Odluka Bilans energetskih potreba Kantona Sarajevo za 2006. godinu
ODLUKU
BILANS ENERGETSKIH POTREBA KANTONA SARAJEVO ZA 2006. GODINU
I
Usvaja se Bilans energetskih potreba Kantona Sarajevo za 2006. godinu, koji je sastavni dio ove Odluke.
II
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".
Broj 01-17-23236/06
20. jula 2006. godine
Sarajevo
Predsjedavajuća
Skupštine Kantona Sarajevo
Meliha Alić, s. r.
UVOD
Bilans energetskih potreba Kantona Sarajevo za 2006. godinu (u daljnjem tekstu: Bilans) je dokument koji ima za cilj da definiše neophodne elemente i pokazatelje energetskih potreba Kantona Sarajevo za 2006. godinu, procjenom potreba potrošača za električnom energijom, prirodnim gasom, čvrstim gorivima i naftnim derivatima na osnovu dosadašnjih pokazatelja i trendova potrošnje, uz uporedni prikaz ostvarene potrošnje/plasmana u 2005. godini. Takođe, dati su uočeni trendovi u kretanju potrošnje energenata u pojedinim oblastima od 1998. godine do danas, te naznačena pitanja sigurnosti snabdijevanja i potrebe donošenja odgovarajuće zakonske regulative za oblast energetike.
Bilans je rađen na osnovu izvještaja i planova javnih i drugih preduzeća koja su vodeći distributeri pojedinih vrsta energije i energenata (JP "Elektroprivreda BiH" "Elektrodistri- bucija" Sarajevo, KJKP "Sarajevogas", KJKP "Toplane-Sarajevo", KJP "Sarajevo-šume" Sarajevo), iskazanih potreba energetski značajnih potrošača, statističkih podataka Federalnog zavoda za statistiku i Zavoda za informatiku i statistiku Kantona Sarajevo, te analiza i procjena Ministarstva privrede - Sektor za industriju i energetiku.
Veliku poteškoću u izradi bilansa je predstavljala činjenica da distributeri nafte i naftnih derivata nerado ustupaju podatke o distribuciji i plasmanu ove vrste energenta (ne postoji zakonska obaveza), a dodatna otežavajuća okolnost je da se samo na graničnim prelazima evidentira količina uvezene nafte i naftnih derivata, dok pri istakanju istih više nije obavezno prisustvo zvaničnih lica.
U 2005. godini potrošačima u Kantonu je isporučeno:
- -1.162,185/1.064,689 GWh bruto/neto električne energije;
- -142,880 miliona Sm3 prirodnog gasa;
- -3.618 tona uglja i 45.943 m3 ogrijevnog drveta;
- -116,460 miliona litara naftnih derivata.
Planira se da su u 2006. godini potrebe potrošača na teritoriji Kantona Sarajevo za električnom energijom i ostalim energentima, kako slijedi.
- -Električna energija - bruto distributivna potrošnja 1.219,729 GWh, odnosno 1.104,729 GWh neto;
- -Prirodni gas - 136,290 miliona Sm3;
- -Čvrsta goriva - 3.640 tona uglja i 47.500 m3 ogrijevnog drveta;
- -Naftni derivati - 116,484 miliona litara.
1. ELEKTRIČNA ENERGIJA
Tokom 2005. godine većina potrošača je bila redovno snabdjevena električnom energijom, koja je pored čvrstih goriva (drvo i ugalj) značajan domaći resurs, koji pokriva preko 30% potreba Kantona Sarajevo za energijom.
Problemi koji se javljaju u distribuciji električne energije su uglavnom poznati iz ranijih godina i na žalost, bez značajnijih pomaka i u prethodnoj godini, a svode se na:
- -bespravna gradnja stambenih objekata i bespravna priključenja na elektrodistributivnu mrežu.
- -nedovoljna ulaganja u elektrodistributivnu mrežu kako bi isporuka električne energije do krajnjih korisnika bila u skladu sa evropskim normama o kvalitetu. Napominjemo da još uvijek 86 naselja, uglavnom sela i zaselaka u Kantonu Sarajevo koja su prije rata bila snabdjevena električnom energijom, nemaju napajanje. Procjenjuje se da je za izgradnju nedostajućih elektroenergetskih objekata potrebno investirati oko 8 mil. KM.
