Aktio

Minist. za rad, socijalnu polit, raselj. lica i izbjegl. KS

Pravilnik o utvrđivanju preostale sposobnosti i razvrstavanju djece i omladine ometene u psiho-fizičkom razvoju

Na osnovu člana 66. stav 1. i 2. Zakona o organizaciji organa uprave Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/05 i člana 40. stav 2. Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom (Službene novine Kantona Sarajevo", br. 16/02, 8/03, 2/06 i 21/06), ministrica za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo donosi

PRAVILNIK
O UTVRĐIVANJU PREOSTALE SPOSOBNOSTI I RAZVRSTAVANJU DJECE I OMLADINE OMETENE U PSIHO-FIZIČKOM RAZVOJU

I - OPĆE ODREDBE

Član 1.

Ovim Pravilnikom propisuje se: način otkrivanja djece i omladine ometene u psiho-fizičkom razvoju, obrazovanje, sastav i rad stručnih komisija za utvrđivanje preostale sposobnosti i razvrstavanje djece i omladine ometene u psiho-fizičkom razvoju (u daljnjem tekstu: stručne komisije), postupak ocjenjivanja preostalih sposobnosti, razvrstavanja i evidencije djece ometene u psihičkom ili fizičkom razvoju, vrsta i stepen ometenosti, sadržaj nalaza i mišljenja i obrasci potrebni za postupanje stručnih komisija.

II - NAČIN OTKRIVANJA

Član 2.

(1) Otkrivanje djece i omladine ometene u psiho-fizičkom razvoju vrše roditelji, ustanove zdravstvenih djelatnosti, odgojno obrazovne ustanove, Službe socijalne zaštite (u daljnjem tekstu: Službe) i invalidska udruženja.

(2) Postupak utvrđivanja preostale sposobnosti i razvrstavanja djece i omladine se vodi do navršene 18. godine života djeteta.

III - OBRAZOVANJE, SASTAV I RAD STRUČNIH KOMISIJA

Član 3.

Utvrđivanje preostalih sposobnosti i razvrstavanje djece i omladine ometene u psiho-fizičkom razvoju vrše stručne komisije koje rade u prvom i drugom stepenu.

Član 4.

Stručne komisije za utvrđivanje preostalih sposobnosti i razvrstavanje djece i omladine ometene u psiho-fizičkom razvoju obrazuje u prvom stepenu JU "Kantonalni centar za socijalni rad" Sarajevo (u daljnjem tekstu: Kantonalni centar), a u drugom stepenu komisiju obrazuje Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Ministarstvo).

Član 5.

Prvostepenu stručnu komisiju čine:

  • -
    za lica sa oštećenjem čula vida: defektolog - tiflopedagog, oftamolog, pedijatar, odnosno ljekar specijalista školske medicine, klinički psiholog, odnosno psiholog i socijalni radnik;
  • -
    za lica sa oštećenjem čula sluha: defektolog - surdopedagog, otorinolaringolog, pedijatar, odnosno ljekar specijalista školske medicine, klinički psiholog, odnosno psiholog i socijalni radnik;
  • -
    za lica sa poremećajem u govoru i glasu: fonijatar ili otorinolaringolog, logoped, neuropsihijatar, klinički psiholog, odnosno psiholog i socijalni radnik;
  • -
    za lica sa tjelesnim oštećenjima: defektolog, somatope- dagog, ortoped ili fizijatar, pedijatar odnosno specijalista školske medicine, klinički psiholog, odnosno psiholog, neuropsihijatar i socijalni radnik;
  • -
    za lica sa psihičkom zaostalošću: defektolog - oligofrenopedagog, neuropsihijatar, pedijatar, odnosno ljekar školske medicine, klinički psiholog, odnosno psiholog i socijalni radnik;
  • -
    za lica sa kombinovanim smetnjama: neuropsihijatar, pedijatar, odnosno ljekar školske medicine, ljekar specijalista za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju, defektolog odgovarajuće specijalnosti, klinički psiholog i socijalni radnik i ljekari odgovarajuće specijalnosti.

Član 6.

Drugostepena stručna komisija sastoji se od 5 članova i to: pedijatra, odnosno ljekara specijaliste školske medicine, kliničkog psihologa, odnosno psihologa i socijalnog radnika, kao stalnih članova i ljekara specijaliste odgovarajuće grane medicine i defektologa odgovarajuće specijalnosti zavisnosti od kategorije lica ometenog u razvoju.

Član 7.

