Federalno ministarstvo unutrašnjih/unutarnjih poslova
Kolektivni ugovor za zaposlene u Federalnom ministarstvu unutrašnjih poslova - Federalnom ministarstvu unutarnjih poslova i Federalnoj Upravi policije
Na osnovu člana 137. stav (1) i člana 138. stav (4) Zakona o radu ("Službene novine Federacije BiH", br. 26/16, 89/18, 44/22 i 39/24), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, koju zastupa, po Odluci Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, V. broj: 130/2025 od 13.02.2025. godine, ministar Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova - Federalnog ministarstva unutarnjih poslova, kao poslodavac s jedne strane i Sindikat službenika Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova, kao reprezentativni sindikat kod poslodavca kojeg zastupa predsjednik Upravnog odbora, s druge strane na koji je Vlada Federacije dala saglasnost, Odlukom V. broj: 130/2025 od 13.02.2025. godine, zaključuju
KOLEKTIVNI UGOVOR
ZA ZAPOSLENE U FEDERALNOM MINISTARSTVU UNUTRAŠNJIH POSLOVA - FEDERALNOM MINISTARSTVU UNUTARNJIH POSLOVA I FEDERALNOJ UPRAVI POLICIJE
DIO PRVI - OPĆE ODREDBE
Član 1.
Ovim Kolektivnim ugovorom za zaposlene u Federalnom ministarstvu unutrašnjih poslova – Federalnom ministarstvu unutarnjih poslova i Federalnoj upravi policije (u daljnjem tekstu: Kolektivni ugovor) uređuju se i utvrđuju prava i obaveze policijskih službenika, državnih službenika i namještenika iz rada i po osnovu rada u Federalnom ministarstvu unutrašnjih poslova - Federalnom ministarstvu unutarnjih poslova i Federalnoj Upravi policije (u daljnjem tekstu: zaposleni).
Član 2.
Ugovorne strane su Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova – Federalno ministarstvo unutarnjih poslova kao poslodavac kojeg zastupa federalni ministar unutrašnjih poslova i Sindikat službenika Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova kao reprezentativni sindikat zaposlenih u Federalnom ministarstvu i Federalnoj upravi policije (u daljnjem tekstu: Sindikat) kojeg zastupa predsjednik sindikata.
Član 3.
(1) Internim i općim aktima Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova – Federalnog ministarstva unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) i Federalne uprave policije (u daljnjem tekstu: Uprava policije) ne mogu se utvrditi manja prava zaposlenih od onih prava koja su utvrđena ovim Kolektivnim ugovorom i drugim propisima.
(2) Ukoliko je neko pravo iz radnog odnosa i po osnovu radnog odnosa različito uređeno odredbama važećeg Zakona o radu, drugim zakonima ili drugim propisima koji definišu radnopravne odnose, materijalna i nematerijalna prava, ovim ili drugim kolektivnim ugovorom, ugovorom o radu ili drugim pojedinačnim aktima, za zaposlene se primjenjuje najpovoljnije pravo, ukoliko to nije izričito zabranjeno odredbama zakona.
Član 4.
Gramatička terminologija u ovom Kolektivnom ugovoru podrazumijeva uključivanje oba spola.
Član 5.
U skladu sa važećim propisima sredstva za realizaciju ovog Kolektivnog ugovora planirat će se u Budžetu Federacije Bosne i Hercegovine.
Član 6.
(1) Ugovorne strane su saglasne da će se zalagati i rukovoditi:
- a)Načelom potpune primjene Kolektivnog ugovora u dobroj vjeri;
- b)Načelom promocije socijalnog partnerstva i kolektivnog pregovaranja i
- c)Načelom mirnog rješavanja spora.
(2) Polazeći od Konvencije 87. (Konvencija o slobodi udruživanja i zaštiti prava na organizovanje) i Konvenciji 98. (Konvencija o pravu na organizovanje i kolektivno pregovaranje), usvojenih od strane Međunarodne organizacije rada, potpisnici su saglasni da će uvažavati općedruštvenu važnost sindikata i sindikalnog rada zbog:
- a)Veće vjerodostojnosti socijalnog partnerstva i kolektivnog pregovaranja;
- b)Većeg stepena društvene stabilnosti, odgovornosti i kompetentnosti socijalnih partnera;
- c)Razvijanja načela uzajamnosti i odgovornosti zaposlenika za unapređenje prava iz radnog odnosa;
- d)Većeg uključivanja svih zaposlenih u odlučivanje o uslovima svog rada i života;
- e)Jačanja demokratske kulture i svijesti o zajedničkoj odgovornosti za opće dobro.
(3) Radi podsticanja i zaštite slobodnog i nesmetanog sindikalnog organizovanja i djelovanja, potpisnici će se zajednički zauzimati za ostvarivanje povoljnog normativnog okvira, u skladu sa međunarodnim standardima i pozitivnim komparativnim iskustvima.
(4) Ako zbog promjena okolnosti koje nisu postojale niti bile poznate u trenutku sklapanja ovoga Kolektivnog ugovora, jedna od strana ne bi mogla neke od odredbi Kolektivnog ugovora izvršavati, ili bi joj to bilo izuzetno otežano, obavezuje se da neće prekršiti ovaj Kolektivni ugovor, nego će drugoj strani predložiti izmjenu Kolektivnog ugovora;
(5) U cilju poštivanja odredbi Kolektivnog ugovora zatražit će se izmjena teksta Kolektivnog ugovora o čemu će ugovorne strane pokušati postići saglasnost u što kraćem periodu.
Član 7.
(1) Zabranjeni su svi oblici diskriminacije zaposlenika, a naročito s obzirom na spol, spolno opredjeljenje, bračno stanje, porodične obaveze, starost, invalidnost, trudnoću, jezik, vjeru, političko i drugo mišljenje, nacionalnu pripadnost, socijalno porijeklo, imovno stanje, rođenje, rasu, boju kože, članstvo ili nečlanstvo u sindikatima, zdravstveni status ili neko drugo lično svojstvo.
(2) U slučajevima diskriminacije u smislu odredaba ovog Kolektivnog ugovora, zaposleni mogu od ministra Ministarstva odnosno rukovodioca Uprave policije zahtjevati zaštitu u roku od 15 dana od dana saznanja za diskriminaciju u skladu sa važećim zakonskim, podzakonskim i drugim propisima i aktima koji regulišu pitanje zabrane diskriminacije.
Član 8.
Pojmovi korišteni u ovom Kolektivnom ugovoru imaju značenje prema Zakonu o plaćama i naknadama u organima vlasti Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 45/10, 111/12, 20/17 i 22/19 - odluka Ustavnog suda Federacije BiH, broj U-31/18), Zakonu o plaćama i naknadama policijskih službenika Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 45/10), kao i zakonskim propisima kojim se reguliše radno pravni status zaposlenih u Ministarstvu i Uprave policije i drugim važećim zakonskim, podzakonskim propisima i općim aktima i drugim aktima koji regulišu predmetno pitanje.
DIO DRUGI – RADNI ODNOSI
Član 9.
Pitanja koja se odnose na prijem, unapređenje, premještaj i prestanak radnog odnosa zaposlenih u Ministarstvu i Upravi policije ostvarivat će se u skladu sa zakonom, ovim Kolektivnim ugovorom, i drugim pravnim propisima i aktima kojima se reguliše radnopravni status zaposlenih.
