Standarde i normative za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja na području Kantona Sarajevo
STANDARDE I NORMATIVE
ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI VISOKOG OBRAZOVANJA NA PODRUČJU KANTONA SARAJEVO
I - UVOD
Polazeći od činjenice da je visoko obrazovanje pozicionirano kao segment od posebnog javnog interesa, ovu oblast je neophodno zasnovati na savremenim dostignućima nauke, tehnike i tehnologija, na modernoj pedagoškoj teoriji i praksi, humanizmu i etici i staviti u funkciju osposobljavanja mladih i odraslih za rad i obezbijediti uslove za njihovu stručnu nadgradnju.
U skladu sa naprijed navedenim i činjenicom da je visoko obrazovanje integralni dio jedinstvenog sistema obrazovanja utvrđuju se Standardi i Normativi za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja uzimajući u obzir njegove specifičnosti, kao i realne materijalne mogućnosti društva u cjelini, a prvenstveno materijalne mogućnosti Kantona Sarajevo.
Pored navedenog, ovim aktom se stvaraju mogućnosti, odnosno obaveze Univerziteta i visokoškolskih ustanova Kantona Sarajevo u vezi sa reformisanjem cjelokupne strukture sistema visokog obrazovanja koji će na konvergentan način doprinijeti da se Univerzitet i visokoškolske ustanove Kantona Sarajevo uključe u evropski prostor za visoko obrazovanje u skladu sa Bolonjskom deklaracijom kojom je definisana prekretnica u razvoju evropskog visokog obrazovanja.
Cilj ovog akta je da, između ostalog, zajedno sa savremenim nastavnim planovima i programima doprinese stvaranju uslova da visoko obrazovanje u Kantonu Sarajevo, a time i bosanskohercegovačko visoko obrazovanje, postigne što veću kompatibilnost i jasnu komparativnost u sistemu visokog obrazovanja u Evropi, sa otvaranjem mogućnosti, odnosno davanja značajne pomoći ka povećanju međunarodne konkurentnosti evropskog i bosanskohercegovačkog sistema visokog obrazovanja.
Ovaj akt takođe ima za cilj da doprinese poboljšanju kvaliteta edukacije i rezultata visokog obrazovanja kao osnovnog preduslova za kompariranje sa evropskim i svjetskim obrazovnim sistemima, sa konačnim zadatkom da doprinese stvaranju dodatnih uslova za priznavanje naše diplome u evropi i svijetu, odnosno ciljem da se ove diplome jednostavnije i uspješnije kompariraju sa odgovarajućim evropskim i svjetskim diplomama.
Ovi Standardi i Normativi omogućuju kvalitetan nadzor nad radom visokoškolskih ustanova Kantona Sarajevo, što će omogućiti održivost našeg visokog obrazovanja u evropskoj i svjetskoj konkurenciji sa još jednim jasnim ciljem da se poveća mogućnost zapošljavanja onih koji su visoko obrazovanje stekli na fakultetima Kantona Sarajevo.
Standardima i Normativima za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja na području Kantona Sarajevo (u daljnjem tekstu: Standardi i Normativi) utvrđuju se minimalni prostorni, kadrovski i drugi materijalno-tehnički uslovi neophodni za obavljanje nastavnog, naučno-istraživačkog i umjetničkog rada koji se ostvaruje u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo (u daljnjem tekstu: Zakon) na visokoškolskim ustanovama u okviru univerziteta kao javnih ustanova, odnosno ustanova.
Ovi standardi i normativi su, pored Zakona, polazni akt za osnivanje i rad visokoškolskih ustanova, kao i akt na osnovu koga će se izvršiti konačna verifikacija i upis u Registar visokoškolskih ustanova Kantona Sarajevo, visokoškolskih ustanova nad kojima je Kanton Sarajevo preuzeo prava osnivača članom 106. Zakona.
