Odluka o usvajanju strategije o povećanju zaposlenosti u Kantonu Sarajevo sa prijedlogom mjera
ODLUKU
O USVAJANJU STRATEGIJE O POVEĆANJU ZAPOSLENOSTI U KANTONU SARAJEVO SA PRIJEDLOGOM MJERA
I.
Usvaja se Strategija o povećanju zaposlenosti u Kantonu Sarajevo sa prijedlogom mjera.
II.
Sastavni dio ove Odluke je Strategija o povećanju zaposlenosti u Kantonu Sarajevo sa prijedlogom mjera.
III.
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".
PRIJEDLOG STRATEGIJE
ZA POVEĆANJE ZAPOSLENOSTI U KANTONU SARAJEVO
Broj 01-05-30910/07
26. decembra 2007. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Skupštine Kantona Sarajevo
dr. Denis Zvizdić, s. r.
1. UVOD
Materijal "Prijedlog Strategije za povećanje zaposlenosti u Kantonu Sarajevo" izrađen je u skladu sa Programom rada Ministarstva privrede za 2007. godinu i ima za cilj da ukaže na aktuelno stanje zaposlenosti i nezaposlenosti, te predloži mjere (strateške i tekuće), čijim provođenjem bi se povećala zaposlenost u Kantonu Sarajevo. Nosioci izrade, pored Ministarstva privrede su JU "Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo" i Privredna komora Kantona Sarajevo. U pripremi materijala korišteni su podaci Federalnog zavoda za zapošljavanje Sarajevo, Federalnog zavoda za statistiku, JU "Službe za zapošljavanje Kantona Sarajevo" i Privredne komore Kantona Sarajevo.
Na dan 30.06.2007. godine u Kantonu Sarajevo je bilo zaposleno 100.275 lica ili 35,7% od ukupno radno aktivnog stanovništva (280.884). U privredi je zaposleno 56.678 ili 56,5%, a u neprivredi 43.597 ili 43,5%. U Kantonu Sarajevo trgovina ima najveće učešće u zaposlenosti i ono je iznosilo 14,9% od ukupnog broja zaposlenih. Slijedi prerađivačka industrija sa učešćem od 12,5%, javna uprava i odbrana 12%, saobraćaj, skladištenje i veze 8,8%, obrazovanje 8,6% itd.
U odnosu na stanje 31.12.2006. godine, pad zaposlenosti zabilježen je kod prerađivačke industrije (0,8%), snabdijevanja električnom energijom, gasom i vodom (0,8%), poslovanje nekretninama (3,3%), dok je zabilježen rast zaposlenosti u finansijskom posredovanju (10,4%), ugostiteljstvo (8%), tgovina (7,7%) itd. Ineresantno je uočiti da je 2004. godine učešće privrede u ukupnom broju zaposlenih iznosila 57,1%, da bi se narednih godina smanjivala, tako da sa 30.06.2007. godine iznosi 56,5%. Orijentacija prema povećanju zaposlenih u privredi je nužna, ukoliko se želi obezbijediti stabilniji društveno- ekonomski razvoj Kantona Sarajevo.
Jedan od najsloženijih problema u Kantonu Sarajevo je problem nezaposlenosti, a uporedo s tim povećanje zaposlenosti se pojavljuje, kao jedan od strateških ciljeva. U junu 2007. godine u Kantonu Sarajevo evidentirano je 67.603 nezaposlenih lica. Stopa nezaposlenosti iznosila je 40,8% ili blizu 25% radno aktivnog stanovništva. U julu i avgustu 2007. godine zabilježeno je blago povećanje zaposlenosti, ali je broj od 66.218 nezaposlenih lica, registrovanih krajem avgusta 2007. godine i dalje veoma visok.
U ukupnom broju nezaposlenih, mlade osobe (od 24 do 35 godina starosti) učestvuju sa 30,2%. Veoma je dug period čekanja na posao. Preko jedne godine zaposlenje čeka 77,6%, a od pet i više godina 33,7% nezaposlenih lica, što ukazuje na karakter dugoročne nezaposlenosti u Kantonu Sarajevo. Slobodnih radnih mjesta je malo, što potvrđuju i rezultati ankete, koju su u ovoj godini proveli zavodi i službe zapošljavanja u Federaciji Bosne i Hercegovine, gdje je 846 anketiranih firmi iz Kantona Sarajevo iskazalo potrebu za svega 1.275 radnika od čega 62% na neodređeno, a 38% na određeno vrijeme. Ovdje treba spomenuti i ekonomski neaktivno stanovništvo (penzioneri, đaci i invalidi), koji čine preko 45% ukupnog broja stanovnika, što sa učešćem nezaposlenih lica od 16,1% predstavlja preko 60% stanovništva Kantona Sarajevo.
