Odluka o donošenju Programa razvoja zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća područja Kantona Sarajevo 2006. - 2010. godina
ODLUKU
O DONOŠENJU PROGRAMA RAZVOJA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA LJUDI I MATERIJALNIH DOBARA OD PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆA PODRUČJA KANTONA SARAJEVO 2006. - 2010. GODINA
I.
Skupština Kantona Sarajevo usvaja Program razvoja zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća područja Kantona Sarajevo za period 2006. - 2010. godina."
II.
Sastavni dio ove Odluke je Program razvoja zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća područja Kantona Sarajevo 2006 - 2010. godina.
III.
Ova Odluka objavit će se u "Službenim novinama Kantona Sarajevo.
PROGRAM RAZVOJA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA LJUDI I MATERIJALNIH DOBARA OD PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆA PODRUČJA KANTONA SARAJEVO 2006. - 2010.
Broj 01-27-25673/06
1. septembra 2006. godine
Sarajevo
Predsjedavajuća
Skupštine Kantona Sarajevo
Meliha Alić, s. r.
UVOD
Na osnovu Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/03), (u nastavku Zakon o zaštiti i spašavanju) i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i spašavanju ("Službene novine Federacije BiH", broj 22/06) Kanton ima obavezu donošenja Programa razvoja zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća, (u nastavku Program razvoja), kao i Plana zaštite i spašavanje od prirodnih i drugih nesreća (u nastavku Plan zaštite). Članom 28. stav 3. Zakona o zaštiti i spašavanju propisano je da Kantonalna uprava civilne zaštite priprema Program razvoja a članom 173. da Program razvoja, na prijedlog Vlade Kantona, donosi Skupština Kantona.
OPĆI DIO
Organiziranje i provođenje mjera zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća vrši se na osnovu procjena, programa i planova zaštite od prirodnih i drugih nesreća. Programom razvoja određuju se ciljevi, politika i strategija zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća na području Kantona. Procjena ugroženosti ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća (u nastavku Procjena ugroženosti) predstavlja osnovu za izradu programa i planova zaštite.
Programiranje u zaštiti i spašavanju podrazumijeva niz aktivnosti kojima se osiguravaju: materijalno-tehničke, finansijske, edukativne i druge potrebe i funkcioniranje sistema zaštite i spašavanja u uslovima prirodnih i drugih nesreća, a kao osnova trebaju biti principi:
- -oslonac na postojeću materijalnu bazu organa i službi koje se uključuju u sistem zaštite i spašavanja,
- -realan sklad mogućnosti i potreba,
- -ekonomičnost i racionalnost,
- -kontinuiran razvoj civilne zaštite,
- -komplementaran razvoj sa ostalim komponentama sistema zaštite i spašavanja.
Program razvoja treba cjelovito da sagleda potrebe svih elemenata sistema:
- -opremanje štabova, jedinica i povjerenika civilne zaštite,
- -opremanje svih pravnih subjekata za provođenje mjera zaštite i spašavanja,
- -opremanje građana za provođenje samozaštite,
- -obuka pripadnika štabova, jedinica i povjerenika civilne zaštite sa stanovništvom,
- -finansiranje potreba civilne zaštite,
- -finansiranje sistema zaštite i spašavanja.
Članom 76. Zakona o izmjenama i dopunama predviđeno je da Program razvoja sadrži:
- 1)Zaključke iz Procjene ugroženosti,
- 2)Podaci o stanju organizovanosti civilne zaštite,
- 3)Podaci o dostignutom stepenu zaštite i spašavanja od pojedinih prirodnih i drugih nesreća i preventivne mjere koje će se provoditi,
- 4)Osnovne ciljeve, zadatke i način ostvarivanja zaštite i spašavanja sa smjernicama za organiziranje snaga i sredstava civilne zaštite, odnosno snaga zaštite i spašavanja,
- 5)Osnove za izradu programa obučavanja i osposobljavanja u zaštiti i spašavanju,
- 6)Smjernice za istraživačku i razvojnu djelatnost od značaja za zaštitu i spašavanje,
- 7)Pregled očekivanih troškova sa izvorima finansiranja.
I. ZAKLJUČCI IZ PROCJENE UGROŽENOSTI
1.1. Procjenjuje se da će i u narednom periodu dolaziti do pojave prirodnih i drugih nesreća na području Kantona. Za neke znamo da će se pojavljivati u određenim vremenskim intervalima (obilne snježne padavine, poplave i dr.) a neke se mogu pojaviti u svakom trenutku (zemljotres, klizišta, požari, eksplozije, pojave zaraznih bolesti).
1.2. Procjenjuje se da bi karakter prirodne nesreće koja bi zahvatila područje dvije ili više općina, kada Vlada Kantona na prijedlog Štaba civilne zaštite proglašava stanje prirodne nesreće, mogle imati pojave: zemljotresa, visokog snijega, poplava, masovne pojave ljudskih i životinjskih bolesti,havarije na gasnoj mreži, akcidenti na nuklearnim postrojenjima zbog eventualnih oštećenja nuklearnih elektrana u okruženju, dok se za ostale pojave procjenjuje da bi mogle zahvatiti pojedine općine tj. njihove dijelove,
1.3. Pored analiziranih ne treba isključiti mogućnost još nekih prirodnih pojava, a u svijetlu velikih i naglih klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja kao što su visoke temperature (koje izazivaju zdravstvene probleme stanovništva, sušu i nedostatak vode, a mogu ugroziti odvijanje vitalnih kantonalnih funkcija), jaki vjetrovi koji mogu ugroziti stanovništvo i njegova materijalna dobra, infrastrukturu, omesti odvijanje saobraćaja i obustaviti redovne aktivnosti, kao i pojava magle, smoga i aerozagađenja koji bitno utiču na zdravlje ljudi, odvijanje saobraćaja i dr.
1.4. Sa najvećom sviješću uz pomoć nauke, stručnih ljudskih potencijala i dosadašnjih iskustava treba pristupiti realizaciji preventivnih mjera zaštite.
1.5. Iz iskustva nedavnih pojava prirodnih nesreća (Tsunami, Katrina, Rita, zemljotresa u Pakistanu, Iranu, Turskoj i dr.), vidimo da je došlo do katastrofalnih posljedica, a prije svega zbog nepreduzimanja preventivnih mjera zaštite i neorganizovanosti sistema provođenja mjera zaštite i spašavanja, iako je nauka upozoravala a lokalna zajednica tražila sredstva za njihovu provedbu,
1.6. Realizacija preventivnih mjera zaštite višestruko umanjuje potrebna finansijska sredstva u odnosu na ona koja su potrebna za sanaciju posljedica i ukupnih šteta nastalih djelovanjem prirodnih i drugih nesreća, a o cijeni izgubljenih ljudskih života, materijalnih šteta, pretrpljenom strahu koji ostavljaju trajne posljedice na stanovništvo cijelih gradova, država i ukupne međunarodne zajednice ne treba puno govoriti,
1.7. Osim preventivnih, potrebno je izvršiti sve pripremne radnje za provođenje operativnih tj. mjera zaštite i spašavanja za vrijeme trajanja prirodnih i drugih nesreća. Za provedbu tih mjera neophodno je izvršiti opremanje, obučavanje i uvježbavanje svih snaga koje su zadužene za realizaciju, zajedno sa stanovništvom, kao i planiranje najefikasnijih organizacijskih i naučno-tehničkih dostignuća, kako bi se prilikom operativnih postupaka spasilo što više ljudi i materijalnih dobara i umanjile ukupne štete,
1.8. Radi provođenja mjera i postupaka za saniranje posljedica prirodne i druge nesreće neophodno je opremiti i uvježbati stručne ekipe zdravstvenih, veterinarskih, komunalnih i drugih službi, jedinice civilne zaštite za provođenje asanacije, izvršiti pripremu svih neophodnih mjera za normalizaciju života ljudi (zbrinjavanje nastradalog stanovništva, organiziranje prikupljanja i raspodjele pomoći i dr.),
1.9. Procjenjuje se da stanje opremljenosti, popunjenosti, obučenosti-uvježbanosti svih subjekata koji učestvuju u realizaciji mjera zaštite i spašavanja na području Kantona može ispuniti samo određene zadatke,
1.10. Procjenjuje se da bi izuzetno važno bilo realiziranje emisija o svim vrstama opasnosti, u čijoj bi izradi učestvovali eminentni stručnjaci, a koji bi se emitirali putem medija kao i uvođenje ovih sadržaja u proces obrazovanja,
1.11. U slučaju da intenzitet posljedica prirodne i druge nesreće prilikom spašavanja i njihovog otklanjanja prevazilazi mogućnosti ukupnih snaga zaštite i spašavanja Kantona treba planirati traženje pomoći od susjednih kantona i općina, federalnih organa i međunarodne zajednice,
1.12. Nakon usvajanja Procjene ugroženosti, kao osnovnog dokumenta, Uprava civilne zaštite ima obavezu izrade Programa razvoja i Plana zaštite ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća područja Kantona.
