Aktio

Skupština Kantona Sarajevo

Prostorni plan Kantona Sarajevo za period od 2003. do 2023. godine

Na osnovu člana 12. stav 1. tačka f) i l), člana 18. stav 1. tačka b) Ustava Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo" broj 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01 i 28/04) i člana 47. stav 1. Zakona o prostornom uređenju ("Službene novine Kantona Sarajevo" broj 7/05), Skupština Kantona Sarajevo, na sjednici održanoj 31. augusta 2006. godine, donijela je

PROSTORNI PLAN
KANTONA SARAJEVO ZA PERIOD OD 2003. DO 2023. GODINE

1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA

1.1. OPĆI CILJEVI

  • -
    Humani razvoj - osnovna orijentacija

Koncept ciljeva u punoj mjeri je komplementaran i naslanja se na koncepciju humanog razvoja, kao holističkog pristupa razvoju koji u prvi plan stavlja čovjeka, sa njegovim sposobnostima, napredak u blagostanju stanovništva, održavanje ravnoteže u prirodnoj sredini, kao i proces modernizacije institucija te društveno političkih odnosa. To je razvoj koji uključuje sve aspekte (prostorni, ekonomski, okolinski, društveni i socijalni) i sve aktere razvoja (javni sektor, privatni sektor, civilno društvo, lokalnu zajednicu, pojedinca); to je stalan proces širenja izbora i mogućnosti ljudi da dostignu određeni nivo blagostanja.

  • -
    Poštivanje ljudskih prava

Univerzalna ljudska prava trebaju se ostvariti na harmonično organizovanom prostoru u sveukupnom razvojnom procesu demokratije koja se u društvu poima kao sloboda.

  • -
    Promoviranje posebnosti kvaliteta okoline i očuvanje prepoznatljivog ambijenta

Štititi i valorizirati vrijednosti prirodnih resursa, prirodnog i kulturnog naslijeđa. U tom smislu promovirati aktivnosti koje su bliske prirodi i čovjeku. Kroz prostorni plan afirmirati posebnost pejzaža, krajolika, tradicije, običaja, kulturni identitet, kao značajne faktore razvoja.

� Dostupnost materijalnim sredstavima i energiji

Obezbijediti svakom stanovniku dostupnost svim izvorima materijalnih dobara, potrebnih za dostojan standard života (zaposlenost i drugo) bez ugrožavanja okoline, a energetsku infrastrukturu pouzdanu, bezbjednu, obnovljenu i dostupnu novim (alternativnim) izvorima, uključujući infrastrukturne sisteme za snabdijevanje vodom, energijom i dr.

�Dostupnost kulturi, obrazovanju, znanju, zdravstvu i socijalnoj zaštiti

Svakom stanovniku, kao i stanovniku sa posebnim potrebama, obezbijediti pristup i korištenje društvene infrastrukture (kvaliteno obrazovanje, naučno-istraživački i stručni rad, zdravstvenu, socijalanu zaštitu itd.).

  • -
    Uključivanje stanovnika u proces planiranja

Podsticanje inicijativa i inventivnosti pojedinaca od strane autoriteta, borbu za ostvarenje sloboda i prava u participaciji i odlučivanju tokom procesa planiranja i provođenja planova razvoja; obavezu uključivanja nevladinih organizacija i stručnjaka, koji žive i rade u okruženju, kako bi dali doprinos razvoju.

  • -
    Formiranje novog pristupa strukturi potrošnje

Neophodno je vršiti edukaciju građana putem informiranja, upotrebom javnih medija i drugih oblika uticaja na preoblikovanje društvene i pojedinačne svijesti kako bi se promijenio odnos pojedinaca i društva prema masovnoj potrošnji. Na taj način uticati na transformaciju načina razmišljanja svakog pojedinca, odnosno na formiranje novog pristupa strukturi potrošnje u smislu njenog doprinosa rješavanju okolinskih problema.

  • -
    Profiliranje prostora Kantona Sarajevo kao ambijenta unosnog (održivog i visokoprofitabilnog) poslovanja

Rekonstrukcija i jačanje ekonomske osnove kao i dinamiziranje ekonomskog razvoja i povećanje ekonomske sigurnosti stanovništva u cilju stvaranja preduslova za: održivu i profitabilnu ekonomiju, kvalitetniju fiskalnu politiku i politiku ekonomike građevinskog zemljišta (tržišni sistem korištenja gradskog zemljišta) i jačanje produktivnih sektora i djelatnosti. Posebno mjesto treba dati nauci - kao generatoru razvoja - koja treba da bude prethodnica euroatlanskih integracija BiH, kao i razvoju naučne infrastrukture u mreži evropske naučne infrastrukture.

U cilju obezbjeđenja povećanja životnog standarda stanovništva, bržeg zapošljavanja, održivog i humanog razvoja potrebno je aktivnije restruktuiranje i jačanje ekonomske osnove, podizanje njene konkurentnosti, dinamiziranje ekonomskog razvoja, povećanje ukupnog domaćeg proizvoda i povećanje ekonomske sigurnosti stanovništva. Razvijati ekonomiju na bazi prihvatljivih i specifičnih mogućnosti privrednih grana zasnovanih na nauci (parkovi znanja), visokim tehnologijama u proizvodnji hrane, turizmu, na malim i srednjim preduzećima.

  • -
    Stvaranje ambijenta ugodnog življenja

Stvarati ambijent u kome će građani Kantona Sarajevo živjeti humano, zdravo i kreativno podizanjem kvaliteta i standarda: pravnog sistema (usaglašavanjem i donošenjem adekvatne pravne legislative), načina i nivoa stanovanja, vodosnabdijevanja, tehnološki kontrolisanim načinom odvoda i tretmana otpadnih voda, snabdijevanja energentima, saobraćajne dostupnosti i povezanosti, urbanog zelenila, zaštite okoline, socijalne sigurnosti, obrazovanja, zdravstva, kulture i sporta.