U cilju adekvatnog postavljanja i utvrđivanja odgovarajućih uslova rada, visokoškolskim ustanovama se određuju obaveze u pogledu stvaranja uslova i obavljanja nastavno-naučnog procesa koji se realizira kroz nastavni plan i program i to:
- -da studentima organizira i realizira teorijsku i praktičnu nastavu u obimu i kvalitetu utvrđenom u nastavnom planu i programu;
- -da za realizaciju nastavno-naučnog procesa raspolaže odgovarajućim prostorom, opremom, i drugim nastavnim sredstvima, primjerenim prirodi studija, tehničkim, sigurnosnim, sanitarnim i drugim uslovima;
- -da za realizaciju nastavno-naučnog procesa raspolaže odgovarajućim brojem i strukturom nastavnika i asistenata;
- -da organiziranjem naučno-nastavnog procesa omogući njegovo nesmetano izvođenje i rad sa studentima u skladu sa pedagoškim standardima, realizirajući pri tome utvrđeni obim aktivnosti putem predavanja, vježbi, rada u seminarima, konsultacija i ispita u okviru predviđenih sati iz nastavnog plana i programa, odnosno dužine radnog vremena nastavnika, asistenata i drugih saradnika.
Polazeći od navedenog utvrđuju se minimalni uslovi za pojedine aktivnosti visokoškolske ustanove u pogledu izvršavanja obaveza navedenih u prethodnom stavu.
II - ELEMENT RAZVIJENOSTI
Visokoškolske ustanove su univerziteti, fakulteti i umjetničke akademije.
Univerzitet se osniva i radi u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju i ovim Standardima.
Univerzitet se organizuje kao ustanova iz oblasti visokog obrazovanja i ima svojstvo pravnog lica.
Univerzitet se može organizovati ukoliko u svom sastavu ima najmanje tri visokoškolske ustanove.
Univerzitet u svom sastavu može imati naučnoistraživačke institute, kao i druga pravna lica, čija djelatnost osigurava cjelovitost i potreban standard, odnosno kvalitet visokog obrazovanja.
Fakulteti i umjetničke akademije se osnivaju i rade u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju i ovim Standardima.
Javne ustanove iz prethodnog stava se mogu osnovati i raditi, odnosno izvoditi dodiplomski studij ukoliko kontinuirano, svake godine, upisuju najmanje 50% studenata od broja predviđenog ovim Standardima kao optimalna nastavna linija.
Osnivanje i rad visokoškolske ustanove sa manjim brojem studenata nego što je to kao minimum utvrđeno u prethodnom stavu, na prijedlog Univerziteta, može odobriti Ministartvo obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo.
III - PEDAGOŠKI STANDARDI
A) KADROVSKI STANDARDI
Standardi studiranja su prije svega instrument realiziranja definiranih nastavnih planova i programa koji daju odgovarajući profil obrazovanja. U tom smislu je obaveza visokoškolske ustanove da obezbijedi profesore, asistente i druge saradnike u nastavi koji će uspješno i u skladu sa nastavnim planom i programom realizirati utvrđeni program, pri čemu je neophodno da najmanje 2/3 profesora, 2/3 asistenata i 2/3 ostalih saradnika bude u stalnom radnom odnosu na toj visokoškolskoj ustanovi.
Nastavno-naučni proces na visokoškolskim ustanovama predstavlja organiziranu aktivnost nastavnika, saradnika i studenata, usmjerenu na njegovu realizaciju.
Za realizaciju ovako zacrtanog nastavno-naučnog procesa nužno je osigurati aktivno angažiranje kako nastavnika i njihovih asistenata, tako i studenata koji učestvuju u tom procesu. Ova aktivnost treba biti usmjerena ka istom cilju - studij kroz stalnu transmisiju najsavremenijih naučnih dostignuća i kroz vlastitu angažovanost u njihovom obogaćivanju. U ovome je najsnažnija uloga nastavnika. Poziv i rad univerzitetskog nastavnika mora biti fundiran prvenstveno na njegovim vrijednostima i rezultatima.
Kroz nastavno-naučni proces visokoškolske ustanove obrazuju studente u dodiplomskom studiju radi sticanja visoke ili više stručne spreme, postdiplomskom studiju za specijalizacije i magisterije, sticanje doktorata, te druge oblike inovacije znanja.