1.13. Prilikom izrade Procjene ugroženosti izvršeno je usklađivanje sa Procjenom ugroženosti Federacije BiH po pitanjima od zajedničkog interesa.
II. PODACI O STANJU ORGANIZOVANOSTI CIVILNE ZAŠTITE
Organizacija civilne zaštite
U skladu sa Zakonom o zaštiti i spašavanju, pratećim propisima, procjenama ugroženosti, procjenama sopstvenih snaga i mogućnosti za zaštitu i spašavanje od prirodnih i drugih nesreća, civilnu zaštitu na području Kantona treba osposobiti tako da može uspješno izvršavati zadatke zaštite i spašavanja stanovništva i materijalnih dobara i u najtežim uslovima.
Organizovanje, pripremanje i funkcionisanje civilne zaštite na području Kantona bazira se na:
- -Procjeni ugroženosti od prirodnih i drugih nesreća, procjeni sopstvenih snaga i mogućnosti za zaštitu i spašavanje i otklanjanje posljedica prirodnih i drugih nesreća,
- -Angažovanju u organizaciji i pripremi sistema civilne zaštite, radnih ljudi i građana, organa uprave, privrednih društava i drugih pravnih lica, naučnih i obrazovnih institucija,
- -Jedinstvu sistema organizovanja i pripremanja civilne zaštite na nivou opština i Kantona,
- -Rukovođenju akcijama civilne zaštite i spašavanja od strane štabova civilne zaštite,
- -Angažovanju ljudskih i materijalnih potencijala za izvršavanje zadataka zaštite i spašavanja,
- -Osposobljenosti privrednih društava, koja su po redovnoj djelatnosti od posebnog značaja za zaštitu i spašavanje, za učešće u zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća,
- -Mobilnosti i spremnosti jedinica civilne zaštite za efikasne intervencije u otklanjanju nastalih posljedica i dovođenje narušenog stanja na takav nivo da redovne službe i djelatnosti mogu uspješno funkcionirati,
- -Organizovanju lične i uzajamne zaštite građana,
- -Organizovanju i usklađivanju funkcionisanja civilne zaštite sa ostalim komponentama sistema zaštite i spašavanja.
Organizacija civilne zaštite obuhvata:
- -Ličnu i uzajamnu zaštitu građana,
- -Mjere zaštite i spašavanja,
- -Štabove civilne zaštite,
- -Povjerenike civilne zaštite,
- -Službe zaštite i spašavanja,
- -Jedinice civilne zaštite,
- -Rukovođenje civilnom zaštitom.
Lična i uzajamna zaštita:
Kao bitan element civilne zaštite treba obezbijediti najširi oblik uključivanja, osposobljavanja i opremanja građana na cijelom području Kantona radi pružanja samopomoći i uzajamne pomoći od posljedica uzrokovanih prirodnom i drugom nesrećom.
U okviru sistema civilne zaštite samozaštita treba da čini osnovu u ukupnoj organizovanosti i funkcionisanju sistema civilne zaštite.
Samozaštiti treba dati karakter masovnog organizovanja u stambenim i poslovnim zgradama, obrazovnim institucijama, ustanovama, privrednim društvima, mjesnim zajednicama i svim mjestima gdje građani rade ili borave.
Kroz obuku treba osposobljavati građane da mogu sprovoditi mjere i postupke preventivne zaštite, pružanje prve pomoći i samopomoći, pružanje pomoći članovima porodice i drugim licima, kao i sprovođenje pojedinih mjera zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća,
Obuku za ličnu i uzajamnu zaštitu treba provoditi u konkretnim uslovima na osnovu procjena ugroženosti i mogućih posljedica na određenim područjima i objektima.
Štabovi civilne zaštite treba da ostvaruju neprekidan uvid u realizaciji zadataka na planu organizovanja i sprovođenja lične i uzajamne zaštite na svom području.
Mjere zaštite i spašavanja:
Mjere zaštite i spašavanja predstavljaju organizirane radnje i postupke preventivne i operativne prirode koje pripremaju i provode organi uprave i drugi organi vlasti i pravna lica (nosioci zaštite i spašavanja).
U zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od opasnosti i posljedica prirodnih i drugih nesreća na području Kantona provodiće se, na osnovu člana 48. Zakona o zaštiti i spašavanju, mjere zaštite i spašavanja:
- -sklanjanje ljudi i materijalnih dobara
- -evakuacija,
- -zbrinjavanje ugroženih i nastradalih,
- -zamračivanje,
- -zaštita i spašavanje od radioloških, hemijskih i bioloških sredstava,
- -zaštita i spašavanje od rušenja,
- -zaštita i spašavanje na vodi i pod vodom,
- -zaštita i spašavanje od požara,
- -zaštita od neeksplodiranih ubojnih sredstava,
- -prva medicinska pomoć
- -zaštita i spašavanje životinja i namirnica životinjskog porijekla,
- -asanacija terena,
- -zaštita okoliša,
- -zaštita bilja i biljnih proizvoda.
Ovim Programom predviđeni su zadaci i postupci za organizovanje mjera zaštite i spašavanja stanovništva i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća na području Kantona.
Osnovna opredjeljenja o načinu organiziranja, planiranja i provođenja mjera zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća sastojala bi se u slijedećem:
Sklanjanje ljudi i materijalnih dobara:
Sklanjanje ljudi i materijalnih dobara obuhvata: planiranje i izgradnju skloništa, drugih zaštitnih objekata, kao i zaklona pogodnih za zaštitu i sklanjanje, njihovo održavanje i organiziranje korištenja za zaštitu ljudi i materijalnih dobara od zračnih opasnosti, raketnih, topovskih, minobacačkih i drugih napada, od upotrebe radioloških, hemijskih i bioloških sredstava i od opasnosti od velikih tehnoloških nesreća.
Pod materijalnim dobrima koja podliježu obavezi sklanjanja smatraju se materijalna i druga dobra koja služe za podmirenje životnih potreba građana, kao i druga materijalna i kulturna dobra i sredstva izuzetne naučne, istorijske, kulturne i umjetničke vrijednosti pogodna za prenošenje i sklanjanje.
- -Planiranje i izgradnju skloništa i drugih zaštitnih objekata, prilagođavanje, korištenje privrednih i drugih objekata, zaklona i drugih zaštitnih objekata,
- -Pomjeranje stanovništva iz ugroženih na manje ugrožena područja,
- -Kanton, općine, privredna društva i građani dužni su da obezbijede izgradnju skloništa i da stvaraju druge uslove za sklanjanje i zaštitu.
Planovima sklanjanja planirati sklonišne objekte:
- -po mjestu stanovanja za cjelokupno stanovništvo na teritoriji opština,
- -po mjestu rada za većinu radnih ljudi koji će se naći na radnom mjestu, i
- -na javnom mjestu na osnovu procjene broja stanovnika koji bi se u trenutku opasnosti mogli naći na javnim mjestima,
Nosioci poslova sklanjanja ljudi i materijalnih dobara su štabovi civilne zaštite na svim nivoima, povjerenici civilne zaštite i svi građani koji su predviđeni za sklanjanje.