Član 10.
(1) Poseban staž iz Zakona o penzijskom invalidskom osiguranju u jednostrukom trajanju uračunava se u staž osiguranja za policijskog službenika Uprave policije iz člana 104a. stav (1) Zakona o policijskim službenicima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 27/05, 70/08, 44/11 i 13/18) samo na zahtjev i samo uz pismenu saglasnost u skladu sa odredbom člana 104b. navedenog Zakona.
(2) Finansijska sredstva za uplatu doprinosa iz penzijskog i invalidskog osiguranja, u skladu sa rješenjem kojim se utvrđuje pravo iz stava (1) ovog člana, osigurat će se u Budžetu Federacije BiH.
Član 11.
Provjera radnih i stručnih sposobnosti kao i druga pitanja koja se odnose na zaposlene na probnom radu vršit će se u skladu sa zakonom, podzakonskim i općim aktima Ministarstva i Uprave policije.
Član 12.
(1) Interni premještaj, privremeni eksterni premještaj i unapređenje policijskih službenika vršit će se u skladu sa Zakonom o policijskim službenicima Federacije Bosne i Hercegovine, kao i podzakonskim aktima koji regulišu navedeno pitanje.
(2) Namještenik može biti premješten na drugo radno mjesto u okviru Ministarstva i Uprave policije po potrebi službe ili na lični zahtjev namještenika ukoliko postoji upražnjeno radno mjesto, a u skladu sa Zakonom o namještenicima u organima državne službe Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 49/05 i 103/21).
(3) Interni premještaj državnog službenika u Ministarstvu i Upravi policije vršit će se u skladu sa Zakonom o državnoj službi u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05, 8/06, 4/12, 99/15 i 9/17 – Odluka Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj: U-13/16).
(4) Ukoliko premještaj zaposlenika podrazumijeva i promjenu prebivališta, odnosno boravka zaposlenik ima pravo na odgovarajuću naknadu u skladu sa zakonom, podzakonskim propisom i ovim Kolektivnim ugovorom.
(5) U slučajevima internog premještaja iz stava (4) ovog člana, isti ne može trajati duže od godinu dana i ne može se ponavljati, ukoliko predmetno pitanje nije drugačije regulisano važećim propisima.
Član 13.
(1) Ministarstvo odnosno Uprava policije, u okviru svojih mogućnosti, može uputiti zaposlenika na stručno usavršavanje, studijska putovanja, školovanja ili specijalizaciju, kao i na prisustvo organizovanim seminarima, savjetovanjima, kursevima i drugim vidovima stručnog usavršavanja i obuke potrebne za rad na radnim mjestima, a koja su usko vezana za djelokrug rada Ministarstva i Uprave policije.
(2) Prilikom izbora zaposlenika iz stava (1) ovog člana će se voditi računa o transparentnosti i jednakim mogućnostima.
DIO TREĆI – RADNO VRIJEME, ODMORI I ODSUSTVA
Član 14.
(1) Puno radno vrijeme zaposlenih je 40 sati sedmično, u skladu sa Zakonom o radu.
(2) Sedmično radno vrijeme raspoređeno je na pet radnih dana, od ponedjeljka do petka za sve zaposlene osim za policijske službenike, državne službenike i namještenike čiji je rad shodno rasporedu, organizovan u smjenama radi izvršavanja poslova i zadataka.
(3) Dnevno radno vrijeme ne može biti kraće od osam niti duže od 12 sati, osim u slučaju prekovremenog rada i rada u posebnim uvjetima.
(4) Zaposleni moraju biti obaviješteni o rasporedu radnog vremena ili promjeni rasporeda radnog vremena najmanje 24 sata unaprijed, u pisanom obliku, osim u slučajevima iz stava (3) ovog člana i drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, kada ne postoji mogućnost za blagovremeno pismeno obavještavanje.
(5) Puno i nepuno radno vrijeme se može preraspodijeliti tako da tokom jednog perioda traje duže, a tokom drugog perioda kraće od punog radnog vremena, s tim da prosječno radno vrijeme ne može biti duže od 52 sata sedmično.
(6) Prosječno radno vrijeme iz stava (5) ovog člana tokom kalendarske godine ili drugog perioda određenog kolektivnim ugovorom, ne može biti duže od punog ili nepunog radnog vremena.
(7) Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.
Član 15.
(1) Zaposlenik koji radi duže od šest sati dnevno, ima pravo na odmor u toku radnog dana u trajanju od 30 minuta, s tim da se odmor ne može koristiti u prva dva i posljednja dva sata radnog vremena.
(2) Poslodavac je dužan zaposleniku, na njegov zahtjev omogućiti odmor iz stava (1) ovog člana u trajanju od jednog sata za jedan dan u toku radne sedmice.
(3) Zaposlenik koji radi u smjenama po 12 sati dnevno u toku radnog dana ima pravo na odmor u trajanju od 60 minuta ili dva puta po 30 minuta.
(4) Između dva radna dana zaposlenik ima pravo na dnevni odmor u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno.
Član 16.
(1) Zaposlenik ima pravo na sedmični odmor u trajanju od najmanje 48 sati neprekidno.
(2) Sedmični odmor traje u dane subote i nedjelje, osim ako rad nije organiziran u smjenama.
(3) Ako iznimne okolnosti zahtijevaju da zaposlenik radi u dane sedmičnog odmora, odmor se osigurava u toku naredne dvije radne sedmice.
Član 17.
(1) U slučaju da je potrebno obaviti hitan posao ili zadatak do određenog roka ili u određenom vremenskom periodu, izdat će se naredba policijskim službenicima za prekovremeni rad i/ili rad u posebnim uvjetima radi izvršenja zadataka koji ne trpe odlaganje i koji se ne mogu prekidati.
(2) Rad iz stava (1) ovog člana može trajati do četiri sata dnevno i ne više od 20 sati sedmično u slučaju prekovremenog rada, odnosno do izvršenja poslova i zadataka u slučaju rada u posebnim uvjetima.
(3) Naknade za prekovremeni rad i rad u posebnim uvjetima ostvaruju se u skladu sa propisima koji regulišu predmetno pitanje i ovim Kolektivnim ugovorom.
Član 18.
(1) Rad u vremenu između 22:00 sata uvečer i 07:00 sati ujutro idućeg dana, za policijske službenike, a u vremenu između 22:00 sata uvečer i 06:00 sati ujutro idućeg dana, za državne službenike i namještenike, smatra se noćnim radom.
(2) Ako je rad organiziran u smjenama koje uključuju i noćni rad, mora se osigurati izmjena smjena tako da zaposlenik u noćnoj smjeni radi najduže tri noćne smjene u sedmici, s tim da iste ne smiju biti uzastopne, osim u vanrednim okolnostima.
Član 19.
(1) Zaposlenik za svaku kalendarsku godinu, ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana, a najduže 36 radnih dana, a prema kriterijima utvrđenim u članu 22. ovog Kolektivnog ugovora.
(2) U godišnji odmor se ne uračunavaju subote, nedjelje, dani praznika, dani bolovanja, te drugi oblici odobrenog odnosno opravdanog odsustva sa posla.
(3) Zaposlenik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od 15 dana, stiče pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada.
