Aktio

Skupština Kantona Sarajevo

Odluka o usvajanju strategije razvoja zdravstva na Kantonu Sarajevo 2006.-2015. godina

ODLUKU
O USVAJANJU STRATEGIJE RAZVOJA ZDRAVSTVA NA KANTONU SARAJEVO 2006.-2015. GODINA

I

Usvaja se Strategija razvoja zdravstva na Kantonu Sarajevo 2006.-2015. godina.

II

Sastavni dio ove Odluke je Strategija razvoja zdravstva na Kantonu Sarajevo 2006.-2015. godina.

III

Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

STRATEGIJA

RAZVOJA ZDRAVSTVA NA KANTONU SARAJEVO 2006-2015. godine

Broj 01-05-4361/05
16. februara 2006. godine
Sarajevo

Predsjedavajuća
Skupštine Kantona Sarajevo
Meliha Alić, s. r.

I UVOD

Zdravstvo Kantona Sarajevo, period od 1992.-1996. godine, karakteriše destrukcija, kako zdravstvenih kapaciteta koji su uslijed ratnog razaranja značajno oštećeni, tako i destrukcija medicinske opreme, koja je oštećena s jedne strane, a s druge strane je i zastarjela.

Ovaj period karakteriše i masovan odlazak kvalifikovanih i iskusnih stručno-medicinskih kadrova.

U postratnom periodu, pristupilo se obnovi i rekonstrukciji građevinskih objekata, a neki radovi su još uvijek u toku. Također se pristupilo zanavljanju, primarno medicinske opreme, kao i obnovi kadrovskih resursa.

Zakonska regulativa, još uvijek nije dostigla ravotežu između stvarnog stanja u ovoj oblasti i temeljnih zakona, kao ni pratećih podzakonskih akata. Period od 1996. god. do danas, karakte- riziran je ustavnim rješenjima koja su onemogućavala donošenje jedinstvenih zakona i dokumenata na razini Države BiH, pa su zakoni za ovu oblast doneseni na razini entiteta, odnosno Distrikta Brčko.

U Federaciji BiH 1997. godine donesena su dva sistemska zakona - Zakon o zdravstvenoj zaštiti i Zakon o zdravstvenom osiguranju.

Dokument Svjetske zdravstvene organizacije (u daljem tekstu: WHO), "Zdravlje za sve u 21 stoljeću" je putokaz za kreiranje nacionalnih zdravstvenih politika, a koje su temelj za izradu lokalnih strategija i ciljeva razvoja zdravstva koji se žele postići.

Činjenica je da do danas na razini Države, kao ni razini Federacije BiH nije donesena nacionalna zdravstvena politika, odnosno strategija razvoja zdravstva.

Nedostatak ovih ključnih dokumenata velika je prepreka u stvaranju prospektivnog i održivog razvoja zdravstva u bilo kojem od ključnih segmenata na sva tri nivoa: organizaciji zdravstva, finansiranju zdravstva, usklađivanja zakonske regulative sa EU, te ciljevima vezanim za unapređenje i zaštitu zdravlja.

Otežavajuća je okolnost, što se putem kreditnih linija, obezbjeđuju sredstva kojima se finansiraju različiti projekti u oblasti zdravstva, uglavnom za pojedine oblasti i segmente zdravstvene djelatnosti, odnosno zdravstvene zaštite.

Kada budu donesene strategije na višim nivoima, ova strategija će biti usklađena sa istim u segmentima gdje to bude potrebno.

Kod predlaganja strateških ciljeva, koristila su se iskustva zemalja u okruženju koja su u procesu tranzicije.

Strategija razvoja zdravstva na Kantonu Sarajevo 2006.-2015. godine je rađena saglasno principima WHO Zdravlje 21, kao i potrebama Kantona Sarajevo baziranim na morbiditetu i mortalitetu stanovništva i stepena razvoja zdravstva ovog kantona.

Kod izrade određenih rješenja predloženih u ovom dokumentu, konsultovan je određeni broj profesionalaca u zdravstvu.

Temeljno opredjeljenje predloženo u ovom dokumentu je unapređenje zdravlja stanovništva Kantona Sarajevo, što podrazumijeva promociju zdravog načina života, smanjenje i uklanjanje zdravstvenih rizika koji se mogu prevenirati kroz daljnji razvoj zdravstvenih službi.

Ova politika temelji se na Evropskoj politici "Zdravlje za sve" koja postavlja ključne ciljeve za produženje, trajanje i kvalitet života, te očuvanje i unapređenje zdravlja stanovništva, kao osnove ekonomskog i socijalnog razvoja, i socijalne sigurnosti svake zemlje. Prema tome neosporno je da je ulaganje u zdravlje jedna od ključnih investicijskih strategija.

OSNOVNI RAZLOZI ZA DONOŠENJE STRATEGIJE

Zdravstveni sistem u Kantonu Sarajevo organizovan je na tri nivoa zdravstvene zaštite i to: primarni, specijalističko- konsultativni i bolnički, odnosno kliničko- bolnički nivo, i isti ne funkcioniše na principu funkcionalne povezanosti i integriranosti.

Ovakav zdravstveni sistem je dijelom odraz zatečenog stanja a dijelom ratnih zbivanja u periodu 1992.-1995. godina.

  • -
    Sadašnji sistem, svojim kapacitetom (prostorno, tehnološki i kadrovski) premašuje stvarne potrebe građana Kantona Sarajevo i osposobljen je da pruža kvalitetnu uslugu za znatno šire područje.
  • -
    Sadašnji kapaciteti su rezultat neplanskog razvijanja i opremanja zdravstva.
  • -
    Upravljanje, menadžment zdravstvenog sektora, ne odgovara stvarnim zahtjevima upravljanja u ovom sektoru, a posebno u pogledu sistema planiranja, baziranog na hitnom protoku informacija.
  • -
    Zdravstvena svijest i dosadašnje navike kako građana tj. korisnika zdravstvenih uskluga, tako i zdravstvenih profesionalaca su znatno iznad realnih finansijskih mogućnosti društva.
  • -
    Nepostojanje i nedorečenost legislative u oblasti zdravstva.
  • -
    Evidentan je raskorak između zakonom utvrđenim prava pacijenata i finansijskih sredstava.
  • -
    Nepostojanje osnovnog paketa zdravstvenih usluga u smislu Zakona o zdravstvenom osiguranju.
  • -
    Ne postojanje fondova dopunskog i dobrovoljnog osiguranja.
  • -
    Ne postojanje cjenovnika usluga, odnosno realnih cijena.
  • -
    Ne prihvatanje promjena u sistemu zdravstva.