Sve rečeno ukazuje na potrebu donošenja hitnih i efikasnijih mjera, kako bi se povećao broj zaposlenih, posebno u privredi, obezbijedio usklađeniji razvoj urbanog i ruralnog područja i na taj način uspješnije rješavali socijalni i drugi problemi u Kantonu Sarajevo. Samo tri ruralne općine (Ilijaš, Hadžići i Trnovo) zauzimaju 72,1% ukupne površine, a u njima se nalazi 10% stanovništva i 5,1% od ukupno zaposlenih u Kantonu Sarajevo.
Korisno je sačiniti i poređenje sa stanjem prije rata. U Kantonu Sarajevo broj stanovnika 30.06.2007. godine je dostigao 79,5% broja stanovnika iz 1991. godine (527.049), a broj zaposlenih radnika 54,9% (182.526). Iz toga proizilazi da je ukupan broj zaposlenih, u odnosu na broj stanovnika 30.06.2007. godine bio za 31,0% niži od odnosa broja zaposlenih i stanovnika 1991. godine. Drugi značajan podatak predstavlja odnos zaposle- nih u privredi i neprivredi. U 1991. godini broj zaposlenih u privredi je iznosio 79,7% ukupnog broja zaposlenih, a krajem juna 2007. godine 56,5%. Iz toga proizilazi da je odnos zaposlenih u privredi krajem juna 2007. godine za 29,1% niži od odnosa koji je bio 1991. godine.
Kod analize zaposlenosti i nezaposlenosti radne snage veoma je važno sagledati dimenziju ekonomski neaktivnog stanov- ništva, kojeg čine penzioneri, lica koja se školuju i obrazuju, te lica izvan rada (porodične obaveze, invalidi, bolesni). Na dan 30.06.2007. godine u Kantonu Sarajevo radno aktivnog stanovništva bilo je 280.884 lica, što čini 67,0% od ukupnog broja stanovnika. Učešće radnog kontigenta stanovništva bilo je 59,8%, pri čemu evidentirani zaposleni radnici čine 35,7%, a nezaposleni 24,1% ukupno radno sposobnog stanovništva.
|
Elementi |
2005 |
Učešće % |
2006 |
Učešće % |
VI 2007. |
Učešće % |
|
Stanovništvo- procjena ukupno |
410.031 |
100 |
418.891 |
100 |
419.030 |
100 |
|
Stanovništvo do 14 g. |
69.470 |
16,9 |
69.683 |
16,6 |
69.716 |
16,6 |
|
Stanovništvo od 15-65 g. |
273.426 |
66,7 |
280.789 |
67,0 |
280.884 |
67,0 |
|
Stanovništvo preko 65 g. |
67.135 |
16,4 |
68.419 |
16,4 |
68.430 |
16,4 |
|
Rad.aktivno stan. od 15-65 |
273.426 |
100 |
280.789 |
100 |
280.884 |
67,0 |
|
Radna snaga |
161.370 |
59,0 |
165.690 |
59,0 |
167.878 |
59,8 |
|
Zaposleni (evidentirani) |
93.833 |
34,3 |
97.134 |
34,6 |
100.275 |
35,7 |
|
Nezaposleni (evidentirani) |
67.537 |
24,7 |
68.556 |
24,4 |
67,603 |
24,1 |
Tabela 1.
Struktura i tendencije kretanja stanovništva i radne snage u Kantonu Sarajevo
2. ZAPOSLENOST
Analizirajući odnos zaposlenih prema broju stanovnika u posljednih nekoliko godina evidentno je da se stanje vrlo sporo mijenja, što se vidi iz naredne tabele. U 2004. godini bilo je 402.166 stanovnika, dok je broj zaposlenih radnika bio 92.470, a stepen zaposlenosti 23,0%. U 2005. godini primjećuje se blagi porast stepena zaposlenosti, dok se u 2006. godini stepen zaposlenosti smanjuje. Izuzetak su kretanja u junu 2007. godine, kao rezultat vanredne kontrole prijavljenih radnika, koju je provodila Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine.
|
Godina |
Broj stanovnika |
Broj zaposl. radnika |
Stepen zaposlenosti (%) |
|
2004 |
402.166 |
92.470 |
23,0 |
|
2005 |
410.031 |
93.833 |
22,9 |
|
2006 |
418.891 |
97.134 |
23,2 |
|
06/2007 |
419.030 |
100.275 |
23,9 |
Tabela 2.
