Aktio

MINISTARSTVO PRIVREDE KS

Mjere u cilju sprečavanja šteta od divljači i na divljači

Na osnovu člana 66. stav 1. i 3. Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH" broj 35/05), a u vezi sa članom 68. stav 2. i 3. Zakona o lovstvu ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine", broj 4/06) ministar privrede Kantona Sarajevo propisuje

MJERE
U CILJU SPREČAVANJA ŠTETA OD DIVLJAČI I NA DIVLJAČI

POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBE

Član 1.Obveznici poduzimanja mjera

(1) Ovim mjerama utvrđuju se obaveze vlasnicima zemljišta i stoke, odnosno korisnicima zemljišta na kojem je osnovano lovište koje su dužni poduzimati na zemljištu, poljoprivrednim i šumskim kulturama, objektima gdje stoka boravi i opremi koja se koristi u obradi zemlje.

(2) Ove mjere se utvrđuju u cilju sprečavanja pričinjavanja šteta od divljači i na divljači.

POGLAVLJE II. MJERE KOJE JE DUŽAN PODUZIMATI KORISNIK LOVIŠTA

Član 2.Obaveze korisnika lovišta

Lovačko udruženje, Privredno društvo šumarstva i ostala pravna lica registrirana za bavljenje lovstvom (u daljnjem tekstu: korisnik lovišta) kojem je dato na gospodarenje lovište dužni su u cilju sprečavanja šteta koje divljač može pričiniti imovini ili ljudima na zemljištu i vodi na kojima se nalazi lovište poduzimati slijedeće mjere:

  • a)
    održavati brojnost divljači u granicama bonitiranih i lovno gospodarskom osnovom utvrđenih kapaciteta za uzgajanje zaštićenih vrsta divljači, a na nivou biološke ravnoteže za ostale vrste divljači van režima zaštite,
  • b)
    obezbjeđivati hranu za sve vrste divljači koja živi u lovištu u potrebnoj količini, a za vrijeme pojave povećanja šteta, neposredno prije sjetve ili sadnje, za vrijeme suše, u vrijeme dozrijevanja usjeva i plodova, kao i pojačanu ishranu i prihranjivanje divljači koja čini štetu,
  • c)
    obezbjeđivati dovoljne količine higijenski ispravne vode za divljač (uređenjem i održavanjem izvora, bunara i pojila i osiguranje prirodnih prostora gdje se zadržava voda),
  • d)
    podizati "polja za divljač" i "remize za divljač" sjetvom i sadnjom biljnih vrsta koje privlače divljač u dijelovima lovišta udaljenim od površina na kojima divljač pričinjava štete,
  • e)
    pružati pomoć vlasnicima i korisnicima zemljišta na kojima se nalazi lovište pri nabavci sredstava za odbijanje divljači (repelenata) i davati uputstva o korišćenju tih sredstava u cilju sprečavanja, odnosno smanjivanja šteta od divljači. Obim i način pružanja pomoći utvrđuju sporazumno korisnik lovišta i vlasnik-korisnik zemljišta, voda, usjeva i zasada,
  • f)
    poduzimati mjere na čuvanju lovišta, edukaciji i kontinuiranom obavještavanju lokalnog stanovništva o svemu što je od zajedničkog interesa,
  • g)
    povećavati broj lovočuvara u vrijeme pojave većih šteta u određenim dijelovima lovišta, u cilju sprečavanja i smanjivanja šteta,
  • h)
    istjerivati divljač s ugroženog zemljišta,
  • i)
    postavljati znakove upozorenja na javnim putevima gdje su prelazi za divljač, uz prethodnu saglasnost nadležnog ministarstva,
  • j)
    provoditi redovnu kontrolu zdravstvenog stanja divljači i sve druge mjere na koje ih obavezuju određeni propisi.

Član 3.Zdravstvena zaštita životinja

(1) Ako se pojavi zarazna bolest u lovištu ili znaci na osnovu kojih se može posumnjati da je divljač oboljela od zarazne bolesti korisnik lovišta obavezan je osigurati provođenje mjera u skladu sa propisima o zdravstvenoj zaštiti životinja.

(2) Korisnik lovišta, ukoliko uoči znakove na osnovu kojih se može posumnjati da je divljač oboljela od zarazne bolesti, dužan je o istom obavijestiti mjesno nadležnu veterinarsku stanicu.

POGLAVLJE III. MJERE KOJE SU DUŽNI PODUZIMATI VLASNICI POLJOPRIVREDNIH I ŠUMSKIH KULTURA

Član 4.Obaveze vlasnika poljoprivrednih i šumskih kultura

U cilju sprečavanja pričinjavanja šteta od divljači i na divljači vlasnici i korisnici zemljišta, šuma, zasada, usjeva i voda na kojem je osnovano lovište i u neposrednoj blizini lovišta dužni su poduzimati slijedeće:

  • a)
    redovno kontrolisati stanje svoje imovine i u slučaju pojave šteta od divljači odmah, a najkasnije tri dana od dana nastanka štete pismeno obavijestiti Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo,
  • b)
    ograđivati najugroženije poljoprivredne zasade i usjeve (povrtnjaci, rasadnici, voćnjaci, plantaže) i šumske kulture odgovarajućom učinkovitom ogradom u zavisnosti od vrste divljači koja ugrožava imovinu korištenjem drveta, vučene, bodljikave i pletene žice (izuzev tzv. "žilet žice"), farmerskog pletiva ili obezbjeđenjem električnim pastirom,
  • c)
    nabavljati i upotrebljavati sredstva koja odbijaju divljač (repelenti) od usjeva i zasada i korištenje istih prema uputstvu proizvodača, odnosno korisnika lovišta,
  • d)
    čuvati ili organizovati čuvanje ugrožene imovine korištenjem vezanih pasa, raznih plašila, svjetlosnih i zvučnih uređaja, loženjem vatre, spaljivanjem materijala čiji dim i gasovi odbijaju divljač i drugim prikladnim sredstvima,
  • e)
    obezbijediti da se prilikom realizacije izvođačkih projekata u eksploataciji šuma isti realiziraju uz poštivanje šumarske i lovačke etike,
  • f)
    koristiti mehanička sredstva za pojedinačnu zaštitu stabala voćaka i drugih sadnica (alufolije, metalne trake, plastične trake, plastične folije, plastične ili papirnate džakove, šiblje, kukuruzovinu i druge materijale),
  • g)
    uklanjati usjeve i plodove sa površina u lovištu i u neposrednoj blizini lovišta u agrotehničkom roku i
  • h)
    obezbijediti da pri obavljanju radova na površinama na kojima se uzgaja i štiti divljač poljoprivredne mašine (traktori, kosačice, kombajni i dr.) imaju postavljene plašilice (uređaje za plašenje divljači).

Član 5.Sredstva za zaštitu bilja

Ako se za zaštitu poljoprivrednih i šumskih kultura upotrebljavaju hemijska sredstva štetna za zaštićenu divljač upotreba tih sredstava mora se vršiti na način koji je najmanje opasan za divljač u skladu sa uputstvom proizvođača. Sredstva za zaštitu bilja (hemijska i tehnička) smiju se upotrijebiti samo na način koji nije štetan za zdravlje divljači te na način kojim se ne ugrožava i ne zagađuje okoliš. Vlasnici odnosno korisnici zemljišta dužni su najmanje tri dana prije upotrebe navedenih sredstava, obavijestiti korisnika lovišta o mjestu, vremenu i načinu upotrebe.

POGLAVLJE IV. MJERE KOJE SU DUŽNI PROVODITI VLASNICI STOKE

Član 6.Pojam stoke

Pod pojmom stoke, a u smislu Zakona o mjerama za unaprijeđenje stočarstva ("Službene novine Federacije BiH", broj 23/98) i u vezi sa Zakonom o veterinarstvu ("Službene novine Federacije BiH", broj 46/00) podrazumijevaju se kopitari (konji, magarci, mazge i mule), papkari (goveda, bivoli, ovce, koze i svinje), peradi, kunići i pčele.

Član 7.Obaveze vlasnika stoke

U cilju spriječavanja pričinjavanja šteta od divljači i na divljači, vlasnik stoke koja se nalazi na ispaši kao i na počinku dužan je obezbijediti slijedeće:

  • a)
    čuvati i redovno kontrolirati stoku i u slučaju pojave šteta od divljači odmah, a najkasnije tri dana od dana nastanka štete pismeno obavijestiti Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo,
  • b)
    da stoka u vrijeme počinka ili odmora, bude zatvorena ili obezbijeđena u odgovarajuće objekte izgrađene od materijala koji divljač ne može rušiti, a koji trebaju biti obezbijeđeni odgovarajućim vratima sa sigurnim zatvaranjem što se odnosi i na objekte u vidu torova (obora) i sl.,
  • c)
    objekti u kojima se stoka zatvara, a koji imaju prozorske otvore isti moraju biti obezbijeđeni sa odgovarajućim prozorskim krilima ili poklopcima sa sigurnim zatvaranjem izrađenim od drveta, armaturnih mreža ili drugog čvrstog materijala koji onemogućava ulazak divljači,
  • d)
    da pčelinjake pored čuvara čuvaju i rasni psi,
  • e)
    stoku ispuštati na ispašu samo na površinama dozvoljenim za pašu,
  • f)
    stoku ispuštati na ispašu pod kontrolom i uz stalni nadzor i obezbjeđenje čuvara. U skladu sa zakonima o vete- rinarstvu, pojam čuvar označava svako fizičko ili pravno lice koje ima odgovornost, čak i privremenu za životinje, uključujući i transport na pijacu ili klaonicu,
  • g)
    da stoku na počinku i ispaši (kopitare i papkare) pored čuvara čuvaju i ovčarski rasni psi,
  • h)
    da ovčarski psi smiju biti u lovištu samo uz stado,
  • i)
    da se stoka ne ispušta (niti prolazi radi ispaše) na poljoprivredno zemljište i u šumu i šumsko zemljište ukoliko to nije odobreno od strane vlasnika ili korisnika zemljišta što se dokazuje ovjerenim ugovorom ili drugim aktom o korištenju zemljišta.

Član 8.Obaveze organizovanog istjerivanja divljači

Vlasnici poljoprivrednih i šumskih kultura i vlasnici stoke dužni su sudjelovati u organizovanom progonu - istjerivanju divljači s ugroženog zemljišta.

POGLAVLJE V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 9.Odgovornost za naknadu štete

Ukoliko oštećeni nije preduzeo propisane mjere zaštite, korisnik lovišta odnosno organ odgovoran za nadoknadu štete za štetu koju počini zaštićena divljač nije odgovoran.

Član 10.Stupanje na snagu

Ove mjere stupaju na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Broj 07-06-26-15405/07
23. maja 2007. godine
Sarajevo

Ministar
mr. Abid Šarić, s. r.