STRATEGIJA ZDRAVSTVA KANTONA SARAJEVO TEMELJI SA NA TRI KLJUČNE SMJERNICE:

  • -
    Smanjenje razlika u zdravlju i zdravstvu koje podrazumijeva smanjenje razlika među građanima u odnosu na njihove mogućnosti da ostvare pravo na zdravlje, posebno na razlike vezane za prostornu pokrivenost kvalitetnom zdravstvenom zaštitom, povećanje stupnja socijalne sigurnosti i zdravstvene obrazovanosti.
  • -
    Produljenje trajanja života usmjereno na sprječavanju prerane smrtnosti kao osnovnog zadatka sistema zdravstva, kroz mjere smanjenja rizika od prerane smrti.
  • -
    Poboljšanje kvalitete života vezane za zdravlje zasnovane na sprečavanju / smanjenju gubitka kvalitete života zbog zdravstvenih problema.

VIZIJA STRATEGIJE

Vizija strategije je usmjerena na unapređenje zdravlja stanovništva, smanjenje razlika u zdravlju, te razvijanju efikasnijeg, racionalnijeg i kvalitetnijeg sistema zdravstvene zaštite u cilju povećanja stepena zadovoljstva korisnika i davalaca usluga zdravstvene zaštite.

Radi definiranja budućeg razvoja zdravstva Kantona Sarajevo a do donošenja Nacionalne strategije razvoja zdravstva (na razini BiH, odnosno Federacije BiH) Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Ministarstvo) je predložilo Vladi, odnosno Skupštini Kantona Sarajevo donošenje Strategije razvoja zdravstva za narednih 10 godina što je Vlada, odnosno Skupština Kantona Sarajevo podržala.

Na temelju utvrđenih strateških opredjeljenja i ciljeva donosit će se akcioni (operativni) planovi i programi za svaku narednu godinu.

II. ANALIZA ZDRAVSTVENOG STANJA I ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI U KANTONU SARAJEVO

2.1 ANALIZA STANJA U KANTONU SARAJEVO

Opći podaci

Kanton Sarajevo je jedan od deset kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: F BiH), a zauzima površinu od 127.722 hektara sa ukupno 401.687 stanovnika u 2004. godini.

Obuhvata područje devet (9) općina, sa relativnom gustinom naseljenosti od 3,1 stanovnika/ha.

Najveća gustina naseljenosti je na području općine Novo Sarajevo (75,1 stanovnik/ha), a najmanja gustina naseljenosti je na području općine Trnovo (0,02 stanovnika/ha).

Na području grada Sarajeva (Općine Centar, Stari grad, Novo Sarajevo i Novi Grad) živi najveći broj stanovnika 297.343 ili 74,0% cjelokupnog stanovništva Kantona Sarajevo.

Broj zaposlenih u 2004. godini u Kantonu Sarajevo je 90.910, što čini 32,3% radno- sposobnog stanovništva.

Prosječna neto plaća u Kantonu Sarajevo u 2004. godini iznosi 654,09 KM, što je za 22,6% više od prosječne neto plaće u Federaciji BiH (neto plaća u F BiH 533,52 KM).

Demografija

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku ukupan broj stanovnika u Kantonu Sarajevo u 2004. godini je 401.687, od čega su 16,5% djeca starosti 0-14 godina, 70,1% stanovništvo starosti 15-64 godine i 13,4% osobe stare 65 i više godina.

Visoki procenat stanovnika starih 65 i više godina evidentan je, što stanovništvo ovog Kantona svrstava u kategoriju starog stanovništva.

Prema biološkom tipu stanovništvo Kantona Sarajevo spada u regresivni tip stanovništva (kategorija potomaka 0-14 godina manja je od kategorije predaka 50 i više godina).

BROJ STANOVNIKA U KANTONU SARAJEVO,
pregled po općinama i populacionim grupama*

Tabela br.1.

OPĆINA

UKUPNO

STAROSNE GRUPE

0-14 godina

15-65 godina

65>godina

CENTAR

67.993

10.478

46.500

11.015

HADŽIĆI

20.169

4.176

14.117

1.876

ILIDŽA

48.007

9.696

31.350

6.961

ILIJAŠ

15.351

3.204

10.535

1.612

NOVI GRAD

116.897

17.908

86.831

12.158

NOVO SARAJEVO

74.349

10.122

51.068

13.159

STARI GRAD

38.104

6.701

25.992

5.411

TRNOVO

831

147

437

247

VOGOŠĆA

19.986

3.731

14.637

1.618

S V E G A

401.687 100%

66.163 16,5%

281.467 70,1%

54.057 13,4%

*Izvor podataka: Federalni zavod za statistiku

Vitalni pokazatelji

Prema preliminarnim podacima Federalnog zavoda za statistiku u 2004. godini, na području Kantona Sarajevo ukupno je živorođeno 3.859 djece.

Broj umrlih koji su registrovani u istom periodu je 3.389 od čega je 42 umrle dojenčadi i 111 nasilnih smrti.

Natalitet

Natalitet u Kantonu Sarajevo ima nisku vrijednost stope nataliteta koja u 2004. godini iznosi 9,6%o i ima stalni trend opadanja od 1997. godine.

Opći mortalitet

Opći mortalitet u Kantonu Sarajevo ima srednje povišenu stopu općeg mortaliteta koja ne pokazuje veće varijacije od 2001. godine (8,1�). U 2004. godini stopa općeg mortaliteta iznosi 8,9� i skoro je identična stopi općeg mortaliteta u 2003. godini kada je bila 8,8�.

Prirodni priraštaj

Prirodni priraštaj i dalje je izrazito nepovoljan u Kantonu Sarajevo. Vrijednost stope prirodnog priraštaja u 2004. godini iznosi 1,2�. Ovako niska vrijednost stope prirodnog priraštaja stanovništva Kantona Sarajevo zastupljena je od 2001. godine sa održavanjem istog trenda do kraja 2004. godine.

Općina Centar ima i u 2004. godini negativnu vrijednost prirodnog priraštaja (-1,4�) koja je neznatno veća u odnosu na prethodnu godinu (-1,2�). U 2004. godini još tri općine imaju negativan prirodni priraštaj. To su općine Novo Sarajevo (-0,5�), Stari grad (-2,8�), koji je u prethodnoj godini imao pozitivan prirodni priraštaj i općina Trnovo.

Vitalni index

Vitalni index predstavlja koeficijent prirodnog kretanja stanovništva i ukazuje na njegovu vitalnost. U 2004. godini kao i u posljednje četiri godine u Kantonu Sarajevo vitalni index ima vrijednost oko jedan, što ukazuje da je broj živorođenih skoro jednak broju umrlih, uz neznatno povećanje stanovništva mehaničkim putem, odnosno migracijom stanovništva.

PRIRODNO KRETANJE STANOVNIŠTVA U KANTONU SARAJEVO, period 1996. - 2004.

Tabela br.2.

