Izmjene i dopune Urbanističkog plana grada Sarajeva za urbano područje Ilijaš za period od 1986. do 2015. godine
IZMJENE I DOPUNE
URBANISTIČKOG PLANA GRADA SARAJEVA ZA URBANO PODRUČJE ILIJAŠ ZA PERIOD OD 1986. DO 2015. GODINE
U Urbanističkom planu grada Sarajeva za urbano područje Ilijaš za period od 1986. do 2015. godine ("Službene novine grada Sarajeva", br. 7/90 i 21/90 i "Službene novine Kantona Sarajevo", broj 9/00), (u daljnjem tekstu: Plan), u tekstualnom dijelu Plana,
- -u poglavlju 1. OPĆI I POSEBNI CILJEVI URBANOG UREĐENJA mijenja se i glasi: "Ciljevi urbanog uređenja Kantona Sarajevo za urbano područje Ilijaš za period do 2015. godine, utvrđuju se na osnovu:
- -ranije donesenih dugoročnih razvojnih planova i opredjeljenja kao što su oni o resursima, stanju i zaštiti sredine; infrastrukturi,
- -aktuelne Strategije razvoja Kantona Sarajevo do 2015.godine,
- -promjena društveno-političkog i ekonomskog sistema u društvenoj zajednici,
- -ratne destrukcije na fizičkim strukturama urbanog područja, te
- -novih potreba izmijenjene demografske strukture lokalnog stanovništva".
U poglavlju 1. OPĆI I POSEBNI CILJEVI URBANOG UREĐENJA u tački 1.1. Opći ciljevi, riječ: "Grad" zamjenjuje se riječju: "Kanton" u odgovarajućim padežima, a riječ: "Republike" zamjenjuje se riječju: "Države".
U poglavlju 1. OPĆI I POSEBNI CILJEVI URBANOG UREĐENJA, tačka 1.2. Posebni ciljevi:
- -U stavu 1. alineja 11. mijenja se i glasi: "Obezbijedit će se površine za razvoj privrednih djelatnosti, prije svega kroz prestruktuiranje postojećih kapaciteta, kako bi se izmijenila privredna struktura u kontekstu ekološki čiste sredine. Stvarat će se uslovi za razmještaj kapaciteta malih preduzeća i u zonama stanovanja uz sve potrebne mjere zaštite čovjekove okoline",
- -U stavu 2. u alineji 4.iza riječi: "pogrebne djelatnosti" dodaje se novi tekst koji glasi: "uključujući sahranjivanje na novom komunalnom groblju Haluge, na vanurbanom području općine Ilijaš",
- -U stavu 2. alineja 6. mijenja se i glasi: "Planskim mjerama, prvenstveno zasnovanim na iskustvima prošlog rata i ovoj regulativi obezbijedit će se optimalni prostorni uslovi za provođenje projektno- operativnih, tehničkih i drugih mjera zaštite od elementarnih nepogoda, ratnih djejstava i tehničkih katastrofa".
U poglavlju 2. PROJEKCIJA URBANOG UREĐENJA
- -Stav 1. mijenja se i glasi:
"Projekcija urbanog uređenja ovog urbanog područja polazi od jedinstvene koncepcije urbanog uređenja Kantona Sarajevo, utemeljene na strategiji razvoja i ranije utvrđenim i dalje važećim razvojnim opredjeljenjima prostornog razvoja Sarajeva".
- -U stavu 2. riječi: "Grad" i "Pale" brišu se.
U poglavlju 2. PROJEKCIJA URBANOG UREĐENJA, tačka 2.1.Stanovništvo, mijenja se i glasi:
"U ratnom i poratnom periodu došlo je do značajnih demografskih promjena na području općine Ilijaš u pogledu broja stanovnika, domaćinstava, spolnoj i starosnoj strukturi i sl.
Promjene su posljedica ratnih djejstava, implementacije Dejtonskog sporazuma i događaja u užem i širem regionalnom okruženju.
Na ovom području u relativno kratkom vremenskom periodu, od samo osam godina, ispoljili su se svi vidovi migracija od prisilnih do ekonomskih.
Ocjenjuje se da je sredinom 2000.godine na području općine Ilijaš živjelo 14.471 stanovnika ili 57,5% od predratnog broja stanovnika.
Prema raspoloživim podacima od 1996. godine, broj stanovnika u Općini Ilijaš raste po prosječnoj godišnjoj stopi od 5,8%.