Visokoškolske ustanove su mjesto cjeloživotnog učenja visokoobrazovanih kadrova, i u tom pogledu moraju prednjačiti u kontinuiranom praćenju razvoja tehnike i tehnologija i biti spremne da pružaju usluge ove vrste.
Zbog posebne uloge univerzitetskog nastavnika u realizaciji nastavno-naučnog procesa, njegovo polje rada je u skladu sa ovim ima odgovarajuću širinu.
Za izvođenje naučno-nastavnog procesa, kao osnovni standard, utvrđuje se da svaki predmet utvrđen u nastavnom planu i programu ima verificiranog nastavnika u skladu sa Zakonom.
Pod predmetom koji služi kao osnov za utvrđivanje broja nastavnika podrazumijeva se:
- -predmet koji se po svom obimu izučava u dva semestra, odnosno u jednom semestru ako se on realizira sa dvostrukim brojem časova u tom semestru (kondezovana nastava),
- -predmet koji se izučava na više odsjeka, smjerova i usmjerenja uz objedinjavanje studenata na predavanjima do maksimalnog broja utvrđenog ovim standardima,
- -predmet koji je izborni, ako je nastavnim planom i programom utvrđen kao obavezni i ukoliko zadovoljava uslove iz prethodna dva stava,
- -predmet samo onog programa za koji su upisani studenti na odgovarajućem odsjeku, smjeru i usmjerenju.
Visokoškolska ustanova je obavezna da obezbijedi i drugo prateće osoblje za podršku nastavnom procesu kako je to utvrđeno u ovom aktu.
B) BROJ STUDENATA
Pedagoškim standardima se definiraju optimalne nastavne linije u pogledu broja studenata na predavanjima i broja studenata u grupi za izvođenje vježbi i rada u seminarima na svim nastavnim predmetima.
U ovom pogledu se utvrđuje optimalni broj redovnih studenata na predavanjima po grupacijama nauka - fakulteta kako slijedi:
|
Grupacija |
Prva i druga godina studija |
Ostale godine studija |
|
|
1 |
Grupacija medicinskih, tehničkih, prirodno-matematičkih i biotehničkih visokoškolskih ust. |
100 |
50 |
|
2 |
Grupacija društvenih i humanističkih visokoškolskih ustanova |
150 |
100 |
|
3 |
Grupacija visokoškolskih ustanova iz oblasti umjetnosti |
50 |
35 |
Naredna linija se obavezno uspostavlja ako broj studenata koji prelazi optimalni broj bude veći od 50% od broja studenata utvrđene optimalne linije za svaku godinu studija i odgovarajuću grupaciju nauka.
Optimalna nastavna grupa redovnih studenata za vježbe i rad u seminaru utvrđuje se u skladu sa uslovima iz nastavnog plana i programa i to:
|
Vrsta - struktura vježbi, odnosno rada u seminaru |
Broj studenata |
|
|
1 |
Za umjetničke akademije na nastavnim predmetima iz umjetnosti |
3 |
|
2 |
Za kliničke nastavne predmete na fakultetima medicinskih nauka, određene nastavne predmete na fakultetima tehničkih nauka, stručne predmete na umjetničkim akademijama i nastavne predmete metodike nastave na fakultetima humanističkih nauka |
5 |
|
3 |
Za pretkliničke nastavne predmete na fakultetima medicinskih nauka, nastavne predmete sa složenijim nastavnim procesom sa više od 50% eksperimentalnih, grafičkih i laboratorijskih vježbi, kao i za laboratorijske vježbe i vježbe predviđene u nastavi stranog jezika kao glavnog predmeta |
10 |
|
4 |
Za nastavne predmete sa 40% do 50% vježbi eksperimentalnog i laboratorijskog rada |
15 |
|
5 |
Za nastavne predmete sa 20% do 40% vježbi eksperimentalnog i laboratorijskog rada |
20 |
|
6 |
Za auditorne i seminarske vježbe |
25 |
|
7 |
Za vježbe za fizičku kulturu |
30 |
Naredna grupa se obavezno uspostavlja ako broj studenata, koji se dobije kao ostatak nakon uspostavljanja određenog broja grupa sa optimalnim brojem studenata u grupi, prelazi 50% broja utvrđenog kao optimalni broj u grupi za određenu vrstu vježbi, odnosno seminarskog rada.