(4) Ako zaposlenik nije stekao pravo na godišnji odmor u smislu stava (1) ovog člana, ima pravo na dva dana godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec dana rada, u skladu sa Zakonom o radu i drugim internim propisom.
(5) Odsustvo sa rada zbog privremene spriječenosti za rad, materinstva i drugog odsustva koje nije uvjetovano voljom radnika, ne smatra se prekidom rada iz stava (3) ovog člana.
Član 20.
(1) Godišnji odmor se koristi u skladu sa planom korištenja godišnjeg odmora, a rješenje o godišnjem odmoru zaposlenom se uručuje najmanje 15 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.
(2) Plan korištenja godišnjeg odmora iz stava (1) ovog člana, rukovodioci osnovnih organizacionih jedinica Ministarstva i Uprave policije su dužni dostaviti u skladu sa važećim propisima.
(3) Zaposlenik ima pravo u toku jedne kalendarske godine koristiti jedan dan godišnjeg odmora u vrijeme koje sam odredi, ali je dužan o tome obavijestiti neposrednog rukovodioca najmanje tri dana prije korištenja.
Član 21.
(1) Zaposlenom se može odgoditi odnosno prekinuti korištenje godišnjeg odmora radi izvršenja važnih i neodgodivih službenih poslova.
(2) Odluku o odgodi odnosno prekidu korištenja godišnjeg odmora iz stava (1) ovoga člana donosi ministar Ministarstva odnosno rukovodilac Uprave policije ili osoba koju oni za to ovlaste.
(3) Zaposlenom kojem je odgođeno ili prekinuto korištenje godišnjeg odmora, mora se omogućiti naknadno korištenje, odnosno nastavljanje korištenja godišnjeg odmora.
(4) Zaposleni ima pravo na naknadu stvarnih troškova nastalih odgodom odnosno prekidom korištenja godišnjeg odmora.
(5) Troškovima iz stava (4) ovoga člana smatraju se putni i drugi troškovi.
(6) Putnim troškovima smatraju se stvarni troškovi prijevoza koji je zaposlenik koristio u polasku i povratku iz mjesta zaposlenja do mjesta u kojem je koristio godišnji odmor u trenutku prekida.
(7) Drugim troškovima smatraju se ostali izdaci koji su nastali za zaposlenika zbog odgode odnosno prekida godišnjeg odmora, što dokazuje odgovarajućom dokumentacijom.
Član 22.
(1) Polazni osnov godišnjeg odmora (najmanji broj radnih dana) iz člana 19. ovog Kolektivnog ugovora zaposleniku se uvećava prema sljedećim osnovama i mjerilima:
- a)Po osnovu radnog staža:
- -za svake tri godine radnog staža najmanje jedan dan.
- -
- b)Po osnovu složenosti poslova:
- -Zaposlenik koji obavlja poslove visoke stručne spreme - četiri dana,
- -Zaposlenik koji obavlja poslove više stručne spreme i zaposlenik sa VKV spremom - tri dana,
- -Zaposlenik koji obavlja poslove srednje školske spreme - dva dana,
- -Zaposlenik sa KV spremom - dva dana,
- -Ostalim zaposlenicima - jedan dan.
- -
- c)Po osnovu prirode posla:
- -rad na poslovima sa otežanim uvjetima rada u skladu sa Zakonom o radu – tri dana,
- -rad u smjenama i u neradne dane - dva dana.
- -
- d)Po osnovu socijalnih i zdravstvenih uslova:
- -roditelju ili staratelju sa djetetom do sedam godina - jedan dan za svako dijete,
- -samohranom roditelju ili staratelju sa djetetom do deset godina - dva dana za svako dijete,
- -samohranom roditelju ili staratelju djeteta sa težim smetnjama u razvoju (teže hendikepiranog djeteta) - dva dana za svako dijete,
- -invalidu - dva dana.
- -
- e)Po osnovu rezultata rada:
- -za uspješne odnosno vrlodobre rezultate rada - jedan dan,
- -za naročito uspješne/izuzetno uspješne odnosno odlične rezultate u radu – dva dana.
- -
- f)Po osnovu učešća u oružanim snagama poslodavac može uvećati godišnji odmor na slijedeći način:
- -učešće u odbrambeno-oslobodilačkom/domovinskom ratu 12-18 mjeseci – jedan dan
- -učešće u odbrambeno-oslobodilačkom/domovinskom ratu 18-30 mjeseci – dva dana
- -učešće u odbrambeno-oslobodilačkom/domovinskom ratu više od 30 mjeseci – tri dana
- -
(2) Ukupno trajanje godišnjeg odmora uvećava se na način da se polazni osnov uvećava za zbir svih dodatnih dana utvrđenih u stavu (1) ovog člana, s tim da ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može biti duže od 36 radnih dana godišnjeg odmora u jednoj kalendarskoj godini.
Član 23.
(1) Godišnji odmor se može koristiti jednokratno ili u dva dijela, s tim što se prvi dio mora koristiti u toku kalendarske godine na koju se odnosi odmor.
(2) Prvi dio godišnjeg odmora koristi se u trajanju od najmanje 12 radnih dana, a isti se koristi shodno zahtjevu zaposlenika.
(3) Drugi dio godišnjeg odmora zaposlenik mora iskoristiti najkasnije do 30. juna naredne godine.
(4) Zaposlenik, koji zasnuje radni odnos u Ministarstvu odnosno Upravi policije, a koji je u istoj kalendarskoj godini bio u radnom odnosu kod drugog poslodavca ima pravo na korištenje godišnjeg odmora, ako je shodno Zakonu o radu stekao to pravo kod poslodavca iz kojeg dolazi.
Član 24.
(1) Zaposlenik ima pravo na odsustvo uz naknadu plaće (plaćeno odsustvo) od ukupno sedam radnih dana u kalendarskoj godini u sljedećim slučajevima: stupanja u brak, rođenja djeteta, teže bolesti ili smrti člana obitelji odnosno domaćinstva, selidbe i u drugim sličnim slučajevima, što se određuje Pravilnikom o radnim odnosima.
(2) Zaposlenik/dobrovoljni davalac krvi za svako darivanje ima pravo na najmanje jedan dan plaćenog odsustva.
(3) Zaposlenik ima pravo na plaćeno odsustvo sa rada u trajanju od najmanje pet radnih dana za pripremanje i polaganje stručnog ispita ili drugog ispita koji predstavlja uslov za obavljanje poslova radnog mjesta na koje je zaposlenik raspoređen.
Član 25.
(1) Zaposleniku se može odobriti neplaćeno odsustvo sa rada do 30 dana u toku jedne kalendarske godine iz ličnih razloga.
(2) Izuzetno, radi školovanja i stručnog usavršavanja i edukacije, a u okviru poslova iz djelatnosti Ministarstva odnosno Uprave policije zaposleniku se može u toku jedne kalendarske godine odobriti neplaćeno odsustvo u trajanju do jedne godine.
(3) Zaposlenik se poslije korištenja odsustva iz st. (1) i (2) ovog člana ima pravo vratiti na radno mjesto koje je obavljao prije korištenja navedenog odsustva.
(4) U periodu trajanja neplaćenog odsustva iz st. (1) i (2) ovog člana, prava i obaveze zaposlenika iz radnog odnosa miruju.
