objedinjuje slijedeće funkcije:
- -Adminstrativni poslovi za potrebe rektorata,
- -Koordinacija rada aktivnosti rektorata.
Kao posebno značajna funkcija koja, do sada, nije postojala u našoj praksi je funkcija interne revizije. Ova funkcija treba biti izdvojena u posebnu štapsku funkciju pri samom kabinetu Rektora UNSA. Ova funkcije ne bi u sebi sadržavala elemente finansijske kontrole. Funkcija finansijske kontrole je rezervisana za državne organe. Interna revizija treba da se bavi utvrđivanjem postojanja i sprovođenja pojedinih akademskih funkcija na UNSA i njenim članicama. Tako bi predmet revizije bili:
- -Nastavni procesi,
- -Napredovanje i karijera nastavnika,
- -Sprovođenje zacrtanih akademskih standarda,
- -Evaluacija rada nastavnika,
- -Kontrola kvaliteta pojedinih procesa,
- -Usklađenost normativnih akata članica sa aktima UNSA,
- -Poštivanje i primjena akata i pojedinačnih odluka UNSA i
- -Drugo povjereno Statutom UNSA.
Ova funkcija bi, u okviru integrisanog univerziteta, dobila najviše na značaju i mišljenje je da ona, pored funkcija osiguranja kvaliteta i informatike, treba da u budućnosti bude oslonac integrisanog univerziteta.
Funkcija informatike će biti posebno elaborisana i ista bi trebala da se odvija kroz poseban organizacioni dio UNSA UTIC. Cilj je da sve integrisane funkcije UNSA budu informatički podržane.
Funkcija kontrole kvaliteta već egzistira u okviru UNSA samo što bi se sada pojačao njen značaj i uloga jer bi se putem iste propisali zajednički standardi vezani za:
- -Nastavne procese,
- -Nastavne planove i programe,
- -Pojedinačne silabuse i kurikulurne,
- -Standarde studentskih prostora učila i opreme,
- -Standarde preduslova za izbor i napredovanje nastavnika i saradnika na jedinstvenim osnovama.
3. 6. Poslovni procesi pri upravljanju Univerzitetom
3.6.1. Upravljanje radom Univerziteta
- -Donošenje pravila i općih akata
- -Donošenje godišnjeg programa rada Univerziteta
- -Imenovanje i razrješenje rektora, prorektora i generalnog sekretara Univerziteta
- -Imenovanje predstavnika Univerziteta u organe pridruženih ustanova i društava