Odnos zaposlenih prema broju stanovnika
U Kantonu Sarajevo trgovina ima najveće učešće u zaposlenosti i krajem juna 2007. godine ono je iznosilo 14,9% od ukupnog broja zaposlenih. Slijedi prerađivačka industrija sa učešćem od 12,5%, javna uprava i odbrana 12,0%, saobraćaj, skladištenje i veze 8,8%, obrazovanje 8,6% itd. Na dan 30. 06. 2007. godine u Kantonu Sarajevo je bilo 56.678 zaposlenih lica u privredi, dok je 43.597 zaposlenih lica u neprivredi.
|
Elementi |
2004 |
2005 |
2006 |
06/2007 |
|
|
A- |
Poljoprivreda, lov i šumarstvo |
929 |
886 |
908 |
923 |
|
B- |
Ribarstvo |
0 |
0 |
0 |
0 |
|
C- |
Rudarstvo |
70 |
104 |
43 |
43 |
|
D- |
Prerađivačka industrija |
13.789 |
12.231 |
12.678 |
12.573 |
|
E- |
Snabdijevanje el. energijom, gasom i vodom |
3.637 |
3.682 |
3.816 |
3.783 |
|
F- |
Građevinarstvo |
7.154 |
6.923 |
6.979 |
7.227 |
|
G- |
Trgovina |
10.983 |
12.795 |
13.848 |
14.916 |
|
H- |
Ugostiteljstvo |
4.435 |
4.118 |
3.628 |
3.919 |
|
I- |
Saobraćaj, slkadištenje i veze |
8.540 |
8.755 |
8.772 |
8.791 |
|
J- |
Finansijsko posredovanje |
3.293 |
3.380 |
3.913 |
4.323 |
|
UKUPNO PRIVREDA |
52.830 |
52.874 |
54.585 |
56.678 |
|
|
K- |
Posl. nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge |
3.715 |
4.725 |
5.080 |
4.912 |
|
L- |
Javna uprava i odbrana, obavezno socijalno osiguranje |
11.579 |
11.250 |
11.431 |
12.070 |
|
M- |
Obrazovanje |
7.954 |
8.251 |
8.628 |
8.669 |
|
N- |
Zdravstvena i socijalna zaštita |
7.909 |
7.681 |
8.021 |
8.208 |
|
O- |
Ostale javne, društvene, socijalne i lične uslužne djelatnosti |
6.243 |
6.679 |
6.922 |
7.114 |
|
P- |
Privatna domaćinstva sa zaposlenim licima |
22 |
37 |
28 |
32 |
|
Q- |
Eksteritorijalne organizacije i tijela |
1.092 |
1.127 |
1.150 |
1.181 |
|
OO |
Neraspoređeni po djelatnostima SKD |
1.126 |
1.209 |
1.128 |
1.411 |
|
UKUPNO NEPRIVREDA |
39.640 |
40.959 |
42.549 |
43.597 |
|
|
UKUPNO KANTON SARAJEVO |
92.470 |
93.833 |
97.134 |
100.275 |
Tabela 3.
Zaposlenost po granama
Na osnovu prezentiranih podataka može se zaključiti da je nedovoljan rast zaposlenosti upravo u onim djelatnostima, gdje bi se najbrže mogao povećati nivo zaposlenosti, kao što je prerađivačka djelatnost, ugostiteljstvo, građevinarstvo i poljoprivreda. Preduvjet za to je izgradnja sistema dugoročnijeg podsticaja razvoja proizvodnje, povećanje investicione aktivnosti i stvaranje povoljnijeg ambijenta za odvijanje biznisa.
Razmatrano po općinama, najveći broj zaposlenih radnika je u Općini Centar, zatim slijede općine: Novo Sarajevo, Novi Grad, Ilidža i Stari Grad. Krajem juna 2007. godine četiri gradske općine (Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad i Stari Grad) imale su 304.065 stanovnika ili 72,6% ukupnog broja stanovnika u Kantonu Sarajevo, a zapošljavale su 81.607 lica, ili 81,4% ukupno zaposlenih Kantonu Sarajevo. Ostale općine, posebno ruralni dijelovi tih općina, imaju veoma mali broj stanovnika i zapošljavaju veoma mali broj lica. Ovo ukazuje izraženu razvojnu neusklađenost između urbanih i ruralnih područja.