VITALNI DOGAĐAJI

1996

1997

1998

1999

2000

2001

2002

2003

2004

NATALITET U �

12,4

14,7

13,1

12,3

11,1

9,7

9,6

9,7

9,6

MORTALITET U �

7,6

8,3

7,7

7,8

8,9

8,1

8,0

8,2

8,4

DOJENAČKA SMRTNOST U �

8,9

4,4

6,5

5,0

7,7

6,7

11,7

10,6

10,9

PRIRODNI PRIRAŠTAJ U �

4,8

6,4

5,4

4,5

2,2

1,6

1,5

1,4

1,2

Zdravstveno stanje

Morbiditet

Morbiditet, kao negativni indikator zdravstvenog stanja, najčešće se koristi u analizi zdravstvenog stanja stanovništva, a zasniva se na morbiditetu koji je registrovan u ambulantno- polikliničkim službama, odnosno u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Vodeća oboljenja registrovana u 2004. godini kod cjelokupnog stanovništva Kantona Sarajevo su: akutne infekcije gornjih respiratornih organa J00-J06, hipertenzivna oboljenja I10-I15, akutni bronhitis, bronhiolitis J20-J21, cistitis N30 i oboljenja oka i adneksa H00-H59, izuzev H25-28, H40-42, H52.

Rang vodećih oboljenja je isti kao i u prethodnoj godini, a među pet vodećih registrovanih oboljenja nalazi se i jedno hronično oboljenje - hipertenzivna oboljenja.

VODEĆA OBOLJENJA REGISTROVANA U PRIMARNOJ ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U KANTONU SARAJEVO
u 2004. godini

REDNI BROJ

NAZIV OBOLJENJA, STANJA PO X.MKB

BROJ OBOLJENJA

INDEX STRUKTURE

BROJ OBOLJELIH NA 10.000 STANOV.

1

Ak. infekcije gornjih res. puteva J00-J06

158.324

32,8

3.941

2

Hipertenzivna oboljenja I10-I15

37.801

7,8

941

3

Akutni bronhitis, bronhiolitis J20-J21

22.212

4,6

553

4

Cistitis N30

16.688

3,5

415

5

Oboljenja oka i adneksa H00-H59, izuzev H25-28, H40-42, H52

14.405

3,0

359

6

Ostala oboljenja, stanja

233.237

48,3

5.806

-

U K U P N O

482.667

100%

12.016

Mortalitet

Perinatalni mortalitet

Perinatalni mortalitet i mortalitet dojenčadi predstavljaju jedan od najvalidnijih indikatora zdravstvenog stanja stanov- ništva i razvijenosti zdravstvene zaštite u jednoj zemlji, a posebno zdravstvenog stanja djece.

Na području Kantona Sarajevo stopa perinatalne smrtnosti ima srednju vrijednost za ovu pojavu i u 2004. godini iznosi 14,1 na 1000 poroda. Kasna fetalna smrtnost je 7,3%o što je znatno više u odnosu na prethodnu godinu (0,8�), a posljedica je, najvjerovatnije, neadekvatnog ažuriranja podataka o ovoj pojavi. Rana neonatalna smrtnost je 6,9�, što je neznatno više u odnosu na prethodnu godinu (6,2�).

Dojenačka smrtnost

Dojenačka smrtnost u Kantonu Sarajevo je niska i u 2004. godini stopa dojenačke smrtnosti iznosi 10,9%o, što je neznatno više u odnosu na 2003. godinu, kada je iznosila 10,6%o.

U strukturi uzroka smrti dojenčadi "Određena stanja porijeklom iz perinatalnog perioda" čine znatno više od polovine svih uzroka smrti dojenčadi (66,7%), a na koje se može preventivno djelovati dobrom antenatalnom zaštitom.

Vodeći uzroci smrtnosti stanovništva

Trend općeg mortaliteta u Kantonu Sarajevo ne pokazuje veće varijacije od 1996. godine, ali postoje razlike u visini vrijednosti stopa općeg mortaliteta na pojedinim općinama. U 2004. godini stopa općeg mortaliteta je 8,9%o što predstavlja srednje povišenu stopu općeg mortaliteta.

Oboljenja cirkulatornog sistema čine skoro polovicu svih uzroka smrti (42,9%) stanovništva Kantona Sarajevo, a maligne neoplazme čine 23,7% svih uzroka smrti.

Nasilne smrti su zastupljene sa 3,3% ili 111 slučajeva, od čega je najveći procenat nasilnih smrti na području općina Novi Grad (33) 29,7%, Centar (20) 18,0%, Ilidža (17) 15,3%, i Novo Sarajevo (11) 9,9%.

VODEĆI UZROCI SMRTNOSTI STANOVNIŠTVA KANTONA SARAJEVO U 2004. godini

Tabela br.4.

RANG

UZROCI SMRTI, po poglavljima X MKB

BROJ UMRLIH

INDEX STRUKTURE

BROJ UMRLIH NA 1000 STANOVNIKA

1

Oboljenja cirkulatornog sistema I00-I99

1529

42,9

3,8

2

Maligne neoplazme C00-C97

846

23,7

2,1

3

Endokrina i metabolička oboljenja sa poremećajima u ishrani E00-E90

382

10,7

0,9

4

Simptomi, znaci i nenormalni klinički i laboratorijski nalazi koji nisu drugdje klasificirani R00-R99

203

5,7

0,5

5

Oboljenja respiratornog sistema J00-J99

117

3,4

0,3

6

Ostala oboljenja, stanja

486

13,6

1,2

S V E G A

3.563

100%

8,9%o

Vodeća oboljenja koja najviše ugrožavaju život stanovnika Kantona Sarajevo su: hronična ishemična oboljenja srca, moždani udar, akutni infarkt miokarda, inzulino-ovisni dijabetes i karcinom bronha i pluća.

Najveći procenat stanovništva Kantona Sarajevo umire u periodu od 45-74 godine života (56,1%), zatim u periodu iznad 75 godina života (38,4%), a najmanji procenat umiranja je u periodu od 0 - 44 godine života, samo 5,5%.

Infektivna i parazitarna oboljenja

U 2004. godini registrovano je ukupno 5.882 slučaja oboljelih od infektivnih i parazitarnih oboljenja sa stopom morbiditeta od 1.464,32 na 100.000 stanovnika. Također, u 2004. godini registrovan je jedan smrtni ishod usljed infektivnih i parazitarnih oboljenja koji podliježu obaveznoj prijavi (AIDS). Vodeća infektivna i parazitarna oboljenja kod stanovništva Kantona Sarajevo u 2004. godini su: varicellae, enterocolitis acuta, angina streptococcica, salmonelosis, scabies, TBC, scarlatina, toxiinfectio alimentaris, hepatitis virosa A;B;C, i mononucleosis.