Član prvostepene stručne komisije istovremeno ne može biti i član drugostepene stručne komisije.

Član 8.

(1) Stručne komisije mogu davati nalaz i mišljenje samo ako rade u punom sastavu.

(2) O radu stručnih komisija vodi se zapisnik.

Član 9.

(1) Radom stručnih komisija rukovode predsjednici a imenuju ih osnivači stručnih komisija.

(2) Predsjednici stručnih komisija imaju svoje zamjenike.

IV - POSTUPAK ZA UTVRĐIVANJE PREOSTALE SPOSOBNOSTI I RAZVRSTAVANJE DJECE I OMLADINE OMETENE U PSIHOFIZIČKOM RAZVOJU

Član 10.

Postupak za utvrđivanje preostalih sposobnosti i razvrstavanje djece i omladine ometene u psiho-fizičkom razvoju pokreće i vodi Služba po službenoj dužnosti ili po prijavi roditelja i subjekata iz člana 2. ovog Pravilnika.

Član 11.

Služba prikuplja potrebnu dokumentaciju koju dopunjava socioanamnestičkim podacima i istu dostavlja prvostepenoj stručnoj komisiji.

Član 12.

(1) Po prijemu dokumentacije i podataka iz prethodnog člana, predsjednik prvostepene stručne komisije istu saziva i na osnovu neposrednog pregleda djeteta i predmetne dokumen- tacije daje nalaz i mišljenje.

(2) U slučaju potrebe prvostepena stručna komisija putem Službe može tražiti od zdravstvene ustanove, drugih ustanova i opservacionih centara dopunske preglede, analize, podatke i mišljenja potrebna za donošenje nalaza i mišljenja.

(3) Nalaz i mišljenje prvostepena stručna komisija daje na osnovu nalaza i mišljenja svakog pojedinog člana komisije i to u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva.

(4) Nalaz i mišljenje prvostepena stručna komisija daje na Obrascu broj 1.-Nalaz i mišljenje prvostepene stručne komisije.

(5) Nalaz i mišljenje član prvostepene stručne komisije daje na Obrascu broj 2.-Nalaz i mišljenje člana prvostepene stručne komisije.

Član 13.

Nalaz i mišljenje sa dokumentacijom i obrascima prvostepena stručna komisija dostavlja Službi koja na osnovu toga donosi rješenje.

Član 14.

(1) Protiv rješenja Službe, Ministarstvu se može izjaviti žalba.

(2) Ako se žalbom pobija rješenje Službe u vezi sa nalazom i mišljenjem prvostepene stručne komisije, predmet se dostavlja drugostepenoj stručnoj komisiji.

Član 15.

(1) Po prijemu spisa predsjednik drugostepene stručne komisije saziva komisiju.

(2) Drugostepena stručna komisija u pravilu daje nalaz i mišljenje na osnovu medicinske i druge dokumentacije prikupljene u prvostepenom postupku.

(3) Drugostepena stručna komisija, po potrebi daje nalaz i mišljenje na osnovu neposrednog pregleda djeteta.

Član 16.

Ako drugostepena stručna komisija utvrdi da su nalaz i mišljenje prvostepene stručne komisije i priložena dokumentacija nepotpuni, tražiće dopunu iste i ukoliko je u mogućnosti dopuniće je i sama, a ako je potrebno može tražiti mišljenja od strane specijaliziranih ustanova.

Član 17.

(1) Drugostepena stručna komisija daje nalaz i mišljenje najkasnije 30 dana od dana prijema spisa.

(2) Drugostepena stručna komisija dostavlja svoj nalaz i mišljenje sa predmetnim spisom nadležnoj Službi.

(3) Nalaz i mišljenje drugostepena stručna komisija daje na Obrascu broj 3.-Nalaz i mišljenje drugostepene stručne komisije.

Član 18.

(1) Drugostepena stručna komisija djeluje i kao stručni organ za ujednačavanje kriterija te pružanje pomoći prvostepenim stručnim komisijama.

(2) U cilju ostvarivanja zadataka iz prethodnog stava drugostepena stručna komisija prati rad prvostepenih stručnih komisija na osnovu njihovih nalaza i mišljenja i pruža im stručnu pomoć, te održava povremena savjetovanja sa članovima prvostepene komisije i drugim stručnim radnicima radi usklađivanja metoda rada.

Član 19.

Aktom o osnivanju stručnih komisija utvrđuju se osnovi organizacije, način i troškovi rada komisije.