U planovima sklanjanja razraditi dinamiku sanacije skloništa, i sve radnje koje bi doprinijele efikasnosti sklanjanja.
Za sklanjanje ljudi na javnim mjestima koriste se javna skloništa koja kao invenstitor izgrađuje i održava Kanton. Javna skloništa na području Kantona:
- -općina Stari Grad, mjesna zajednica Babića bašča, adresa Toplik bb, kapacitet cca 200 mjesta, površina 200 m2
- -općina Centar, mjesna zajednica Ciglane, adresa tunel "Ciglane-Velešići", kapacitet 1.500 mjesta, površina 1.500 m2
- -općina Centar, mjesna zajednica Ciglane, kapacitet 400 mjesta, površina 400 m2
- -općina Centar, mjesna zajednica Centar, adresa Reisa Dž. Čauševića broj l, kapacitet 100 mjesta, površina 200 m2
- -općina Centar, mjesna zajednica Trg oslobođenja I, adresa Dalmatinska broj 11, kapacitet 500 mjesta, površina 500 m2
- -općina Centar, mjesna zajednica Trg Oslobođenja I, adresa Dalmatinska broj 5
- -općina Centar, mjesna zajednica Centar, adresa Pruščakova broj14,
- -općina Centar, mjesna zajednica Centar, adresa M. Spahe be.14,
- -općina Centar, mjesna zajednica Trg Oslobođenja, adresa M. Spahe broj16,
- -općina Ilidža, mjesna zajednica Stup I, Briješčanska bb,
- -općina Ilijaš, mjesna zajednica Ilijaš I, Hašima Spahića bb,
|
R. broj |
Zadaci |
Izvršioci |
Rokovi |
|
1. |
Donošenje odluke o izradi elaborata za sanaciju javnih skloništa Kantona |
Vlada i štab civilne zaštite Kantona |
2006. god. |
|
2. |
Određivanje izvođača sanacije skloništa |
Štab i Upravne civilne zaštite Kantona |
2006. god. |
|
3. |
Realizacija sanacije skloništa |
Izvođača sanacije i Štab CZ Kantona |
2007., 2008., 2009., 2010. god. |
Finansiranje se vrši iz sredstava koja investitor koji je oslobođen obaveze izgradnje skloništa iz Člana 52. Zakona o zaštiti i spašavanju uplaćuje na poseban račun Kantonalne uprave civilne zaštite.
Kantonalne općine trebaju izraditi plan sanacije skloništa iz svoje nadležnosti.
Evakuacija:
Evakuacija je plansko, organizirano, i privremeno premještanje stanovništva i materijalnih dobara iz područja za koja se procjenjuje da mogu biti zahvaćena prirodnim i drugim nesrećama na neugrožena i manje ugrožena područja. Evakuacija se provodi s ciljem da se izbjegne ili umanji stradanje stanovništva i uništenje materijalnih dobara.
Evakuaciju stanovništva i materijalnih dobara naređuje štab civilne zaštite općine ako se radi o evakuaciji s jednog na drugo područje općine, štab civilne zaštite Kantona ako se radi o evakuaciji jedne ili više općina na drugu ili više općina na području Kantona provođenje evakuacije vrši štab civilne zaštite općine. Evakuaciju materijalnih dobara planiraju i provode nosioci zaštite i spašavanja koji raspolažu tim sredstvima.
Kantonalne općine će utvrditi broj i vrstu pojedinih objekata za prihvat evakuisanog stanovništva, posebno kuća za odmor, seoskih domaćinstava, planinarskih kuća i domova, škola i drugih objekata.
Nakon utvrđivanja broja i vrste objekata za smještaj evakuisanog stanovništva sa područja iste općine po mjesnim zajednicama utvrdiće se broj i struktura za evakuisanje stanovništva za svaki pojedini objekat po mjesnim zajednicama sa područja iz kojeg se vrši evakuacija.
Ostatak planiranog stanovništva za evakuaciju, nakon utvrđenih mogućnosti evakuacije, na područje susjednih općina i Kantona.
Općine iz kojih se vrši evakuacija i općine u kojima se vrši prihvat evakuisanog stanovništva, uskladiće svoje planove evakuacije detaljno po mjesnim zajednicama.
U planiranju evakuacije općine naročitu pažnju trebaju posvetiti izboru zbornih mjesta prikupljanja, područjima prihvata, pravcima kretanja i područjima razmještanja.
Saobraćajna i druga sredstva za provođenje evakuacije planiraće se i obezbijediti u saradnji sa nadležnim općinskim organom uprave.
Zdravstvena zaštita za evakuisano stanovništvo planiraće se u saradnji sa nadležnim općinskim organom.
Ishranu i druge materijalne, obrazovne i kulturne potrebe evakuisanog stanovništva obezbijediće nadležni općinski organi.
U planiranju, organizovanju i provođenju evakuacije štabovi civilne zaštite općina ostvariće punu saradnju sa ostalim strukturama.
Službe civilne zaštite općina dostaviće Kantonalnoj upravi civilne zaštite izvode iz Plana evakuacije.
ZADACI:
Do kraja 2006. godine svi nosioci zaštite i spašavanja na području Kantona treba da izrade ili ažuriraju planove evakuacije a u daljnjem periodu da organizuju provođenje zadataka koji proističu iz plana.
Zbrinjavanje ugroženih i nastradalih:
Radi zbrinjavanja ugroženog i stradalog stanovništva od prirodnih i drugih nesreća, preduzimaju se hitne mjere za smještaj, ishranu i osiguranje drugih potrebnih uvjeta za život. Štabovi i povjerenici civilne zaštite neposredno rukovode postupcima zbrinjavanja dok se ne stvore uslovi da daljnju brigu preduzmu nadležne službe za upravu općina ili dok se odlukom Vlade Kantona za to ne formiraju posebne službe.
Zbrinjavanje ugroženog i stradalog stanovništva ima za cilj da se za ovu kategoriju stanovništva, koja usljed ratnih dejstava, prirodnih i drugih nesreća u kratkom roku i velikom broju ostaje bez osnovnih uslova i sredstava za život, brzo i efikasno obezbijedi smještaj, ishrana, pruži zdravstvena zaštita i drugi uslovi za preživljavanje, dok se ne stvore odgovarajući životni uslovi redovne djelatnosti. U situcijama kada veći broj ljudi ostaje bez krova nad glavom, izgubi svoje bližnje ili doživi ranjavanje i osjete svu složenost situacije, potrebno je brzo i efikasno obezbijediti neophodnu pomoć.
U zbrinjavanju ugroženog stanovništva učestvuju, pored štabova civilne zaštite sa svojim jedinicama i drugim snagama, i zdravstvene organizacije, organizacije Crvenog krsta, vlasnici i korisnici objekata koji su pogodni za smještaj, službe za upravu općina i dr.
ZADACI:
Do kraja 2006. godine svi nosioci zaštite i spašavanja na području Kantona treba da izrade ili ažuriraju planove zbrinjavanja ugroženih i nastradalih.
Radiološka, hemijska, biološka zaštita (RHB):
Radiološka, hemijska i biološka zaštita (u nastavku RHB zaštita) obuhvata mjere i postupke koji se organizuju i provode radi sprečavanja, ublažavanja i otklanjanja posljedica od RHB djelovanja na stanovništvo, životinjski i biljni svijet i materijalna dobra u ratu, i ublažavanje i otklanjanje posljedica tehnoloških havarija i drugih akcidenata od RHB agenasa u miru.
Procjenom ugroženosti definirane su RHB opasnosti koje mogu ugroziti ljude i materijalna dobra na području Kantona. Složenost ove problematike i neprekidnosti povećanja RHB opasnosti nalažu poduzimanje odgovarajućih organizacionih, tehničkih, kadrovskih i drugih mjera zaštite.