U toku 2004. godine registrovana su tri (3) slučaja trovanja hranom sa ukupno 98 oboljelih.

U toku 2004. godine prijavljeno je i 2.995 slučajeva oboljelih od gripe.

U 2004. godini prijavljeno su 32 slučaja oboljelih od parotitis epidemica, dva (2) slučaja oboljelih od rubeole i jedan (1) slučaj morbila.

Od bolesti iz reda zoonoza prijavljeno je 15 slučajeva oboljelih od bruceloze i 11 slučajeva oboljelih od Q-groznice.

Na području Kantona Sarajevo pojedina ruralna područja registrovana su kao enzootična područja za ove bolesti. Međutim, praćenjem epizoološke situacije, dobrom saradnjom sa veterinarskom službom i provođenjem svih potrebnih protivepidemijskih mjera oboljevanje stanovništva ostalo je na nivou pojedinačnih slučajeva.

Imunizacija

Obavezna imunizacija djece provodi se kontinuirano na svim vakcinalnim punktovima službi za zdravstvenu zaštitu predškolske i školske djece JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo.

U 2004. godini broj planirane djece novorođenčadi za vakcinisanje bio je manji od ostvarenog, pa pravi procenat procjepljenosti sa BCG i neonatalnom HVB vakcinom nije realan.

Procenat procjepljenosti ostalih vakcina u ciljanim grupama kretao se od 46,7% za vakcinu protiv Tetanusa u 18-oj godini života do 97,4% kod oralne vakcine protiv dječije paralize-prva doza.

PREGLED IZVRŠENJA EPI PROGRAMA
IMUNIZACIJE ZA 2004. GODINU

Tabela br. 5.

VRSTA VAKCINE

VAKCINACIJA

REVAKCINACIJA

BCG

�

-

HVB

HVB N I - HVB N II - HVB 7 g. I 86,8% HVB 7 g. II 69,4% HVB 7 g. III 92,7%

- - - - -

DTP

DTP I 93,8% DTP II 92,1% DTP III 64,9%

53,9%

POLIO

OPV I 97,4% OPV II 92,8% OPV III 66,6%

OPV I 81,3% OPV II 68,9% OPV III 60,1%

MRP

96,5%

94,5%

HIB

HIB I 86,4% HIB II 80,2%

61,2%

DT p/a

55,1%

-

RUBEOLA

78,2%

-

Ana-Te

46,7%

-

2.2. PREGLED SISTEMA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE
ORGANOGRAM ORGANIZACIJE ZDRAVSTVA

2.2.1. Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo

Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo u okviru zakonom propisanih nadležnosti vrši upravne, stručne i druge poslove za oblast zdravstva.

U okviru ovih nadležnosti, Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo se u postratnom periodu posebno fokusiralo na otklanjanje ratnih posljedica tj. sanaciju i rekonstrukciju zdravstvenih objekata, nabavku savremene medicinske opreme, kao i edukaciju zdravstvenih kadrova.

U cilju poboljšanja zdravstvene zaštite stanovništva Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo, je iniciralo donošenje i sprovođenje značajnih projekata, a naročito preventivnih programa.

Isto tako, ovo Ministarstvo kontinuirano poduzima mjere za poboljšanje i unaprijeđenje zdravstvenog stanja određenih rizičnih (vulnerabilnih) skupina stanovništva.

Značajaniji projekti Ministarstva zdravstva su:

  • -
    Projekat sanacije i rekonstrukcije objekta "Jezero" za potrebe GAKa i Pedijatrijske klinike
  • -
    Projekat organiziranja Centra Urgentne medicine - CUM
  • -
    Projekat razvoja karadiohirurgije
  • -
    Program o načinu organizovanja porodične/obiteljske medicine u JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo
  • -
    Kantonalni program prevencije narkomanije, alkoho- lizma i drugih ovisnosti
  • -
    Projekat Terapijska zajednica - Kampus Kantona Sarajevo
  • -
    Zbrinjavanje medicinskog otpada
  • -
    Dijagnostičko terapijski vodiči
  • -
    Projekat infomaciono-komunikacionog sistema u Kantonu Sarajevo
  • -
    Program prevencije i ranog otkrivanja poremećaja lokomotornog aparata i deformiteta kičmenog stuba, predškolske i školske djece sa područja Kantona Sarajevo i njihovo uključivanje u program rane rehabilitacije za period 2004-2007. godina
  • -
    Program prevencije i ranog otkrivanja i tretmana razvojnih i senzornih poremećaja kod djece Kantona Sarajevo
  • -
    Projekta ranog dijagnosticiranja i liječenja osteoporoze kod postmenopauzalnih žena u Kantonu Sarajevo
  • -
    Projekat resocijalizacije starijih članova udruženja oboljelih od cerebralne dječije paralize kroz rehabilitacione vježbe, okupacionu terapiju i druženja
  • -
    Projekat prevencije i liječenja osteoporoze kod pacijenata sa spinalnom lezijom u Kantonu Sarajevo
  • -
    Projekat obezbjeđivanja gotovih nutritivnih formula za pacijente sa upalnim bolestima crijeva i oboljele od malignih bolesti za osiguranike Kantona Sarajevo u 2005. godini

U proteklom periodu značajne aktivnosti su bile usmjerene na jačanje inspekcijskog nadzora, iz oblasti preventivno - sanitarnog, zdravstvenog i farmaceutskog nadzora.

Zdravstvena zaštita stanovništva Kantona Sarajevo pruža se kroz javni i privatni sektor u okviru tri nivoa zdravstvene zaštite, definisanih važećim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (primarna, specijalističko-konsultativna i bolnička zdravstvena zaštita).

Organizacija zdravstvene zaštite u Kantonu Sarajevo je zasnovana i na populacionim i nozološkim grupama.

2.2.2. Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo

U skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju, u Kantonu Sarajevo je 1999. godine osnovan Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo, sa ciljem da u okviru sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja obezbijedi za osiguranike ovog kantona finansiranje osnovnih rizika predviđenih ovim zakonom kao i finansiranje zdravstvene službe tj. zdravstvenih ustanova koje pokrivaju ove rizike.

Prema tome, Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo sprovodi aktivnosti potrebne za stvaranje neophodnih uslova za obezbjeđenje zdravstvene zaštite osiguranika, kao i uspješno poslovanje zdravstvenih ustanova.

Zavod posluje poštujući princip solidarnosti i uzajamnosti. Nadzor nad zakonitošću rada ovog zavoda vrši Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo.

U okviru planiranih finasijskih sredstava, Zavod obezbjeđuje finansiranje primarne i bolničke, odnosno kliničko-bolničke zdravstvene zaštite osiguranicima, kao i lijekove i ortopedska i druga pomagala, propisana posebnim propisima Kantona Sarajevo.