V - VRSTA I STEPEN OMETENOSTI

Član 20.

Djeca i omladina ometena u psiho-fizičkom razvoju u smislu ovog Pravilnika su:

  • 1.
    sa oštećenjem čula vida;
  • 2.
    sa oštećenjem čula sluha;
  • 3.
    sa poremećajem u govoru i razvoju;
  • 4.
    sa tjelesnim oštećenjem;
  • 5.
    sa psihičkom zaostalošću (lakog, umjereno težeg i teškog stepena);
  • 6.
    kombinovanim smetnjama.

Član 21.

(1) Djeca sa oštećenjem čula vida u smislu ovog Pravilnika smatraju se slijepa i slabovidna djeca.

(2) Slijepim se smatraju djeca koja na boljem oku sa korekcionim staklom imaju oštrinu vida manju od 0,10 (10%), kao i lica sa centralnim vidom na boljem oku sa korekcionim staklom do 0,25 (25%), ali kojima je vidno polje suženo na 20 stepeni ili manje.

Član 22.

Prema stepenu oštećenja slijepa djeca razvrstavaju se na:

  • a)
    djecu koja su potpuno izgubila osjet svjetla (amauroza), ili imaju osjet svjetla bez projekcije ili imaju osjet svjetla sa projekcijom svjetla;
  • b)
    djecu koja na boljem oku sa korekcionim staklom imaju ostatak vida manji od 0,05 (5%) , ili koja na boljem oku sa korekcionim staklom imaju ostatak vida manji od 0,10 (10%), ali imaju vidno polje suženo na 20% ili manje;
  • c)
    djecu koja na boljem oku sa korekcionim staklom imaju ostatak vida manji od 0,10 (10%) i djecu sa centralnim vidom na boljem oku sa korekcionim staklom do 0,25 (25%), ali imaju vidno polje suženo na 20 stepeni ili manje.

Član 23.

(1) Slijepima u smislu potrebe edukacije na Brajevom pismu smatraju se djeca koja imaju ostatak vida sa korekcionim staklom od 0,05 (5%) ili koja bez obzira na oštrinu vida ne mogu čitati slova ili znakove veličine Jaeger, 8 na blizini.

(2) Slabovidnim se smatraju djeca koja na boljem oku sa korekcionim staklom imaju oštrinu vida 0,4 (40%) i manje kao i lica koja na boljem oku sa korekcionim staklom imaju oštrinu vida veću od 0,4 (40%), ali kod kojih se predviđa izvjesno pogoršanje vida.

(3) Ako postoji sljepilo na jednom oku, a slabovidnost na drugom oku, kategorija oštećenja određuje se prema funkcionalnoj sposobnosti boljeg oka.

(4) Prilikom određivanja najmanje vidne oštrine i najveće dozvoljene vidne oštrine na boljem oku za pojedine kategorije slijepe i slabovidne djece, kao mjerilo se uzima vidna oštrina koja je označena kao minimalna odnosno maksimalna.

Član 24.

(1) Djecom sa oštećenjem sluha u smislu ovog Pravilnika smatraju se gluha i nagluha djeca.

(2) Gluhim se smatraju djeca koja imaju gubitak sluha od 80 decibela i više i koja i uz pomoć slušnih pomagala ne mogu cjelovito percipirati glasovni govor.

Član 25.

Prema stepenu razvitka glasovnog govora u kojem je nastao gubitak sluha, gluha djeca se razvrstavaju na:

  • a)
    djecu koja prije gubitka sluha nisu usvojila vještinu glasovnog razumijevanja,
  • b)
    djecu koja su prije gubitka sluha usvojila vještinu glasovnog sporazumijevanja.

Član 26.

(1) Nagluhim se smatraju djeca kojima je sluh oštećen sa 25 do 80 decibela na uhu sa boljim ostacima sluha i kod koje je glasovni govor djelimično ili gotovo potpuno razvijen.