|
Radno aktivno stanovništvo |
Broj zaposlenih |
Učešće (%) u radno akt. stan. |
Učešće u broju zaposlenih |
|||||
|
2005 |
2006 |
2005 |
2006 |
2005 |
2006 |
2005 |
2006 |
|
|
Centar |
46.843 |
46.799 |
33.524 |
34.626 |
71,6 |
74,0 |
35,7 |
35,6 |
|
Novi Grad |
82.798 |
84.700 |
15.4j53 |
15.906 |
18,7 |
18,8 |
16,4 |
16,4 |
|
N. Sarajevo |
48.602 |
48.546 |
18.801 |
19.323 |
38,7 |
39,8 |
20,1 |
19,9 |
|
Stari Grad |
25.638 |
25.621 |
9.556 |
9.471 |
37,3 |
37,0 |
10,2 |
9,7 |
|
Ukupno Grad |
203.881 |
205.666 |
77.344 |
79.326 |
37,9 |
38,6 |
82,4 |
81,7 |
|
Hadžići |
14.740 |
14.828 |
2.764 |
3.008 |
18,4 |
20,3 |
2,9 |
3,1 |
|
Ilidža |
30.273 |
34.432 |
9.389 |
10.354 |
31,0 |
30,1 |
10,1 |
10,7 |
|
Ilijaš |
9.541 |
10.818 |
1.679 |
1.709 |
17,6 |
15,8 |
1,8 |
1,8 |
|
Vogošća |
13.615 |
13,671 |
2.441 |
2.496 |
17,9 |
18,2 |
2,6 |
2,6 |
|
Trnovo |
1.376 |
1.374 |
216 |
241 |
15,7 |
17,5 |
0,2 |
0,2 |
|
Ukupno KS |
273.426 |
280.789 |
93.833 |
97.134 |
34,3 |
34,6 |
100 |
100 |
Tabela 4.
Učešće općina u radno aktivnom stanovništvu i broju zaposlenih u Kantonu Sarajevo
3. NEZAPOSLENOST
Krajem juna 2007. godine u Kantonu Sarajevo bilo je evidentirano 67.603 nezaposlena lica. Bitna obilježja ukupnog broja nezaposlenih su: stepen stručnog obrazovanja, dobna i polna struktura, prostorni aspekt nezaposlenosti, problem zapošljavanja specifičnih grupa stanovnika.
Krajem juna 2007. godine u strukturi lica koja traže zaposlenje, stručna lica učestvuju sa 62,1% (41.966), od čega KV-29,1%, VKV-0,9%, SSS-26,2%, VŠS-1,6% i VSS-4,2%. Od ukupnog broja stručnih lica 17.804 ili 42,4% prvi put traže zaposlenje, a među njima je najveći broj sa SSS i KV spremom. Također se zapaža veliko učešće i lica sa VSS.
|
2004. |
2005. |
2006. |
Juni 2007. |
|||||
|
Ukupno |
ŽŽene |
Ukupno |
ŽŽene |
Ukupno |
ŽŽene |
Ukupno |
ŽŽene |
|
|
VSS |
2.142 |
1.328 |
2.705 |
1.688 |
2.942 |
1.859 |
2.861 |
1.863 |
|
VSS |
1.056 |
648 |
1.152 |
696 |
1.095 |
701 |
1.066 |
679 |
|
SSS |
16.380 |
10.959 |
18.062 |
11.914 |
18.456 |
12.099 |
17.796 |
11.744 |
|
NSS |
523 |
510 |
546 |
531 |
532 |
516 |
523 |
506 |
|
VKV |
590 |
92 |
603 |
103 |
595 |
94 |
596 |
95 |
|
KV |
18.541 |
8.245 |
19.732 |
8.843 |
19.976 |
8.970 |
19.647 |
8.869 |
|
PKV |
538 |
255 |
553 |
264 |
551 |
264 |
548 |
262 |
|
NKV |
23.941 |
16.256 |
24.184 |
16.343 |
24.409 |
16.491 |
24.566 |
16.513 |
|
UKUPNO |
63.711 |
38.293 |
67.537 |
40.382 |
68.556 |
40.994 |
67.603 |
40.531 |
Tabela 5.
Struktura nezaposlenih
Problem nezaposlenosti je izražen u svim općinama, a najveći broj nezaposlenih krajem juna 2007. godine je u općinama Novi Grad ili 27,67% od ukupnog broja nezaposlenih i Ilidža sa 15,9% od ukupnog broja nezaposlenih u Kantonu Sarajevo. Nezaposlenost po pojedinim općinama u Kantonu Sarajevo je odraz ekonomske snage pojedinih područja, koje zahtijeva radikalnu promjenu u budućoj razvojnoj orijentaciji, dajući veće šanse razvoju ruralnog sektora, većim korišćenjem njihovih prirodnih potencijala.
|
2004 |
2005 |
2006 |
Juni 2007 |
|
|
Centar |
6.921 |
7.372 |
7.416 |
7.323 |
|
Novi Grad |
17.529 |
18.646 |
19.138 |
18.709 |
|
Novo Sarajevo |
8.160 |
8.488 |
8.434 |
8.317 |
|
Stari Grad |
6.030 |
6.317 |
6.478 |
6.445 |
|
Ukupno Grad |
38.640 |
41.195 |
41.466 |
40.794 |
|
Hadžići |
5.074 |
5.590 |
5.735 |
5.552 |
|
Ilidža |
10.215 |
10.706 |
10.752 |
10.769 |
|
Ilijaš |
4.348 |
4.749 |
4.962 |
4.967 |
|
Vogošća |
5.064 |
5.289 |
5.219 |
5.090 |
|
Trnovo |
370 |
380 |
422 |
431 |
|
Ukupno KS |
63.711 |
67.537 |
68.556 |
67.603 |
Tabela 6.