Sredstva za obavezno zdravstveno osiguranje Zavod zdravstvenog osiguranja ostvaruje po osnovu uplate doprinosa obaveznog zdravstvenog osigranja osiguranika i njihovih poslodavaca.

Zavod je organiziran tako, da na području općina ima organizirane četiri (4) poslovnice,a za uže područje Grada djeluje jedna poslovnica (za općine Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo i Novi Grad).

Kod ovakvog oblika organiziranja obaveznog osiguranja,kod odlučivanja o bitnim pitanjima ovog osiguranja nisu uključeni osiguranici tj. njegovi finansijeri odnosno ulagači.

ORGANOGRAM PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE
U KANTONU SARAJEVO

2.2.3. Primarna zdravstvena zaštita

Primarna zdravstvena zaštita je organizovana kroz rad sljedećih javnih zdravstvenih ustanova: JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo; JU Apoteke Sarajevo, šest (6) specijaliziranih zdravstvenih ustanova organizovanih kao zavodi i to: JU Zavod za zdravstvenu zaštitu žena i materinstva Kantona Sarajevo, JU Zavod za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo, JU Zavod za medicinu rada Kantona Sarajevo, JU Zavod za zdravstvenu zaštitu studenata, JU Zavod za sportsku medicinu Kantona Sarajevo i higijensko epidemiološka (HE) služba JU Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, a koji pružaju i dio usluga sekunadarnog nivoa zdravstvene zaštite.

Na Kantonu Sarajevo djeluju i Zavod za zdravstvenu zaštitu radnika MUP-a i Zavod za zdravstvenu zaštitu radnika u saobraćaju ŽTO, za koje saglasno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti ovaj kanton nije preuzeo osnivačka prava, te status i organizacija istih nije usaglašena sa Zakonom..

Primarna zdravstvena zaštita organizovana je u okviru JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo sa devet (9) organizacionih jedinica sa 153 punkta, raspoređenih po općinama Kantona Sarajevo. U Domu zdravlja organizirani su Centri za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju i Centri za mentalno zdravlje.

Zdravstvena zaštita ovog nivoa, je usmjerena na populacione grupe, a naročito kroz rad službi opće/obiteljske medicine, službe za predškolsku djecu i službe za školsku djecu, kao i za nozološke grupe, kao što je pneumoftiziološka zdravstvena zaštita.

U Domu zdravlja, razvija se, kao segment primarne zdravstvene zaštite, obiteljska/porodična medicina, u skladu sa Programom o načinu organizovanja porodične/obiteljske medicine u JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo za period 2003-2007. godina.

Program je definisao sastav radnog tima, kojeg pored doktora medicine specijaliste obiteljske medicine (ili doktora medicine sa nekom drugom specijalizacijom ili bez specijalizacije, ali sa posebnom edukacijom) čini: jedna medicinska sestra obiteljske medicine (VŠ ili posebno educirana SSS patronažna sestra) i jedna medicinska sestra u ambulanti, educirana za rad po principima obiteljske medicine.

U 2004. godini zdravstvenu zaštitu u obiteljskoj medicini pri JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo pružalo je 150 radnih timova na 61 punktu sa 118 ordinacija.

U strukturi doktora medicine zaposlenih u obiteljskoj medicini dominiraju doktori medicine sa 42,0% i specijalisti opće medicine sa 26,0%, dok su specijalisti obiteljske medicine zastupljeni sa 21,3%. Najveći broj specijalista obiteljske medicine je zaposleno u Organizacionim jedinicama Doma zdravlja Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad, dok u organizacione jedinice Doma zdravlja Hadžići, Ilijaš, i Trnovo nemaju niti jednog specijalistu obiteljske medicine. Pored doktora medicine zdravstvenu zaštitu u timu obiteljske medicine pružalo je 235 zdravstvenih tehničara, od čega 25 viših zdravstvenih tehničara.

Farmaceutska djelatnost u vidu apoteka na području Kantona Sarajevo obavlja se kroz rad Javne ustanove "Apoteke Sarajevo" i kroz rad apoteka u privatnom sektoru.

JU "Apoteke Sarajevo" ima mrežu od 38 apoteka na području devet općina Kantona, od čega je jedan depo apoteke u općini Trnovo, 14 ogranaka apoteka i 24 poslovne jedinice.

Pored javnog sektora, farmaceutsku djelatnost u vidu apoteka obavlja 10 Privatnih zdravstvenih ustanova sa 9 ogranaka i 26 privatnih apoteka.

ORGANOGRAM SPECIJALISTIČKO- KONSULTATIVNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U KANTONU SARAJEVO

2.2.4. Specijalističko-konsultativna zdravstvena zaštita

Specijalističko-konsultativna zdravstvena zaštita u javno zdravstvenim ustanovama sa područja Kantona Sarajevo organizovana je u JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo, zavodima zdravstvene zaštite, bolničkim odnosno kliničko-bolničkim ustanovama.

U Domu zdravlja Kantona Sarajevo specijalističko- konsultativna zdravstvena zaštita je organizovana kao posebna organizaciona jedinica iz sljedećih disciplina: interne, ORL, oftalmologije, neurologije, stomatološke zaštite sekundarnog nivoa, radiološke i ultrazvučne dijagnostike i laboratorijsko biohemijske dijagnostike sekundarnog nivoa. Specijalističko- konsultativna stomatološka zdravstvena zaštita sekundarnog i tercijarnog nivoa pruža se pri klinikama Stomatološkog fakulteta u Sarajevu.

Specijalističko-konsultativnu zdravstvenu zaštitu u JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo u 2004. godini pružalo je 90 radnih timova na 61 punktu sa 72 ordinacije.

Zavod za zaštitu žena i materinstva, Zavod za medicinu rada, Zavod za sportsku medicinu Zavod za studente obezbjeđuju specijalističko konsultativnu zaštitu za pripadajuće populacione skupine.

Zavod za javno zdravstvo obavlja djelatnosti iz oblasti: socijalne medicine, epidemiologije, higijene i zaštite čovjekove okoline, sanitarne mikrobiologije, sanitarne hemije i mikrobiološke dijagnostike na sekundarnom nivou.

U Općoj bolnici Sarajevo organizirana je specijalističko- konsultativana zdravstvena zaštita u okviru poliklinike iz sljedećih specijalnosti: interne, neuropsihijatrije, ginekologije sa akušerstvom, opće hirurgije, ORL, oftalmologije, fizijatrije i rehabilitacije, urologije, ortopedije, radiološke i biohemijske dijagnostike.

Klinički centar Univerziteta u Sarajevu pruža specijalističko- konsultativnu zdravstvenu zaštitu iz svih medicinskih disciplina (sekundarni i tercijarni nivo), odnosno iz 33 osnovne i usmjerene medicinske discipline.