(2) Prema stepenu oštećenja sluha i razvijenosti glasovnog sporazumijevanja nagluha djeca se razvrstavaju na:

  • a)
    djeca sa lakšim gubitkom sluha (linearne kontinuirane redukcije) sa 25 do 35 decibela na uhu sa boljim ostacima sluha koja su pod prirodno povoljnim uslovima slušanja spontano usvojila glasovni govor bez značajnih odstupanja,
  • b)
    djeca sa umjerenim gubitkom sluha (linearne i selektivne redukcije) sa 36 do 60 decibela na uhu sa boljim ostacima sluha, koja nisu spontana i pod povoljnim uslovima cjelovito savladala glasovni govor,
  • c)
    djeca sa umjerenim gubitkom sluha sa 36 do 60 decibela na uhu sa boljim ostacima sluha koja su prije oštećenja sluha usvojila vještinu glasovnog sporazumijevanja,
  • d)
    djeca sa umjerenim gubitkom sluha (linearne i selektivne redukcije) od 61 do 80 decibela na uhu sa boljim ostacima sluha, a kod kojih je spontani razvitak govora značajno otežan, zbog čega je potreban sistematski demutizacijski process izgradnje glasovnog govora,
  • e)
    djeca sa težim gubitkom sluha sa 61 do 80 decibela koja su prije oštećenja sluha usvojila vještinu glasovnog sporazumijevanja.

Član 27.

(1) Gubitak sluha procjenjuje se na osnovu prosjeka praga sluha na govornim frekvencijama (500 do 4000 Hz).

(2) Kad se radi o asimetričnom gubitku sluha procjena se vrši na osnovu praga sluha na uhu sa boljim sluhom.

(3) Kod graničnih slučajeva, ako postoji asimetrična nagluhost ili nagluhost na jednom, a gluhoća na drugom uhu, dijete se razvrstava u grupu sa težim oštećenjem sluha.

Član 28.

Djeca sa poremećajem u govoru i glasu u smislu ovog Pravilnika smatraju se djeca kod kojih je zbog ireparabilnih organskih i funkcionalnih promjena u centralnom i perifernom neuromuskularnom sistemu govorna komunikacija toliko otežana da se negativno odražava na psiho-fizički razvoj ili uopšte ne postoji usljed čega je neophodno provesti korekciono rehabilitacioni postupak u cilju otklanjanja ovih nedostataka i obezbjeđenje uslova za normalan razvoj.

Član 29.

Djeca sa tjelesnim oštećenjem, u smislu ovog Pravilnika, smatraju se djeca sa oštećenjima, deformacijama i funkcionalnim ili motoričnim smetnjama, zbog kojih je potrebna zaštita i osposobljavanje za život i rad pod posebnim uslovima, a koja nastaju usljed oštećenja lokomotornog aparata, centralnog i perifernog nervnog sistema, kao i oštećenja nastalih kao posljedica hroničnih bolesti drugih sistema.

Član 30.

Djecom sa psiho-fizičkom zaostalošću u smislu ovog Pravilnika smatraju se djeca ometena u razvoju do te mjere da im je otežano uključivanje u društveni život usljed zaustavljenog ili nedovršenog razvoja intelektualnog funkcionisanja, radi čega se ni uz pojačanu (brigu?) okoline ne mogu obrazovati i vaspitati i osposobljavati za život i rad u redovnim uslovima sa intelektualnim nivoom, orijentaciono sa IQ od 0 do 70.

Član 31.

(1) Djeca sa psihičkom zaostalošću razvrstavaju se na lako, umjereno, teže i teško mentalno retardiranu djecu.

(2) Lako mentalno retardirana djeca su djeca koja se uz organizovanu i pojačanu brigu društvene zajednice mogu u posebno organizovanom sistemu zaštite obrazovati i vaspitati, osposobiti za rad i uspješnu socijalizaciju, orijentaciono sa IQ od 50 do 70.

(3) Umjereno retardirana djeca su djeca koja u posebnim institucijama mogu savladati osnovne elemente opismenjavanja, formirati radne navike, priučiti se jednostavnim radnim operacijama i socijalizirati se u tom stepenu da relativno samostalno mogu obavljati jednostavnije poslove u podijeljenom random procesu i na taj način se uz produženu pomoć okoline uključiti u tokove društvenog života, orijentaciono sa IQ od 36 do 50.

(4) Teže mentalno retardirana djeca su djeca koja u posebno organizovanom sistemu zaštite mogu da savladaju osnovne elemente namjernog i gestovnog komuniciranja sa okolinom, da steknu osnovne higijenske navike, navike samo- posluživanja i formiranje određenih pokreta, orijentaciono sa IQ od 21 do 35.

(5) Teško mentalno retardirana djeca su ona kojima je potrebna trajna njega i pomoć i zaštita u posebnim institucijama, orijentaciono sa IQ ispod 20.

Član 32.

(1) Djecom sa kombinovanim smetnjama, u smislu ovog Pravilnika, smatraju se djeca kod koje postoje dvije ili više smetnji predviđenih ovim Pravilnikom.