  • -
    Profiliranje Kantona Sarajevo kao regionalne i evropske metropole

Obezbijediti kvalitetnu komunikacionu povezanost sa Evropom, regionom jugoistočne Evrope i svijetom. Jačati postojeće i formirati nove institucije (nauka, obrazovanje, kultura), a time i funkcije metropole. Sredinu učiniti atraktivnom i privlačnom za međunarodni kapital. Učiniti ambijent privlačnim za mlade stručnjake i njihov ostanak u zemlji. Razvijati visokonaučne institucije i istraživačke aktivnosti kao strateški faktor razvoja. Uzeti u obzir i saobraćajni aspekt: avio saobraćaj (postojeći aerodrom i njegove mogućnosti), autoput (koridor na teritoriji Kantona), autobusku stanicu (kapacitet i lokacija), željeznički saobraćaj (osavremenjavanje i njegova uloga u lokalnim i međunarodnim vezama), elektronske komunikacije i dr.

Potrebno je razvijati i šire regionalne i evropske funkcije Kantona Sarajevo i u tom smislu prilagođavati njegovu prostornu organizaciju.

  • -
    Unapređenje razvojnih i integrativnih funkcija Kantona Sarajevo

Kanton Sarajevo središte metropolitanskog područja, u kome se nalazi glavni grad države BiH Sarajevo, treba da vrši uticaj na ukupan razvoj države, integrišući bosanskohercegovački prostor u funkcionalnu cjelinu sa kulturološkom i etničkom prepoznatljivošću. Integrativne funkcije Sarajeva uskladiti sa decentralizovanom politikom i političkom organizacijom BiH.

  • -
    Pretpostavljanje ubrzanijeg demografskog, kulturno-ekonomskog i socijalnog razvoja ovoga metropolitanskog područja u odnosu na BiH u cjelini

Uloga Sarajeva kao regionalne i evropske metropole, te revitalizacija njenih razvojnih i integrativnih funkcija u BiH, pretpostavljaju jačanje urbanih, proizvodnih i uslužnih funkcija u njemu. Nadprosječan opći razvoj stvara put za ostvarivanje tog cilja.

Ovaj cilj se može definisati i kao težnja Kantona Sarajevo da dostigne današnji nivo razvijenosti mjeren GDP/pc u prosjeku Evropske unije.

  • -
    Usklađivanje politike racionalnog korištenja prostora sa očekivanom izmjenom strukture djelatnosti

Pod uticajem buduće uloge metropolitanskog područja, djelovanja slobodnog tržišta i stranih ulaganja, doći do izmjene strukture djelatnosti i to u pravcu povećanja udjela produktivnijih sektora i grana. Iz tog razloga je potrebno politiku racionalnog korištenja prostora zasnovati i uskladiti prema navedenim očekivanjima.

  • -
    Održivi razvoj bazirati na kompatibilnosti okoliša sa ekonomskog, kulturno-socijalnog i prostornog aspekta

Postići ujednačen i održiv prostorni razvoj usmjeravajući ekonomsku, kulturnu i socijalnu politiku usaglašenu sa mogućnostima, potrebama čovjeka, interesima sadašnjih i budućih stanovnika i drugih korisnika. Za ovo je potrebna odgovarajuća okolinska svijest građana i odgovornost sadašnjih prema budućim generacijama.

  • -
    Reduciranje nepovoljnih uticaja u okolišu

Reducirati uticaje na prirodnu sredinu zagađenu industrijom, saobraćajem i drugim djelatnostima i dejstvima koja su imala direktan uticaj na neposrednu okolinu, u urbanom i vanurbanim područjima: ratnim razaranjima, devastacijama i destrukcijama na fizičkoj strukturi (objektima) i zemljištu, posebno nakon miniranja, granatiranja, stavljanja pod kontrolu postojećih klizišta i saniranje područja u cilju sprečavanja dalje erozije, itd.

1.2. POSEBNI CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA

Demografski razvoj

  • -
    Demografsku veličinu Metropolitanskog područja uravnotežiti s ulogom koju Sarajevo ima kao glavni grad i osnovni razvojni centar;
  • -
    Pokloniti potrebnu pažnju obnavljanju stanovništva Metropolitanskog područja i stvoriti uslove za normalizaciju ukupnih demografskih procesa;
  • -
    Obnoviti naseljavanje ruralnih područja i stvoriti uslove za njihovu demografsku revitalizaciju.

Održivi prostorni razvoj i uređenje

  • -
    Optimalna i racionalna organizacija, korištenje i zaštita prostora;
  • -
    Bilansiranje podobnih prostornih kapaciteta za urbani i ruralni razvoj;
  • -
    Policentrični sistem razvoja Kantona (disperzna koncentracija);
  • -
    Obezbijediti uslove za kontrolisanu, plansku izgradnju, a ispitati mogućnosti saniranja bespravne i neregulisane izgradnje i utvrđivanja mjera za njeno sprečavanje;
  • -
    Racionalizacija i poboljšanje kvaliteta stambene gradnje i druge fizičke strukture;
  • -
    Prilagođavanje prirodnim uslovima i specifičnostima pejsažnog i autentičnog arhitektonskog oblikovanja i izraza u sistemu izgradnje hortikulturnog okruženja uz fizičke strukture u Kantonu;
  • -
    Rekonstrukcija, unapređenje i razvoj transportne, energetske, vodoprivredne i telekomunikacione infrastrukture;
  • -
    Očuvanje bogatstva i raznolikosti pejzaža u okviru Kantona;
  • -
    Ekonomski efikasnije korištenje zemljišta;
  • -
    Razvoj energetskih resursa u skladu sa zaštitom okoline;
  • -
    Racionalno korištenje i eksploatacija voda, zaštita izvorišta, podzemnih i otvorenih vodnih tokova;
  • -
    Smanjiti štetene uticaje na prirodnu sredinu, na urbanim i vanurbanim područjima Kantona Sarajevo;
  • -
    Zaštita i uređenje graditeljskog i prirodnog naslijeđa i njegovo uključivanje u razvoj Kantona;
  • -
    Sprečavati disponiranje industrijskog otpada bez njegovog prethodnog zaštitnog tretmana;
  • -
    Voditi aktivnosti na nivou Kantona i općina u cilju zaštite atmosfere i prirodnih resursa;
  • -
    Zaštita ljudi i dobara od elementarnih nepogoda.