- -nepostojanje adekvatnih regulacionih planova za područja sa vrlo intenzivnom gradnjom i teškoće oko dobijanja odobrenja za građenje primarnih objekata (trafostanica i vodova).
Problematika nedovoljnih ulaganja u elektrodistributivnu mrežu je sistemski uzrokovana zbog neusaglašenosti zakonske regulative (Zakon o električnoj energiji i Zakon o prostornom uređenju), a posljedice su u lošem kvalitetu isporučene električne energije (loše naponske prilike, duge beznaponske pauze). Osnovni problem je u nejasnoći izvora finansiranja izgradnje elektroenergetskih objekata. Prijedlozi za usaglašavanje navedenih zakona se nalaze u Parlamentu FBiH već dvije godine i nije izvjesno kada će ovaj sistemski uzročnik problema biti razriješen. Za 2006.godinu je JP EP BiH izdvojila značajno veća vlastita i kreditna sredstva što će doprinijeti ublažavanju ovog problema u Kantonu Sarajevo.
Prošle godine je Vlada Kantona u saradnji sa pojedinim općinama pokrenula neke projekte sanacije infrastrukture na područjima koja su najviše napadnuta gradnjom bespravnih stambenih objekata, ali se nažalost, nije odmaklo od inicijativa što bi moglo značajno doprinijeti da se ovaj problem pokrene sa mrtve tačke.
U 2005. godini izgrađeno je ili rekonstruisano 89 objekata elektroenergetskog sistema (dalekovodi, kablovi, niskona- ponska vazdušna i kablovska 0,4 kV mreža, transformatorske stanice kablovske ili stubne) na području svih općina Kantona sa ukupnim ulaganjem od 5,2 miliona KM, dok se u 2006. godini planiraju izvesti radovi na oko 270 objekata (interpolacija trafostanica, sanacija magistralnih vodova, zamjena SF-6 blokova u postojećim TS, rekonstrukcija TS 10(20)/0,4 kV, izgradnja niskonaponske mreže, i slično), sa ukupnim ulaganjem od 13,1 miliona KM. Osnovni uvjet za realizaciju ovako ambicioznog plana je prevazilaženje prisutnih problema sporosti općinskih administracija u izdavanju potrebnih dozvola za gradnju elektrodistributivnih objekata.
Osim ulaganja u elektrodistributivnu mrežu, u 2005. godini je krenula i realizacija prve faze izgradnje kapitalnog objekta TS 110/10(20) kV Stari Grad, čiji završetak se očekuje u 2006. godini. Izgradnjom ove trafostanice, bit će riješeni dugogodišnji energetski problemi ovog dijela Grada.
Izvori sredstava u 2005. godini za ulaganje u sanaciju i izgradnju elektrodistributivne mreže uglavnom su bila vlastita sredstva JP EP BiH (90%) i sredstva koje su općine uložile putem Ugovora o zajedničkom finansiranju sa "Elektrodistribucijom Sarajevo" (9%), dok su sredstva od donatora (humanitarnih organizacija koje se bave saniranjem stambenih objekata) praktično obustavljena. Plan za 2006. godinu uglavnom predviđa vlastita i kreditna sredstava JP EP BiH uz predviđeno učešće općina u iznosu do milion KM.
Maksimalno vršno opterećenje je registrovano 31.01.2005. godine i iznosilo je 212,0 MW.
Pregled ostvarene potrošnje električne energije u 2005. godini, po naponskim nivoima i vrsti potrošača, sa uporednim pokazateljima u odnosu na plan, dat je u tabeli 1.
TABELA 1
Tabela 1. Pregled planirane i ostvarene potrošnje električne energije u Kantonu 2005. godine
Iz navedenih pokazatelja se vidi da je u prošloj godini ostvarena distributivna bruto potrošnja od 1.162.185,036 MWh (4,68% više od planirane), neto distributivna potrošnja od 1.064.688,707 MWh (5,33% više od plana), te gubici na mreži distribucije od 97.496,329 MWh ili 5,55% distributivne potrošnje (nešto manji od planiranih). U odnosu na 2004. godinu, ostvaren je porast distributivne bruto potrošnje 9,51%, neto od 11,12%, uz smanjenje distributivnih gubitaka u procentualnom iznosu od 1,96%.