(2) Djecom sa kombinovanim smetnjama, u smislu ovog Pravilnika, smatraju se i djeca kod koje postoji jedna smetnja predviđena ovim Pravilnikom i jedna ili više koje nisu predviđene ovim Pravilnikom, ali njihovo istovremeno postojanje daje nov kvalitet ometenosti, kao i djeca sa dvije ili više smetnji od kojih ni jedna nije izražena u stepenu određenim ovim Pravilnikom, a njihovo istovremeno postojanje onemogućuje im vaspitanje, obrazovanje i osposobljavanje za život i rad pod redovnim uslovima.

VI - SADRŽAJ NALAZA I MIŠLJENJA I OBRASCI ZA RAD KOMISIJE

Član 33.

Nalaz i mišljenje prvostepene stručne komisije sadrži:

  • -
    lične podatke; porodično, rođeno i očevo ime, dan, mjesec, godina i mjesto rođenja, zanimanje roditelja i prebivalište;
  • -
    iscrpnu ličnu i porodičnu zdravstvenu porodičnu anamnezu;
  • -
    opis socijalnog stanja sa bližim podacima o ličnim, porodičnim i materijalnim prilikama i uslovima života (socijalna anamneza);
  • -
    potpunu dijagnozu sa potrebnim kliničkim i drugim nalazima;
  • -
    obrazložen nalaz o sposobnosti lica ometenog u razvoju;
  • -
    mišljenje o mjerama koje je potrebno preduzeti za njegovo liječenje, zaštitu, vaspitanje, obrazovanje i osposobljavanje za život;
  • -
    datum kada treba izvršiti ponovni pregled sa kratkim obrazloženjem potrebe za takvim pregledom.

Član 34.

Ako poslije donošenja konačnog rješenja o ocjenjivanju sposobnosti i razvrstavanju, kod pojedinih lica nastanu promjene u ometenosti, tako da stanje ometenosti ne odgovara stanju utvrđenom u rješenju o ocjeni sposobnosti i razvrstavanju, Služba je dužna po službenoj dužnosti, zahtjevu roditelja, odnosno staraoca ili ustanove u kojoj se lice nalazi radi posebnog vaspitanja, obrazovanja i osposobljavanja za život i rad, pokrenuti postupak radi ponovnog ocjenjivanja sposobnosti i razvrstavanja.

Član 35.

U slučaju preseljenja lica ometenog u razvoju, Služba dostavlja predmet Službi u mjestu novog prebivališta.

Član 36.

Izuzetno od člana 2. stav 2. ovog Pravilnika, lica ometena u psiho-fizičkom razvoju koja su navršila 18. godina života i nisu razvrstana, mogu se razvrstati po odredbama ovog Pravilnika do navršenih 26. godina, pod uslovom da je to potrebno zbog ostvarivanja prava na osposobljavanje za život i rad po osnovu Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom ("Službene novine Federacije BiH", br. 36/09, 54/04 i 39/06).

Član 37.

Na traženje Službe, ustanove u kojima su razvrstana djeca uključena u vaspitno obrazovni proces, dostavit će na kraju školske godine izvještaj o zapažanjima u radu sa ovom djecom tokom školske godine.

Član 38.

O djeci i omladini koji su razvrstani u skladu sa ovim Pravilnikom, evidenciju vodi Služba prema prebivalištu lica koje je razvrstano, a svi podaci o djetetu sa nalazom i mišljenjem stručnih komisija se unose u matičnu knjigu.

Član 39.

Propisani Obrazac broj 1. - Nalaz i mišljenje prvostepene ljekarske komisije, Obrazac broj 2. - Nalaz i mišljenje člana prvostepene ljekarske komisije, Obrazac broj 3. - Nalaz i mišljenje drugostepene ljekarske komisije i Obrazac broj 4. - Matična knjiga, odštampani su uz ovaj Pravilnik i čine njegov sastavni dio.

VII - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 40.

Za lica koja su razvrstana po ranijim propisima, neće se voditi novi postupak kategorizacije.

Član 41.

Ovim Pravilnikom stavlja se van snage Pravilnik o utvrđivanju preostale sposobnosti i kategorizaciji djece i omladine ometene u psiho-fizičkom razvoju ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 23/00 i 13/03).

Član 42.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Broj 13-02-23623
16. jula 2008. godine
Sarajevo

Ministrica
Emina Dubravić, s. r.