U tom cilju dužnost je svih subjekata zaštite da se u okviru vlastitih mogućnosti uključe u djelatnost RHB zaštite, ostvarujući saradnju sa organizovanim strukturama civilne zaštite. To je bitan preduslov za eliminisanje iznenađenja i prognoziranje RHB situacije poslije upotrebe ne samo NHBO nego i u slučajevima tehničko-tehnoloških havarija sa RHB posljedicama.
RHB kontrolom područja Kantona treba obuhvatiti sve poslove i zadatke koji se realizuju kroz: RHB osmatranje, RHB izviđanje, dozimetrijsku kontrolu, laboratorijske stanice, računsko-analitičke i kontrolno-zaštitnu službu.
Organizacijom RHB zaštite treba obezbijediti svakom građaninu, svakom društvenom subjektu, što kvalitetniju zaštitu od RHB agenasa. Težište RHB zaštite treba da se organizuje na nivou svakog pojedinca, porodice-domaćinstva, stambene zgrade, naselja, mjesne zajednice, privrednih društava i dr. RHB zaštitu treba rješavati prvenstveno sredstvima za ličnu zaštitu, uz svestrano, umješno i brzo korištenje mjesnih i priručnih sredstava.
Sredstvima lične zaštite prvenstveno obezbijediti zaštitu organa za disanje, a zatim ostalih dijelova tijela. Svaki stanovnik područja Kantona trebao bi imati zaštitnu masku, zaštitni ogrtač i prvi zavoj, a u svim vidovima zaštite treba maksimalno koristiti priručna sredstva.
Kolektivna zaštita stanovništva predstavlja osnovu zaštite u urbanoj sredini kojom se osigurava kolektivna zaštita ljudi i materijalnih dobara od posljedica RHB djelovanja. Kolektivnom RHB zaštitom potrebno je osigurati zaštitu od RHB kontaminacije i zaštitu od radioaktivnog zračenja.
Kolektivna zaštita zavisi od pravovremenih priprema skloništa i prirodnih i vještačkih objekata u sredinama rada-boravka. Radi osiguravanja uslova za zaštitu ljudi i materijalnih dobara od RHB kontaminacije i radioaktivnog zračenja, sredstva za kolektivnu zaštitu osiguravaju:
- -Kanton - za javna skloništa,
- -Pravna lica - za svoje zaposlenike,
- -Vlasnici i drugi korisnici poslovnih prostora - za svoje zaposlenike,
- -Vlasnici stambenih objekata za svoje potrebe.
Pored specijalno uređenih skloništa za kolektivnu zaštitu osposobiti podrume, podzemne garaže i druge pogodne zaklone.
Zaštitu životinja treba vršiti tipiziranim i priručnim sredstvima. U okviru poljoprivrednih organizacija i domaćinstava osposobiti objekte za smještaj i zaštitu i vršiti planiranje evakuacije u manje ugrožene prostore. Vlasnike životinja obučiti za preduzimanje mjera zaštite.
Otklanjanje posljedica RHB kontaminacije ima za cilj, prije svega dekontaminaciju terena, ljudi, objekata, životinja i materijalnih dobara. Zbog toga dekontaminaciju treba organizovati i izvršiti što je moguće brže.
Do kraja 2006. godine treba izraditi i ažurirati planove RHB zaštite.
Zaštita i spašavanje od rušenja:
Radi zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara iz ruševina koje mogu nastati uslijed zemljotresa, odrona, klizanja tla, bujičnih voda ili drugih prirodnih i drugih nesreća, kao i sa visokih i nepristupačnih objekata, organiziraju se i provode odgovarajuće aktivnosti i mjere zaštite i spašavanja od rušenja koje obuhvataju: mjere, radnje i postupke na izviđanju ruševina i pronalaženju lica zatrpanih u ruševinama; osiguranje oštećenih i pomjerenih dijelova konstrukcija zgrada i objekata radi sprečavanja zarušavanja, odnosno naknadnog rušenja; spašavanja zatrpanih odnosno njihovo izvlačenja izvan zone rušenja i poduzimanje mjera zdravstvenog i drugih oblika zbrinjavanja, kao i izvlačenje materijalnih dobara; spašavanje stanovništva i materijalnih dobara sa visokih zgrada i objekata i druge mjere zaštite kojima se doprinosi zaštiti i spašavanju iz ruševina.
Zaštitu i spašavanje iz ruševina provode: građani u okviru samozaštite, građevinska, komunalna, transportna i druga privredna društva, vatrogasne jedinice, kao i druga pravna lica koja raspolažu odgovarajućim materijalno-tehničkim sredstvima, opremom, znanjem i radnom snagom, jedinice civilne zaštite, gorske službe spašavanja, nadležni kantonalni i općinski organi, kao i drugi učesnici zaštite i spašavanja koji se angažuju u skladu sa planom zaštite i spašavanja.
Zaštita i spašavanje na vodi i pod vodom:
Zaštita i spašavanje na vodi i pod vodom je mjera koja sadrži provedbu zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara u područjima vodotoka koja mogu biti ugrožena poplavama, kao i opasnosti od bujičnih i podzemnih voda.
Na nivou općina potrebno je popuniti, opremiti i obučiti jedinice za spašavanje na vodi i pod vodom, kao i izvršiti obuku stanovništva ugroženih područja za pružanje lične i uzajamne zaštite.
Na kantonalnom nivou potrebno je postojeću specijalizovanu jedinicu za spašavanje na vodi i pod vodom organizirati u okviru Profesionalne vatrogasne brigade, opremiti je nedostajućom potrebnom opremom i izvršiti odgovarajuću obuku.
Zaštita i spašavanje od požara:
Zaštita i spašavanje od požara obuhvata: pripremu i provođenje preventivnih mjera u svim sredinama, objektima, mjestima i prostorima gdje postoji mogućnost nastanka požara; organiziranje i pripremanje snaga za gašenje požara; organiziranje osmatranja i uzbunjivanja o pojavama požara; gašenje i lokaliziranje požara i spašavanje ljudi i materijalnih dobara iz objekata i područja ugroženih požarom.
Kako je procjenom ugroženosti definirano, Kanton Sarajevo, kao razvijeni urbani centar, svakodnevno je suočen sa potencijalnim opasnostima od izbijanja požara uslijed velike koncentracije privrednih i javnih objekata, zatim objekata stambene izgradnje, uz nepodesnu i neuslovnu izgradnju u pojedinim dijelovima Kantona, uz postojanje gasne mreže, šumskih površina i dr.
U cilju sprečavanja nastanka i spremnosti za gašenje i otklanjanje posljedica i zaštite ljudi i materijalnih dobara neophodno je preduzeti adekvatne pripreme svih subjekata zaštite od požara područja Kantona.
Neophodno je planirati razgranatost i pokrivenost područja Kantona ispostavama Profesionalne vatrogasne brigade, dobrovoljnim vatrogasnim jedinicama, vatrogasnim društvima, i drugim pogodnim oblicima vatrogasnog organiziranja.
Posebnu ulogu u tome imaju organi uprave i druge institucije koje se bave zaštitom od požara kao svojom redovnom djelatnošću, a posebno Profesionalna vatrogasna brigada i dobrovoljne vatrogasne jedinice koje su dužne djelovati u skladu sa naredbama nadležnih štabova civilne zaštite.
Zadaci navedenih institucija u narednom periodu obrađeni su u dijelu Programa zaštite od prirodnih nesreća, veliki požari.
Zaštita od neeksplodiranih ubojnih sredstava
Zaštita od neeksplodiranih ubojnih sredstava je mjera koja se sastoji u pronalaženju, onesposobljavanju i uništavanju svih vrsta eksplozivnih sredstava koja zbog neispravnosti i drugih razloga nisu eksplodirala i kao takva predstavljaju potencijalnu opasnost za život i zdravlje stanovništva i za uništavanje ili oštećenje objekata i materijalno-tehničkih sredstava.
