Općina Stari Grad - Općinsko vijeće
Odluka o uslovima držanja, popisa, registracije i uništavanja pasa i mačaka na području Općine Stari Grad
ODLUKU
O USLOVIMA DRŽANJA, POPISA, REGISTRACIJE I UNIŠTAVANJA PASA I MAČAKA NA PODRUČJU OPĆINE STARI GRAD
I - OPĆE ODREDBE
Član 1.
U cilju sprečavanja i suzbijanja zaraznih bolesti životinja i zaštite zdravlja i bezbjednosti građana, ovom Odlukom propisuje se broj pasa i mačaka koje mogu držati građani, način i uslovi držanja pasa i mačaka, način popisa, registracija i označavanja pasa, način preventivnog cijepljenja pasa i mačaka i način uništavanja neregistrovanih, necijepljenih i prekobrojnih pasa i mačaka, pasa i mačaka lutalica na području Općine Stari Grad Sarajevo.
Član 2.
Odredbe ove Odluke ne odnose se na pse koje drže organi Ministarstva unutrašnjih poslova i Vojske Federacije.
II - BROJ I NAČIN DRŽANJA PASA I MAČAKA
Član 3.
Na području općine Stari Grad Sarajevo mogu se držati pse i mačke samo pod uslovima iz ove Odluke.
Član 4.
U stambenoj zgradi sa više stanova i individualnoj stambenoj zgradi u naselju gradskog karaktera, građanin u svom domaćinstvu može držati jednog psa i dvije mačke.
Ako su psi upisani u Kinološki registar građanin u svom domaćinstvu može držati najviše 2 psa.
Ako je pas lovački ili rasni, građanin iz prethodnog stava može držati najviše dva psa.
U individualnoj stambenoj zgradi i ostalim naseljima, građanin može držati jednog ili više pasa, ako pribavi odobrenja od općinskog organa uprave.
Općinski organ uprave izdaje odobrenje iz prethodnog stava pod sljedećim uslovima:
- -da građanin ima zatvoreno dvorište ili drugi određeni prostor za smještaj pasa;
- -da se prema mišljenju organa uprave i sanitarne inspekcije može odobriti držanje u tom prostoru traženi broj pasa.
Član 5.
Građanin koji posjeduje stado, može držati ovčarske pse bez odobrenja, ali je dužan u roku od 48 sahata podnijeti općinskom organu uprave prijavu o broju ovčarskih pasa koje će držati.
Član 6.
Građanin može držati podmladak svojih životinja do tri mjeseca starosti.
Član 7.
U sustanarskom dijelu stana građanin može držati pse i mačke samo uz pismenu saglasnost drugih sustanara, izuzev ako se radi o držanju pasa - vodiča slijepih lica.
Član 8.
Građanin je dužan pse i mačke njegovati, dobro s njima postupati, osigurati im sanitarne i higijenske uslove, hranu i dovoljno svježe vode, te liječenje u slučaju bolesti.
Građanin je dužan brinuti da životinja čestim lajanjem, odnosno mjaukanjem, zavijanjem ili na drugi način ne ometa kućni red i mir, odnosno mir obližnjih stanara.
Član 9.
Građanin pse i mačke mora držati pod nadzorom, i to:
- 1.u stambenim zgradama u naselju - u zatvorenom kućnom prostoru (stanu),
- 2.u individualnim stambenim zgradama u naselju gradskog karaktera-zatvorenom kućnom prostoru ili na dovoljno dugom i bezbjednom lancu u dvorištu,
- 3.u individualnoj stambenoj zgradi i ostalim naseljima na dovoljno dugom i bezbjednom lancu u dvorištu ili drugom određenom prostora za smještaj pasa.
Agresivni i nasrtljivi psi moraju se držati pod posebnim nadzorom tako da ne ugrožavaju sigurnost ljudi.
Član 10.
Građanin koji drži psa na lancu u dvorištu, u zatvorenom dvorištu ili drugom određenom prostora za smještaj pasa, dužan je na ulazu u dvorište, odnosno u drugi određeni prostor za smještaj pasa, vidno istaći oznaku koja upozorava na opasnost od pasa, (npr. " čuvaj se psa "," Opasan pas " i sl.).
Član 11.
Psi i mačke se ne smiju držati niti ostavljati u zajedničkim prostorijama u stambenoj zgradi (stubišta, ulazi, prostorije za smeće i dr.), niti uvoditi u liftove. Građanin ne smije držati životinje na balkonu, terasi, ili lođi.
Član 12.
Vlasnik psa može psa voditi po ulici i drugim javnim površinama na kratkom povodniku i sa zaštitnom korpom na njušci.
Izuzetno od prethodnog stava vlasnici pasa patuljastog rasta ili štenadi do tri mjeseca starosti mogu te pse voditi po ulici i drugim javnim površinama bez zaštitne korpe na njušci.