Odnos prvih i ponovnih posjeta u ovoj zdravstvenoj zaštiti u 2004. godini bio je 1:2,3, a odnos prvih posjeta prema stanovništvu 1:0,89 što čini obuhvat od 89% stanovništva,

ORGANOGRAM BOLNIČKE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U KANTONU SARAJEVO

2.2.5. Bolnička zdravstvena zaštita

Bolnička zdravstvena zaštita u Kantonu Sarajevu organizovana je u okviru sljedećih javnih zdravstvenih ustanova:

  • -
    Klinički centar Univerziteta u Sarajevu
  • -
    Opća bolnica Sarajevo
  • -
    Psihijatrijska bolnica Sarajevo
  • -
    Zavod za alkoholizam i druge toksikomanije Kantona Sarajevo.

Bolnička zdravstvena zaštita u Kantonu Sarajevu raspolaže sa ukupnim posteljnim kapacitetom od 2.280 postelja, od čega 120 postelja predstavlja fond dnevnih bolnica. U strukturi posteljnog fonda u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti na području Kantona Sarajevo dominiraju hirurške postelje sa 36,9%, dok je procenat internističkih postelja 26,5% Prosječna dnevna zauzetost posteljnog fonda na području Kantona Sarajevo je 75,2%, dok je prosječna dužina bolničkog liječenja 12,2 dana.

Na jednog doktora medicine zaposlenog u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti dolazi 3,1 postelja.

Klinički centar Univerziteta u Sarajevu pruža bolničku i kliničko bolničku zdravstvenu zaštitu iz svih disciplina na nivou sekundarne i tercijarne zaštite, građanima Kantona Sarajevo, kao i građanima Federacije BiH koji gravitiraju ovoj zdravstvenoj ustanovi.

Opća bolnica Sarajevo pruža bolničku zdravstvenu zaštitu sekundarnog nivoa stanovništvu Kantona Sarajevo.

Psihijatrijska bolnica Sarajevo pruža bolničku zdravstvenu zaštitu za potrebe stanovništva Kantona Sarajevo (akutna i hronična hospitalizacija za psihijatrijske pacijente).

Zavod za alkoholizam i druge toksikomanije pruža bolničku zaštitu za bolesti ovisnosti, u okviru koje je organizirana i dnevna bolnica za potrebe stanovništva Kantona Sarajevo. U ovoj zdravstvenoj ustanovi je organiziran i centar za metadonsku terapiju za ovisnike od opojnih droga.

ORGANOGRAM PRIVATNOG SEKTORA U ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U KANTONU SARAJEVO

2.2.6. Privatni sektor

Privatni sektor u Kantonu Sarajevo organiziran je u okviru zdravstvenih ustanova u privatnom vlasništvu i privatnih ordinacija - opće medicine i specijalističkih, odnosno stomatoloških ordinacija, kao i privatnih apoteka. U okviru privatnog sektora najviše je zastupljena stomatološka zaštita sa 45,3% u odnosu na ukupan broj registrovanih privatnih ordinacija, odnosno na području djeluje 115 stomatoloških ordinacija. Specijalističko konsultativna zdravstvena zaštita zastupljena je sa 21,7% odnosno 55 specijalističkih ordinacija, a apotekarska djelatnost je zastupljena sa 17,7% sa 45 apoteka.

Privatni sektor značajnije se razvija od 1997. godine (donošenjem Zakona o zdravstvenoj zaštiti), a isti se finansira isključivo neposrednim plaćanjem korisnika zdravstvenih usluga. Također, ovaj sektor je organizaciono neuvezan, sa Zavodom za javno zdravstvo u segmentu zdravstveno- statističkog izvještavanja, kao i sa javnim sektorom zdravstva u segmentu nepriznavanja nalaza i mišljenja ljekara iz privatnog sektora. Na ovaj način se pacijenti izlažu dodatnim troškovima, a također isti utiče na poskupljenje medicinskih a naročito dijagnostičkih procedura, jer se iste dupliraju.

Primarna zdravstvena zaštita se obezbjeđuje u privatnom sektoru u 115 privatnih stomatoloških ordinacija, 6 ordinacija opće medicine, 26 privatnih apoteka i 10 privatnih zdravstvenih ustanova sa 9 ogranaka.

Specijalističko konsultativna zdrvatsvena zaštita organizirana je i kroz privatni sektor u okviru kojeg djeluje 55 specijalističkih ordinacija i 20 zdravstvenih ustanova tipa poliklinike.

U okviru privatnog sektora u Kantonu Sarajevo djeluje i 1 lječilište, kao poseban oblik zdravstvene djelatnosti u kojem se provodi preventivna zdravstvena zaštita, specijalističko konsultativna i bolnička rehabilitacija.

2.3. Kadrovi u sistemu zdravstvene zaštite

U Kantonu Sarajevo u javnom sektoru u 2004. godini bilo je ukupno 6.735 uposlenika, što je neznatno povećanje za 2,3% u odnosu na prethodnu godinu, kada je ukupan broj zaposlenih iznosio 6.581.

Od ukupnog broja zaposlenih u 2004. godini zdravstvenih radnika je bilo 4.714, odnosno za 2,6% više u odnosu na prethodnu godinu kada je taj broj iznosio 4.593.

Broj zdravstvenih saradnika je 123 i ne bilježi skoro nikakvu promjenu u odnosu na prethodnu godinu.

Administrativno-tehničkog osoblja je 1.898 uposlenika, što je za 1,8% više u odnosu na prethodnu godinu kada je taj broj iznosio1.864.Učešće administrativno-tehničkog osoblja u ukupnom broju zaposlenih je 28,2%, što predstavlja zadovoljavajući odnos i ne odstupa značajnije u odnosu na prethodnu godinu.

Najveći broj zdravstvenih ustanova, a time i zdravstvenih radnika, je na području Općine Centar na kojem se nalazi većina javnih zdravstvenih ustanova (KCU Sarajevo, Opća bolnica Sarajevo, Psihijatrijska bolnica, Zavod za alkoholizam i druge toksikomanije Kantona Sarajevo, OJ Dom zdravlja Centar i mnoge druge zdravstvene institucije).

Broj zdravstvenih radnika zaposlenih na području općine Centar je 3.379, što čini čak 71,7% od ukupnog broja zdravstvenih radnika zaposlenih u zdravstvu Kantona Sarajevo.