Održivi ekonomski razvoj

  • -
    Profiliranje prostora kao ambijenta pogodnog za održivu ekonomiju;
  • -
    Profiliranje prostora kao ambijenta profitabilne ekonomije;
  • -
    Uvođenje tržišnog sistema korištenja zemljišta;
  • -
    Definisanje ekonomske kulture kao historijskog atributa samoodrživosti zajednice.

Upravljanje

  • -
    Odrediće se osnovni pokazatelji (indikatori) društveno-ekonomskog razvoja i kvaliteta okoline, kako bi se moglo pratiti konvergiranje razvoja Kantona ka održivom, odnosno, provjeravati efikasnost katonalne uprave;
  • -
    Uspostaviti sistem upravljanja razvojem Kantona koji će, na bazi zatečenog pravno-političkog sistema, omogućiti da vlast ostvaruje istinske interese građana, razvijajući pri tome zajedničko opredjeljenje da se razvoj mora zasnivati na primjeni nauke, znanja i informacija.

2. PROJEKCIJA PROSTORNOG RAZVOJA I PROSTORNI SISTEMI

2.1. PRIRODNI IZVORI I USLOVI

Geografski položaj

Kanton Sarajevo je smješten u planinskom masivu Dinarida, na kontaktu dviju velikih prirodno-geografskih cjelina: Podunavlja i Jadranskog mora. Zauzima površinu od 1.268,5 km2 što čini 2,5% teritorije BiH.

U saobraćajno-geografskom smislu ovakav položaj ima poseban značaj, presjecaju ga vitalne komunikacijske veze, prije svih pravac sjever-jug. Tim pravcem, koji ide dolinama rijeka Bosne i Neretve, Kanton je povezan sa srednjeevropskom i mediteranskom makroregijom.

Kanton Sarajevo se nalazi između 43035� i 4407� sjeverne geografske širine, te između 1800� i 18038� istočne geografske dužine sa centrom Kantona (u blizini aerodroma) čije su tačne geografske koordinate 43049'55"s.g.š. i 18020'04" i.g.d. Rastojanje između najsjevernije tačke Kantona i najjužnije iznosi 62 km, a između zapadne i istočne tačke dužina je 52,5 km. Ukupna dužina granice Kantona Sarajevo je 303,5 km.

Karakteristike reljefa

Sa geomorfološkog aspekta Kanton Sarajevo predstavlja izrazitu planinsku oblast gdje se 78% prostora nalazi u rejonu iznad 700 m n.v., brdskom rejonu od 550 do 700 m pripada 13%, dok nizijskom rejonu pripada svega 9% teritorije.

Analizom karte nagiba terena, 24% prostora Kantona otpada na nagibe preko 45% što predstavlja limitirajući faktor za izgradnju. Najpovoljniji tereni, sa aspekta nagiba, nalaze se u općinama Novo Sarajevo, Novi Grad i Ilidža dok se najveći dio teritorija sa nagibima preko 45% nalazi u općinama Vogošća, Centar i Trnovo.

Tereni sa nagibom do 10%, zazimaju 15% teritorija Kantona i najviše ih se nalazi u općini Novo Sarajevo (40,7%), a najmanje u općini Stari Grad (7,0%). U općini Centar tereni ovog nagiba zauzimaju 12,7%, u Hadžićima 11,1%, na Ilidži 37,4%, u Ilijašu 14,6%, u Novom Gradu 36,5%, u Trnovu 8,1% i Vogošći 9,6% od ukupne površine općine.

Teren Kantona orijentisan prema sjeveru u procentu od 34,1%, a prema jugu 32,7%. Prema istoku je okrenuto 12,5%, a prema zapadu 11,9% terena. Ravni dijelovi Kantona zauzimaju 8,8% površine.

Najpovoljnije južne orijentacije ima: općina Centar sa 41,7% teritorija, Vogošća sa 41,3%, Stari Grad 40,7%, Novi Grad 39,4%, Trnovo 37,4%, Novo Sarajevo 32,4%, Ilijaš 31,6%, Hadžići 27,4% i Ilidža 22,1% od ukupne površine općine.

Klimatske karakteristike

Prostor Kantona Sarajevo karakteriše dva klimatska tipa. Do 600 m nadmorske visine zastupljena je kontinentalna klima, dok se iznad te visine izdvaja kontinentalno-planinski tip i alpski tip klime.

Unutar klimatske valorizacije pojedini dijelovi Kantona su pogodni za određene aktivnosti, npr. planinski dijelovi zimsku rekreaciju ili nizijski predjeli za ljetnu rekreaciju, gradsko jezgro za stanovanje, južne ekspozicije za saobraćaj i proizvodnju hrane itd.