Bez povodnika i zaštitne korpe na njušci mogu se kretati lovački psi, za vrijeme lova i ovčarski psi, kada se nalaze uz stado.
Član 13.
Građani mogu pse puštati da se slobodno kreću ali sa zaštitnom korpom na njušci samo na određenim zelenim površinama i u određenom periodu.
Izuzetno od prethodnog stava, šarplaninci i druge vrste velikih pasa, mogu se uvoditi na zelene površine iz prethodnog stava, na kratkom povodniku i sa zaštitnom korpom na njušci i to od 21 sahat do 06 sahata ujutro.
Član 14.
Organizacija kojoj je povjereno održavanje zelenih površina, po pribavljenom mišljenju općinskog organa uprave nadležnog za komunalne poslove, odredit će zelene površine i period u kojem se psi mogu kretati na tim površinama na način propisan u članu 13.
Ne dozvoljava se da građanin pse pušta na javnu površinu u park Trg oslobođenja i At mejdanu.
Ove površine moraju se obilježiti vidnim znakom "ZABRANJENO PUŠTANJE PASA".
Organizacija iz stava 1. je dužna da vidno označi zelene površine koje odredi za slobodno kretanje pasa naznakom perioda u kome je dozvoljeno kretanje pasa.
Član 15.
Životinje bolesne od zaraznih bolesti ne smiju se izvoditi na ulice i druge javne površine.
Član 16.
Zabranjeno je uvođenje pasa i mačaka u vozila javnog gradskog saobraćaja u prodavnice i tržnice, dječija i sportska igrališta i javne zdravstvene ustanove, groblja, spomen područja, ugostiteljske objekte, pozorišta, sportske objekte, na javne skupove, javna kupališta, na sajmove i izložbe, kao i na druga javna mjesta na kojima se održavaju različite manifestacije.
Izričito se zabranjuje puštanje pasa u predškolska i školska dvorišta, na zelenim površinama udaljenim 100 metara od školskog i predškolskog dvorišta.
Član 17.
Ako životinja ozlijedi neko lice, vlasnik životinje dužan je da o tome odmah obavijesti organ uprave nadležan za poslove veterinarske inspekcije i da po nalogu tog organa dovede životinju na pregled.
Član 18.
Vlasnik životinja dužan je odmah očistiti dio zajedničkih prostorija u stambenoj zgradi, odnosno dio ulice i druge javne površine, kao i imovinu građana koju je zagadila njegova životinja.
III - POPIS, REGISTRACIJA I OZNAČAVANJE PASA
Član 19.
Vlasnici pasa dužni su registrovati pse starije od tri mjeseca.U mjesecu septembru svake godine vrši se popis i registracija pasa. Popis i registraciju pasa vrši JP " Veterinarska ambulanta Stari Grad" (u daljem tekstu: Veterinarska ambulanta).
Član 20.
U četvrtom tromjesečju svake godine vrši se preventivno cijepljenje pasa protiv bjesnila i dehelmintizacija pasa za one pse koji u toku godine nisu cijepljeni.
Izuzetno od prethodnog stava, cijepljenje protiv bjesnila i dehelmintizacije lovačkih pasa vrši se u mjesecu septembru.
Preventivno cijepljenje pasa protiv bjesnila i dehelmintizacije vrši veterinarska ambulanta, a na osnovu podataka iz registra pasa.
Vlasnik pasa dužan je dovesti psa na preventivno cijepljenje protiv bjesnila i dehelmintizacije u roku koji mu odredi veterinarska ambulanta, koji ne može biti kraći od osam dana od dana dostavljanja poziva.
Vlasnik mačke dužan je jedanput godišnje u roku koji odredi veterinarska ambulanta dovesti mačku radi preventivnog cijepljenja protiv bjesnila i dehelmintizacije.
Član 21.
Troškove preventivnog cijepljenja protiv bjesnila i dehelmintizacije snosi vlasnik životinje.
Član 22.
Sve cijepljene životinje moraju se označiti. Označavanje se vrši za svaku godinu posebno i to vješanjem uobičajene značke (markice) o vrat životinje.
Označavanje životinje vrši veterinarska ambulanta koja je izvršila preventivno cijepljenje protiv bjesnila i dehelmintizacije.
Član 23.
Građanin koji nabavi psa ili mačku u toku godine dužan je o tome obavijestiti veterinarsku ambulantu u roku od 8 dana od dana izvršene nabavke.
Životinje koje u vrijeme popisa i registracije i preventivnog cijepljenja nisu bile prethodno popisane, registrovane i cijepljene, podliježu naknadno popisu, registraciji, preventivnom cijepljenju protiv bjesnila i dehelmintizacije u toku godine, odnosno kad navrše četiri mjeseca starosti.