DIO ČETVRTI – ZAŠTITA NA RADU, ZAŠTITA ŽENA I MATERINSTVA
Član 26.
(1) Ministar i rukovodilac Uprave policije će, u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu i posebnim propisima, osigurati potrebne uslove zaštite zaposlenika na radu i u vezi sa radom.
(2) Ministar i rukovodilac Uprave policije može i na zahtjev Sindikata osigurati donošenje potrebnih mjera za sigurnost na radu i zaštitu zaposlenika, uključujući i osposobljavanje za njihov siguran rad i preventivnu zaštitu zdravlja.
(3) Ministar i rukovodilac Uprave policije su obavezni ugovoriti kolektivno osiguranje od posljedica nesretnog slučaja, u trajanju od 24 sata na svakom mjestu u toku i izvan vremena obavljanja redovnih poslova i zadataka.
(4) Ministar i rukovodilac Uprave policije su obavezni prije ugovaranja prava iz stava (3) ovog člana, obaviti konsultacije sa reprezentativnim Sindikatom.
Član 27.
(1) Svaki zaposlenik dužan je voditi računa o zaštiti vlastitog zdravlja, kao i zdravlja drugih zaposlenika sa kojima radi.
(2) Ministarstvo odnosno Uprava policije će radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti zaposlenika osigurati provođenje periodičnih i vanrednih ljekarskih pregleda zaposlenika u skladu sa zakonom i posebnim propisima.
(3) Ministarstvo odnosno Uprava policije su dužni jednom godišnje organizirati sistematske ljekarske preglede svih zaposlenika u skladu sa budžetskim sredstvima planiranim za ovu namjenu.
Član 28.
(1) Žena zaposlenik, radi zaštite ličnog zdravlja i zdravlja potomstva, ostvaruje zakonom propisana posebna prava.
(2) Ministar odnosno rukovodilac Uprave policije je dužan ženu za vrijeme trudnoće, odnosno dojenja djeteta, rasporediti na druge poslove ako je to u interesu njenog zdravstvenog stanja, koje je utvrdio ovlašteni ljekar.
(3) Ukoliko Ministar odnosno rukovodilac Uprave policije nije u mogućnosti da osigura raspoređivanje žene u smislu stava (2) ovog člana, žena ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu plaće, u skladu sa kolektivnim ugovorom i Pravilnikom o radu.
(4) Privremeni raspored iz stava (2) ovog člana ne može imati za posljedicu smanjenje plaće žene.
(5) Ženu iz stava (2) ovog člana, Ministar odnosno rukovodilac Uprave policije može premjestiti u drugo mjesto rada, samo uz njen pisani pristanak.
(6) Žena koja doji dijete, a koja nakon korištenja porođajnog odsustva radi puno radno vrijeme, ima pravo da odsustvuje s posla dva puta dnevno u trajanju od po sat vremena radi dojenja, do navršene jedne godine života djeteta.
(7) Vrijeme odsustva iz stava (7) ovog člana računa se u puno radno vrijeme.
Član 29.
(1) Za vrijeme trudnoće, porođaja i njege djeteta, žena ima pravo na porođajno odsustvo u trajanju od jedne godine neprekidno.
(2) Na osnovu nalaza ovlaštenog ljekara žena može da otpočne porođajno odsustvo 28 dana prije očekivanog datuma porođaja.
(3) Žena može koristiti kraće porođajno odsustvo, ali ne kraće od 42 dana poslije porođaja.
(4) Nakon 42 dana poslije porođaja pravo na porođajno odsustvo može koristiti i zaposlenik - otac djeteta, ako se roditelji tako sporazumiju.
(5) Zaposlenik – otac djeteta može koristiti pravo iz stava (1) ovog člana i u slučaju smrti majke, ako majka napusti dijete ili ako iz drugih opravdanih razloga ne može da koristi porođajno odsustvo.
(6) Zaposlenik za vrijeme porodiljskog odsustva ima pravo na naknadu plaće u skladu sa posebnim zakonom, s tim da razliku do visine pune plaće uplaćuje Ministarstvo odnosno Uprava policije.
Član 30.
(1) Zaposlenik koji u skladu sa Zakonom o radu kao roditelj djeteta ostvaruje pravo na rad sa polovinom punog radnog vremena, ima pravo na naknadu plate u punom iznosu umanjenu za visinu naknade koju je ostvario po posebnom zakonu ili drugom propisu, a koju je dužan tražiti i ostvariti ukoliko je takva naknada predviđena zakonom ili drugim propisom.
(2) Zaposlenik na radu sa polovinom punog radnog vremena ostvaruje pravo na naknadu za korištenje godišnjeg odmora (regres) u punom iznosu i naknadu za prevoz u punom iznosu ukoliko je to pravo ostvareno.
DIO PETI- PLAĆE, DODACI NA PLAĆE, NAKNADE I DRUGA MATERIJALNA PRAVA
Član 31.
(1) Ministarstvo odnosno Uprava policije su dužni zaposlenicima isplatiti jednake plaće za rad jednake vrijednosti bez obzira na njihovu nacionalnu, vjersku, spolnu i sindikalnu pripadnost, kao i drugi diskriminatorni osnov.
(2) Pod radom jednake vrijednosti podrazumijeva se rad koji zahtijeva isti stepen stručne/školske spreme, čin, istu radnu sposobnost, odgovornost, fizički i intelektualni rad, vještine, uslove rada i rezultate rada.
(3) Prilikom objavljivanja javnog konkursa ili oglasa za popunu slobodnog radnog mjesta obavezno se objavljuje podatak o pripadajućoj osnovnoj neto plaći za oglašena radna mjesta.
Član 32.
(1) Plaća se isplaćuje nakon obavljenog rada, a najkasnije 30 dana nakon završetka obračunskog perioda.
(2) Plaća i naknada plaće se isplaćuje u novcu.
(3) Prilikom isplate plaće Ministarstvo odnosno Uprava policije su dužni zaposlenom uručiti pisani obračun plaće.
(4) Pojedinačne isplate plaće nisu javne.
Član 33.
(1) Osnovna plaća zaposlenika obračunava se u skladu sa propisima koji uređuju obračun i isplate plaće za pojedine kategorije zaposlenika.
(2) U slučaju povećanja indeksa potrošačkih cijena mjerenog od strane Federalnog zavoda za statistiku, većih od 5%, može se pristupiti usklađivanju osnovice za utvrđivanje plaće.
(3) Najniža plaća zaposlenika ne može biti manja od 70% prosječne neto plaće isplaćene po zaposlenom u Federaciji Bosne i Hercegovine u prethodna tri mjeseca.
Član 34.
Za policijske službenike osnovicu za obračun plaće utvrđuje Vlada Federacije Bosne i Hercegovine u skladu sa odredbama i principima utvrđenim Zakonom o plaćama i naknadama policijskih službenika Federacije Bosne i Hercegovine.
Član 35.
Osnovna plaća zaposlenika obračunata u skladu sa ovim Kolektivnim ugovorom uvećava se za 0,6% za svaku započetu godinu penzijskog staža, s tim da ukupno povećanje plaće po ovom osnovu ne može biti veće od 20%.
Član 36.