Osnovni meteorološki parametri kontinentalnog tipa klime su da se srednja godišnja temperatura zraka kreće od 8,60C (Hadžići) do 9,80C (Bjelave). Srednja godišnja temperatura u nekim dijelovima grada se povećava zbog uticaja toplotnog otoka tako da se kreće i do 10,50C (Koševo, Stari Grad, Kovači). Zbog uticaja jezera hladnog zraka i inverzija temperature na prostoru Ilidže, Butmira i Hrasnice srednja godišnja temperatura se kreće oko 9,10C. Najhladniji mjesec je januar sa srednjom godišnjom temperaturom od �1,40C (Bjelave) do �2,10C (Ilidža), dok je najtopliji mjesec juli sa srednjom godišnjom temperaturom od 19,60C (Bjelave) do 17,80C (Hadžići). Apsolutna maksimalna temperatura je izmjerena 26.07.1946. na Bjelavama i iznosila je 40,00C dok je maksimala minimalna temperatura u ovom klimatskom tipu izmjerena na Ilidži i iznosila je �31,70C (25.01.1963.).

Raspodjela zračnih strujanja je u velikoj mjeri uvjetovana reljefom, pa tako na Bjelavama preovladavaju vjetrovi iz istočnog i zapadnog kvadranta, dok se u Butmiru smjer preovladavajućih vjetrova mijenja na sjeverozapadni, zapadni i jugoistočni, što je svakako u vezi sa orijentacijom Sarajevskog polja u smjeru sjever-jug. Vrlo jaki vjetrovi su rijetka pojava, a prosječna brzina vjetra se kreće od 3,0 m/sec iz sjeveroistočnog pravca na Bjelavama do 2,2 m/sec iz južnog i sjeverozapadnog pravca u Butmiru.

Planinsko područje se, zbog svoje nadmorske visine, odlikuje planinskom klimom-alpskog tipa. Osnovne karakte- ristike ove klime su oštre zime (apsolutne minimalne temperature od �24,00C do �34,00C) dok su ljeta topla (apsolutna maksimalna temperatura od 30,00C do 36,00C). Prosječna godišnja količina padavina je od 1.000 do 1.200 l/m2. Sniježne padavine su obilne, pogotovo na višim kotama.

Osnovni meteorološki parametri za planinsko-alpski tip klime mjereni na stanicama Bjelašnica koja se nalazi na 2.067 m.n.v. i Igman-Veliko polje (1.190 m.n.v.) su: srednja godišnja temperatura 1,20C-Bjelašnica i 5,20C-Igman; apsolutna maksi- malna temperatura na Bjelašnici je 24,00C, a na Igmanu je 32,10C: apsolutna minimalna temperatura na Bjelašnici je �29,20C, a na Igmanu je �33,20C; srednja godišnja relativna vlažnost na Bjelašnici je 85%, a na Igmanu 84%; srednja godišnja suma padavina na Bjelašnici je 967 l/m2, a na Igmanu 1.645 l/m2. Ostali meteorološki parametri se odnose na stanicu Bjelašnica: srednji broj dana sa kišom 98; srednji broj dana sa snijegom je 104; srednji broj vedrih dana je 60; srednji broj oblačnih dana je 159; srednji broj dana sa maglom je 263, srednji broj dana sa sniježnim pokrivačem preko 10 cm je 191; srednji broj dana sa minimalnom temperaturom je 198, a maksimalna visina sniježnog pokrivača iznosi 303 cm.

Geološke karakteristike

Prostor Kantona Sarajevo je brdsko-planinskog karaktera, što stvara prirodne uslove za pojave i razvoj savremenih egzogenih pojava kao što su nestabilnost terena i pojava klizišta.

Formiranje klizišta i nestabilnih terena uzrokuje, pored konfiguracije terena, najvećim dijelom neplanska gradnja objekata na uslovno stabilnom i nestabilnom terenu i podzemne vode.

Na prostoru Kantona ima 771 klizište od kojih je 497 aktivno. Ona su se formirala uglavnom u eluvijalno-deluvijalnom pokrivaču na padinskim dijelovima grada gdje je bila i najintenzivnija neplanska gradnja objekata. Najveći broj klizišta se nalazi u općini Vogošća (192), Novi Grad (165), Stari Grad (119), Centar (115), Novo Sarajevo (109), Ilijaš (50), Ilidža (14), Trnovo (5) i Hadžići (2).

Veća klizišta se nalaze na lokalitetima Buća Potoka, Huma, Velešića, Hambine Carine, Trebevičke ul., Gradačačke ul., Gatačke ul., ul. Vladimira Preloga, Hotela Grand, Betanije, Novopazarske ul., naselja Svrake, Reljevo, Dobroševići, Bioča, Koševo-Breka, Tihovići itd.

Sa aspekta stabilnosti terena prostor Kantona je kategorisan u tri osnovne kategorije:

  • -
    Stabilni tereni su najviše zastupljeni, 89,3%. U pogledu pogodnosti za građenje ovi tereni imaju najpovoljnije uvjete, te se na njima stambeni objekti, saobraćajnice i sl. mogu graditi bez ikakvih ograničenja.
  • -
    Uslovno stabilni tereni zauzimaju 8,6% tertorija i najvećim dijelom su locirani na padinskim dijelovima.
  • -
    Nestabilni tereni, mada su procentualno najmanje zastupljeni, 2,1%, ipak zahvataju značajne površine unutar prostora za potencijalnu izgradnju.

Na osnovu seizmotektonske karte BiH područje Sarajeva izdvojeno je pod VIIoMCS. Ova vrijednost je računata za srednje uslove tla, što znači da bi trebalo obratiti pažnju na prirast seizmičkog intenziteta u lošim sredinama. Seizmično najstabilniji prostor u Kantonu Sarajevo je područje Čemerske planine koji je izdvojen pod VIoMCS, a najtrusniji prostor je planina Treskavica (odakle joj je i naziv) koji je izdvojen pod VIIIoMCS.