IV - HVATANJE I UNIŠTAVANJE PASA I MAČAKA
Član 24.
Neregistrovani, necijepljeni, prekobrojni i nevezani psi i mačke lutalice moraju se uništiti.
Član 25.
JKP " Rad ", organizuje jedinstvenu higijeničarsku službu za hvatanje i prikupljanje životinja iz prethodnog člana i pasa koji se nađu bez vlasnika psa, a označeni su registarskom značkom.
Hvatanje životinja higijeničarska služba dužna je organizovati na način da se životinje ne zlostavljaju i uz upotrebu savremene opreme.
Član 26.
Uhvaćene životinje čuvaju se u karantinu tri dana, a po rješenju organa za vršenje veterinarske inspekcije i duže, ukoliko to zahtijevaju veterinarsko - sanitarni razlozi.
Karantin mora imati dovoljno prostora za smještaj životinja, mora se redovno održavati u čistom stanju i dezinficirati.
Životinje u karantinu moraju se redovno pojiti i hraniti.
Član 27.
Higijeničarska služba dužna je uhvaćene životinje odmah obilježiti značkom sa rednim brojevima, da ih smjesti u zajedničke kafeze, prema područjima na kojima su uhvaćeni, da vodi evidenciju o datumima i mjestu hvatanja, o zdravstvenom stanju i postupku sa uhvaćenim životinjama.
Uhvaćene životinje koje imaju registarske značke moraju se smjestiti u poseban objekat (moraju se odvojiti od ostalih uhvaćenih životinja).
Član 28.
O svakoj uhvaćenoj životinji higijeničarska služba dužna je u roku od 24 sahata obavijestiti organ uprave nadležan za poslove veterinarske inspekcije i vlasnika životinje koja je uhvaćena sa registarskom značkom, a prema podacima iz registra.
Troškove hvatanja, čuvanja i veterinarsko-zdravstvenih mjera nad životinjama snosi vlasnik životinje.
Član 29.
Nad životinjama koje se stavljaju u karantin mora se izvršiti dezinfekcija prilikom prijema i otpuštanja iz karantina.
U karantin je dozvoljen pristup samo licima koja rade u higijeničarskoj službi i drugim licima po odobrenju organa uprave nadležnog za poslove veterinarske inspekcije.
Životinje koje obole u karantinu moraju se smjestiti i liječiti u posebnom objektu, osim ukoliko su psi oboljeli od zarazne bolesti, u kom slučaju način i liječenje određuje organ uprave nadležan za poslove veterinarske inspekcije.
Član 30.
Poslije određenog karantina, ukoliko vlasnik životinje ne preuzme životinju, životinja se može ustupiti naučno - istraživačkim i drugim organizacijama ili prodati uz saglasnost organa uprave nadležnog za poslove veterinarske inspekcije, odnosno uništiti.
Član 31.
U slučaju da životinja ugine u karantinu obavezno je utvrditi uzrok uginuća.
Član 32.
Uništavanje životinja iz čl. 25. i 32. ove Odluke i uklanjanje i uništavanje leševa uništenih životinja i životinja koje su uginule na ulici ili drugoj javnoj površini, odnosno kod vlasnika, vrši higijeničarska služba.
Član 33.
Uništavanje životinja vrši se po naučno priznatim metodama (eutanazija) koje provode stručna lica pod nadzorom veterinarskog inspektora, u posebnom objektu izgrađenom za tu svrhu (kafileriji).
Član 34.
Leševi životinja iz člana 32. i 33. ove Odluke uništavaju se u kafileriji.
Član 35.
Vlasnici životinja dužni su da higijenčarskoj službi prijave i predaju uginule životinje. Higijeničarska služba je dužna da preuzme leševe životinja iz prethodnog stava.
V - NADZOR
Član 36.
Nadzor nad izvršavanjem odredaba ove Odluke vrše organi uprave nadležni za poslove veterinarske, sanitarne, komunalne inspekcije i organ uprave nadležan za unutrašnje poslove, u okviru svojih nadležnosti.
Član 37.
Nadležan organ za poslove veterinarstva može zabraniti držanje životinja:
- -ako se vlasnik životinje ne pridržava higijenskih sanitarnih propisa ili ne izvršava mjere za suzbijanje zaraznih i drugih bolesti,
- -ako zlostavlja životinje i postupa protivno odredbama člana 8. stav 1. ove Odluke.
- -ako je vlasnik životinje više puta kažnjavan u prekršajnom postupku zbog povrede člana 8. stav 2. i člana 11. ove Odluke.
Organ uprave iz prethodnog stava zabranit će držanje životinja građaninu koji u svom domaćinstvu drži više životinja od broja koji je određen u članu 4. ove Odluke.