Nezaposlenost po općinama
Krajem juna 2007. godine nezaposlenih lica od 15 do 30 godina starosti registrovano je 22.425 ili 32,2% od ukupnog broja nezaposlenih. U grupi od 30 do 45 godina starosti nalazi se 24.387 lica ili 36,1%, dok u grupi od 45 do 60 godina starosti ima 19.681 lica ili 29,1%. Kao što se vidi nezaposlenost najviše pogađa mladu generaciju. U ukupnom broju nezaposlenih lica sa VSS 53,4% čekaju posao do jedne godine, 20,2% od jedne do dvije godine, 10,0% od dvije do tri godine, 10,1% od tri do sedam godina, a 6,7% od sedam do devet i više godina. Na posao od pet i više godina čeka 23.393 ili 34,6% nezaposlenih lica. Među njima su najbrojniji sa VKV i KV zanimanjem, zatim sa SSS itd.
U Kantonu Sarajevo postoji veliki broj demobilisanih boraca, članova njihovih porodica, invalida i sličnih kategorija stanovništva, te je ovoj kategoriji potrebno posvetiti posebnu pažnju pri zapošljavanju, bilo kod poslodavca ili pokretanjem samostalnog biznisa. U junu 2007. godine ukupan broj registrovanih, nezaposlenih demobilisanih boraca u Kantonu Sarajevo bilo je 16.077 u svim kategorijama.
|
Općina |
Demobilisani borci |
Član. porod, poginulih |
RVI |
Ostali invalidi |
Ukupno |
|
Stari Grad |
1.247 |
100 |
182 |
87 |
1.616 |
|
Centar |
1.248 |
128 |
191 |
129 |
1.696 |
|
N. Sarajevo |
1.545 |
174 |
266 |
109 |
2.094 |
|
N. Grad |
3.073 |
306 |
495 |
312 |
4.186 |
|
Grad |
7.113 |
708 |
1.134 |
637 |
9.592 |
|
Ilidža |
2,044 |
164 |
261 |
104 |
2.573 |
|
Vogošća |
876 |
198 |
141 |
46 |
1.261 |
|
Hadžići |
939 |
164 |
85 |
35 |
1.223 |
|
Ilijaš |
995 |
98 |
143 |
32 |
1.268 |
|
Trnovo |
121 |
12 |
21 |
6 |
160 |
|
KS |
12.088 |
1.344 |
1.785 |
860 |
16.077 |
Tabela 7.
Struktura nezaposlenosti (demobilisani borci, članovi porodica poginulih boraca, RVI i ostali)
Prezentirani podaci ukazuju na slijedeće:
- -u Kantonu Sarajevo je krajem juna 2007. godine bilo registrovano 67.603 nezaposlenih lica,
- -stopa nezaposlenosti iznosila je 40,8%, ili 25% radno aktivnog stanovništva,
- -mlade osobe (do 35 godina starosti) učestvuju sa 45,3% u ukupnom broju nezaposlenih,
- -među nezaposlenim veliko je učešće žena, gdje je sa 30.06.2007. godine registrovano 40.531 nezaposlena žena, što čini 59,9% ukupnog broja nezaposlenih u Kantonu Sarajevo,
- -značajno učešće stručnih lica u strukturi nezaposlenih, koje iznosi 62,1%,
- -dug period čekanja na posao, jer preko jedne godine zaposlenje čeka 77,7%, a od 5 i više godina 34,6% nezaposlenih lica,
- -zbog neadekvatnog obrazovanja, za potrebe tržišta rada, za većinu je potrebno organizovati doobuku, prekvalifikaciju i druge vidove stručnog usavršavanja,
- -među nezaposlenima je veliki broj demobilisanih boraca, članova porodica poginulih boraca i RVI, te drugih kategorija nezaposlenih lica,
- -pored svih zvaničnih podataka i procjena o "sivoj ekonomiji" koji relativiziraju zvaničnu statistiku o zaposlenim i nezaposlenima nema sumnje da je broj stvarno zaposlenih veći od registrovanih, ali da je, u isto vrijeme, broj nezaposlenih znatno veći od registrovanja nezaposlenosti. Zbog velikog broja neprijavljenih radnika ili radnika "na crno" umanjuje se prihod budžeta, a time i mogućnost da se snažnije interveniše u pružanju socijalne i druge pomoći nezaposlenim licima i stanovništvu. Zaposleni na crno za koje se ne plaćaju doprinosi ne mogu se smatrati stvarno zaposlenim, kako to tumače neke međunarodne institucije,
- -neriješen status viška zaposlenih radnika nastalog u procesu privatizacije i restruktuiranja preduzeća u državnom vlasništvu,
- -pojava velike koncentracije radne snage u urbanim sredinama, nedovoljan razvoj ruralnog sektora.