Mineralna nalazišta

Područje Kantona Sarajevo je poznato po nekim prirodnim mineralnim sirovinama i njihovom iskorištavanju još iz predrimskih vremena. Najviše su se koristili prirodni građevinski materijal (šljunak, pijesak, glina, dolomit, krečnjak, kvarcni pješčari), a manjim dijelom mangan, živa, te pitke i mineralne vode za piće i termomineralne vode u banjske svrhe.

Sada su u fazi eksploatacije samo ležišta krečnjaka, dolomita i gline koja u narednom planskom periodu treba ograničiti na prostore koji su definisani kao "Perspektivna nalazišta mineralnih sirovina" i na ekološki najpovoljnijim lokalitetima. Bez toga, buduća povećana proizvodnja karbonatnih sirovina, posebno u vezi sa izgradnjom autoputeva, može osjetno pogoršati sadašnje stanje okoliša.

Na području Kantona Sarajevo trenutno egzistira 13 kamenoloma koji eksploatišu mineralne sirovine krečnjak i dolomit, jedna eksploatacija gline kod Rapajla (općina Ilidža).

Od metaličnih mineralnih sirovina izvjestan ekonomski značaj mogu imati ležišta mangana između Čevljanovića i Ozrena, zatim ležište žive Draževići i pojave ruda olova i cinka u području Maine-Kitoševići. Međutim, bez dodatnih istraživanja i kompleksne ekonomske evaluacije, za ova ležišta i pojave nije moguće dati kompetentnu ocjenu.

Na desnoj obali rijeke Bosne, sjeverno od Ilijaša i Podlugova, izdvojene su naslage povlatnog ugljenog sloja kojeg eksploatiše Rudnik mrkog uglja Breza.

Najvažniji i najvrijedniji prirodni resurs Kantona Sarajevo predstavljaju vode za piće Sarajevskog polja. Drugi po vrijednosti su termomineralne vode Ilidže i Blažuja i termalne vode Butmira, koje treba koristiti bez ugrožavanja njihovog kvaliteta. U istom smislu treba koristiti i pitke podzemne vode, vodeći računa o uticaju na termomineralne vode i obratno.

Pored izvorišta pitkih voda u Sarajevskom polju, utvrđeno je 25 pojava izvora pitke vode koji mogu predstavljati značajan potencijal i osnovu za planiranje vodosnabdijevanja pojedinih gradova i naselja u Kantonu Sarajevo. Ukupan potencijal ovih izvora, u odnosu na njihovu prosječnu izdašnost, iznosi 7.989 l/s i treba naglasiti da je iskorišten manje od 10%.

Područja perspektivna za istraživanje pitke vode su na prostorima Sarajevskog polja, rijeke Zujevine od D. Hadžića do Mostarskog Raskršća; rijeke Zujevine i Krupe između naselja Hadžići i Zovik do naselja Lokve i Kasatići; Faletići - Biosko; Nadgaj-Podlipnik-Četojevići u općini Ilijaš.

Mineralne vode su utvrđene kod Blažuja, Srednjeg i Jošanica-Vogošća. Kod Blažuja se nalaze 4 pojave kiseljaka gdje je moguće zahvatiti 10-15 l/s mineralne vode odličnog kvaliteta. Trenutno se eksploatiše 1-3 l/s mineralne vode pod komercijalnim nazivom "Ilidžanski dijamant". Kiseljaci kod Srednjeg su utvrđeni na dva lokaliteta, male su izdašnosti i odličnog kvaliteta, ali minimalno istraženi. Mineralna voda kod Jošanice se ne koristi, ali i nema značajniju ekonomsku vrijednost.

Termalne vode su utvrđene na tri lokaliteta, u Podlipniku kod Srednjeg, Butmiru i Sokolović Koloniji na Ilidži. Termalne vode Podlipnika imaju izdašnost 5-7 l/s, odličnog su kvaliteta, nedovoljno istražene i trenutno se ne koriste. Ukupne rezerve termalnih voda Ilidže, utvrđene na bušotinama, iznose 15-20 l/s i trenutno se neadekvatno ili vrlo malo koriste.

Termomineralne vode su utvrđene samo na Ilidži, a ukupna izdašnost bušotina se kreće oko 270 l/s vode temperature 26 - 58oC. Trenutno se koristi samo 10 l/s ovih izuzetno ljekovitih voda i to u funkciji zagrijavanja hotela.

Spektar korištenja ovih voda je velik u zavisnosti od njene temperature i kemijskog sastava. Tako one imaju primjenu u medicini, balneo-terapeutici, rekreaciji, sportu, turizmu, prehrambenoj industriji, u proizvodnji hrane pod kontrolisanim uslovima, u hemijskoj industriji, kao komunalna topla voda, kao toplotna energija za zagrijavanje naselja itd.

Područja perspektivna za istraživanje mineralnih, termalnih i termomineralnih voda je prije svega Sarajevsko polje oko rijeke Željeznice, širi prostor naselja Buhotina kod Kobiljače i Podlipnik.

2.2. STANOVNIŠTVO I NASELJA

2.2.1. Stanovništvo

U projekciji stanovništva do 2023. godine pošlo se od sljedećeg:

  • -
    broj stanovnika Kantona Sarajevo će usporeno rasti u odnosu na 2003. godinu,
  • -
    broj stanovnika 2023. godine neće dostići broj iz 1991. godine,
  • -
    usporeniji rast prirodnog priraštaja,
  • -
    stopa mortaliteta će se povećavati,
  • -
    nastaviće se proces starenja stanovništva,
  • -
    udio mladog stanovništa u ukupnom stanovništvu će se postepeno smanjivati,
  • -
    izrazito usporeno doseljavanje na područje Kantona Sarajevo.