U cilju efikasnijeg praćenja ove oblasti fakulteti su svojim nastavnim planom i programom dužni definisati kategoriju vježbi (broj studenata u grupi) za svaki nastavni predmet u skladu sa pregledom datim u prethodnoj tabeli.
C) PROSTOR, OPREMA NAMJEŠTAJ, BIBLIOTEKA I OSTALI USLOVI ZA RAD VISOKOŠKOLSKIH USTANOVA
U cilju zadovoljavanja osnovnih pedagoških standarda, sanitarnih, zdravstveno-higijenskih i drugih prostornih uslova, utvrđuje se optimalna površina ukupnog prostora po jednom studentu, pri čemu struktura prostora mora zadovoljavati osnovne preduslove za odvijanje naučno-nastavnog procesa, ali i druge životne uslove u pogledu kubature, svjetlosti, temperature, funkcionalnosti, bezbjednosti i slično.
Optimalna površina po jednom studentu i odgovarajuća vrsta-oblast studija utvrđuje se kako slijedi:
|
OBLAS STUDIJA - NAUKA |
Optimalna površina po jednom studentu |
|
|
1 |
Umjetničke nauke |
20 m2 |
|
2 |
Medicinske nauke |
17 m2 |
|
3 |
Tehničke nauke |
15 m2 |
|
4 |
Prirodno-matematičke nauke: |
|
|
a) |
- -matematika
|
b) |
- -fizika i geografija
|
c) |
- -hemija, biologija i informatika
|
5 |
Biotehničke nauke |
12 m2 |
|
6 |
Humanističke nauke |
8 m2 |
|
7 |
Društvene nauke |
|
|
a) |
- -pravne
|
b) |
- -ekonomske i političke
|
c) |
- -kriminalističke
Ovim Standardima se utvrđuje minimalna površina po jednom studentu za pojedine oblasti studija koja ne može biti manja od 70% od površine utvrđene kao optimalna u prethodnoj tabeli.
Ovim Standardima se utvrđuje obaveza visokoškolskih ustanova u pogledu omogućavanja pristupa i komunikacije invalidnih lica u unutrašnjem prostoru ustanove.
Pod optimalnim uslovima u pogledu prethodnog stava podrazumijeva se obaveza visokoškolske ustanove da invalidnom licu - studentu ili zaposlenom omogući uslove za samostalan pristup objektu, samostalnu komunikaciju u prostore neophodne za njihov studij odnosno rad (amfiteatre, učionice, laboratorije, biblioteku, čitaonicu, toalet, i druge prostore).
Minimalni uslovi u pogledu obezbjeđenja uslova za studij i rad invalidnih lica podrazumijevaju obavezu visokoškolske ustanove da omogući tom licu samostalni ulazak u objekat.
Ovim Standardima se utvrđuje obaveza visokoškolske ustanove, odnosno osnivača, u pogledu obezbjeđivanja odgovarajućeg specijaliziranog prostora za realizaciju nastavnog plana i programa, posebno u pogledu specijaliziranih radionica i laboratorija.
Ovim Stadardima se utvrđuje obaveza visokoškolske ustanove, odnosno osnivača, u pogledu obezbjeđivanja sanitarnih uslova i odgovarajućeg broja toaleta u skladu sa brojem studenata koji u isto vrijeme borave, odnosno rade u prostoru visokoškolske ustanove. Minimalan broj kabina sa propisanim pratećim prostorom utvrđuje se tako što se na svakih 40 studenata koji borave i rade u jednoj smjeni obezbjeđuje po jedna kabina.
Visokoškolska ustanova, odnosno osnivač, dužni su obezbijediti nastavna sredstva i ostala specijalizirana sredstva u skladu sa zahtjevima nastavnog plana i programa koji se u toj ustanovi realizira. U nastavnom planu i programu obavezno se definišu osnovna nastavna sredstva, odnosno oprema potrebna za realizaciju tog programa.