4. OBRAZOVANJE KADROVA U KANTONU SARAJEVO
S obzirom da rješavanje problema nezaposlenosti zavisi i od sistema obrazovanja kadrova, daje se kraći osvrt na sistem srednjeg i visokog obrazovanja u Kantonu Sarajevo.
4.1. Srednje obrazovanje
U Kantonu Sarajevo djeluje 37 obrazovnih organizacija iz oblasti srednjeg obrazovanja. Iako srednje škole obrazuju veći dio kadrova, čija zanimanja i stručna zvanja odgovaraju potrebama privrede, ipak treba naglasiti da određenih zanimanja ima previše, a drugih premalo ili nikako u odnosu na sadašnje i buduće potrebe. Od ukupnog broja škola najbrojnije su gimnazije. Zanimanje/stručno zvanje "Maturant gimnazije" je među najbrojnijim nezaposlenim licima (23.172 prema podacima JU "Službe za zapošljavanje Kantona Sarajevo" sa stanjem 30.06.2007. godine). Potrebno je da se analizira koliko je svrsishodan upis velikog broja učenika u gimnazije, imajući u vidu da veliki broj gimnazijalaca ne nastavlja školovanje, već se javlja na biroe za zapošljavanje.
Zatim slijedi srednja trgovinska škola, gdje se (prema istom izvoru) na evidenciji nalaze 3.982 nezaposlena lica sa kvalifikacijom "Prodavač". Veliki problem pri zapošljavanju imaju i lica koja su završila škole iz zdravstvene struke (2.616 nezaposlenih lica), zatim lica koja su završila školu ekonomske struke (2.171 nezaposlena), lica ugostiteljsko-turističke struke (1.577 nezaposlenih).
Nadležno ministarstvo Kantona Sarajevo i škole (uz asistenciju Privredne komore KS i preduzeća) bi svake godine trebali pokrenuti akciju, da firme dostave potrebe za zapošljavanjem lica, koja će završiti neko od zanimanja III stepena stručne spreme, jer veliki broj ovih mjesta ostaje prazan prilikom upisa. Na ovaj način bi škole znale potrebe privrede. Korisno bi bilo inicirati potpisivanje sporazuma između škola i privrede iz njihove branše o dugoročnoj saradnji na obrazovanju kadrova, obavljanju učeničke prakse u preduzećima i sl.
4.2. Visoko obrazovanje
Na osnovu Zakona o visokom obrazovanju, koji je donio Parlament Bosne i Hercegovine, Kanton Sarajevo je uredio djelatnost visokog obrazovanja u smislu naučnoistraživačkog rada, umjetničkog rada, dodiplomskog i postdiplomskog nastavnog procesa, unapređenja nastavnog, naučnoistraživačkog i stručnoobrazovnog rada, statusna pitanja univerziteta i visokoškolskih ustanova u Kantonu Sarajevo, način finansiranja i druga pitanja.
U Kantonu Sarajevo djeluju 23 visokoškolske obrazovne organizacije. Iz Plana upisa studenata u prvu godinu studija na visokoškolske ustanove Univerziteta u Sarajevu u školskoj 2007/2008. godini (podaci Ministarstva obrazovanja i nauke KS) najviše studenata se upiše na slijedeće fakultete: Filozofski - 775, Pravni - 750, Političkih nauka - 655, Prirodno-matematički - 473, Kriminalistički - 440 itd. Procjena je da ovih pet fakulteta upisuju daleko više studenata od stvarnih potreba Kantona Sarajevo za ovim profilima kadrova. To potvrđuju i slijedeći podaci o nezaposlenim licima sa završenim fakultetom na dan 30.06.2007. godine: Fakultet političkih nauka -583, Filozofski fakultet - 433, Pravni fakultet - 369, Ekonomski fakultet - 277. Značajno je istaknuti i slijedeće fakultete: Mašinski - 83, Arhitektonski - 81, Umjetnička akademija - 97, Stomatološki - 115 itd.
I na području visokog obrazovanja trebalo bi uraditi slično kao i u srednjem obrazovanju, znači, sinhronizirano djelovati u kreiranju politike upisa studenata na fakultete i više škole Univeziteta u Sarajevu, zatim inicirati potpisivanje sporazuma između škola i fakulteta iz njihove branše za dalju i dugoročniju saradnju.