Na području Kantona Sarajevo, na površini od 1.268,5 km2, u 2023. godini planira se 442.000 stanovnika.

Broj stanovnika će rasti prosječno godišnje po stopi od 0,5%, i povećaće se za oko 40.000 u odnosu na 2003. godinu.

Posmatrajući po općinama blagi porast stanovništva se planira u gradskim općinama (Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo i Novi Grad), dok će u ostalim općinama Kantona Sarajevo porast stanovništva biti intenzivniji, posebno u općinama Trnovo, Ilidža, Ilijaš i Hadžići, s obzirom na raspoložive prostorne mogućnosti i pravce razvoja: Vogošća-Ilijaš prema Visokom, te Hadžići-Pazarić-Tarčin prema Mostaru.

Najveća koncentracija stanovništva će i dalje ostati u općini Novi Grad, u kojoj će živjeti oko 28,3% stanovništva Kantona Sarajevo. Druga, po broju stanovnika, je općina Novo Sarajevo sa 17,4% ukupnog stanovništva Kantona Sarajevo. Trnovo je općina sa najmanjim brojem stanovnika, 0,7% od ukupnog stanovništva Kantona, ali sa najvećim porastom stanovništva, 6,6% prosječno godišnje.

U gradu Sarajevu će živjeti 70,8% stanovništva Kantona Sarajevo.

Tabela 1. Broj stanovnika i gustina naseljenosti 2023.

Općina

Površina km2

Broj stanovnika

Gustina naseljenovisti (st/km2)

Stopa rasta 2003- 2023 (%)

2003

2023

broj

%

Stari Grad

49,7

38.211

40.000

9,0

804,8

0,2

Centar

32,9

68.067

71.000

16,1

2.158,1

0,2

Novo Sarajevo

9,2

74.402

77.000

17,4

8.369,6

0,2

Novi Grad

47,3

116.832

125.000

28,3

2.642,7

0,3

Grad Sarajevo

139,1

297.512

313.000

70,8

2.250,2

0,3

Ilidža

136,8

47.924

60.000

13,6

438,6

1,2

Vogošća

71,7

19.966

23.000

5,2

320,8

0,7

Hadžići

272,8

20.133

24.000

5,4

88,0

0,9

Ilijaš

308,6

15.325

19.000

4,3

61,6

1,1

Trnovo

339,5

836

3.000

0,7

8,8

6,6

Kanton Sarajevo

1.268,5

401.696

442.000

100,0

348,4

0,5

Prema projekcijama broja stanovnika u 2023. godini prosječna gustina naseljenosti na području Kantona Sarajevo će iznositi 348,4 stanovnika po km2.

Najgušće je naseljena općina Novo Sarajevo sa 8.369,6 stanovnika po km2 što je oko 24 puta više od prosječne gustine stanovanja u Kantonu Sarajevo. Najmanja gustina naseljenosti je u općini Trnovo, 8,8 st/km2.

Gustina naseljenosti u gradu Sarajevu će biti preko 6 puta veća od gustine naseljenosti u Kantonu Sarajevo.

S obzirom na značaj Sarajeva kao glavnog grada Države, u kome su smještene brojne ambasade, konzulati, predstavništva, OHR, NATO, EUPIM, Svjetska banka, Evropska banka za obnovu i razvoj, ostale inostrane banke, i brojne druge organi- zacije, evidentna će biti prisutnost privremenih stanovnika.

Tabela 2. Starosna struktura stanovništva 2023.

ukupno

0-14

15-64

65+

broj

%

broj

%

broj

%

Stari Grad

40.000

7.400

18,5

24.520

61,3

8.080

20,2

Centar

71.000

12.709

17,9

42.600

60,0

15.691

22,1

Novo Sarajevo

77.000

12.956

16,8

46.225

60,0

17.819

23,1

Novi Grad

125.000

22.219

17,8

76.932

71,5

25.849

20,7

Sarajevo

313.000

55.284

17,7

190.277

60,8

67.439

21,5

Ilidža

60.000

12.141

20,2

36.726

61,2

11.133

18,6

Vogošća

23.000

4.523

19,7

14.143

61,5

4.333

18,8

Hadžići

24.000

4.699

19,6

15.168

63,2

4.134

17,2

Ilijaš

19.000

3.809

20,0

11.865

62,4

3.326

17,5

Trnovo

3.000

571

19,0

1.793

59,8

636

21,2

Kanton Sarajevo

442.000

81.027

18,3

269.972

61,1

91.001

20,6

Očekuje se da će u Kantonu Sarajevo u 2023. godini živjeti 18,3% stanovništva od 0-14 godina starosti, 61,1% stanovništva od 15-64 godine starosti (radni kontingent) i 20,6% stanovništva starijeg od 65 godina.

Najmlađe stanovništvo će živjeti na Ilidži, Ilijašu, Vogošći i Hadžićima, a najveće učešće stanovništva starijeg od 65 godina će biti u općinama Novo Sarajevo, Centar, Trnovo, Novi Grad i Stari Grad. Učešće te grupacije stanovništva u ovim općinama je preko 20%.

Za potrebe planiranja kapaciteta društvene infrastrukture također su značajne starosne grupe djece predškolskog i školskog uzrasta.

Tabela 3. Starosna struktura mladog stanovništva (0-14 godina) 2023.