Visokoškolska ustanova obavezno ima biblioteku sa najmanje 20.000 knjižnih jedinica u funkciji realizacije naučno-nastavnog procesa koji se realizira u toj visokoškolskoj ustanovi. U knjižne jedinice se ne ubraja arhivska građa.
IV - BROJ I STRUKTURA NASTAVNOG KADRA, ASISTENATA, SARADNIKA I OSTALIH RADNIKA
Broj i struktura nastavnog kadra odgovarajuće struke i stručne spreme - zvanja, utvrđuje se u skladu sa Zakonom, a na osnovu zahtjeva nastavnog plana i programa, vrste studija, broja studenata, broja grupa za rad na vježbama i u seminarima, te na osnovu utvrđenog optimalnog prosječnog opterećenja u pogledu broja časova predavanja, odnosno vježbi sedmično u toku jedne nastavne godine.
Optimalnim opterećenjem nastavnika, uz ostale propisane obaveze u okviru 40-satne radne sedmice, smatra se prosječno opterećenje od 4-6 sati predavanja sedmično (120-180 sati predavanja u toku jedne nastavne godine), u zavisnosti od toga da li se nastava izvodi govorno-verbalno ili nastava koja se izvodi zahtijeva korištenje formula i sl., što će utvrditi Univerzitet posebnim aktom.
Optimalnim opterećenjem asistenta, uz ostale propisane obaveze u okviru 40-satne radne sedmice, smatra se prosječno opterećenje od 10 sati vježbi sa studentima sedmično (300 sati vježbi u toku jedne nastavne godine).
Optimalnim opterećenjem laboranta, uz ostale propisane obaveze u okviru 40-satne radne sedmice, smatra se prosječno opterećenje od 20 sati vježbi sa studentima sedmično (600 sati vježbi u toku jedne nastavne godine).
Optimalnim opterećenjem nastavnika koji je imenovan za dekana ili prodekana visokoškolske ustanove, uz ostale propisane obaveze u okviru 40-satne radne sedmice, smatra se prosječno opterećenje od 3 sata predavanja sedmično (90 sati predavanja u toku jedne nastavne godine).
A l t e r n a t i v a: da se zadrži puno opterećenje nastavnika uz povećanje koeficijenta za plaću.
Optimalnim opterećenjem nastavnika koji je imenovan za šefa odsjeka ili organizacione jedinice visokoškolske ustanove, uz ostale propisane obaveze u okviru 40-satne radne sedmice, smatra se prosječno opterećenje od 4-6 sati predavanja sedmično (120-180 sati predavanja u toku jedne nastavne godine).
A l t e r n a t i v a: da se zadrži puno opterećenje nastavnika uz povećanje koeficijenta za plaću.
Nastavnici i saradnici u toku jedne nastavne godine ne mogu biti opterećeni više od dvostrukog broja sati nastave, odnosno vježbi sedmično, koji su utvrđeni kao optimalno sedmično opterećenje.
Raspored obaveza nastavnika, asistenata i laboranata u okviru 40 satne radne sedmice:
|
Opis |
Profesori |
Asistenti |
Laboranti |
|
|
1 |
Predavanje i nadzor vježbi/vježbe |
4-6 |
12 |
20 |
|
2 |
Pripreme |
10-8 |
10 |
18 |
|
3 |
Konsultacije |
10 |
10 |
|
|
4 |
Komisije, NNV, radna tijela |
4 |
2 |
2 |
|
5 |
Naučno-istraživačka djelatnost |
12 |
6 |
|
|
Ukupno |
40 |
40 |
40 |
Napomena: ovaj prijedlog je dat kao prelazna faza do definisanja konačnog rasporeda prema kojem se u skladu sa svjetski priznatim standardima, naučno-istraživačka djelatnost vrednuje sa 50% u odnosu na ukupan rad.