Uzimajući u obzir trend porasta potrošnje ostvaren u prethodnim godinama, te procjenu potreba i porasta broja potrošača u Kantonu, u 2006. godini se planira:
- -distributivna bruto potrošnja od 1.219.729 MWh, neto 1.104.729 MWh;
- -gubici na mreži distribucije od 115.000 MWh ili 9.42% distributivne bruto potrošnje;
- -index distributivne potrošnje u odnosu na 2005. godinu: bruto 1,050, neto 1,038,
U tabeli 2. (strana 6) dat je pregled kretanja distributivne bruto/neto potrošnje u Kantonu Sarajevo u periodu 1998 - 2005. godina sa planom za 2006. godinu, te kao uporedno stanje potrošnja 1990. godine, a na dijagramu 1. grafički prikaz iste, dok se u tabeli 3. (strana 6) daje plan distributivne potrošnje u 2006. godini po mjesecima, te namjeni i naponskim nivoima.
Trend porasta distributivne bruto/neto potrošnje se nastavlja i dalje, u 2006. godini se planira rast bruto/neto distributivne potrošnje za 5,0% u odnosu na istu ostvarenu u 2005. godini. Što se tiče gubitaka na mreži distribucije, u Kantonu Sarajevo su u 2005. godini iznosili 8,39% od bruto distributivne potrošnje i za 0,45% su manji u odnosu na 2004. godinu, te je upitna ekonomska opravdanost daljnjeg ulaganja sredstava u distributivni sistem radi snižavanja distributivnih gubitaka. U 2006. godini su planirani gubici od 9,42% od bruto distributivne potrošnje, što predstavlja povećanje od 1,03% u odnosu na gubitke ostvarene u 2005. godini.
U elektroenergetski Bilans Elektrodistribucije Sarajevo je uključena planirana proizvodnja u industrijskim elektranama i dio proizvodnje po osnovu korištenja hidroakumulacije "Bogatići" (koja je u elektroenergetskom sistemu drugog entiteta), dok bi se ostatak potrebne električne energije za Kanton Sarajevo preuzeo sa prenosne mreže "Elektroprenosa".
Što se tiče trenda učešća u strukturi distributivne potrošnje, može se konstatovati sljedeće:
- -zajednički udio domaćinstava i distributivnih gubitaka je od prijeratnih nešto manje od 50% bruto distributivne potrošnje porastao u godinama poslije rata na oko 60% i u posljednje vrijeme ima trend pada (1999. godine 64%; 2000. godine 61%, 2001. godine 58,9%, 2002. godine 58,12%, 2003. godine 57,28%; 2004. godine 52,38%, 2005. godina 52,33, u 2006. godini se predviđa 52,05%);
- -pad udjela potrošnje na visokom naponu (10 i 35 kV) u poratnim godinama je posebno izražen, dok je 1990. godine udio VN potrošnje iznosio 33,8% (410 GWh) neto distributivne potrošnje, 1999. godine oko 19,5% (161,8 GWh), 2000. godine oko 22% (190 GWh), 2001. oko 23,3% (200,58 GWh), 2002. godine 23,2% (211 GWh), 2003. godine 24,02% (224 GWh), 2004. godine 24,15% (233 GWh), 2005. godine 23,68%, dok se u 2006. godini planira na nivou od 23,75% (262,46 GWh), što govori da se trend pada zaustavlja, pogotovo što se broj ove vrste potrošača povećava.
- -udio potrošnje domaćinstava u neto distributivnoj potrošnji u postratnom periodu je procentualno veći nego 1990. godine (51,5% ili 625 GWh): oko 58,3% (484,4 GWh) 1999. godine; 54,95% (472,2 GWh) 2001. godine; 51,9% (479,8 GWh) 2002. godine; u 2004. godini je bio 52,83%, u 2005. godini je bio 53,47% (569,3 GWh), dok se za 2006. godinu planira udio od 52,05% (575,0 GWh). Prosječna potrošnja po domaćinstvu u Kantonu u 2002. godini (3.090 kWh) je nešto niža nego 2001. godine (3.140 kWh) i premašila je prosječnu potrošnju po domaćinstvu iz 1990. godine za cijelo područje koje je pokrivala JP EP BiH (2.819 kWh), a u odnosu na uporedno područje snabdijevanja Elektrodistribucije Sarajevo iznosila je 78% prosječne potrošnje po domaćinstvu 1990. godine (3.974 kWh). U 2004. godini je došlo do pada prosječne potrošnje po domaćinstvu u odnosu na 2003. godinu za 1,11% i iznosila je 3.071,7 kWh, dok je u 2005. godini iznosila 3.198,1 KWh (što je 4,1% povećanje u odnosu na 2004. godinu).