0-14

0-1

2-3

4-6

0-6

7-14

broj

%

broj

%

broj

%

broj

%

broj

%

Stari Grad

7.400

992

13,4

992

13,4

1.458

19,7

3.442

46,6

3.958

53,4

Centar

12.709

1.589

12,5

1.614

12,7

2.478

19,5

5.681

44,6

7.028

55,4

Novo Sarajevo

12.956

1.615

12,5

1.623

12,5

2.452

18,9

5.690

43,9

7.266

56,1

Novi Grad

22.219

2.635

11,9

2.661

12,0

4.160

18,7

9.456

42,6

12.763

57,4

Sarajevo

55.284

6.831

12,4

6.890

12,5

10.548

19,1

24.269

43,9

31.015

56,1

Ilidža

12.141

1.511

12,4

1.550

12,8

2.424

20,0

5.485

45,2

6.656

54,8

Vogošća

4.523

495

11,0

521

11,5

860

19,0

1.876

41,5

2.647

58,5

Hadžići

4.699

592

12,6

604

12,8

933

19,9

2.129

45,3

2.570

54,7

Ilijaš

3.809

478

12,5

489

12,8

753

19,8

1.720

45,2

2.089

54,8

Trnovo

571

66

11,5

66

11,5

109

19,1

241

42,0

330

58,0

Kanton Sarajevo

81.027

9.973

12,3

10.120

12,5

15.627

19,3

35.720

44,1

45.307

55,9

2.2.2. Mreža i sistem naselja

Na osnovu ispoljenih tendencija u dosadašnjem razvoju može se zaključiti da je u planinskoj zoni naseljavanja nastavljen proces usitnjavanja naselja uz istovremeno smanjenje broja stanovnika, suprotno procesu u dolinskoj zoni naseljavanja gdje uz jake saobraćajne tokove raste koncentracija stanovništva. Prema ukupnoj naseobinskoj strukturi nedostaju naselja veličine 20.000 stanovnika koja bi predstavljala potencijalne polove razvoja urbanog sistema, što bi moglo biti značajno ograničenje u budućem razvoju.

U 2023. godini, prema procjenama, na području Kantona Sarajevo od ukupnog broja stanovnika 96,8% je gradsko, urbano stanovništvo, 5,3% ruralno, vanurbano stanovništvo.

Tabela 4. Gradsko i prigradsko stanovništvo 2023.

Općina

gradsko

prigradsko

ukupno

Stari Grad

39.600

400

40.000

Centar

70.100

900

71.000

Novo Sarajevo

77.000

0

77.000

Novi Grad

125.000

0

125.000

Grad Sarajevo

311.700

1.300

313.000

Ilidža

59.670

330

60.000

Vogošća

21.400

1.600

23.000

Hadžići

19.710

4.290

24.000

Ilijaš

13.700

5.300

19.000

Trnovo

1.690

1.310

3.000

Kanton Sarajevo

427.870

14.130

442.000

Od ukupnog broja stanovnika 2023. godine na području Kantona Sarajevo u naseljima preko 50.000 stanovnika (Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad, Ilidža) će živjeti 75% stanovništva, u naseljima od 20.000-50.000 (Stari Grad, Vogošća) živi 13,8% stanovništva. U naseljima od 10.000-20.000 (Hadžići, Ilijaš) živjeće 7,6% stanovništva. Nema ni jednog naselja od 5.000-10.000 stanovnika. U naselju od 1.000-5.000 stanovnika (Trnovo) živjeće 0,4% stanovnika, u naseljima od 500-1.000 stanovnika (6 naselja) živjeće 0,8% stanovništva, u naseljima od 100-500 stanovnika (40 naselja) živjeće 1,9% stanovništva i u naseljima ispod 100 stanovnika (98 naselja) živjeće 0,5% stanovništva Kantona Sarajevo.

Tabela 5. Naselja po veličinskim grupama 2023.

Veličinske grupe

Broj

naselja

stanovnika

>50.000

4

331.570

20.000-50.000

2

61.080

10.000-20.000

2

33.410

5.000-10.000

0

1.000-5.000

1

1.690

500-1.000

6

3.650

100-500

40

8.530

98

2.070

Ukupno

153

442.000

U okviru sistema naselja na području Kantona Sarajevo predviđena su primarna gradska naselja, općinski centri, sekundarna naselja, centri zajednice sela, seoska naselja i ostala ruralna naselja.

Ukupno ima 153 naselja, od čega primarnih 9 (četiri gradska i 5 općinskih centara), 5 sekundarnih naselja, 9 centara zajednice sela, 90 seoskih naselja i 40 ostalih ruralnih naselja.

Primarno gradsko naselje: Sarajevo, državni, regionalni, pa i evropski centar, koga čine urbana područja, gradska naselja općina Stari Grad sa 39.600 stanovnika, Centar sa 70.100, Novo Sarajevo sa 77.000 i Novi Grad sa 125.000 stanovnika. Sarajevo bi imalo 311.700 stanovnika 2023. godine.

Funkcije centraliteta najvišeg reda (funkcije centraliteta glavnog grada Države, regionalnog centra jugoistočne Evrope, centra metropolitanskog područja i Kantona Sarajevo) nalaze se na području četiri gradske općine, u Sarajevu i u urbanom području Ilidže, a u perspektivi i u urbanom području Vogošće.

Općinski centri su:

  • -
    Ilidža sa 59.670 stanovnika,
  • -
    Vogošća sa 21.400,
  • -
    Hadžići sa 19.710,
  • -
    Ilijaš sa 13.700 i
  • -
    Trnovo sa 1.690 stanovnika.

Općinski centri imaju funkcije centraliteta nižeg reda i njima gravitiraju sekundarna naselja.

Sekundarna naselja su:

  • -
    u općini Centar: Nahorevo sa 700 stanovnika,
  • -
    u općini Ilijaš: Srednje sa 500, Ivančići sa 400 i Kamenica sa 750 stanovnika,
  • -
    u općini Trnovo: Dejčići sa 400 stanovnika.