Struktura zdravstvenih radnika i saradnika ukupno u javnom zdravstvenom sektoru Kantona Sarajevo u 2004. godini je:

  • -
    doktora medicine 1.266, od kojih 1.014 specijalista
  • -
    doktora stomatologije 152, od kojih 56 specijalista
  • -
    magistara farmacije 165, od kojih 28 specijalista
  • -
    viših zdravstvenih tehničara 470
  • -
    srednji zdravstveni tehničari SSS 2.661
  • -
    zdravstveni saradnici 123

Struktura zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika u 2004. godini posmatrano po nivoima zdravstvene zaštite bila je:

U primarnoj i specijalističko konsultativnoj zdravstvenoj zaštiti:

  • -
    doktora medicine 535, od čega 398 specijalista
  • -
    doktora stomatologije 144, od toga 53 specijalista
  • -
    magistara farmacije 125, od čega 10 specijalista
  • -
    viših zdravstvenih tehničara 167
  • -
    srednjih zdravstvenih tehničara SSS 1084
  • -
    zdravstvenih saradnika 68

Odnos doktora medicine i doktora medicine specijalista je 1:2,9, a odnos doktora medicine, stomatologije i magistara farmacije prema zdravstvenim tehničarima 1:1,6.

U bolničkoj zdravstvenoj zaštiti:

  • -
    doktora medicine 731, od čega 616 specijalista
  • -
    doktora stomatologije 8, od čega 3 specijalista
  • -
    magistara farmacije 40, od čega 18 specijalista
  • -
    viših zdravstvenih tehničara 303
  • -
    srednjih zdravstvenih tehničara 1.577

KLJUČNE KONSTATACIJE O ZDRAVSTVENOM STANJU I ZDRAVSTVENOJ DJELATNOSTI U KANTONU SARAJEVO

  • 1.
    Ključne konstatacije o zdravstvenom stanju stanovništva Kantona Sarajevo:
    • -
      Na području Kantona Sarajevo perinatalna smrtnost u 2004. godini iznosila je 14,1 na 1.000 poroda, što predstavlja srednju vrijednost za ovu pojavu.
    • -
      Najveća stopa mrtvorođenosti je u općinama: Stari Grad (15,3�), Hadžići (11,2�) i Ilidža (10,5�).
    • -
      Najveća stopa rane neonatalne smrtnosti (smrtnost 0-6 dana po rođenju) je u općini Centar (38,6�).
    • -
      Vodeći uzroci smrtnosti u ranom neonatalnom periodu su određena stanja porijeklom iz perinatlnog perioda.
    • -
      Dojenačka smrtnost u Kantonu Sarjevo u 2004. godini imala je stopu od 10,9�, što predstavlja nisku vrijednost.
    • -
      U strukturi uzroka smrti dojenčadi "određena stanja iz perinatalnog perioda" čine čak 66,7% svih uzroka smrti dojenčadi.
    • -
      Stopa općeg mortaliteta u Kantonu Sarajevo u toku 2004. godine je iznosila 8,4�, što predstavlja srednje povišenu stopu općeg moratliteta čiji trend ne pokazuje veće varijacije od 1996. godine.
    • -
      Unutar vodećih uzroka smrti ukupnog stanovištva Kantona Sarajevo, oboljenja cirkulatornog sistema čine 45,4%, a maligne neoplazme čine 25,3% svih uzroka smrti.
    • -
      Među vodećim oboljenjima kod populacione grupe 19-64 godine nalaze se tri hronična oboljenja (hipertenzija, druge dorzopatije i diabetes mellitus).
    • -
      Registrovane su promjene u morbiditetu kod populacione grupe starosti 65 i više godina, gdje se uočava porast prevalencije oboljenja od diabetes mellitus-a.
    • -
      Kod hroničnih masovnih nezaraznih oboljenja, došlo je do porasta oboljenja na 10.000 stanovnika u 2004. godini kod hipertenzivnih oboljenja, diabetes mellitus-a i malignih neoplazmi u odnosu na prethodnu godinu.
    • -
      U toku 2004. godine povećana je prevalencija malignih neoplazmi usne šupljine, farinksa i digestivnog trakta, malignih neoplazmi bronha i pluća i malignih neoplazmi linfoidnog tkiva, hematopoetičnih organa i srodnih tkiva.
    • -
      Maligne neoplazme dojke zauzimale su prvo mjesto među malignim neoplazmama po broju oboljenja na 10.000 stanovnika i tokom 2004. godine.
    • -
      Procenat žena fertilne dobi registrivanih u zdravstvenoj zaštiti žena u javnom sektoru u toku 2004. godini koje su koristile kontraceptivna sredstva je bio zanemarljivo mali i iznosio 2,1%.
    • -
      Broj registrovanih prekida trudnoće u javnom sektoru i privatnom sektoru koji dostavlja izvještaje, iznosio je u 2004. godini 2.015, a u istoj godini na 100 poroda bilo je 44 prekida trudnoće.
    • -
      Broj registrovanih prekida trudnoće u javnom sektoru u 2004. godini iznosio je 1758.
    • -
      Najveći broj prekida trudnoće tokom 2004. godine je urađeno na Ginekološko-akušerskoj klinici KCUS, a najmanje u Općoj bolnici Sarajevo.
    • -
      U javnom sektoru 0,6% prekida trudnoće urađeno je ženama ispod 18 godina starosti tokom 2004. godine.
    • -
      Od ukupnog broja pobačaja urađenih u javnom sektoru u 2004. godini čak 45,6% su žene u kategoriji žena koje su prvi put imale pobačaj, a 23,4% žene koje nemaju nijedno živorođeno dijete.
    • -
      Procenat procjepljenosti stanovništva na području Kantona Sarajevo u 2004. godini kretao se od 46,65% (vakcina protiv tetanusa u 18-oj godini života) do 97,44% (OVP-I doza u prvoj godini).
    • -
      Stopa morbiditeta od infektivnih i parazitarnih oboljenja u 2004. godini je bila 1464,32 na 100.000 stanovnika.
    • -
      Vodeća infektivna parazitarna oboljenja kod stanovništva Kantona Sarajevo registrovana u 2004. godini su: varicellae, enterokolitis acuta, angina streptococcica, salmonelosis, scabies, TBC, scarlatina, toxiinfectio alimentaris, hepatitis virosa A,B,C i mononucleosis.
    • -
      U toku 2004. godine uočava se i dalje porast mentalnih poremećaja raspoloženja, poremećaja ponašanja uzrokovanih alkoholom i poremećaja ponašanja uzrokovnih drugim psihoaktivnim supstancama.
    • -
      U toku 2004. godine na području Kantona Sarajevo ukupno je počinjeno 48 samoubistava.
    • -
      Traumatizam usljed povreda i nasilja čini 2,7% u strukturi svih oboljenja, stanja i povreda registrovanih u primarnoj zdravstvenoj zaštiti tokom 2004. godine.
    • -
      Povredama su najviše ugrožene populacione skupine 19-64 godine (44,6%) i školska djeca i omladina (37,1%).
    • -
      Broj saobraćajnih nezgoda izazvanih alkoholisanim stanjem u 2004. godini čini 6,2% svih registrovanih saobraćajnih nesreća u Kantonu Sarajevo.
    • -
      U 2004. godine udio zubnog karijesa kod školske djece i omladine, kao i kod odraslog stanovništva i djece u dobnoj skupini 6 i manje godina u odnosu na ukupna utvrđena oboljenja i povrede u stomatološkoj zaštiti je visok.
  • 2.
    Ključne konstatacije o zdravstvenoj djelatnosti u Kantonu Sarajevo:
    • -
      Na području Kantona Sarajevo neravnomjerno su distribuirane zdravstvene ustanove, obzirom da se najveći broj ustanova nalazi u općini Centar, te broj zaposlenih zdravstvenih radnika u ovoj općini čini čak 71,7% svih zaposlenih u javnom sektoru zdravstvene zaštite.
    • -
      Broj zdravstvenih radnika na području Kantona Sarajevo je znatno iznad preporučenih vrijednosti, obzirom da na jednog doktora medicine u primarnoj zdravstvenoj zaštiti dolazi 751 stanovnik, a na jednog doktora medicine u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti dolazi 3,1 postelja.
    • -
      Učešće administrativno-tehničkog osoblja u ukupnom broju zaposlenih u javnom sektoru je 28,2%.
    • -
      U 2004. godini u Kantonu Sarajevo primarnu zdravstvenu zaštitu pružalo je 535 doktora medicine od toga 398 doktora medicine specijalista, te je odnos doktora medicine i doktora medicine specijalista 1:2,9.
    • -
      Prosječan broj posjeta po ljekaru godišnje u 2004. godini je 4.631 posjeta što u prosjeku iznosi 18 posjeta dnevno.
    • -
      U općoj/obiteljskoj medicini bilo je samo 6,7 posjeta savjetovalištu na jednog doktora medicine prosječno godišnje.
    • -
      Odnos prvih i ponovnih posjeta u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u 2004. godini bio je 1:2,6.
    • -
      Laboratorijske posjete činile su 47,3% svih prvih posjeta u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u 2004. godini.
    • -
      Procenat pacijenata upućenih specijalistima od strane doktora medicine u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u 2004. godini iznosio je 71,1%.
    • -
      Obuhvat korištenja zdravstvene zaštite u primarnoj zdravstvenoj zaštiti je 80%, a broj posjeta na jednog stanovnika u prosjeku godišnje je 4,8 u 2004. godini.
    • -
      U 2004. godini u javnom sektoru apotekarske djelatnosti izdato je 2.365.985 recepata ili 5,9 recepata po stanovniku, od čega za esencijalne lijekove 2.206.357 recepata ili 5,5 recepata po stanovniku, što čini 93,3% svih propisanih recepata.
    • -
      Specijalističko-konsultativna zdravstvena zaštita u Kantonu Sarajevo organizovana je kroz rad JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo, Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, Opće bolnice Sarajevo i privatnom sektoru.
    • -
      Odnos prvih i ponovnih posjeta u specijalističko- konsultativnoj zdravstvenoj zaštiti javnom sektoru u Kantonu Sarajevo u 2004. godini je bio 1:2,3.
    • -
      Broj postelja unutar bolničke zdravstvene zaštite u toku 2004. godine je bio 2.280, odnosno 5,6 postelja na 1000 stanovnika.
    • -
      Učešće hirurških postelja u ukupnim posteljnim kapacitetima na području Kantona Sarajevo iznosilo je 36,9%.
    • -
      Za sve hiruške discipline unutar KCUS-a procenat zauzetosti posteljnih kapaciteta iznosio je 74,0%.
    • -
      Prosječna dužina liječenja za sve hirurške discipline unutar KCUS iznosila je 11,04 dana, a na odjelima za hirurgiju Opće bolnice u Sarajevu iznosila je 11,21 dan.
    • -
      Od ukupnog broja liječenih pacijenta na hirurškim klinikama KCUS 79,0% je imalo operativne zahvate, a na hirurškim odjelima Opće bolnice Sarajevo 88,0% pacijenata liječeno je operativnim zahvatima.
    • -
      U toku 2004. godine jedan hirurški tim zbrinjavao je 4,4 postelje.
    • -
      Za sve interne discipline unutar KCUS procenat zauzetosti posteljnih kapaciteta iznosio je 79,0%.
    • -
      Procenat zauzetosti posteljnih kapaciteta na internim odjelima Opće bolnice Sarajevo iznosio je 54,0%.
    • -
      Prosječna dužina liječenja za sve interne discipline unutar KCUS iznosila je 13,13 dana, a na odjelima za internu medicinu Opće bolnice Sarajevo iznosila je 13,08 dan.
    • -
      U toku 2004. godine jedan tim internih disciplina zbrinjavao je 4,7 postelja.
    • -
      Procenat obduciranih od ukupnog braja umrlih je bio zanemarljivo mali te stoga indikator kvalitete poklapanja kliničkih i patoloških dijagnoza nije bilo moguće pratiti.