Broj bibliotekara i knjižničara utvrđuje se na bazi broja upisanih redovnih studenata i to:
|
BROJ STUDENATA |
Broj bibliotekara (VSS) |
Broj knjižničara (SSS) |
|
Do 120 studenata |
1 |
|
|
Od 121 do 400 studenata |
1 |
1 |
|
Od 401 do 1000 studenata |
2 |
1 |
|
Više od 1000 studenata |
2 |
2 |
Daljnji broj knjižničara sistematizira se na onim visokoškolskim ustanovama čije biblioteke broje više od 40.000 knjižnih jedinica, i to tako što se za svakih narednih 20.000 knjižnih jedinica iznad ovog broja sistematizira po jedan knjižničar.
Broj radnika za obavljanje administrativnih, računovodstveno-finansijskih, drugih opštih i tehničkih poslova, odnosno upravljačko-stručnih poslova utvrđuje se po strukturi u skladu sa specifičnim potrebama visokoškolske ustanove, a njihov broj se projektuje na oko 15% od ukupnog broja radnika koji su sistematizirani ovim aktom.
Broj radnika na održavanju objekta i opreme utvrđuje se na osnovu broja studenata i to tako da se za svaku punu liniju od prve do završne godine studija sistematizira po jedan radnik.
Broj radnika na održavanju higijene objekta i opreme utvrđuje se na osnovu ukupne površine koja je definisana na osnovu optimalne površine po jednom studentu za odgovarajuću vrstu studija i to tako što se normira površina za čišćene po jednom izvršiocu kako slijedi:
|
Grupacija |
Norma po jednom radniku |
|
Akademija likovnih umjetnosti |
600 m2 |
|
Visokoškolske ustanove na kojima je više od 40% eksperimentalnih i laboratorijskih vježbi |
700 m2 |
|
Ostale visokoškolske ustanove |
900 m2 |
Ovi Standardi i Normativi, pored svojih osnovnih primarnih pedagoških naznaka ujedno sadrže elemente za utvrđivanje cijene obrazovanja po jenom studentu za određenu vrstu studija.
Kriterijima i mjerilima za finansiranje visokog obrazovanja utvrđuje se cijena iz prethodnog stava.
V - DINAMIKA IMPLEMENTACIJE OVOG DOKUMENTA
Ovaj dokument se primjenjuje u potpunosti prilikom registracije novih visokoškolskih ustanova i univerziteta.
Za postojeće visokoškolske ustanove i univerzitete, radi dostizanja utvrđenih standarda i normativa, ovaj dokument će se primjenjivati postepeno, i to:
- 1.Kadrovski standardi, najkasnije u periodu od tri godine od dana donošenja dokumenta;
- 2.Standardi u pogledu opreme, najkasnije u periodu od pet godina od dana donošenja dokumenta;
- 3.Prostorni standardi, najkasnije u periodu od sedam godina od dana donošenja dokumenta, osim njihove primjene u slučajevima prijema novoupisanih studenata počev od školske 2006/2007. godine.
Napredovanje nastavnika u pogledu ispunjavanja uslova iz poglavlja III Tačka A) - Kadrovski standardi, odnosno uslovi izbora u naučno-nastavna i saradnička zvanja na Univerzitetu definisat će se pravilima Univerziteta Sarajevo, a u skladu i po principima kako je to utvrđeno u Zakonu o naučnoistraživačkoj djelatnosti ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 10/04).
U prelaznom periodu, uslovi iz prethodnog stava će se regulisati posebnim Kriterijima koje donosi Senat Univerziteta uz saglasnost Ministarstva, najkasnije 30 dana od dana stupanja na snagu ovog akta.
Pedagoški standardi i normativi za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja na području Kantona Sarajevo stupaju na snagu danom donošenja, a počet će se primjenjivati od 1. 10. 2006. godine.
Ministarstvo obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo u saradnji sa Univerzitetom u Sarajevu izvršiće sve pripreme za početak primjene akta iz prethodnog stava u skladu sa utvrđenom dinamikom za implementaciju istog.
Broj 02-05-33200-21/05
29. decembra 2005. godine
Sarajevo
Premijer
mr. Denis Zvizdić, s. r.