Zahtjev za zabranu držanja životinja mogu podnijeti građani, skupovi stanara, kućni savjeti, veterinarski, sanitarni i komunalni inspektor, radnici nadležnog organa unutrašnjih poslova, društvo za zaštitu životinja i udruženja građana.
VI - KAZNENE ODREDBE
Novčanom kaznom od 100 KM do l 000 kaznit će se za prekršaj vlasnik životinje:
- 1.ako u svom domaćinstvu drži više životinja od broja određenog u članu 4. ove Odluke,
- 2.ako u roku od 48 sahata ne podnese organu uprave nadležnom za poslove veterinarstva prijavu o broju ovčarskih pasa koje će držati (član 5.),
- 3.ako podmladak svojih životinja drži preko tri mjeseca starosti (član 6.),
- 4.ako u sustanarskom dijelu stana drži životinje protivno odredbi člana 7. ove Odluke,
- 5.ako životinje drži protivno odredbi člana 8. stav 1. ove Odluke,
- 6.ako životinja koju drži čestim lajanjem odnosno mjaukanjem, zavijanjem ili na drugi način ometa kućni red i mir, odnosno noćni mir obližnjih stanara (član 8. stav 2.),
- 7.ako ne drži psa pod nadzorom koji je propisan u članu 9. ove Odluke,
- 8.ako na ulazu u dvorište, zatvoreno dvorište ili drugi određeni prostor za smještaj pasa vidno ne istakne oznaku koja upozorava na opasnost od pasa (član 10.),
- 9.ako životinju drži ili ostavlja u zajedničkim prostorijama u stambenoj zgradi, na balkonu, terasi ili lođi ili je uvodi u lift (član 11.),
- 10.ako u slučaju da životinja ozlijedi neko lice ne postupi u skladu sa odredbama člana 18. ove Odluke,
- 11.ako ne registraju psa starijeg od tri mjeseca (član 19. stav 1),
- 12.ako u roku ne izvrši vakcinaciju (cijepljenje) životinja (čl. 20. i 21.),
- 13.ako u roku od 15 dana ne obavijesti područnu ambulantu o nabavci psa (član 24.),
- 14.ako ne postupi u skladu sa članom 35. stav 1. ove Odluke.
Član 38.
Novčanom kaznom 20 KM do 100 KM kaznit će se za prekršaj vlasnik pasa ili lice koje se zatekne sa psom:
- 1.ako psa vodi po ulici ili drugim javnim površinama protivno propisanom u članu 11. i 24. ove Odluke,
- 2.ako psa pušta po zelenim površinama koje nisu određene za kretanje pasa ili ako psa pušta da se slobodno kreće po zelenim površinama koje su određene za kretanje pasa u periodu koji za to nije određen ili bez zaštitne korpe na njušci (član 11. stav l),
- 3.ako ne postupi po odredbama člana 17. ove Odluke,
- 4.ako šarplaninca ili druge vrste velikih pasa uvodi na zelene površine određene za pse, protivno uslovima iz člana 13. stav 2 ove Odluke,
- 5.ako uvodi psa na mjesto gdje je zabranjeno uvođenje pasa (član 15.).
Za prekršaj stava 1. i 4. ovog člana veterinarski, sanitarni i komunalni inspektor, kao i ovlašteni radnici MUP-a mogu izreći i naplatiti kaznu na licu mjesta (mandatna kazna) u iznosu od 20 KM.
Član 39.
Za prekršaj iz čl. 39. i 40. ove Odluke koji učini maloljetno lice, kaznit će se vlasnik životinja.
Član 40.
Novčanom kaznom od 100 KM do 1.000 KM kaznit će se higijeničarska služba:
- 1.ako zlostavlja životinje prilikom hvatanja (član 25. stav 3),
- 2.ako o svakom uhvaćenom psu u roku od 24 sahata ne obavijesti nadležnu veterinarsku inspekciju i držaoca životinje koja je uhvaćena sa registarskom markicom (član 28. stav l),
- 3.ako životinje uništava protivno uslovima propisanim u članu 33. ove Odluke,
- 4.ako leševe životinja iz člana 34. ove Odluke uništava protivno uslovima propisanim u članu 34. ove Odluke.
Za prekršaj iz prethodnog stava ovog člana kaznit će se i odgovorno lice higijeničarske službe novčanom kaznom u iznosu od 50 do 200 KM.
VII - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 41.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u " Službenim novinama Kantona Sarajevo " .
Član 42.
Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje da važi Odluka o držanju i uništavanju pasa i mačaka na području Općine Stari Grad Sarajevo, objavljena u "Službenim novinama grada Sarajeva", broj 4/87.
Broj 02-49-152/04
23. aprila 2004. godine
Sarajevo
Predsjedavajući Općinskog vijeća Stari Grad Sarajevo
dr. Ismet Ovčina, s. r.