- -učešće ostale potrošnje (0,4 kV) je u odnosu na 1990. godinu (14,7% neto potrošnje ili 178 GWh) 1998. i 1999. godine po apsolutnom iznosu bilo približno isto; u 2001. godini je potrošnja kod ove vrste potrošača iznosila 19,7% neto potrošnje (169,4 GWh); 2002. godine 22% (178,8 GWh), 2003. godine 20,71%, 2004. godine 20,71% (198,4 GWh), 2005. godine 20,49% (218,2 GWh) i ovaj vid potrošnje je značajno premašio predratnu, a u 2006. godini se planira potrošnja od 239,2 GWh ili 21,65% neto potrošnje na niskom naponu;
- -javna rasvjeta je već u 2000. godini dostigla predratnu potrošnju (12,6 GWh) zahvaljujući provedenim mjerama sanacije i rekonstrukcije, u 2004. godini je iznosila 22,52 GWh, u 2005. godini 24,98 GWh, a u 2006. godini je planirana potrošnja od 28,04 GWh, što je više za oko 222,5% od predratne potrošnje (12,6 GWh).
Posmatrajući trend kretanja neto potrošnje el. energije u Kantonu, karakteristično je da se njegov visok rast do 1999. godine (preko 10% u odnosu na prethodne godine) na dalje smanjio na oko 5% godišnje i u buduće će prevashodno zavisiti od porasta industrijske proizvodnje, te broja potrošača u ostalim kategorijama i standarda stanovništva. Značajan problem koji treba pomenuti je vezan za kvalitet isporučene energije i uopšte mogućnost priključenja novih potrošača u pojedinim dijelovima Kantona zbog neplanske, odnosno bespravne izgradnje i nužno ga je rješavati u saradnji Kanton-općine-"Elektrodistribucija" Sarajevo.
Plan isporuke električne energije potrošačima u Kantonu Sarajevo dat u tabeli 3. sačinjen je pod pretpostavkom da će snabdijevanje ostalim energentima, prije svega prirodnim gasom, biti uredno. U slučaju nestanka prirodnog gasa u zimskom periodu bi došlo do povećanja opterećenja mreže od 30-45%, što bi zahtijevalo preraspodjelu u prioritetima snabdijevanja. Grijanje na električnu energiju bi podiglo vršno opterećenje za cca 110 MW, odnosno elektrodistributivni sistem Kantona bi mogao maksimalno da isporučuje oko 250 MW, uz ograničenja na pojedinim dijelovima Kantona zavisno od stanja niskonaponske mreže.
2. PRIRODNI GAS
Tokom 2005. godine potrošači u Kantonu su bili uredno snabdjeveni prirodnim gasom, a obzirom na redovne isporuke nije bilo većih redukcija niti isključenja velikih potrošača koji imaju mogućnost alternativnog korištenja tečnih goriva (izuzetak su februar-mart 2005. godine sa ekstremno niskim temperaturama). Urednost snabdijevanja potrošača prirodnim gasom u Kantonu Sarajevo zavisi o mogućnosti izmirenja obaveza prema BH Gasu, koje je isključivo vezano sa rezultatima naplate za isporučeni gas kupcima, pri čemu je aktuelan veliki dug KJKP "Toplane" Sarajevo. Osim toga, snabdijevanje prirodnim gasom u 2006. godini je i u funkciji ishoda pregovora uvoznika gasa i Ruske Federacije o regulisanju međusobnih obaveza, jer se dug od preko 100 miliona US$ Ruskoj Federaciji za isporučeni gas tokom rata ne može riješiti na nivou Kantona. Poduzetim mjerama resornog Ministarstva i Vlade Kantona uspješno je servisirano plaćanje tekuće potrošnje tokom 2005. godine, što će biti nužno činiti i tokom ove godine.