Poslove pronalaženja, onesposobljavanja i uništavanja neeksplodiranih minsko-eksplozivnih naprava i ubojnih sredstava, organizuje nadležni organ civilne zaštite na svom području, u neposrednoj saradnji sa nadležnom policijskom upravom.
Zaštita od neeksplodiranih ubojnih sredstava u miru i ratu obuhvata:
- 1.Slučajno pronalaženje, upozoravajuće obilježavanje i obavještavanje najbližeg centra za osmatranje i obavještavanje, policijske uprave, nadležni organ odnosno štab civilne zaštite, o mjestu ili rejonu gdje se nalazi pronađeno neeksplodirano ubojno sredstvo, te osiguranje tog mjesta do dolaska nadležnih organa i službi za uklanjanje istog,
- 2.Način skladištenja i određivanje mjesta i rejona za uništavanje neeksplodiranih ubojnih sredstava,
- 3.Obilježavanje i obezbjeđenje prostora koji se pretražuje, pretraživanje, pronalaženje, obilježavanje, onesposob- ljavanje (dezaktiviranje), otkopavanje, izvlačenje i transport do mjesta određenog za skladištenje ili uništavanje,
- 4.Uništavanje neeksplodiranih ubojnih sredstava i obezbjeđenje rejona za vrijeme uništavanja tih sredstava.
Planom zaštite od neeksplodiranih ubojnih sredstava će se preciznije razraditi zaštita po ovoj mjeri na području Kantona.
Prva medicinska pomoć:
Članom 90. Zakona o zaštiti i spašavanje propisano je provođenje mjere prve medicinske pomoći.
Organizovanje i sprovođenje prve medicinske pomoći u sklopu mjera zaštite i spašavanja stanovništva podrazumijeva preduzimanje niza preventivnih mjera i radnji, kako bi se u slučaju pojave prirodnih i drugih nesreća pružila što efikasnija pomoć i zaštita ugroženom i nastradalom stanovništvu.
Prva medicinska pomoć je mjera zaštite i spašavanja koja obuhvata: preventivnu zaštitu koju čine protivhemijske i higijenske mjere zaštite stanovništva, operativnu zaštitu koja se sastoji od pružanja prve medicinske pomoći standardnim i priručnim sredstvima na licu mjesta, medicinske trijaže ranjenih, povrijeđenih i oboljelih ljudi, sanitetske evakuacije i transporta do najbliže medicinske ustanove radi pružanja opšte medicinske pomoći ili do odgovarajuće specijalističke zdravstvene ustanove radi potpunog zdravstvenog zbrinjavanja.
Radi realizacije ovih zadataka potrebno je provođenje raznovrsnih mjera i postupaka, među kojima posebno treba:
- -organizovati i sprovesti obuku stanovništva na pružanju lične i uzajamne zaštite u uslovima prirodnih i drugih nesreća,
- -lična zaštita i uzajamna pomoć predstavljaju najmasovniji, pa time i najefikasniji oblik pružanja prve pomoći ugroženom i nastradalom stanovništvu, pa se provođenju ove radnje mora prići planski i organizovano.
- -obuku stanovništva za pružanje lične i uzajamne medicinske zaštite ostvarivati na osnovu definisanih zadataka od strane odgovarajućih zdravstvenih organizacija, a u okviru Programa obuke koji svake godine utvrđuju Kantonalni i općinski štabovi civilne zaštite,
- -specijalizovane jedinice civilne zaštite za prvu medicinsku pomoć na području Kantona, obrazovati u skladu sa procjenama ugroženosti,
- -prema procjeni štabova civilne zaštite, provođenje mjera prve medicinske pomoći planirati i u odgovarajućim organizacijama u kojima je na užem prostoru koncentrisan veći broj radnika ili gdje su zbog tehničkih i drugih havarija u procesu rada moguće masovnije povrede zaposlenih,
- -jedinice civilne zaštite opšte namjene u mjesnim zajednicama, treba putem obuke osposobiti za pružanje prve medicinske pomoći,
- -ukupan broj jedinica civilne zaštite specijalizovane namjene za pružanje prve medicinske pomoći na području Kantona, prema Procjeni ugroženosti, nije dovoljan. Osim formiranja novih jedinica i jačanja postojećih, to se može kompezirati kroz obuku stanovništva za ličnu i uzajamnu zaštitu, kroz obuku jedinica opšte namjene i osposobljavanju odgovarajućih medicinskih i organizacije Crvenog krsta za efikasno uključivanje u pružanje prve medicinske pomoći u slučaju pojave prirodnih i drugih nesreća,
- -radi uspješnog pružanja prve medicinske pomoći, zdravstvene ustanove u općini, dužne su, za potrebe stanovništva na području općine, osigurati odgovarajuće rezerve krvi i krvne plazme, te ostalih neophodnih lijekova i sanitetskog materijala,
- -prvu medicinsku pomoć organizuju i neposredno provode nadležne zdravstvene ustanove u saradnji sa štabovima civilne zaštite,
- -na području Kantona postoji dovoljan broj zdravstvenih ustanova, osposobljenih za prihvat povrijeđenog i oboljelog stanovništva i pruženje specijalističke medicinske zaštite.
Zaštita i spašavanje životinja i namirnica životinjskog porijekla:
Zaštita i spašavanja životinja i namirnica životinjskog porijekla je mjera koja se sastoji u: sklanjanju i izmještanju; sprečavanju i lokaliziranju pojava parazitskih, zaraznih i uzgojnih bolesti, kontroli životinja, sirovina, proizvoda i otpadaka životinjskog porijekla, kontroli ispravnosti stočne hrane i vode; ukazivanje prve veterinarske pomoći oboljeloj i ranjenoj stoci; uklanjanju leševa životinja i drugog otpada animalnog porijekla i preduzimanjem drugih odgovarajućih mjera.
Zaštita i spašavanje životinja i namirnica životinjskog porijekla predstavlja značajnu mjeru zaštite i spašavanja stanovništva i materijalnih dobara od posljedica prirodnih i drugih nesreća.
Zbog toga, u cilju efikasne zaštite životinja i namirnica životinjskog porijekla, na području Kantona treba preduzeti mjere zaštite:
- -Za organizaciju, usklađivanje i provođenje mjera zaštite nadležni su kantonalni organi uprave, općinske službe za poljoprivredu i stočarstvo, odnosno za veterinarsku zaštitu, u saradnji sa nadležnim štabovima civilne zaštite. Obavezu učešća imaju i privredna društva (poljoprivredna, proizvodna, prometna, trgovačka), službe zaštite i spašavanja koje su za to formirane, jedinice civilne zaštite, te građani vlasnici životinja i namirnica životinjskog porijekla;
- -Procjenu ugroženosti životinja i namirnica životinjskog porijekla u vlasništvu individualnih poljoprivrednih proizvođača, kao i planove zaštite, utvrdiće mjesne zajednice na svojim područjima, uz pomoć općinskih štabova civilne zaštite i veterinarskih i drugih odgovarajućih ustanova i organizacija na tim područjima;
- -Nadležni organi uprave Kantona obavezaće odgovarajuće naučne institucije i laboratorije u oblasti veterinarske djelatnosti za vršenje dijagnostičke službe i analiza kontaminiranih životinja, namirnica životinjskog porijekla i stočne hrane;
- -Veterinarske stanice, poljoprivredne apoteke i druge organizacije koje se bave prometom lijekova i drugih sredstava za zaštitu stoke, obavezati da obezbijede potrebne zalihe lijekova i sredstava za zaštitu stoke i stočarskih proizvoda;
- -Planom zaštite životinja posebno bi trebalo obuhvatiti ugroženost stoke i stočarskih proizvoda od RHB kontaminacije, od stočnih zaraznih, parazitskih i drugih bolesti, ugroženost namirnica životinjskog porijekla i stočne hrane, smještajne kapacitete za stoku i stočarske proizvode, mogućnost dislokacije stoke i stočarskih proizvoda, procjenu broja nastradalih i uginulih životinja;
- -Planirati skup preventivnih mjera zaštite: obuku proizvođača i uzgajivača stoke za pružanje prve veterinarske pomoći nastradaloj i ugroženoj stoci, uvezivanje planova svih subjekata koji se bave uzgojem, prometom ili držanjem stoke i stočarskih proizvoda, ili vrše inspekcijski nadzor u ovoj oblasti, osposobljavanje naučnih i drugih laboratorija za vršenje dijagnostike kod oboljele stoke i analizu uzoraka namirnica životinjskog porijekla, opremljenost veterinarskih stanica potrebnom opremom, sredstvima i kadrovima da mogu izvršavati postavljene zadatke;
- -Navedene kao i druge mjere zaštite i spašavanja razraditi u Planovima zaštite od prirodnih i drugih nesreća.