Nivo sekundarnih naselja obezbjeđuje funkcije centraliteta koje zadovoljavaju osnovne, svakodnevne potrebe stanujućeg i gravitirajućeg stanovništva iz centara zajednice sela, seoskih i ostalih naselja. Moraju biti povezani lokalnim putevima sa naseljima koja im gravitiraju.

Centri zajednice sela su:

  • -
    u općini Vogošća: Tihovići sa 400 i Gora sa 500 stanovnika,
  • -
    u općini Hadžići: Drozgometva sa 500 i Raštelica Donja sa 500 stanovnika,
  • -
    u općini Ilijaš: Ljubina sa 200, Vukasovići sa 150 i Sudići sa 250 stanovnika,
  • -
    u općini Trnovo: Pomenovići sa 160 i Šabići sa 160 stanovnika.

Centri zajednice sela imaju nivo ponude povremenih funkcija centraliteta koje, u pravilu, nisu locirane u njima (neke od njih mogu biti), nego se obezbjeđuju putem školskog minibusa, zdravstvenog kombibusa, pokretne biblioteke, dolaskom veterinara, agronoma i sl. Gravitiraju sekundarnim naseljima gdje stanovništvo zadovoljava ostale svakodnevne potrebe.

Seoska naselja su:

  • -
    u općini Stari Grad: Barice sa 100, Donje Biosko sa 100, Močioci sa 50 i Gornje Biosko sa 150 stanovnika,
  • -
    u općini Centar: Mrkovići sa 200 stanovnika,
  • -
    u općini Ilidža: Jasen sa 30, Zenik sa 150, Vlakovo sa 100, i Vela sa 50 stanovnika,
  • -
    u općini Vogošća: Kremeš sa 200, Garež sa 80, Budišići sa 20, Vrapče sa 50 i Kamenica sa 350 stanovnika,
  • -
    u općini Hadžići: Bare sa 150, Buturovići sa 90, Grivići sa 700, Korča sa 400, Lihovci sa 60, Ljubovčići sa 300, Medvjedice sa 10, Odžak sa 70, Orahovica sa 50, Trzanj sa 400, Vrančići sa 400, Buturevići sa 110, Košćan sa 30, Mokrine sa 200, Gornja Raštelica sa 130 i Vukovići sa 190 stanovnika,
  • -
    u općini Ilijaš: Banjer sa 10, Gornja Bipča sa 300, Popovići sa 120, Korita sa 200, Luka kod Stublina sa 20, Medojevići sa 220, Visojevica sa 60, Bokšići sa 60, Stomorine sa 60, Lađevići sa 70, Gojanovići sa 60, Moševići sa 70, Doni Čevljanovići sa 60, Šabanci sa 40, Hadžići sa 30, Krivajevići sa 100, Duševine sa 20, Nišići sa 150, Krčevine sa 30, Zlotege sa 10, Buljetovina sa 40, Solakovići sa 200, Kožlje sa 20, Taračin Do sa 40, Vidotina sa 40, Višnjica sa 10, Han Šići sa 30, Homar sa 100, Lipnik sa 30, Vilić sa 30, Vrutci sa 90, Gornji Čevljanovići sa 100, Donje Selo sa 150, Dragoradi sa 220, Gajine sa 120, Vladajevići sa 100, Četojevići sa 20 i Rakova Noga sa 20 stanovnika,
  • -
    u općini Trnovo: Godinja sa 20, Trebečaj sa 60, Gračanica sa 30, Bašci sa 20, Govedovići sa 20, Slavljevići sa 10, Boljanovići sa 10, Delijaš sa 90, Karovići sa 30, Sjeverovići sa 10, Hamzići sa 20, Durakovići sa 10, Donja Presjenica sa 40, Ostojići sa 10, Dujmovići sa 50, Ledići sa 20, Mijanovići sa 20, Umoljani sa 20, Brda sa 20, Lukavac sa 20, Rakitnica sa 20, Kramari sa 20 i Tušila sa 50 stanovnika,

Stanovništvo seoskih naselja gravitira centrima zajednice sela i sekundarnim naseljima gdje zadovoljava svakodnevne potrebe, i moraju biti dobro povezana lokalnim putevima.

Ostala ruralna naselja, koja su danas nenaseljena, ali imaju određeni građevinski fond, područja na kojima će se odvijati ruralni razvoj, koja treba da pretrpe transformaciju u vikend naselja, turistička naselja, naselja značajna za razvoj poljoprivrede, stočarstva, etnozanatstva i td.:

  • -
    u općini Centar: Vića
  • -
    u općini Ilidža: Zoranovići,
  • -
    u općini Vogošća: Perca,
  • -
    u općini Hadžići: Crepljani,
  • -
    u općini Ilijaš: Čemernica, Draževići, Duboki Potok, Gajevi, Han Karaula, Košare, Kunosići, Ozren, Podlipnik, Rudnik Čevljanovići, Stubline, Velika njiva i Zakutnica,
  • -
    u općini Trnovo: Balbašići, Bistročaj, Bobovica, Brutusi, Čeružići, Česina Strana, Čunčići, Divčići, Gornja Presjenica (dio), Ilovice, Jelačići, Krsmanići, Lisovići, Madžari, Milje, Obla Brda, Prečani, Rijeka, Šabanci, Šišići, Umčani, Zagor i Zabojska.

2.3. PRIVREDA

2.3.1. Razvoj privrede i osnovni faktori razvoja

Privredni razvoj Kantona Sarajevo baziraće se na više kvalitativnih elemenata koji će uticati na rast i razvoj uz optimalno korištenje resursa koji stvaraju novu vrijednost, omogućavaju visoku produktivnost, veću elastičnost ekonomije, veću efikasnost, veći profit i veće bogatstvo uz uvođenje tržišnog sistema korištenja zemljišta i standarda zaštite okoline.