Snabdijevanje Kantona Sarajevo prirodnim gasom se vrši iz Rusije kroz Ukrajinu, Mađarsku i Srbiju i Crnu Goru. Obzirom da smo zadnji u lancu isporuke, svi poremećaji koji se dešavaju na transportnoj trasi se najviše odražavaju na sistem snabdijevanja u Kantonu Sarajevo. Do sada su u više navrata razmatrani alternativni pravci snabdijevanja Sarajeva prirodnim gasom i u više varijanti, ali nažalost realitet realizacije je u prvi plan stavljao nadostatak izvora finansiranja i uopće isplativosti takvoga projekta, potiskujući strateško pitanje pouzdanosti i stabilnosti snabdijevanja. U budućoj energetskoj strategiji Kanton Sarajevo treba artikulisati svoje zahtjeve prema državnim vlastima i afirmisati izgradnju novog alternativnog pravca snabdijevanja, na taj način bi se dugoročno stabilizirala isporuka prirodnog gasa i snabdijevanje svih potrošača. U tom slučaju, kod pojave ekstremno niskih temperatura i poremećaja u snabdijevanju, "Toplane" i veliki kupci ne bi morali prelaziti na alternativno gorivo, što bi pored smanjenja finansijskih troškova dovelo do manje emisije štetnih polutanata. Procjenjuje se da je u prethodnoj sezoni grijanja zbog nedovoljnih količina gasa za distribuciju u Kantonu Sarajevo dodatno utrošeno 4-5 miliona KM i emitovano cca. 7.500 t CO2, 0,9 t CO, 74,6 t NO, 215 t SO2 i 15 t čvrstih čestica. Ova štetna emisija značajno utiče na pogoršanje eko ambijenta u zimskim mjesecima u mikro zoni sarajevske regije. U tom cilju je u 2005. godini pokrenuta realizacija gasifikacije turističkog naselja Igman-Bjelašnica. Osim toga, potrošnja prirodnog gasa u Kantonu Sarajevo je karakterisana debalansom potrošnje u periodu ljeto-zima. Isto se može korigovati većim učešćem industrijskih potrošača, pokretanjem projekta vozila na gas, kogeneracijom i diversifikacijom u potrošnji.
U 2005. godini na području Kantona u procesu održavanja i izgradnje gasnog sistema priključeno je 2.781 novih kupaca (domaćinstva 2.468 novih kupaca, mali kupci 286 i veliki kupci 27 novih priključaka), tako da je ukupan broj kupaca narastao na 70.207. Postavljena su 2.423 nova mjerna seta, izgrađeno 902 priključka, urađeno je 31.447 m distributivne gasne mreže pritiska 0,1(0,2), 0,5 bara 9.878 m, pritiska 3(4) bara 15.257 m i 8(14,5) bara 427 m, uz redovno servisiranje i održavanje elemenata gasnog sistema.
Gasni sistem Kantona Sarajevo pokriva oko 90% naseljenog područja i na njega su priključeni potrošači koji koriste gas za grijanje i/ili u tehnološke svrhe. U narednom periodu se planira proširenje distributivne mreže na rubna područja općina Ilidža, Hadžići, Ilijaš i Vogošća, što pored opšte podrške razvoju Kantona i gradske infrastrukture ima za cilj i povećanje obima prodaje gasa, dnevno i sezonsko uravnoteženje potrošnje gasa i smanjenje zagađenja.
U narednom periodu je planirano pokretanje izgradnje baždarnice mjerno regulacionih setova. Na ovaj način će se stvoriti uslovi da se pored mjerača do G10 (16 Sm3/h) vrši baždarenje i ostalih tipova mjerača, što se do sada obavljalo u Hrvatskoj i SCG.
Potrošačima u Kantonu je tokom 2005. godine isporučeno 142.880.752 Sm3 prirodnog gasa, odnosno oko 107,43% od planirane potrošnje, a u odnosu na 2004. godinu isporučeno je 11,08% više od ostvarene potrošnje u 2004. godini. U tabeli 4. i dijagramu 2. dat je pregled ostvarene i planirane potrošnje u 2005. godini po mjesecima. Važno je napomenuti da je ostvareni kalkulativni gubitak (sa vlastitom potrošnjom) iznosio oko 1,62% u odnosu na ukupno isporučene količine gasa, a što je za 0,16% manje nego u 2004. godini.
Posmatrano po godinama u periodu 1998-2005, vidljivo je da je potrošnja, nakon enormne 1996. od 187 miliona Sm3, opala na oko 110 - 120 miliona Sm3 (u periodu od 1999. - 2002. godine), da bi u 2003. i 2004. godini bila oko 130 miliona Sm3. U 2005. godini smo imali povećanje potrošnje na 142 miliona Sm3.