(1) Policijski službenik u skladu sa Zakonom o plaćama i naknadama policijskih službenika Federacije Bosne i Hercegovine ima pravo na poseban dodatak na plaću u iznosu do 30% od osnovne plaće policijskoga službenika, bez dijela plaće po osnovu minulog rada iz člana 35. ovog Kolektivnog ugovora.
(2) Policijski službenik raspoređen na poslove i zadatke u Specijalnoj policijskoj jedinici u skladu sa Zakonom o plaćama i naknadama policijskih službenika Federacije Bosne i Hercegovine ima pravo na poseban dodatak na plaću u iznosu do 50% od osnovne plaće policijskoga službenika, bez dijela plaće po osnovu minulog rada iz člana 35. ovog Kolektivnog ugovora.
(3) Dodatak iz stava (1) i (2) ovoga člana utvrđuje rukovodilac Uprave policije.
(4) Uz dodatak iz stava (1) ovoga člana, u posebnim okolnostima, Ministar na prijedlog rukovodioca Uprave policije može utvrditi veći trajni dodatak za radna mjesta u iznosu 10% od osnovne plaće policijskog službenika, bez dijela plaće po osnovu minulog rada iz člana 35. ovog Kolektivnog ugovora.
Član 37.
(1) Za određena radna mjesta državnih službenika i namještenika u Federalnom ministarstvu i Upravi policije na kojima se obavljaju poslovi pod posebnim uvjetima i odgovornostima sredstva za plaće stiču se pod posebnim uvjetima koji važe za državne službenike i namještenike federalnih organa uprave, uvećana do 30% osnovne plaće.
(2) Vlada Federacije, na prijedlog ministra utvrđuje radna mjesta iz stava (1) ovog člana.
Član 38.
(1) Po osnovu obavljanja poslova u specifičnim uslovima rada, zbog povećanog rizika i posebnih odgovornosti, državnim službenicima i namještenicima Helikopterske grupe koja organizaciono pripada Specijalnoj policijskoj jedinici Uprave policije pripada poseban dodatak na osnovnu plaću bez dijela plaće po osnovu penzijskog staža, kao što je to definisano za Specijalnu policijsku jedinicu Uprave policije, odnosno 50% kao vid stimulativnog i zaštitnog dodatka, kroz procenat uvećanja osnovne plaće, bez dijela plaće po osnovu penzijskog staža.
(2) Rukovodilac Uprave policije može dodijeliti i dodatak do 20% na osnovnu plaću bez dijela plaće po osnovu penzijskog staža za pojedina radna mjesta unutar Helikopterske grupe po osnovu obavljanja poslova iz domena deficitarnih zanimanja.
Član 39.
(1) Na osnovu izvanrednih i objektivno ocijenjenih radnih rezultata, policijskom službeniku i državnom službeniku i namješteniku čiji je opis poslova usko vezan za policijskog službenika, ministar Ministarstva ili rukovodilac Uprave policije može odobriti jednokratni dodatak na plaću do 30% od osnovne plaće bez dijela plaće po osnovu penzijskog staža.
(2) Izvanredni rezulatati rada su oni rezultati koji su doprinijeli ukupnim rezultatima rada Ministarstva odnosno Uprave policije.
(3) Rješenje kojim se odobrava jednokratni dodatak iz stava (1) ovog člana objavljuje se na oglasnoj ploči Ministarstva odnosno Uprave policije.
(4) Dodatak iz stava (1) ovog člana može se isplatiti istom zaposleniku najviše dva puta godišnje, s tim da se dodatak za izvanredne rezultate rada ne može isplaćivati kolektivno svim zaposlenima, osim ukoliko su svi učestvovali u ostvarivanju izvanrednih radnih rezultata.
(5) Dodatak iz stava (1) ovog člana rukovodiocu Uprave policije može dodijeliti ministar.
Član 40.
(1) Ministarstvo i Uprava policije će uz učešće Sindikata, u skladu sa utvrđenim protokolom obilježavati 1. juli - "Dan policije u Federaciji Bosne i Hercegovine" i druge bitne datume i događaje.
(2) Za naročito zalaganje, ostvarene rezultate, kao i posebne zasluge u radu, kao i drugim povodom, u slučaju kada je postignuta svrha i cilj zbog kojih se nagrada dodjeljuje, ministar odnosno rukovodilac Uprave policije zaslužnim pojedincima i organizacionim jedinicama može dodjeliti odgovarajuće pohvale/zahvalnice, priznanja, novčane i materijalne nagrade kao i druge prikladne poklone.
(3) Finansijska sredstva za obilježavanje datuma i događaja iz stava (1) i (2) ovog člana (uključujući i finansijska sredstva potrebna za postavljanje spomen ploča), kao i za dodjele pohvala/ zahvalnica, priznanja, novčanih i materijalnih nagrada kao i drugih prikladnih poklona zaslužnim zaposlenicima i organizacionim jedinicima kao i drugim zaslužnim pojedincima/ organizacijama osigurava Ministarstvo i Uprava policije.
(4) Novčane nagrade iz stava (2) i (3) mogu se dodijeliti zaposlenicima Ministarstva i Uprave policije.
(5) Zaposleniku kojem se dodijeli novčana nagrada iz stava (2) i (3) ovog člana, dodatak iz člana 39. stav (4) može se odobriti najviše još jedanput godišnje.
Član 41.
(1) Zaposleniku u statusu policijskog službenika povodom odlaska u penziju dodjeljuje se suvenirna policijska značka sa natpisom "PENZIONER" i zadržava pištolj ukoliko ispunjava uslove u skladu sa posebnim propisima.
(2) Zaposleniku iz stava (1) ovog člana dodjeljuje se poklon ukoliko je u Upravi policije ostvario najmanje 15 godina staža osiguranja.
Član 42.
(1) U slučaju prekovremenog rada, rada u dane sedmičnog odmora, noćnog rada i rada u dane praznika koji su po zakonu državni praznici, policijski službenik ima pravo na uvećanje osnovne plaće srazmjerno vremenu trajanja tog rada u skladu sa Zakonom o policijskim službenicima Federacije Bosne i Hercegovine.
(2) Uvećanje iz stava (1) ovog člana ostvaruje se na način i u postupku utvrđenim zakonima i podzakonskim aktima.
(3) Osnovna plaća državnog službenika i namještenika, uvećat će se za:
- a)prekovremeni rad – najmanje 50%
- b)noćni rad – najmanje 35%
- c)rad u dane sedmičnog odmora – najmanje 30%
- d)rad u dane praznika koji su po zakonu državni praznici – najmanje 50%
(4) Različiti osnovi uvećanja plaće iz stava (1) i (3) ovog člana međusobno se ne isključuju.
(5) Uvećanje plaće iz stava (1) i (3) ovog člana obračunava se na osnovnu plaću bez dijela plaće po osnovu penzijskog staža (staža osiguranja) i čini sastavni dio plaće.
(6) Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.
(7) Zaposleniku pripada naknada po osnovu vremena provedenog u pripravnosti za rad. Naknada na osnovu vremena provedenog u pripravnosti za rad ne može biti manja od predloženog paušalnog iznosa u visini do 0,2% od prosječne plaće u Federaciji Bosne i Hercegovine za jedan sat proveden u pripravnosti za rad, uz maksimalni mjesečni iznos po zaposleniku u visini do 20% prosječne mjesečne neto plaće Federacije Bosne i Hercegovine prema posljednjem objavljenom statističkom podatku. Dužina trajanja pripravnosti uređuje se pravilnikom o radu i pravilnikom o plaćama i naknadama.