Asanacija terena:
Asanacija terena je mjera koja se sastoji od preduzimanja sanitarno-higijenskih i sanitarno-tehničkih mjera na terenu, u naselju i stambenim i drugim objektima u cilju sprečavanja širenja zaraze, epidemija i drugih štetnih posljedica po ljude i materijalna dobra, a obuhvata organiziranje i provođenje sljedećih radnji: uklanjanje, identifikaciju i pokop poginulih ljudi, uklanjanje leševa uginulih životinja, dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju objekata i terena i uklanjanje otpadnih i štetnih tvari koje ugrožavaju zdravlje i život ljudi i okoliša.
U planovima zaštite, na osnovu procjene ugroženosti, razraditi neophodne i efikasne mjere za asanaciju terena od posljedica pojave prirodnih i drugih nesreća:
- -Otkrivanje i prikupljanje leševa u roku od tri dana,
- -Za identifikaciju leševa, potreban broj ekipa,
- -Za prevoz leševa, potreban broj ekipa,
- -Za sahranu, potreban broj ekipa sa odgovarajućom opremom,
- -Za uklanjanje i ukopavanje uginule stoke, potreban broj ekipa.
Prilikom planiranja za provođenje mjera asanacije predvidjeti učešće komunalnih preduzeća, KJKP "Rad", KJKP "Pokop", KJKP "Vodovod i kanalizacija", KJKP "Park", zatim odgovarajuće zdravstvene i veterinarske organizacije, pripadnike policije i druge.
Angažovanje snaga i sredstava pomenutih organizacija treba usaglasiti putem odgovarajućih nadležnih organa uprave za pojedine oblasti.
Nadležni organi uprave za stembeno-komunalna pitanja općina i Kantona dužni su da u svojim planovima utvrde lokacije za sahranjivanje poginulih građana, kao i zakopavanje uginulih životinja, i da u okviru svoje nadležnosti obavežu predviđene organizacije u oblasti komunalnih djelatnosti na obaveze i zadatke koje u vezi sa asanacijom moraju da utvrde u svojim planovima.
Dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju u skladu sa vlastitim planovima izvode odgovarajuće ovlaštene komunalne, zdravstvene, veterinarske i druge organizacije pri čemu se angažuju inspekcijski organi, jedinice civilne zaštite za asanaciju, vatrogasne jedinice i obučeni građani.
U sklopu Plana zaštite, štabovi civilne zaštite općina, izradiće ili ažurirati planove asanacije terena, u kojima će utvrditi i usaglasiti zadatke izvršiocima pojedinih radnji u asanaciji.
Zaštita okoliša:
Zaštita okoliša je mjera koja se sastoji u sprečavanju nastanka štetnih posljedica od uništavanja i zagađivanja okoliša i u otklanjanju posljedica nastalih uslijed:
- -tehničko-tehnoloških havarija u industriji, posebno hemijskoj, petrohemijskoj, farmaceutskoj, u prometu, kao i drugih nesreća i katastrofa čije posljedice mogu ugroziti okoliš a naročito prirodne resurse,
- -ispuštanja toksičnih i štetnih hemijskih i drugih materija u okoliš iz industrijskih i termoenergetskih postrojenja, motornih vozila i individualnih ložišta u domaćinstvima,
- -odlaganje komunalnog, industrijsko-tehnološkog i drugog čvrstog i tečnog otpada,
- -djelovanjem vremenskih nepogoda kao što su snježne padavine, poplave, suše, klizišta i dr.
Iz svega navedenog vidi se da je prirodna sredina izložena nizu opasnosti, koje ugrožavaju zdravlje i život ljudi i njihovih materijalnih dobara i ova mjera predstavlja jednu od najznačajnijih mjera zaštite i spašavanja. U planu zaštite, zaštitu okoliša treba razraditi konkretno i detaljno za zadacima i obavezama svih subjekata koji učestvuju u zaštiti okoliša. Nosilac provođenja ove mjere je ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša sa nadležnim općinskim organima i štabovima civilne zaštite.
Zaštita bilja i biljnih proizvoda:
Zaštita bilja i biljnih proizvoda je mjera kojom se provodi zaštita i spašavanje bilja i biljnih proizvoda od radioaktivne, hemijske i biološke kontaminacije i svih drugih oblika zagađivanja, kao i zaraznih bolesti i štetočina.
Pod biljem i biljnim proizvodima podrazumijevaju se: povrće, voće, žitarice, ljekovito, ukrasno, krmno, stočno i druge vrste bilja i zasada, šume i šumske kulture, biljni sirovine, sjeme i gotovi proizvodi od bilja koji se koriste za ishranu i liječenje.
U planovima zaštite bilja i biljnih proizvoda treba predvidjeti učešće odgovarajućih naučnih institucija za proučavanje biljnih bolesti i štetočina, poljoprivredna preduzeća, institute, institucije za unapređenje agrotehničkih mjera, upotrebu vještačkih đubriva i zaštitu poljoprivrednih kultura.
Zamračivanje:
U cilju zaštite stanovništva i materijalnih dobara u ratu i u neposrednoj ratnoj opasnosti, vrši se zamračivanje kantona - javne rasvjete (javnih mjesta, ulica i trgova), stambenih, privrednih i drugih objekata i saobraćajnica i saobraćajnih sredstava.
Pod zamračivanjem se podrazumijeva isključivanje svjetlosnih izvora ili zasjenjivanje svjetlosnih otvora (prozora, vrata, i drugih otvora na objektima), na takav način da se svjetlost ne može uočiti sa spoljne strane fasade za vrijeme korištenja izvora svjetlosti.
Zamračivanje treba organizirati:
- -zamračivanje javne rasvjete (javnih mjesta, ulica, trgova i dr.) vrši "Elektroprivreda" po naređenju nadležnog organa Kantona, odnosno štaba civilne zaštite,
- -zamračivanje stambenih zgrada (stanova i zajedničkih prostorija) vrše vlasnici stanova i zajedničkih prostorija u stambenim zgradama, odnosno stanari u skladu sa planom zamračivanja općina,
- -zamračivanje privrednih i drugih objekata vrše vlasnici, odnosno korisnici tih objekata,
- -zamračivanje saobraćajnih vozila vrše vlasnici odnosno korisnici - vozači saobraćajnih vozila.
Zamračivanje se organizira na osnovu plana zamračivanja, a naređenje donosi općinski štab civilne zaštite.
Zamračivanje može biti potpuno ili djelimično.
Djelimično zamračivanje primjenjuje se onda kada nastane neposredna ratna opasnost i traje od nastanka noći do svanuća. Cilj djelimičnog zamračivanja je da što više smanji svjetlost u naseljima, industrijskim, stambenim i drugim objektima, kako oni ne bi bili uočljivi sa većih daljina i visina.