5. POTREBE TRŽIŠTA RADA
Anketom koja je provedena u martu 2007. godine od strane Federalnog zavoda za zapošljavanje i kantonalnih službi za zapošljavanje izvršen je uvid u potrebe tržišta rada. Na području Kantona Sarajevo, anketom je obuhvaćeno 846 firmi različitih struktura. Prema tim rezultatima, potrebe na tržištu rada su slijedeće:
- -Prema datim projekcijama za 2007. godinu, iskazana je potreba za zapošljavanjem 1.275 radnika, od čega 62% na neodređeno vrijeme. Od toga se 92% odnosi na novootvorena, a 8% na slobodna radna mjesta. Najveće potrebe za radnicima iskazala je općina Novi Grad (227), a najmanje općina Trnovo (2);
- -Prema stručnoj spremi najtraženiji su sa VSS (34%), SSS (30%) i KV radnici (29%), dok je vrlo mali interes za radnike sa NK, VK i NSS;
- -Najveće potrebe iskazane su u sektoru prerađivačke industrije (19%), građevinarstva i trgovine (15%), te poslovanju nekretninama, iznajmljivanju i poslovnim uslugama (11%). Sektori: poljoprivreda, lov i šumarstvo, ribarstvo, rudarstvo, ostale javne, društvene, socijalne djelatnosti nisu iskazale potrebu ni za jednim radnikom;
- -Najatraktivnije potrebe prema zanimanju i stepenu stručne spreme iskazane su za: KV-stručna sprema - pirotehničar, tesar, bravar, fasader, moler, prodavač, konobar, SSS - vozač, kozmetičar, komercijalista, medicinska sestra, kreditni službenik, VSS - farmaceut, odgajatelj, mašinski inženjer, doktor medicine, građevinski inženjer, pravnik, ekonomista, inženjer arhitekture. Analizirajući ove potrebe vidi se da traženih zanimanja ima među nezaposlenim. Ova činjenica ukazuje na nedovoljnu informisanost o potrebama na tržištu rada ili na uticaj "sive ekonomije", gdje su osobe, koje su radno angažovane ostale evidentirane kao nezaposlene osobe u Zavodu za zapošljavanje Kantona Sarajevo, radi korištenja prava po osnovu nezaposlenosti;
- -Sve više poslodavaca izražava nezadovoljstvo znanjem sa kojim učenici, potencijalni zaposlenici raspolažu. Njima se tokom školovanja daje obilje informacija, a vrlo malo stručnog i praktičnog znanja. Zatim, ni zaposleni ne obnavljaju redovno znanje i zbog toga ne odgovaraju potrebama tržišta rada, te je stoga nužno razvijati sistem cjeloživotnog obrazovanja;
- -Najfrekventniji načini zapošljavanja su: oglašavanje u medijima, biro za zapošljavanje, lični kontakt i internet;
- -Za osobe koje prvi put traže posao, kao i za starije od 45 godina i mlade osobe organizovati stručnu obuku o načinu apliciranja za posao (pisanje CV, kako zainteresovati poslodavca, kako se ponašati na intervju i sl.);
- -Anketirani poslodavci očekuju pojavu viška zaposlenih radnika (146) i to najviše u sektoru građevinarstva i trgovine.
6. MJERE ZA POVEĆANJE ZAPOSLENOSTI
Pored brojnih problema koji prate razvoj u Kantonu Sarajevo, ipak se sa određenim optimizmom može gledati na proces rješavanja razvojnih problema i problema nezaposlenosti u Kantonu Sarajevo, što se bazira na slijedećim elementima:
- -Kanton Sarajevo je ekonomski najrazvijenije područje Federacije Bosne i Hercegovine i države i ima mogućnost da, snažnije nego druga područja, stimuliše procese bržeg zapošljavanja i rješavanja drugih socijalnih problema;
- -Proces privatizacije i vlasničkog prestruktuiranja, i pored niza slabosti, može biti generator razvoja, a time i zapošljavanja, jer je najveći dio državnog kapitala još uvijek ostao neprivatiziran (javna preduzeća);
- -U Kantonu Sarajevo su uočljivi procesi izmjene privredne strukture, koja treba da doprinese većem rastu dodatne vrijednosti, posebno u poljoprivredi, prehrambenoj i drvnoj industriji, turizmu;
- -U Kantonu Sarajevo, pored brojne nekvalifikovane radne snage, postoji dovoljan broj stručne radne snage, koja uz određenu edukaciju, može zadovoljiti kriterije i vještine, koje traže nove tehnologije;
- -Kanton Sarajevo predstavlja veliko gradilište, u kojem se realizuju brojne investicije proizvodnog, prometnog i infrastrukturnog sadržaja.