(8) Ministar odnosno rukovodilac Uprave policije će, na prijedlog neposrednog rukovodioca, donijeti rješenje kojim se osnovna plaća državnog službenika ili namještenika uvećava za procenat do 20%, za period u kome, pored poslova svog radnog mjesta, privremeno obavlja i poslove i drugog radnog mjesta, uz obavještenje Sindikatu.
(9) Za obavljanje poslova iz stava (8) ovog člana, Ministar odnosno rukovodilac Uprave policije obavezan je donijeti rješenje za svaki mjesec pojedinačno.
(10) Zaposleniku koji u statusu policijskog službenika privremeno obavlja poslove rukovodioca Uprave policije i policijskom službeniku koji pored poslova svog radnog mjesta privremeno obavlja poslove rukovodioca osnovne ili unutrašnje organizacione jedinice kao i policijskom službeniku koji pored poslova svog radnog mjesta obavlja poslove i drugog radnog mjesta, osnovna plaća uvećava se za procenat do 20% za period u kome pored poslova svog radnog mjesta, privremeno obavlja i poslove drugog radnog mjesta, uz obavještenje Sindikatu.
(11) Rješenje o uvećanju plaće za zaposlenika iz stava (10) ovog člana donosi Ministar odnosno rukovodilac Uprave policije za svaki mjesec pojedinačno.
DIO PETI - NAKNADE PO OSNOVU RADA
Član 43.
(1) Pored naknada na plaću utvrđenih zakonom, zaposlenom pripada naknada za prevoz na posao i sa posla, ishrana u toku rada (topli obrok), regres za godišnji odmor, naknada za bolovanje, naknada za porodiljsko odsustvo, naknada za službeno putovanje, naknada za slučaj povrede na radu, teške bolesti i invalidnosti, naknada za slučaj smrti i pravo na osiguranje od posljedica nesretnog slučaja, otpremnina i naknada za slučaj prekobrojnosti.
(2) Postupak ostvarivanja prava na naknade i visina naknada iz stava (1) ovog člana utvrđuju se Zakonom ili drugim propisim nadležnih tijela Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, uz konsultacije sa reprezentativnim Sindikatom.
Član 44.
Zaposlenom kome nije organiziran prevoz na posao i sa posla, a čije je mjesto stanovanja od mjesta rada udaljeno minimalno od 2 kilometra, pripada naknada za troškove prevoza, čija će visina i način utvrđivanja biti utvrđeni posebnim propisima Vlade Fedracije Bosne i Hercegovine uz konsultacije sa reprezentativnim Sindikatom.
Član 45.
(1) Zaposlenom pripada naknada za ishranu (topli obrok) u toku rada u neto iznosu od 1% prosječne neto plaće u Federaciji Bosne i Hercegovine prema posljednjem objavljenom statističkom podatku prije donošenja budžeta, a shodno mogućnostima budžeta.
(2) Visina naknada iz stava (1) ovog člana ne može biti niža od iznosa isplaćenog za juni prethodne godine, odnosno ne može biti veća od 1% od prosječne neto plaće u Federaciji Bosne i Hercegovine prema posljednjem objavljenom statističkom podatku prije donošenja budžeta
Član 46.
Zaposlenom pripada naknada na ime korištenja godišnjeg odmora (regres) u visini od 50% prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema posljednjem objavljenom statističkim podatku Federalnog zavoda za statistiku.
Član 47.
Zaposlenom koji je privremeno raspoređen ili upućen na rad van mjesta prebivališta njegove porodice pripada naknada za odvojeni život od porodice za troškove ishrane u visini i pod uslovima utvrđenim posebnim propisima.
Član 48.
Zaposlenom pripada naknada za službeni put (troškovi prijevoza, troškovi prenoćišta i troškovi korištenja privatnih automobila u službene svrhe) po cijeni prijevozne karte i hotelskih računa za hotele do četiri zvjezdice i dnevni troškovi u obliku dnevnice za službeno putovanje na način i u visini utvrđenim posebnim propisima.
Član 49.
Dnevnica za službeni put ne isključuje topli obrok i naknadu za odvojeni život od porodice i naknadu troškova smještaja, osim u slučajevima kada se službeni put obavlja van mjesta rada za koje se prima naknada za odvojeni život.
Član 50.
(1) Zaposlenom pripada naknada za izum i tehničko unapređenje koji je ostvario na radu ili u vezi sa radom, s tim da se taj izum, odnosno tehničko unapređenje koristi u Ministarstvu odnosno Upravi policije.
(2) Visina naknade utvrđuje se posebnim ugovorom između zaposlenog i ministra, odnosno rukovodica Uprave policije.
Član 51.
(1) Zaposlenik Ministarstva odnosno Uprave policije koji u vršenju službe, odnosno prilikom neposrednog izvržavanja poslova i zadataka iz djelokruga rada organa unutrašnjih poslova ili pružajući asistenciju drugim organima izgubi život, sahranit će se o trošku Ministarstva, odnosno Uprave policije u mjestu koje odredi njegova porodica (što uključuje izgradnju/postavljanje nadgrobnog spomenika/nišana).
(2) Porodici zaposlenog iz stava (1) ovog člana pripada jednokratna novčana pomoć u visini ukupnog iznosa neto plaća koje je zaposleni ostvario u posljednjih 18 mjeseci.
(3) Djeca zaposlenika iz stava (1) imaju pravo na naknadu za stipendiju za vrijeme redovnog školovanja, a najduže do 26. godine života.
(4) Visina mjesečne naknade za stipendiju, za svako dijete zaposlenika iz stava (1), iznosi 20% prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji BiH prema posljednjem objavljenom mjesečnom statističkom podatku i istu za kalendarsku godinu isplaćuje Ministarstvo odnosno Uprava policije, shodno statusu zaposlenika.
(5) U slučaju povrede na radu, teške bolesti ili invalidnosti zaposlenog ili člana njegove uže porodice, bez obzira da li žive u zajedničkom domaćinstvu, na osnovu donesenog rješenja isplaćuje se jednokratna novčana pomoć u visini od dvije prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji BiH prema zadnjem objavljenom statističkom podatku.
Član 52.
U slučaju prirodne smrti zaposlenog ili člana njegove uže porodice, bez obzira da li su u zajedničkom domaćinstvu, zaposlenom ili njegovoj porodici će se isplatiti jednokratna novčana pomoć u iznosu od četiri prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema zadnjem objavljenom statističkom podatku.
Član 53.
Ministarstvo odnosno Uprava policije dužni su redovno izvršavati provjere za sve zaposlene koji po evidenciji ispunjavaju uvjete za prestanak radnog odnosa zbog ostvarivanja prava na penziju, prije eventualnog prestanka radnog odnosa, na način da pribavi od nadležnog nosioca osiguranja podatke o penzijskom stažu iz matične evidencije osiguranika.
Član 54.