Potpuno zamračivanje obuhvata zamračivanje i onih izvora svjetlosti koji su pri djelimičnom zamračivanju dozvoljeni (orijentaciona svjetla na glavnim raskrsnicama smanjenog intenziteta, natpisi bolnica, apoteka, policije, skloništa, unutrašnja svjetla na objektima koji moraju raditi noću), odnosno gase se sva spoljna i ona unutrašnja koja se uočavaju spolja. I u ovom vidu zamračivanja, izuzimaju se one institucije koje moraju imati poseban priključak na centralni izvor energije ili vlastite agregate za proizvodnju električne energije. Planovi zamračivanja moraju biti konkretni sa jasno određenim zadacima i načinu zamračivanja pojedinih objekata.
Štabovi civilne zaštite:
Za rukovođenje akcijama zaštite i spašavanja na teritoriji Kantona, te za obavljanje drugih poslova u zaštiti i spašavanju, u skladu sa zakonom i drugim propisima, osnivaju se štabovi civilne zaštite, kao operativno-stručni organi.
Štabovi civilne zaštite funkcioniraju u miru samo onda kada nadležni organ proglasi da je nastalo stanje prirodne i druge nesreće, odnosno kada treba preventivno djelovati prije nastanka prirodne i druge nesreće, kao i za vrijeme vježbi civilne zaštite, a u ratu funkcioniraju stalno.
U rukovođenju akcijama zaštite i spašavanja štabovi civilne zaštite vrše sljedeće poslove:
- 1)odlučuju o upotrebi snaga i sredstava civilne zaštite na zaštiti i spašavanju ugroženih i stradalih ljudi i rnaterijalnih dobara i te snage raspoređuju na ona područja koja su ugrožena;
- 2)naređuju provođenje odgovarajućih mjera zaštite i spašavanja i određuju snage i sredstva koja će te mjere provoditi;
- 3)usmjeravaju, koordiniraju i rukovode akcijama zaštite i spašavanja svih učesnika angažiranih na zaštiti i spašavanju na svome području;
- 4)rješavaju sva pitanja koja se u toku provođenja aktivnosti na zaštiti i spašavanju pojave u vezi sa angažiranjem snaga i sredstava civilne zaštite i provođenja mjera zaštite i spašavanja i samozaštite građana;
Pored ovih poslova Kantonalni štab civilne zaštite vrši i sljedeće poslove:
- 1)naređuje općinskim štabovima civilne zaštite, štabovima civilne zaštite pravnih lica u kojima su ti štabovi osnovani i službama zaštite i spašavanja koje formira Vlada Kantona da učestvuju u poduzimanju mjera i aktivnosti na zaštiti i spašavanju na određenom području;
- 2)naređuje angažiranje snaga i sredstava civilne zaštite s područja jedne općine na ugroženo područje druge općine na području Kantona.
Kao što se vidi iz nadležnosti koje su propisane Zakonom o zaštiti i spašavanju, štabovi civilne zaštite imaju najveći značaj kako u pripremama tako i u rukovođenju akcijama zaštite i spašavanja, pa je iz tog razloga neophodno izvršiti popunu, opremanje i obučavanje svih štabova na području Kantona.
Pregled popune svih štabova (kantonalnog, općinskih, u mjesnim zajednicama i preduzećima) sastavni je dio Plana zaštite i spašavanja.
Upravne, stručne i druge poslove u oblasti zaštite i spašavanja iz nadležnosti Kantona vrši Kantonalna uprava civilne zaštite (u nastavku Kantonalna uprava) kao samostalna Kantonalna uprava.
Kantonalna uprava civilne zaštite obavlja sljedeće poslove:
- -organizira, priprema i prati funkcioniranje zaštite i spašavanja na području Kantona;
- -izrađuje Procjenu ugroženosti za područje Kantona;
- -priprema Program zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća Kantona;
- -predlaže Plan zaštite od prirodnih i drugih nesreća Kantona;
- -prati stanje priprema zaštite i spašavanja i predlaže mjere za unapređenje organizacije i osposobljavanja civilne zaštite Kantona i općina;
- -organizira i prati realiziranje obuke nosilaca civilne zaštite;
- -organizira i koordinira provođenje mjera zaštite i spašavanja;
- -predlaže programe zajedničkih i samostalnih vježbi i izradu elaborata za izvođenje vježbi pripadnika civilne zaštite, organa uprave, privrednih društava i drugih pravnih lica iz oblasti zaštite i spašavanja;
- -predlaže i poduzima mjere za popunu ljudstvom štabova, jedinica civilne zaštite i službi zaštite i spašavanja, te njihovo opremanje materijalno tehničkim sredstvima; priprema propise u oblasti zaštite i spašavanja u nadležnosti Kantona,
- -organizira i provodi obuku stanovništva i pruža pomoć službama civilne zaštite općina u vršenju poslova iz njihove nadležnosti;
- -vrši inspekcijski nadzor iz oblasti zaštite i spašavanja;
- -vodi propisane evidencije i vrši druge poslove zaštite i spašavanja u skladu sa zakonom, drugim propisima i opštim aktima.
Rukovođenje i upotreba snaga i sredstava civilne zaštite:
Kada Vlada Kantona proglasi stanje prirodne ili druge nesreće, aktiviraju se štabovi civilne zaštite radi rukovođenja akcijama zaštite i spašavanja.
Izuzetno, štabovi civilne zaštite mogu se aktivirati i u slučaju kada prijeti neposredna opasnost od nastanka prirodne i druge nesreće. Aktiviranje štaba civilne zaštite u ovim situacijama vrši nadležna uprava civilne zaštite, odnosno služba zaštite i spašavanja općine, zavisno od područja koje je ugroženo.
U rukovođenju akcijama zaštite i spašavanja svaki štab civilne zaštite poduzima one mjere i aktivnosti za koje je ovlašten Zakonom o zaštiti i spašavanju, drugim propisima i općim aktima.
Tokom provođenja akcije zaštite i spašavanja općinski štabovi civilne zaštite dužni su provoditi odluke i naredbe Kantonalnog štaba civilne zaštite, a Kantonalni štab odluke i naredbe Federalnog štaba.
Angažiranje i upotrebu snaga i sredstava civilne zaštite u akcijama zaštite i spašavanja štabovi civilne zaštite vrše na osnovu prethodno izvršene procjene o vrsti prirodne i druge nesreće, području na kojem djeluje ta nesreća i obimu i vrsti mogućih posljedica po ljude i materijalna dobra na ugroženom području.
Jedinice i povjerenici civilne zaštite, službe zaštite i spašavanja, kao i sredstva zaštite i spašavanja upotrebljavaju se kada ljudi i materijalna dobra budu ugroženi prirodnim i drugim nesrećama, kao i za vrijeme vježbi i drugih oblika obuke.
Jedinice civilne zaštite i zaštite i spašavanja koje formiraju Kanton i općine, upotrebljavaju se na zadacima zaštite i spašavanja na području kantona i općina koje su ih formirale, s tim da se te jedinice i službe mogu upotrijebiti i na području druge općine, odnosno području drugog kantona o čemu odlučuje nadležni štab civilne zaštite koji rukovodi akcijama zaštite i spašavanja na određenom području.
Upotreba navedenih snaga i sredstava, na zadacima zaštite i spašavanja na području općine, odnosno Kantona, vrši se u skladu sa planovima zaštite općine, odnosno Kantona.
Upotreba ovih snaga i sredstava traje do momenta kada je završeno spašavanje ugroženih i stradalih ljudi i materijalnih dobara, odnosno kada se ocijeni da daljnju aktivnost na obavljanju tih poslova i zadataka mogu uspješno provoditi nadležni organi i pravna lica u okviru svoje redovne djelatnosti o čemu odlučuje nadležni štab civilne zaštite.
Odluku o upotrebi snaga i sredstava civilne zaštite i službi zaštite i spašavanja, na zadacima zaštite i spašavanja, donose štabovi civlne zaštite.