Ukupan broj stanovnika i domaćinstava je bitno smanjen, a spolna i starosna struktura su izmijenjene.
Starosna struktura stanovništva (%)
|
GODINA |
STAROSNE GRUPE |
UKUPNO |
||
|
0-14 |
15-64 |
65 i više |
||
|
1996. |
28,8 |
61,9 |
9,3 |
100 |
|
2000. |
21,3 |
70,4 |
9,7 |
100 |
Učešće mladog stanovništva se značajno smanjilo sa 38,8% na 21,3%, učešće radnog kontingenta (stanovništvo od 15-64 godine) se povećalo sa 61,9% na 70,4%, dok se učešće stanovništva starijeg od 65 godina neznatno povećalo sa 9,3% na 9,7%.
Demografska slika Općine Ilijaš još uvijek je u formiranju, jer proces implementacije Dejtonskog sporazuma još nije okončan.
Mirovnim sporazumom za Bosnu i Hercegovinu površina općine Ilijaš (dio koji pripada Federaciji Bosne i Hercegovine) je smanjena sa 323 na 309 km2.
Polazeći od osnovnih pretpostavki na urbanom području Ilijaša će 2015. god. živjeti 30.120 stanovnika, odnosno prosječno godišnje povećanje broja stanovnika po stopi od 2,4% u periodu od 1985. do 2015. godine".
U poglavlju 2. PROJEKCIJA URBANOG UREĐENJA, tačka 2.1.Stanovništvo, podtačka 2.1.1. Projekcija stanovništva urbanog područja
- -U stavu 1. druga rečenica mijenja se i glasi: "Ovo proizilazi iz cilja ravnomjernijeg razvoja Sarajeva u cjelini, što pretpostavlja veoma intenzivan razvoj Općine Ilijaš",
- -Stav 2. briše se,
- -Tekst iza tabele "Stanovništvo urbanog područja Ilijaš" briše se do kraja podtačke 2.1.1.
U poglavlju 2. PROJEKCIJA URBANOG UREĐENJA, tačka 2.1.Stanovništvo, podtačka 2.1.3. "Zaposlenost" , u stavu 8. riječi: "ove dvije djelatnosti zapošljavaće" zamjenjuju se riječima: "gdje će se zaposliti".
U poglavlju 2. PROJEKCIJA URBANOG UREĐENJA, tačka 2.1.Stanovništvo, podtačka 2.1.6. Gustina naseljenosti, u stavu 1.:
- -u alineji 1. brojevi "40-120" zamjenjuje se brojevima "20-85",
- -u alineji 2. brojevi "120-220" zamjenjuje se brojevima "20-186"
- -u alineji 3. brojevi "220-400" zamjenjuje se brojem "252".
U poglavlju 2. PROJEKCIJA URBANOG UREĐENJA, tačka 2.2. Namjena površina, podtačka 2.2.1.Urbano područje, u stavu 2.:
- -broj "1.850", mijenja se brojem "1.860",
- -broj "616" mjenja se brojem "618"
U poglavlju 2. PROJEKCIJA URBANOG UREĐENJA, tačka 2.2. "Namjena površina", podtačka 2.2.1. "Urbano područje" tabela mijenja se i glasi:
|
Namjena |
Površina |
||
|
ha |
m2/stan. |
% |
|
|
Građevinsko zemljište |
931,8 |
309,4 |
50,0 |
|
Poljoprivredno zemljište |
602,4 |
200,0 |
32,3 |
|
Šume i šumska zemljišta |
161,2 |
53,5 |
8,7 |
|
Vodene površine |
123,0 |
40,8 |
6,6 |
|
Površine posebne namjene |
44,3 |
14,7 |
2,4 |
|
Svega: |
1.862,7 |
618,4 |
100,0 |
Fusnota ispod tabele briše se.
U poglavlju 2. PROJEKCIJA URBANOG UREĐENJA, tačka 2.2. "Namjena površina, podtačka 2.2.2.Uže urbano područje, tabela mijenja se i glasi:
|
Namjena |
Površina |
||
|
ha |
m2/stan. |
% |
|
|
Stanovanje |
37,4 |
64,5 |
73,3 |
|
Društvena infrastruktura |
3,9 |
6,7 |
7,7 |
|
Urbano zelenilo |
7,0 |
12,2 |
13,7 |
|
Ostalo |
2,7 |
4,7 |
5,3 |
|
Svega: |
51,0 |
88,0 |
100,0 |
U poglavlju 2. PROJEKCIJA URBANOG UREĐENJA, tačka 2.2.Namjena površina, podtačka 2.2.3. Građevinsko zemljište:
- -U stavu 1. red četvrti, riječi: "oko dvije petine" zamjenjuju se riječima: "jedna polovina".