III STRATEŠKI CILJEVI

Cilj 1. Jednakost u zdravlju

Cilj 2. Očuvanje i unapređenje zdravlja stanovništva

2.1. Zdravlje žena

2.2. Zdravlje djece

2.3. Zdravlje mladih osoba

2.4. Zdravo starenje i dostojanstveno umiranje

2.5. Mentalno zdravlje

Prevencija nasilja

Prevencija ovisnosti

2.6. Prevencija i kontrola hroničnih masovnih nezaraznih bolesti

2.7. Sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti

2.8. Prevencija traumatizma

2.9. Promocija zdravih stilova življenja

Cilj 3. Poboljšanje i očuvanje uslova životne sredine

Suradnja u donošenju i sprovođenju KEAP-a i LEAP-a

Kvalitet zraka, pijaće vode, hrane i prehrambenih proizvoda

Medicinski otpad

Cilj 4. Mustisektorijalni pristup i odgovornost za unapređenje zdravlja

Cilj 5. Obezbjeđenje kontrole kvaliteta zdravstvenih usluga

Uspostava institucija kontrole kvaliteta

Reafirma i jačanje mehanizama kontrole kvaliteta

Cilj 6. Reforma i integracija zdravstvenog sektora

6.1. Primarna zdravstvena zaštita: porodična medicina, domovi zdravlja, zavodi

6.2. Farmaceutska-Apotekarska djelatnost

6.3. Specijalističko-konsultativna zdravstvena zaštita

6.4. Bolnička zdravstvena zaštita

6.5. Javno zdravstvo

6.6. Privatni sektor u zdravstvenoj zaštiti

Cilj 7. Finansiranje i alokacija sredstava u sektoru zdravstva

Prikupljanje sredstava

Distribucija sredstava

Reorganizacija Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo

Cilj 8. Unapređenje ljudskih resursa: edukacija kadrova i naučnoistraživački rad