U tabeli 5. i dijagramu 3. (strana 10) dato je kretanje mjesečne potrošnje u proteklih osam godina.
Za 2006. godinu se planiraju potrebe potrošača u Kantonu Sarajevo od 136.290.000 Sm3 prirodnog gasa ili oko 5,55% niže od ostvarene potrošnje u 2005. godini, sa strukturom prikazanom u tabeli 6.
TABELA 4. Potrošnja gasa u 2005. godini
Krajem 2004. godine u Kantonu je na gasni sistem bilo priključeno 65.050 domaćinstava, 395 "velikih" potrošača, 2.725 "malih" potrošača i KJKP "Toplane Sarajevo" sa 128 mjesta potrošnje.
Interesantno je navesti da značajan broj priključenih potrošača uopšte ne koristi prirodni gas ili ga koriste samo u sezoni grijanja (oko 50% potrošača navedene tri kategorije, pored "Toplana", prestaje koristiti gas ili ga koristi u minimalnim količinama u ljetnom periodu), što pokazuje da i u do sada instaliranim priključcima postoji tehnička rezerva povećanja potrošnje ovog energenta.
Takođe je i kod potrošnje prirodnog gasa, kao i kod električne energije, u postratnom periodu došlo do značajne preraspodjele u strukturi potrošnje. Tako je 1991. godine udio potrošnje domaćinstava u ukupnoj potrošnji iznosio svega 5,5%, da bi 1999. iznosio oko 45%, 2000.god. 37,6%, 2002. godine 33,7%, 2003. godine 33,95%, u 2004. godini 35,04%, a u 2005. godini je planiran udio oko 33,46%. Interesantno je da se udio potrošnje kod KJKP "Toplane" sa 67% 1991. godine smanjio na 36% 1999. godine, te se ustalio sa ostvarenim udjelom u ukupnoj potrošnji 2000. - 2002. od 42-44%, u 2003. godini je iznosio 43,93%, u 2004. godini je bio 42,61%, a za 2005. godinu je planiran udjel od oko 39,10%.
Od ostalih značajnih aktivnosti u prethodnoj i planiranih u ovoj godini vezanih za sektor prirodnog gasa, važno je pomenuti sljedeće:
Primjena tarifne studije
Obzirom da je Vlada FBiH svojom odlukom iz maja 2002. godine odredila samo prodajnu cijenu od "BH - Gas-a" distributerima, stvoren je prostor da Vlade kantona svojim odlukama distributerima odobravaju prodajne cijene krajnjim potrošačima. Pošto je poznato da do sada primjenjivane cijene gasa za krajnjeg potrošača nisu uključivale obračun amortizacije, te je gubitak "Sarajevogas-a" po tom osnovu knjižen na teret kapitala, potrebno je konačno i ovom problemu posvetiti dužnu pažnju. Takođe, i iz navedenih činjenica da određeni broj potrošača svih kategorija koristi gas samo u sezoni grijanja, a jedan broj njih ga uopšte ne koristi iako su utrošena značajna sredstva za instalisanje priključaka, proizilazi da je potrebno preispitati politiku određivanja cijena gasa za krajnje potrošače i pristupiti primjeni odgovarajućih tarifnih stavova.
Pregled i sanacija kućnih gasnih instalacija
Zbog potrebe sanacije izgrađenih gasnih instalacija tokom rata s ciljem usklađivanja sa tehničkim normama i stvaranja uslova za bezbjedno korištenje gasa, tokom 2004. godine je od ovlaštene institucije intenzivno rađeno na snimanju stanja kućnih instalacija u Kantonu. Obzirom na veliki broj priključaka izvedenih tokom rata, ova aktivnost će se nastaviti i u ovoj godini.
Izrada studije izvodljivosti i pilot-projekta upotrebe prirodnog gasa za pogon motornih vozila
U saradnji resornog ministarstva, subjekata gasne privrede i korisnika u fazi je realizacija studije izvodljivosti sa pilot projektom upotrebe prirodnog gasa za pogon motornih vozila. Obzirom da je u Evropi u ekspanziji korištenje gasa i za ovu namjenu, prije svega zbog ekoloških i ekonomskih efekata, potrebno je pratećom zakonskom regulativom od strane Federacije BiH i Kantona pratiti izvođenje projekta (cijena gasa za krajnjeg korisnika, putarina, tehničke norme za gasne stanice-punionice i dr.).