Rukovođenje akcijama zaštite i spašavanja u organima uprave i drugim tijelima vlasti i pravnim licima vrše i to:
- 1)u organu uprave i drugim organima vlasti - rukovodilac organa uprave, odnosno drugog organa vlasti putem povjerenika civilne zaštite;
- 2)u pravnom licu štab civilne zaštite ako je osnovan, odnosno direktor ili drugi organ određen općim aktom kada štab nije osnovan - putem povjerenika civilne zaštite,a ako štab nije osnovan povjerenik civilne zaštite;
- 3)u mjesnoj zajednici - štab civilne zaštite, a ako štab nije osnovan povjerenik civilne zaštite.
U užem smislu, rukovođenje je proces usmjeravanja pojedi- naca, organa, organizacijskih dijelova i organizacija kao cjeline od strane organa rukovođenja radi ostvarivanja postavljenih ciljeva.
Organ rukovođenja civilnom zaštitom je Vlada Kantona, a organ koji rukovodi u sistemu civilne zaštite je Štab civilne zaštite.
U uslovima prirodnih i drugih nesreća Štab civilne zaštite je mobilisan i ostvaruje svoju funkciju. Rukovođenje unutar civilne zaštite ostvaruje se po načelu subordinacije, izdavanjem naredbi zasnovanih na planu funkcioniranja snaga Civilne zaštite.
Prije izdavanja naredbi štabovi civilne zaštite provode slijedeće aktivnosti:
- -U prvoj fazi štabovi prikupljaju podatke od Centara za obavještavanje, i drugih dežurnih službi i vrše provjeru njihove tačnosti, selekciju, sistematizaciju i vrše procjenu stanja,
- -U drugoj fazi procjenjuju mogućnosti djelovanja u skladu sa raspoloživim kadrovskim i materijalnim potencijalima. U ovoj fazi se procjenjuje obim opasnosti koji bi mogao nastati,
- -U trećoj fazi donose se zaključci i naredbe o angažiranju snaga u obimu koji je primjeren nastaloj situaciji,
- -U toku izvršavanja zadataka po naredbi štaba učesnici imaju obavezu da redovno i kavalitetno informišu štab o svim aktivnostima koje su u toku,
- -Kontrolnu funkciju štab može ostvariti neposrednim uvidom u stanje realiziranja zadataka: usmenim kontaktom, obilascima ili stalnim prisustvom na terenu ili proučavanjem dokumenata na osnovu kojih je donesena naredba i izvještaja po naredbama sa terena,
- -Za svaku aktivnost štab treba da ima eksperte, da ima službe na terenu sa stručnjacima i odgovarajućom opremom, ali i za pojedine analize, studije i prijedloge rješenja štab može angažovati kompletne naučne institucije.
Jedinice civilne zaštite:
Jedinice civilne zaštite formiraju se, opremaju i osposobljavaju kao operativne snage radi neposrednog angažiranja na izvršavanju zadataka zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, kao i otklanjanja posljedica nastalih djelovanjem tih nesreća.
Jedinice civilne zaštite formiraju se kao jedinice opće i specijalizovane namjene.
Vrste, veličina i broj jedinica civilne zaštite utvrđuje se na osnovu procjene ugroženosti po ljude i materijalna dobra koje mogu nastati od prirodnih i drugih nesreća, kao i ljudskih, materijalnih i drugih mogućnosti kojima raspolažu Kanton i općine i pravna lica koja formiraju te jedinice.
Jedinice civilne zaštite specijalizovane namjene formiraju Kanton i općine, a u skladu sa vlastitim procjenama i potrebama, po pravilu, kada snage i sredstva pravnih lica i službe zaštite i spašavanja, te jedinice civilne zaštite opšte namjene, nisu dovoljne za ostvarivanje efikasne zaštite i spašavanja na području Kantona, odnosno općina.
Jedinice civilne zaštite specijalizovane namjene formiraju se, pripremaju, opremaju i obučavaju radi izvršavanja složenijih i istovrsnih zadataka zaštite i spašavanja, čiji pripadnici pri vršenju tih poslova moraju imati odgovarujuće stručno znanje i koristiti odgovarajuća tehnička sredstva i opremu.
O formiranju specijalizovanih jedinica u Kantonu odlučuje Vlada Kantona na prijedlog Kantonalne uprave civilne zaštite, odnosno u općini općinski načelnik na prijedlog Službe civilne zaštite općine.
Na nivou Kantona formirane su slijedeće specijalizovane jedinice:
- 1.ZA RHB ZAŠTITU,
- 2.ZA SPAŠAVANJE SA VISINA (gorska služba spašavanja)
- 3.ZA ZAŠTITU OD NUS-a
- 4.ZA SPAŠAVANJE NA VODI I POD VODOM
Pregled popunjenosti i opremljenosti svih jedinica civilne zaštite je sastavni dio Plana zaštite koji će Kantonalna uprava izraditi poslije donošenja Programa zaštite.
Jedan od prioritetnih zadataka koji proizilaze iz procjene ugroženosti je dalje organizaciono jačanje, obučavanje, osposob- ljavanje i materijalno opremanje specijalizovanih jedinica civilne zaštite.
Službe osmatranja i uzbunjivanja:
Članom 149. Zakona o zaštiti i spašavanju predviđeno je organiziranje službi osmatranja i uzbunjivanja (OiU). Službe OiU vrši osmatranje, otkrivanje i praćenje opasnosti od prirodnih i drugih nesreća, te pravovremeno izvještava nadležne i uzbunjuje stanovništvo o predstojećoj ili nastaloj opasnosti. Službu čine:
- 1.Operativni centri OiU-a,
- 2.Osmatračka jedinica i
- 3.Osmatračka mreža
Za rad Štabova civilne zaštite, prilikom pojave prirodne i druge nesreće, kao i ukupno preventivno praćenje stanja na terenu od svih vrsta opasnost, izuzetan značaj imaju centri OiU kao svojevrstan servis za prikupljanje i obradu podataka na osnovu kojih štabovi donose mjere zaštite i spašavanja koje će se provoditi.
U sklopu Kantonalne uprave civilne zaštite formiran je Centar OiU koji neprekidno radi 24 sata. Kako je procjenom ugroženosti definirano, da bi mogao optimalno funkcionirati neophodno obezbjedit materijalno-tehnička* sredstva i opremu prema članu 7. Pravilnika o organizovanju i funkcioniranju centara OiU ("Službene novine Federacije BiH", broj 9/05).
Direktor Federalne uprave civilne zaštite propisat će listu pitanja za rad centara OiU i način rada ovih centara.
Pregled svih Službi osmatranja i uzbunjivanja na području Kantona sastavni je dio Plana zaštite.
Službe civilne zaštite:
Članom 122 Zakona o zaštiti i spašavanju predviđeno je organizovanje službi zaštite i spašavanja u privrednim društvima i drugim pravnim licima koja obavljaju djelatnost iz oblasti zdravstva, veterinarstva, stambenih i komunalnih poslova, vodoprivrede, šumarstva, poljoprivrede, hemijske i petrohe- mijske industrije i drugo prema članu 32. Zakona o zaštiti i spašavanju.
Članom 123. predviđeno je da Vlada Kantona određuje pravna lica i udruženja građana u kojima će se organizirati službe zaštite i spašavanja koje će djelovati na području Kantona.
Službe zaštite i spašavanja, po pravilu organizuju se u pravnim licima, čija je redovna djelatnost od neposrednog značaja za zaštitu i spašavanje.
Službe zaštite i spašavanja vrše poslove zaštite i spašavanja po pitanjima koja proizilaze iz osnovne djelatnosti pravnog lica.Te poslove služba ostvaruje provođenjem preventivnih i operativnih mjera zaštite i spašavanja.
Preventivne mjere zaštite i spašavanja službe zaštite i spašavanja ostvaruju provođenjem odgovarajućih mjera, postupaka i zadataka u okviru njihove redovne djelatnosti, a kojima se može uticati na sprečavanje nastanka određenih pojava i opasnosti koje mogu izazvati prirodnu ili drugu nesreću i čijim štetnim djelovanjem mogu biti ugroženi životi i zdravlje ljudi i materijalnih dobara.