Za efikasno provođenje mjera za povećanje zaposlenosti, potrebno je osigurati konzistentnost i stabilnost mjera, dugo- ročnu opredijeljenost za sufinansiranje zapošljavanja, samoza- pošljavanja i obrazovanja i drugih aktivnosti za povećanje zaposlenosti. Zbog svog karaktera, mjere su svrstane u strateške (dugoročne) i tekuće (operativne) mjere.
6.1. Strateške mjere
Problemi velike nezaposlenosti svih faktora proizvodnje su strukturnog karaktera, zbog čega i rješenja treba tražiti u što bržoj i efikasnijoj izmjeni strukture privrede. Snažnija izmjena privredne strukture se može izvršiti pomoću direktnih stranih ulaganja, jer se to ne može obezbijediti sa ograničenim nivoom domaćeg kapitala. Brojni faktori djeluju na nedovoljno prisustvo stranih investicija, a među značajnijim su:
- -nepostojanje jedinstvenog ekonomskog prostora,
- -snažno prisustvo socijalne politike u poslovanju preduzeća,
- -egzistiranje neadekvatnog privrednog zakonodavstva i slabost u provođenju zakona,
- -nepostojanje finansijskih sredstava za kreditiranje poslovnih aktivnosti preduzeća,
- -visoko učešće "sive ekonomije",
- -opterećenje privrede raznim porezima i doprinosima,
- -odsustvo državne strategije razvoja i nepostojanje strateških programa razvoja za ključne oblasti privrede,
- -odsustvo mjera za unapređenje izvoza i dr.
Rješavanje najvećeg broja problema strateškog karaktera su u nadležnosti izvršnih i zakonodavnih organa - entiteta i države. Izvršni i zakonodavni organi Kantona Sarajevo trebaju znatno više, putem svojih predstavnika u organima i institucijama višeg nivoa, snažnije djelovati na bržem rješavanju pitanja strateškog karaktera. Mjere koje bi mogle biti dobra osnova za rješavanje strateških pitanja razvoja, a time i zapošljavanja su:
- -Stvoriti povoljan poslovni ambijent za snažnije privlačenje domaćih i stranih investitora;
- -Što prije definisati strateške ciljeve u industrijskoj politici Kantona Sarajevo;
- -Ubrzati aktivnosti u realizaciji zadataka iz oblasti poljoprivredno-prehrambenog sektora, kojim bi se doprinijelo otklanjanju razlika u razvoju urbanog i ruralnog područja i ujednačavanju ekonomskih i socijalnih uslova života građana u svim dijelovima Kantona Sarajevo;
- -Donijeti plan akcija i projekata u cilju povećanja enegetske efikasnosti i smanjenje energetskih gubitaka u Kantonu Sarajevo;
- -Intenzivirati aktivnosti na izgradnji saobraćajne infrastrukture i pripremi dokumentacije i rješavanju drugih, posebno imovinskih problema vezanih za realizaciju dugoročnih planova Kantona i dr;
- -Sufinansiranje novih i uređenje postojećih industrijskih zona;
- -Kao jedna od glavnih mjera makroekonomske politike, koja utiče na stanje zaposlenosti su investicije, te je potrebno intenzivirati aktivnosti na realizaciji Programa javnih investicija, uz obezbjeđenje drugih vrsta investicija, posebno putem privlačenja direktnih stranih investicija.
6.2. Tekuće mjere
Tekuće mjere predstavljaju osnov za izradu konkretnih akcionih planova. To treba da bude konstantna praksa - proces, u kome se ostvaruju aktivne veze svih zainteresiranih strana (državnih organa i institucija, privatnog sektora, nevladinih organizacija, a prije svega mladih nezaposlenih lica). Tekuće mjere su:
- 1.Zapošljavanje mladih;
- 2.Zapošljavanje žena i otklanjanje svih oblika diskrimi- nacije;
- 3.Smanjivanje dugoročne nezaposlenosti;
- 4.Razvoj i promocija poduzetništva;
- 5.Poboljšanje kvaliteta sistema obrazovanja i osposoblja- vanja;
- 6.Zapošljavanje specifičnih kategorija nezaposlenih lica;
- 7.Rasterećenje plaća;
- 8.Razvoj socijalnog partnerstva;
- 9.Smanjenje rada na crno;
- 10.Javni radovi i javne investicije.
Svaka mjera obuhvata:
- a)cilj;
- b)opis stanja;
- c)prijedloge mjera;
- d)nosioce aktivnosti.
Treba naglasiti da se svaka mjera može dalje konkretizovati, vodeći računa o finansijskim i drugim uslovima za njenu realizaciju.
6.2.1. Zapošljavanje mladih
Cilj: Nezaposlenim mladim licima do 30 godina starosti osigurati brže zapošljavanje, kako bi se umanjile potrebe za njihov odlazak iz Kantona Sarajevo i iz države.