(1) Zaposlenik ima pravo na otpremninu pri odlasku u penziju u visini svojih pet ostvarenih prosječnih neto plaća isplaćenih u predhodnih pet mjeseci ili pet prosječnih neto plaća isplaćenih u Federaciji BiH, prema posljednjem objavljenom podatku Federalnog zavoda za statistiku, bez obzira da li odlazi u starosnu, invalidsku ili prijevremenu penziju, u skladu sa zakonom, uz primjenu povoljnijeg prava za zaposlenog.
(2) Otpremnina se isplaćuje uz isplatu zadnje pripadajuće plaće.
Član 55.
(1) U slučaju prestanka radnog odnosa zbog prekobrojnosti policijskog službenika u skladu sa zakonom, otpušteni policijski službenik koji je imao do 15 godina staža osiguranja ima pravo na otpremninu koja odgovara iznosu plaće koju je primio u vrijeme kada je proglašen prekobrojnim, obračunate za period od pet mjeseci.
(2) Otpremnina iz stava (1) ovog člana iznosi deset mjesečnih njegovih plaća za policijske službenike koji imaju preko 15 godina staža osiguranja.
Član 56.
(1) Državnog službenika i namještenika za čijim radom je prestala potreba, isključivo kao posljedica reorganizacije i/ili smanjenja obima poslova poslodavca (prekobrojnost) ministar Ministarstva odnosno rukovodilac Uprave policije proglašava prekobrojnim u skladu sa zakonom, a prema redoslijedu koji se utvrdi listom prioriteta za rješavanje njhovog radno-pravnog statusa (u daljnjem tekstu: lista).
(2) Listu utvrđuje ministar Ministarstva odnosno rukovodilac Uprave policije, čiji su državni službenici ili namještenici članovi sindikata, prije donošenja rješenja o prekobrojnosti državnog službenika ili namještenika, polazeći od stručne spreme, ocjene o radu, dužine trajanja staža osiguranja, učešća u odbrani Bosne i Hercegovine, zdravstvenog stanja, socijalne situacije, invalidnosti, a prema kriterijima koji su objavljeni u Aneksu uz član 9. Kolektivnog ugovora za službenike organa uprave i sudske vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine – Krieteriji za iskazivanje prestanka potrebe za službenicima organa državne službe i sudske vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 98/23).
(3) Na listu iz stava (1) ovog člana uvrštavaju se svi državni službenici ili namještenici istog stepena stručne spreme koji su zaposleni u Ministarstvu odnosno Upravi policije.
(4) Rukovodilac koji sačinjava listu dužan je prije donošenja liste i rješenja o prekobrojnosti, razmotriti mišljenje Sindikata i odgovor po tom mišljenju dostaviti u pisanom obliku Sindikatu.
(5) Državnom službeniku i namješteniku, koji je proglašen prekobrojnim, a koji se ne može rasporediti na druge poslove u skladu sa zakonom, prestaje radni odnos i ima pravo na otrpremninu u skladu sa zakonom.
Član 57.
(1) Zaposlenik u statusu policijskog službenika koji redovne poslove i zadatke ne obavlja u službenoj policijskoj uniformi, u svrhu kupovine civilne odjeće, može ostvariti pravo na naknadu u iznosu 50% od prosječne neto plate isplaćene u Federaciji Bosne i Hercegovine za prethodnu godinu, u zavisnosti od finansijske mogućnosti budžeta.
(2) Naknada iz stava (1) ovog člana utvrđuje se rješenjem rukovodioca Uprave policije i policijskom službeniku se isplaćuje jednom godišnje, u posljednjem kvartalu tekuće budžetske godine, pod uslovom da je taj policijski službenik po rješenju u tekućoj godini obavljao poslove iz stava (1) ovog člana najmanje šest mjeseci bez obzira na kontinuitet.
Član 58.
Naknade i druga materijalna prava, prava iz radnog odnosa i u vezi radnog odnosa predviđena ovim Kolektivnim ugovorom ostvaruju se donošenjem rješenja od strane Ministra odnosno rukovodioca Uprave policije.
DIO ŠESTI – ZAŠTITA PRAVA
Član 59.
Zaposlenom ne može prestati radni odnos bez njegove krivice ukoliko mu nedostaje najviše pet godina do ostvarivanja uslova za penziju.
Član 60.
(1) U slučaju umanjenja radne sposobnosti zbog profesionalne bolesti, ranjavanja, povrede na radu i u vezi sa radom koje za posljedicu imaju nastanak invaliditeta zaposlenog, njegov status u smislu rasporeda na odgovarajuće poslove, dužinu trajanja radnog vremena i naknade za rad, rješavat će se u skladu sa zakonom i ovim Kolektivnim ugovorom.
(2) Umanjenje radne sposobnosti nastalo usljed razloga iz stava (1) ovog člana u slučaju rasporeda na druge poslove ne može imati za posljedicu umanjenje ukupnih materijalnih prava zaposlenog – plaća, dodataka na plaću i drugih naknada, u odnosu na radno mjesto koje je obavljao prije nastanka nekog od slučajeva iz stava (1) ovog člana, odnosno prije nastanka umanjenja radne sposobnosti.
(3) U slučaju porasta materijalnih primanja, odnosno materijalnih prava na radnom mjestu na kojem je zaposlenik iz stava (1) ovog člana prije umanjenja radne sposobnosti bio raspoređen, izvršit će se usklađivanje njegovih primanja na novom radnom mjestu posebnim rješenjem koje donosi ministar Ministarstva odnosno rukovodilac Uprave policije.
DIO SEDMI – DONOŠENJE PROPISA I OPĆIH AKATA
Član 61.
(1) Ministar Ministarstva i rukovodilac Uprave policije dužni su sve prednacrte, nacrte i prijedloge propisa i općih akata iz oblasti radno-pravnih odnosa dostaviti Sindikatu na razmatranje i mišljenje.
(2) Ministarstvo odnosno Uprava policije dužni su razmotriti dato mišljenje Sindikata i prihvatiti sugestije za koje se ocijeni da su osnovane u vezi čega se Sindikatu dostavlja pismeno obrazloženje.
Član 62.
Sindikat ima pravo i obavezu zaštititi zaposlene po osnovu radnopravnog statusa, u skladu sa zakonom i svojim osnivačkim aktom.
DIO OSMI – RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA
Član 63.
Kolektivne radne sporove, o primjeni, izmjeni i dopuni, odnosno otkazivanju ovog Kolektivnog ugovora ili drugog sličnog spora, koji se nisu mogli riješiti pregovaranjem potpisnika ovog Kolektivnog ugovora, mogu se rješavati pred Arbitražnim vijećem.
Član 64.
Arbitražno vijeće sastoji se od tri člana, svaka strana bira po jednog člana, a treći član se bira dogovorno iz reda istaknutih naučnih i stručnih radnika iz oblasti koja je predmet spora.
Član 65.
Postupak arbitraže pokreće se na pismeni prijedlog jednog od potpisnika ovog Kolektivnog ugovora, a mora se dovršiti u roku od 10 dana od dana početka arbitraže.
Član 66.
U postupku arbitraže ispituju se navodi i prijedlozi ugovornih strana, a po potrebi prikupljaju i drugi dokazi, te saslušavaju stranke.
Član 67.
(1) Arbitražno vijeće u odlučivanju, odnosno postupku, primjenjuje pravila parničnog postupka.