Zakonska regulativa
Obzirom da ni prošle godine od strane federalnih institucija nije predložen Zakon o energetici, te Zakon o gasu, potenciraće se i ove godine preko Parlamenta FBiH i resornih ministarstava izrada regulative za ovaj važni segment privrede.
Obzirom da je prirodni gas, svojevremeno doveden u Grad Sarajevo zbog rješenja enormne zagađenosti životne sredine, postao energent koga u Kantonu 80% posredno ili neposredno potroše domaćinstva, na obezbjeđenju njegove dostupnosti, prihvatljivih cijena i podršci mjerama naplate potrošenog je nužan angažman institucija BiH, Federacije BiH i Kantona. Imajući u vidu da značajna dosadašnja dugovanja "Toplana", kojima duguju domaćinstva za utrošenu toplotnu energiju, "Sarajevogas-u" ugrožavaju redovno plaćanje isporučenog gasa uvozniku, potrebno je u Kantonu definisati politiku određivanja cijena gasa i centralnog grijanja i pronaći mehanizme za efikasnu naplatu.
3. ČVRSTO GORIVO
Na osnovu dostupnih podataka, isporučene količine čvrstog goriva potrošačima u Kantonu u 2005. godini, te plan plasmana za 2006 godinu, dati su u tabeli 7.
|
Godina |
|||
|
Vrsta čvrstog goriva |
2005. realizovano |
2006. plan |
Index 2006/2005. |
|
1. UGALJ (tona) |
3.618 |
3.640 |
1,006 |
|
1.1 Mrki |
1.175 |
1.200 |
1,021 |
|
1.2 Lignit |
2.443 |
2.440 |
0,998 |
|
2. DRVO (m3) |
45.943 |
47.500 |
1,034 |
Tabela 7.
Isporučene količine čvrstog goriva u 2005. godini i plan za 2006. godinu
Uz napomenu da se navedeni podaci odnose na plasman čvrstog goriva preko najvećih snabdjevača i distributera u Kantonu ("Sarajevošume" d.o.o., "Ogrevtrans" d.d., i drugi), plasman uglja u 2005. godini je ostvaren u iznosu od 101,92% planiranog i za oko 115 tona je veći nego 2004. godine, a drveta oko 104,49% od planiranog i za oko 1.975 m3 više nego 2004. godine. U 2006. godini se planira preko navedenih distributera ostvariti plasman uglja od 3.640 m3 (povećanje od 0,61%), te povećanje plasmana ogrijevnog drveta za oko 3,4%, što bi bio manji plasman čvrstog goriva nego 1990. godine, a kao posljedica zamjenske upotrebe prirodnog gasa u Kantonu Sarajevo.
4. NAFTNI DERIVATI
Snabdijevanje tržišta Kantona naftnim derivatima u toku 2005. godine je bilo stabilno, uz napomenu da su poštovani principi slobodnog formiranja cijena naftnih derivata na području BiH.
Nažalost, i pored upornih nastojanja da od distributera naftnih derivata dobijemo podatke o nabavljenim količinama u 2005. godini i planiranim količinama u 2006. godini to nismo uspjeli. Razlog je još uvijek nesređeno tržište, propusnost državnih granica, nedostatak zakonske regulative u ovoj oblasti i veliki profiti ostvareni na ovaj način. Prošlih godina smo koristili podatke Porezne uprave - Kantonalni ured Sarajevo, koji su evidentirali (u skladu sa tada važećim propisima do 01.08.2003. godine) nabavku pogonskih goriva (benzini i dizel gorivo) i lož ulja na benzinskim pumpama distributera u Kantonu.
Što se tiče plasmana potrošačima benzina i ostalih naftnih derivata, prema djelimično dobijenim podacima uvoznika/distributera registrovanih u Kantonu Sarajevo, te dostupnim podacima potrošača i vlastitim procjenama, u 2005. godini je putem malo i veleprodaje plasirano oko 115,024 miliona litara naftnih derivata, što je za 2% više nego 2003. godine, dok se procjenjuje da će se u 2005. godini plasirati oko 116,440 miliona litara naftnih derivata.
U tabeli broj 8. su dati podaci o plasmanu u 2003. godini, procijenjenome plasmanu u 2004. godini i procjeni plasmana za 2005. godinu.