- -Stav 2. mijenja se i glasi: "Područje građevinskog zemljišta, kao i urbano područje počinje od "Karaule", odnosno granice sa Općinom Vogošća, na jugoistoku i završava kod "Odžaka", na sjeverozapadu, u dužini od oko 11,0 km i prosječne širine od 400-600 m. Gotovo u cijelosti, ovaj osnovni korpus građevinskog zemljišta smješten je uz obale rijeke Bosne i zauzima uglavnom ravničarski dio njene doline, kao i najniže padine sjeveroistočnog obronka. Na ovaj osnovni dio građevinskog zemljišta bočno se naslanjaju dolinski dijelovi desnih pritoka rijeke Bosne, rijeke Misoče, uzvodno u dužini 3,5 km i prosječnoj širini od oko 400 m, te rijeke Stavnje, uzvodno u dužini od oko 1,5 km i prosječne širine od oko 500 m".
- -Stav 2. mijenja se i glasi: "Ukupno građevinsko zemljište obuhvata cea 932 ha, odnosno 309 m2 po stanovniku. Struktura površina građevinskog zemljišta, odnosno pojedinih urbanih namjena je kako slijedi:"
- -Prva tabela mijenja se i glasi:
|
Namjena |
Površina |
||
|
ha |
m2/stan. |
% |
|
|
Zone stanovanja |
590,0 |
195,9 |
63,3 |
|
Zone rada |
97,9 |
32,5 |
10,5 |
|
Poslovne zone |
10,4 |
3,5 |
1,1 |
|
Stambeno-poslovne zone |
63,9 |
21,2 |
6,8 |
|
Zone rekreacije |
21,9 |
7,3 |
2,4 |
|
Saobraćajne površine |
147,7 |
49,0 |
15,9 |
|
Svega: |
931,8 |
309,4 |
100,0 |
- -Druga tabela mijenja se i glasi:
|
Namjena |
Površina |
||
|
ha |
m2/stan. |
% |
|
|
Stanovanje |
653,9 |
217,1 |
70,1 |
|
Rad |
97,9 |
32,5 |
10,5 |
|
Centri |
10,4 |
3,5 |
1,1 |
|
Rekreacija |
21,9 |
7,3 |
2,4 |
|
Saobraćaj |
147,7 |
49,0 |
15,9 |
|
Svega: |
931,8 |
309,4 |
100,0 |
U poglavlju 2. PROJEKCIJA URBANOG UREĐENJA, tačka 2.2.Namjena površina, podtačka 2.2.4. Poljoprivredno zemljište:
- -Prva tabela mijenja se i glasi:
|
I-IV |
V-VIII |
Ukupno |
|||||
|
Urbano |
1985. |
2015. |
1985 |
2015 |
1985 |
2015 |
index 2015. |
|
Ilijaš |
1.196,4 |
579,0 |
65,2 |
23,4 |
1.261,6 |
602,4 |
51 |
u stavu 4. broj: "718,5" zamjenjuje se brojem: "602,4" u posljednjem redu riječi: "(za 43%)" brišu se, stav 6. mijenja se i glasi:
"Površina od 602,4 ha poljoprivrednog zemljišta čine 579,0 ha ili 96% poljoprivrednog zemljišta od I-IV kategorije, sa 23,4 ha ili 4% poljoprivrednog zemljišta od V-VIII kategorije. "
druga tabela se mijenja i glasi:
|
Urbano područje |
Agrozone (ha) |
||||
|
I |
II |
III |
IV |
Ukupno |
|
|
Ilijaš |
166,4 |
17,0 |
283,4 |
135,6 |
602,4 |
- -u stavu 8. broj "236,8" zamjenjuje se brojem "166,4"
- -u stavu 9. broj "11,5" zamjenjuje se brojem "17,0"
- -u stavu 11. broj "318,5" zamjenjuje se brojem "283,2"
- -u stavu 12. broj "151,7" zamjenjuje se brojem "135,6"
- -u stavu 13. riječ "Grada" zamjenjuje se riječi "Kantona"
- -u stavu 14. broj "248,3" zamjenjuje se brojem "183,4", a broj "170,2" zamjenjuje se brojem "419,0".
U poglavlju 2. PROJEKCIJA URBANOG UREĐENJA, tačka 2.2. "Namjena površina", podtačka 2.2.5. Šume i šumska zemljišta:
- -u stavu 2, alineja 1. broj "169,5" zamjenjuje se brojem "147,7"
- -u stavu 2, alineja 2. broj "27,2" zamjenjuje se brojem "13,5"
- -u stavu 2, prva tabela mijenja se i glasi:
|
Urbano područje |
Šume i šumska zemljišta (ha) |
|||
|
Površina šuma 1986.g. |
Zaštićene šume 2015.g. |
|||
|
Ukupno |
Zbog ornografije terena |
Ostale |
||
|
Ilijaš |
93,9 |
161,2 |
147,7 |
13,5 |
- -u stavu 3. broj "102,8" zamjenjuje se brojem "67,3"
- -u stavu 4. briše se tekst "(41,8 ha ili 21%)" i "(155,2 ha ili 79%)"
- -stav 6. briše se.
U poglavlju 2. PROJEKCIJA URBANOG UREĐENJA, tačka 2.2. Namjena površina, podtačka 2.2.6. Vodene površine sa zaštitnim zonama i površinama,
- -u stavu 1. broj "132,77" zamjenjuje se brojem "123,0"
U poglavlju 2. PROJEKCIJA URBANOG UREĐENJA, tačka 2.2.Namjena površina, podtačka 2.2.8. Površine posebne namjene:
- -stav 4. broj "1.856" zamjenjuje se brojem "1.863"
- -stav 5. broj "46,8" zamjenjuje se brojem "44,3", a, broj "2,5" zamjenjuje se brojem "2,4".
U poglavlju 2. PROJEKCIJA URBANOG UREĐENJA, tačka 2.2. Namjena površina, podtačka 2.2.8. Površine rezervisane za budući razvoj, mijenja se i glasi:
"Na urbanom području Ilijaša nema površina rezervisanih za budući razvoj".
U poglavlju 2. PROJEKCIJA URBANOG UREĐENJA, tačka 2.3. "Stanovanje", podtačka 2.3.1. Planirana stambena izgradnja po broju i veličini stanova, mijenja se i glasi:
"Planiranjem stambene izgradnje za period od 1985. do 2015.godine treba zadovoljiti stambene potrebe za:
- -povećani broj stanovnika i domaćinstava,
- -nadoknade za neophodna rušenja dijela postojećeg stambenog fonda zbog izgradnje novih saobraćajnica, objekata društvene infrastrukture, radnih zona, ekonomičnije izgradnje pojedinih dijelova urbanog područja i dr.,
- -povećanje standarda stanovanja.
Prema analizi stanja stambenog fonda 1985.godine, u urbanom području llijaša 2015.godine neće biti amortizovanih stanova (građenih prije 1900. godine), a obim rušenja do kraja planskog perioda se procjenjuje na oko 6% od ukupnog broja postojećih stanova, što iznosi oko 241 stan sa 12.970 m2 površine.
Za proračun ukupnih stambenih potreba do kraja planskog perioda, korišteni su slijedeći elementi i standardi stanovanja:
- -veličina stambenog fonda u 1985.godini,
- -broj stanova 4.014m2,
- -površina stanova 216.171 m2,
- -planirani broj stanovnika i domaćinstava u 2015.g.,
- -broj stanovnika 30.120,
- -broj domaćinstava 9.160,
- -neto korisna površina stana na 1 stanovnika 18 m2,
- -bruto građevinska površina stana na 1 stanovnika 22,5 m2,
- -korisna površina stana u prosjeku netto 59,19 m2.
Na urbanom području llijaša 2015.god. bit će ukupno 9.160 stanova sa 542.160 m2 površine. Ovaj broj stanova odgovarati će planiranom broju domaćinstava u urbanom području Ilijaša.
Planirana stambena izgradnja će biti raspoređena u stambene zone (urbanističke cjeline) i van njih, kao i disperzno stanovanje.
Tako se, od ukupnog broja stanovnika koji će u 2015.godini iznositi 30.120, u stambenim zonama predviđa smještaj 29.630 ili 98% u cca 9.012 stanova, a van stambenih zona 490 stanovnika ili 2% u cca 148 stanova.
Stanovanje će u stambenim zonama biti organizirano u urbanističke cjeline, a više njih u mjesne zajednice u kojima će se zadovoljavati osnovne potrebe stanovništva u obrazovanju, snabdijevanju, zdravstvu, kulturi, rekreaciji i drugim urbanim funkcijama. U odnosu na stanje u 1985.godini, kada je u stambenim zonama živjelo svega 65% stanovnika, razradom usvojene koncepcije urbanog uređenja, postignuta je znatno veća koncentracija stanovanja u stambenim zonama (98%), što stvara povoljne uslove za njihovo komunalno opremanje i racionalno korištenje građevinskog zemljišta.
Stanovanje van stambenih zona, planirano je kao ruralno na postojećim parcelama, na kojima se ne predviđa dalji razvoj stanovanja, zbog promjene postojećeg načina korištenja zemljišta (zaštićena, poljoprivredna i druga zemljišta).
Planirani raspored stanovnika i stanova u urbanom području Ilijaš je slijedeći:
Sistem stanovanja u urbanom području 1985. i 2015. godine
|
Urbano područje |
Sistem stanovanja |
1985. god. |
2015. god. |
||||
|
Stanovnici |
Br.doma- ćinstava |
Stanovnici |
Br. doma- ćinstava |
||||
|
broj |
% |
broj |
% |
||||
|
ILIJAŠ |
U stamb.zonama Van stamb.zona |
9.562 5.038 |
65 35 |
2.523 1.372 |
29.500 620 |
98 2 |
8.972 188 |
|
UKUPNO: |
14.750 |
100 |
3.900 |
30.120 |
100 |
9.160 |
U poglavlju 2. PROJEKCIJA URBANOG UREĐENJA, tačka 2.3. "Stanovanje", podtačka 2.3.2.Društvena i individualna stambena uzgradnja, mijenja se i glasi:
"Izgradnja stanova za tržište se koncentriše na površine namijenjene stanovanju unutar užeg urbanog područja, dok se individualna stambena izgradnja usmjerava na ostala urbana područja na površine predviđene za ovu namjenu.
Obzirom na nove društveno-ekonomske odnose u stanogradnji i iskazan interes stanovništva procjenjuje se da će do 2015.godine odnos ova dva vida izgradnje biti cca 85:15 u korist individualne stambene izgradnje."
U poglavlju 2. PROJEKCIJA URBANOG UREĐENJA, tačka 2.3. Stanovanje, podtačka 2.3.3. Prostorni razmještaj, sistemi izgradnje i spratnosti po zonama, mijenja se i glasi:
"Predviđene površine za stanovanje omogućavaju prostorni razvoj planiranog obima stambene izgradnje, koja odgovara prirodnim uslovima, postojećim fizičkim strukturama i stvaranju optimalnih uslova za zadovoljenje potreba proširenog stanovanja.
Stanovanje je organizirano u urbanističke cjeline kao prostorno-funkcionalne jedinice, u kojima se, pored stanovanja ostvaruju i druge urbane funkcije. Urbanističke cjeline su formirane prema prirodnim i ekološkim uslovima i stvorenim fizičkim strukturama.
Ukupna površina za stanovanje u urbanističkim cjelinama iznosi oko 654,0 ha, broj stanovnika u njima je 29.500, a prosječna gustina naseljenosti oko 45 st/ha.
Planirani sistemi izgradnje urbanističkih cjelina su:
- -individualna izgradnja sa gustinom naseljenosti od 20 - 85 st/ha,
- -mješovita izgradnja sa gustinom naseljenosti od 20-186 st/ha,
- -kolektivna izgradnja sa gustinom naseljenosti od 252 st/ha.
Zastupljenost pojedinih sistema izgradnje u urbanom području Ilijaš je slijedeća:
- -sistemom individualne izgradnje biće izgrađeno oko 87% ukupne površine, za stanovanje u urbanističkim cjelinama i ruralnom stanovanju sa prosječnom gustinom naseljenosti od oko 35 st/ha i spratnošću od P+1 u prosjeku,
- -sistemom mješovite izgradnje biće izgrađeno oko 11% ukupne površine za stanovanje sa prosječnom gustinom naseljenosti od oko 95 st/ha i spratnošću od P+2 u prosjeku,
- -sistemom kolektivne izgradnje biće izgrađeno oko 2% ukupne površine za stanovanje sa prosječnom gustinom od oko 254 st/ha i spratnošću od P+4 u prosjeku.
Pregled urbanističkih cjelina sa sistemima izgradnje, površinama, brojem stanovnika, gustinom naseljenosti i izgrađenosti u 2015. godini, dat je u slijedećoj tabeli:
|
Urbano područje Ilijaš |
Broj stanovnika |
Površina ha |
Gustina naselj. st/ha |
Izgrađenost |
|||||||
|
Urbanistička cjelina |
Sistem izgradnje |
Brutto P.C. |
Netto za stanov |
Brutto |
Netto |
BGP m2 |
Prosj. sprat |
Tlocrtna površi- na m2 |
Ki |
Si |
|
|
Banovac |
kolekt. |
3.000 |
11,9 |
7,6 |
252 |
395 |
67.500 |
P+4 |
13.500 |
0,57 |
11, 4 |
|
Alića gaj |
mješ. |
3.520 |
20,0 |
20,0 |
176 |
176 |
79.200 |
P+2 |
26.400 |
0,40 |
13, 3 |
|
Odžak I |
indiv. |
100 |
3,4 |
3,4 |
29 |
27 |
2.250 |
P+1 |
1.125 |
0,06 |
3,0 |
|
Odžak II |
" |
470 |
24,4 |
24,0 |
20 |
20 |
10.575 |
P+1 |
5.287 |
0,05 |
2,3 |
|
Ćifluk -D.Ljubnići |
" |
510 |
12,7 |
12,1 |
40 |
42 |
11.475 |
P+1 |
5.738 |
0,09 |
4,5 |
|
Ljubnići I,II - |
|||||||||||
|
Alibegovići I,II |
1.310 |
37,1 |
36,1 |
35 |
36 |
29.475 |
P+1 |
14.738 |
0,08 |
4,0 |
|
|
Lješevo -Gladno polje |
" |
1.080 |
41,3 |
41,3 |
26 |
26 |
24.300 |
P+1 |
12.150 |
0,06 |
2,9 |
|
Kamenjače |
" |
280 |
6,6 |
6,6 |
42 |
42 |
6.300 |
P+1 |
3.150 |
0,09 |
4,8 |
|
Podlugovi I,V,VI |
" |
2.250 |
47,6 |
47,6 |
47 |
47 |
5 0.625 |
P+1 |
25.312 |
0,11 |
5,3 |
|
Podlugovi III |
" |
410 |
15,5 |
12,9 |
26 |
32 |
9.225 |
P+1 |
4.612 |
0,06 |
3,0 |
|
Podlugovi II,IV Klupe - Rozali |
1.200 |
33,8 |
31,8 |
36 |
38 |
27.000 |
P+1 |
13.500 |
0,08 |
4,2 |
|
|
Sovrle I, II, III |
" |
1.090 |
38,6 |
38,6 |
28 |
28 |
24.525 |
P+1 |
12.263 |
0,06 |
3,2 |
|
Buževac -Savića brdo |
" |
2.500 |
30,7 |
29,5 |
81 |
85 |
56.250 |
P+1 |
13.125 |
0,18 |
4,2 |
|
Mlini I, II -D. Misoča |
" |
1.470 |
43,1 |
43,1 |
34 |
34 |
33.075 |
P+1 |
16.537 |
0,08 |
3,9 |
|
Kamenica -Stari Ilijaš |
" |
1.330 |
26,6 |
26,6 |
50 |
50 |
29.925 |
P+1 |
14.963 |
0,11 |
5,6 |
|
Hadžići I, II Vlaškovo I,II |
" |
1.030 |
43,4 |
43,4 |
24 |
24 |
23.175 |
P+1 |
11.587 |
0,05 |
2,7 |
|
D.Luka -G.Luka I |
II |
720 |
27,0 |
24,7 |
27 |
29 |
16.200 |
P+1 |
8.100 |
0,06 |
3,0 |
|
G.Luka II-Luka |
" |
510 |
18,3 |
15,5 |
28 |
33 |
11.475 |
P+1 |
5.738 |
0,06 |
3,1 |
|
G.Luka III,IV |
" |
200 |
9,1 |
7,8 |
22 |
26 |
4.500 |
P+1 |
2.250 |
0,05 |
2,5 |
|
Kadarići I,II,V,VI |
930 |
32,7 |
30,7 |
28 |
30 |
20.925 |
P+1 |
10.462 |
0,06 |
3,2 |
|
|
Kadarići III,IV |
" |
300 |
7,9 |
7,1 |
38 |
42 |
6.750 |
P+1 |
3.375 |
0,08 |
4,3 |
|
G. Misoča I, II, III |
720 |
26,2 |
26,2 |
27 |
27 |
16.200 |
P+1 |
8.100 |
0,06 |
3,1 |
|
|
Karaula |
" |
350 |
13,8 |
13,8 |
25 |
25 |
7.875 |
P+1 |
3.938 |
0,06 |
2,8 |
|
Malešići 1 |
" |
750 |
23,2 |
23,2 |
32 |
32 |
16.875 |
P+1 |
8.437 |
0,07 |
3,6 |
|
Malešići II |
" |
240 |
7,0 |
7,0 |
34 |
34 |
5.400 |
P+1 |
2.700 |
0,08 |
3,9 |
|
stamb. |
|||||||||||
|
Odžak |
posl. |
220 |
6,2 |
4,1 |
35 |
53 |
4.950 |
P+1 |
2.475 |
0,08 |
4,0 |
|
Duge njive |
250 |
6,7 |
4,4 |
37 |
57 |
5.625 |
P+1 |
2.812 |
0,08 |
4,1 |
|
|
Ilijaš Centar |
" |
1.800 |
14,9 |
11,9 |
121 |
151 |
40.500 |
P+2 |
13.500 |
0,27 |
9,1 |
|
Ilijaš Stari |
" |
500 |
5,2 |
4,6 |
96 |
109 |
11.250 |
P+3 |
2.812 |
0,22 |
5,4 |
|
Malešići |
" |
320 |
11,2 |
6,9 |
29 |
46 |
7.200 |
P+1 |
3.600 |
0,06 |
3,2 |
|
Romanića polje |
" |
60 |
3,2 |
1,9 |
20 |
32 |
1.350 |
P+1 |
675 |
0,04 |
2,1 |
|
Banovac |
" |
80 |
3,6 |
1,8 |
22 |
44 |
1.800 |
P+1 |
900 |
0,05 |
2,5 |
|
Ukupno: |
29.500 |
653,9 |
616,2 |
45 |
48 |
663.750 |
P+1,4 |
273.862 |
0,10 |
4,2 |
1/ Koeficijenti se odnose samo na stambenu površinu ne uključujući poslovne i druge kapacitete.
Predviđene površine za stanovanje omogućavaju prostorni razvoj planiranog obima stambene izgradnje koji odgovara prirodnim uslovima, postojećim fizičkim srukturama i stvaranju optimalnih uslova zadovoljavanja potreba proširenog stanovanja."
U poglavlju 2. PROJEKCIJA URBANOG UREĐENJA, tačka 2.3.Stanovanje, podtačka 2.3.4. Prognoza stambenog deficita do kraja planskog perioda, mijenja se i glasi:
"Zadovoljavanje stambenih potreba vršit će se sve više iz ličnih sredstava, svakako uz određenu društvenu pomoć kroz davanje kredita po povoljnim uslovima, opremanjem prostora za gradnju kao i drugim mjerama urbane politike.
Prema tome, postizanje potrebnog obima stambene izgradnje u narednom planskom periodu u najvećoj mjeri zavisiće od mogućnosti izdvajanja ličnih sredstava građana kao i od preduzetih mjera Kantona u oblasti urbane, zemljišne i lokacione politike".
U poglavlju 2. PROJEKCIJA URBANOG UREĐENJA, tačka 2.4. Privreda, mijenja se i glasi:
"Planiranje privrednog razvoja kroz urbanistički plan na području Ilijaša znači puno uvažavanje utvrđenih i dalje aktuelnih planskih opredjeljenja, pravaca i ciljeva razvoja uz potpuniju razradu elemenata koji su neposredno vezani za urbano područje Ilijaša. To se prvenstveno odnosi na razmještaj privrednih kapaciteta i razmještaj radnih mjesta. Znači, privreda je u urbanističkim planovima prvenstveno u funkciji utvrđenih ciljeva urbanog razvoja. Pri tome se kao primarno uzima opredjeljenje za skladniji i ravnomjerniji prostorni razmještaj kapaciteta privrede, ekonomski najracionalnije i najprofitabilnije korištenje prostora na cijelom području Ilijaša, minimiziranje negativnih eksternih efekata disekonomije, što podrazumijeva odgovarajuće izmjene u privrednoj strukturi i distribuciji privrednih sadržaja".
U poglavlju 2. PROJEKCIJA URBANOG UREĐENJA, tačka 2.4. Privreda, podtačka 2.4.1. Razvoj privede i osnovni faktori razvoja, mijenja se i glasi:
"Razvoj privrede u periodu do 2015.godine zasnivat će se na korištenju raspoloživih resursa, respektiranju filozofije održivog razvoja, materijalizaciji spremnosti međunarodne zajednice da podrži obnovu i jačanje ekonomske osnove.
Osnovni faktori razvoja bit će:
- -kapital, odnosno finansijska, tehnička i svaka druga pomoć međunarodnih finansijskih i drugih institucija i asocijacija,
- -nova filozofija privređivanja, odnosno bitno izmijenjen odnos prema tehnologiji, novim proizvodnim programima kao i puno respektiranje mjesta i uloge informatike, organizacije, komunikacija, upravljačkih sistema itd.,
- -promjene u socijalnom sastavu, načinu života i vrijednosnim opredjeljenima stanovništva,
- -implementacija filozofije održivog razvoja, potpuno novi odnos prema prirodnim resursima, kapacitetima prirodne sredine (valorizacija preko ekonomski, ekološki i socijalno prihvatljivih projekta),
- -aktiviranje kadrovskih potencijala.
Investicije će se usmjeravati preko upravljanja lokalnim građevinskim zemljištem u ekonomski, ekološki i socijalno prihvatljive projekte.
Značajna sredstva će se i dalje ulagati u razvoj tercijarnih djelatnosti u funkciji zadovoljavanja lokalnih potreba stanovništva.
Razvoj turizma bit će praćen adekvatnim razvojem ugostiteljstva, trgovine, poljoprivrede, prehrambene industrije, malih preduzeća i saobraćaja, odnosno svih pratećih djelatnosti.
Ovakvom investicionom politikom obezbijedit će se promjena predratne strukture privrede pojedinih privrednih područja i odjeljaka. Ove promjene će se odvijati u pravcu dominacije programa koji obezbijeđuje profit, racionalno korištenje zemljišta, jačanje ekonomske osnove uz zadovoljavanje ekoloških i drugih kriterija.
U poglavlju 2. PROJEKCIJA URBANOG UREĐENJA, tačka 2.4. Privreda, podtačka 2.4.2. Mala privreda, mijenja se i glasi:
"Mala preduzeća"
"Tehnološki napredak, promjene u tehničkoj strukturi, veća povezanost i konkurentnost i upućenost na međunarodno tržište, zahtijevat će da se razvijaju i manje pogonske radionice, porodična, mala i srednja preduzeća.
Za brži i dinamičniji razvoj malih, posebno porodičnih preduzeća kao ključnog faktora ukupnog drustveno- ekonomskog razvoja do 2015.godine uložit će se značajna materijalna sredstva po osnovu mobilizacije svih vidova vlastitog i međunarodnog kapitala.
Obnova privredne strukture, odnosno jačanje ekonomske osnove, otvaranje mogućnosti za radno angažiranje stanovništva i njegovo ekonomsko osamostaljivanje, pretpostavlja intenzivi- ranje razvoja malih proizvodnih kapaciteta. Dinamičan razvoj porodičnih malih i srednjih preduzeća očekuje se u proizvodnji prehrambenih proizvoda, preradi poljoprivrednih proizvoda, saobraćaju, ugostiteljstvu i turizmu, zanatstvu, ličnim i poslovnim uslugama. Mala preduzeća će omogućiti razvoj turizma, zanatsva (posebno uslužnog), kućne radinosti, ugostiteljstva (mali pansioni, restorani sa nacionalnom kuhinjom, pansioni u domaćoj radinosti i sl.), prevozništva, trgovine (butici tekstila, suvenira i dr.).
Mala preduzeća, bilo da će predstavljati samostalne manje industrijske pogone, odnosno kapacitete proizvodnog zanatstva ili će biti u funkciji "velike" industrije i građevinarstva, razvijat će se i na novim lokalitetima područja općine Ilijaš".