(2) Troškove postupka arbitraže (naknade za rad članova Arbitražnog vijeća), u visini koju ministar Ministarstva sporazumno utvrdi sa članovima Arbitražnog vijeća, strane u postupku snose solidarno.
(3) Obavljanje administrativno-tehničkih poslova za Arbitražno vijeće osigurat će Ministarstvo.
Član 68.
(1) Odluka Arbitražnog vijeća je konačna i obavezujuća.
(2) Protiv odluke Arbitražnog vijeća žalba nije dopuštena.
DIO DEVETI - ŠTRAJK
Član 69.
(1) U svrhu zaštite i ostvarenja ekonomskih i socijalnih interesa svojih članova reprezentativni Sindikat ima pravo pozvati svoje članstvo i zaposlene na štrajk.
(2) Štrajk se organizira i provodi u skladu sa Zakonom o štrajku, Zakonom o radu i sindikalnim pravilima o štrajku.
Član 70.
(1) Štrajk se mora najaviti ministru Ministarstva odnosno rukovodiocu Uprave policije, u roku utvrđenom zakonom.
(2) U pisanoj najavi štrajka moraju se navesti razlozi za štrajk, te mjesto i vrijeme početka štrajka.
(3) Odluku o štrajku donosi nadležni organ reprezentativnog Sindikata s najmanje natpolovičnom većinom svojih članova.
Član 71.
(1) Na dan najave štrajka, reprezentativni Sindikat mora objaviti Pravila o štrajku.
(2) Reprezentativni Sindikat je dužan da Pravilima o štrajku ili posebnom odlukom štrajkačkog odbora, u skladu sa zakonom, utvrdi poslove za koje se mora osigurati izvršavanje osnovne funkcije iz djelokruga rada Ministarstva odnosno Uprave policije.
(3) Aktima iz stava (2) ovog člana moraju se tačno definirati poslovi kod Ministarstva odnosno Uprave policije, koji se moraju obavljati u toku trajanja štrajka.
(4) Pravila o štrajku i drugi akti koji se odnose na tok vođenja štrajka moraju se dostaviti ministru Ministarstva odnosno rukovodiocu Uprave policije, najkasnije na dan najave štrajka.
(5) Odluka o prestanku štrajka donosi se u skladu sa zakonom.
Član 72.
(1) Štrajkom rukovodi štrajkački odbor sastavljen od predstavnika reprezentativnog Sindikata, koji se dužan očitovati drugoj strani, kako bi se nastavili pregovori na mirnom rješavanju spora.
(2) Za vrijeme trajanja štrajka, članovi štrajkačkog odbora ne mogu biti raspoređeni na rad.
Član 73.
Učesniku štrajka za dane provedene u štrajku pripada plaća i dodaci na plaću, kao u dane redovnog rada, ako su zahtjevi reprezentativnog Sindikata bili opravdani.
Član 74.
Organiziranje štrajka i učešće u štrajku, u skladu sa zakonom i odredbama ovog Kolektivnog ugovora, ne predstavlja povredu službene dužnosti.
Član 75.
Niko se ne smije prisiliti da učestvuje u štrajku mimo njegove volje, niti se smije staviti u nepovoljniji položaj zbog učešća u štrajku.
DIO DESETI - UVJETI ZA RAD SINDIKATA I ZAŠTITA SINDIKALNIH AKTIVISTA
Član 76.
Potpisnici ovog Kolektivnog ugovora se obavezuju da će djelovati u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, svim pozitivnim zakonskim propisima koji regulišu ovu oblast, konvencijama Međunarodne organizacije rada i ovim Kolektivnim ugovorom.
Član 77.
(1) Ministar i rukovodilac Uprave policije se obavezuju da neće svojim djelovanjem i aktivnostima ni na koji način onemogućiti sindikalni rad, sindikalno organiziranje i pravo zaposlenih da se učlane u Sindikat.
(2) Ministar i rukovodilac Uprave policije će osigurati da se putem platne liste vrši mjesečno prikupljanje sindikalne članarine, te uplaćuje na račun Sindikata, a na osnovu spiskova koje Sindikat formira i mijenja u skladu sa potpisanim pristupnicama u Sindikat, ili dokumentima o prestanku članstva u Sindikatu.
Član 78.
Dužnost je reprezentativnog Sindikata da obavijesti ministra odnosno rukovodioca Uprave policije o izboru ili imenovanju zaposlenog iz tog organa na funkciju sindikalnog povjerenika ili drugu funkciju u organima Sindikata.
Član 79.
(1) Ministar odnosno rukovodilac Uprave policije dužan je omogućiti plaćeno odsustvo sa rada sindikalnom povjereniku i drugom predstavniku reprezentativnog Sindikata zbog obavljanja sindikalnih aktivnosti i zbog prisustva sindikalnim sastancima, kongresima, konferencijama, seminarima, sindikalnim školama, sindikalnim sportskim susretima i drugim oblicima osposobljavanja u zemlji i u inostranstvu u trajanju do dva dana mjesečno.
(2) Odsustvo predstavnika Sindikata iz stava (1) ovog člana odobriće se na osnovu zvaničnog pismenog poziva organa Sindikata čiji je član.
Član 80.
Za vrijeme obavljanja sindikalne aktivnosti u Ministarstvu odnosno Upravi policije sindikalnom povjereniku, zbog obavljanja sindikalne aktivnosti, ne može se, u skladu sa Zakonom o radu, bez saglasnosti Federalnog ministarstva rada i socijalne politike:
- a)otkazati radni odnos,
- b)na drugi način ga staviti u nepovoljniji položaj u odnosu na radno mjesto prije nego što je imenovan na funkciju sindikalnog povjerenika.
Član 81.
(1) Pri donošenju odluka za rješavanje radno-pravnog statusa zaposlenih, ministar i rukovodilac Uprave policije pribavit će i razmotriti mišljenje reprezentativnog Sindikata.
(2) Mišljenje reprezentativnog Sindikata iz stava (1) ovog člana obavezno se pribavlja u sljedećem slučaju:
- a)kada se donose odluke o načinu i popuni radnih mjesta policijskih službenika,
- b)kada se donose odluke o popuni radnih mjesta državnih službenika i namještenika,
- c)donošenja odluke o mjerama zaštite na radu,
- d)donošenja odluke o izmjenama metoda i drugih okolnosti u radu, a koje se odražavaju na radno-pravni položaj i uvjete rada zaposlenih,
- e)donošenju odluke o rasporedu radnog vremena.
Član 82.
Ministar i rukovodilac Uprave policije će razmotriti sve prijedloge, inicijative, mišljenja i zahtjeve Sindikata, koji se odnose na ostvarivanje prava, obaveza i odgovornosti zaposlenih iz rada i po osnovu rada i o svom stavu obavijestiti Sindikat u roku od 15 dana od dana prijema takvog akta.
Član 83.
Ministar odnosno rukovodilac Uprave policije i predsjednik reprezentativnog Sindikata dužni su na zahtjev jedne od strana primiti na razgovor drugu stranu i razmotriti sva pitanja sindikalne aktivnosti, materijalne i druge problematike zaposlenika, kao i planirane obaveze Ministarstva odnosno Uprave policije u tom pogledu.
Član 84.
Ministar i rukovodilac Uprave policije će bez naknade, u skladu sa mogućnostima, osigurati za rad Sindikata najmanje sljedeće uvjete: