OPĆINA HADŽIĆI - OPĆINSKO VIJEĆE
Odluka o građevinskom zemljištu
Na osnovu čl. 8., 12., 14., 46., 63., 65., 68., 73., 76. i 83. Zakona o građevinskom zemljištu Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 25/03) i člana 32. Statuta Općine Hadžići "(Službene novine Kantona Sarajevo", broj 18/01), Općinsko vijeće na 41. sjednici, održanoj 14. jula 2004. godine, donijelo je
ODLUKU
O GRAĐEVINSKOM ZEMLJIŠTU
I - OPĆE ODREDBE
Član 1.
Ovom odlukom uređuju se granice gradskog građevinskog zemljišta, određuju granice ostalog građevinskog zemljišta, uređuju uslovi i način dodjele gradskog građevinskog zemljišta na korištenje radi građenja, kao i postupak i kriteriji za određivanje prava prvenstva za dodjelu tog zemljišta na konkursu, odnosno neposrednom pogodbom, utvrđuju zone građevinskog zemljišta, propisuju osnovi i mjerila za određivanje naknade za dodijeljeno gradsko građevinsko zemljište na korištenje, naknade za uređenje gradskog građevinskog zemljišta i naknade za korištenje gradskog građevinskog zemljišta, kao način i rokovi plaćanja tih naknada, uvodi obaveza plaćanja navedenih naknada za ostalo građevinsko zemljište po osnovima i mjerilima, na način i u rokovima propisanim za gradsko građevinsko zemljište, utvrđuje način raspodjele i usmjeravanja sredstava navedenih naknada između Općine i Kantona Sarajevo i povjeravaju određeni poslovi uređenja građevinskog zemljišta Fondu uređenja građevinskog zemljišta Kantona Sarajevo.
Član 2.
Kao gradsko građevinsko zemljište određuje se zemljište u obuhvatu Urbanističkog plana sa granicama prostornog obuhvata koji polazi od tromeđe parcela 613/2, 708/2 - parcela potoka k.o. Drozgometva i parcele 1125/2, k.o. Hadžići, dalje ide granicom potoka k.č. 708/2, k.o. Drozgometva i k.č. 1125/2, k.o. Hadžići, koja ostaje u obuhvatu. Dalje ide granicom k.o. Drozgometva i k.o. Hadžići i parcela 1125/8, 1125/6, 1125/7, gdje završava granica Općina. Granica nastavlja granicom parcela 1125/2, 1125/11, 1175 - parcela puta, dalje putem k.č. 1174 do Magistralnog puta Sarajevo - Mostar, te nastavlja istim i obilazi oko parcele 938, nastavlja magistralnim putem, prelazi preko korita Zujevine do granice parcele 910/1, i dalje nastavlja sa desne strane korita Zujevine do presjeka sa priključkom puta iz Hadžića na magistralni put. Dalje nastavlja putem k. č. 1778 do parcele 202, k.o. Donji Hadžići koja ostaje u obuhvatu do granice parcele 926/1, k.o. Hadžići, i nastavlja granicama parcela 926/1, 929, 930, 932, 933, 934, siječe željezničku prugu pod pravim uglom i prelazi u k.o. Žunovnica. Nastavlja granicom parcela 198, 210/1, 210/2, 212, 213/1, 218, 232/1, 251, 138, 335/1, siječe put za Igman označen sa k.č. 259/2, i nastavlja parcelama 335/2, 306, 305, 1140/1, 1133, 1134/1, 1159, 1092, siječe put za Žunovnicu i nastavlja parcelama 1233, siječe parcelu 1382, pod pravim uglom i nastavlja granicom parcela 1340, 1339, 1323, 1322, 1375, nastavlja starim putem za Kasatiće k.č. 1784, k.o. Hadžići, do parcele 1548, i nastavlja parcelama 1549, 1550/1, 1550/2, 1553/2, 1597, 1782 - ulica Tinohovska do parcele 1725/2, nastavlja parcelama 1725/1, 1724/3, 1724/1, siječe Tinohovsku ulicu i nastavlja granicom 1723/1, i željezničkom prugom do kraja k.č. 1425, gdje pod pravim uglom presijeca put i prugu i nastavlja granicom 1425 do pruge za Remontni zavod k.č. 1426. Nastavlja prugom k.č. 1426 i 1153 do parcele 1223 i ide parcelama 1160/2, 1161, 1162, 1204, 1201, 1198, 1197, 1188, 1187, 1184, 1183, 1179, 1176, 1175, 1174, 1173/1, 1173/2, 1172, dalje putem za Drozgometvu i granicom parcele 1125/2 do početka granice.
Član 3.
Ostalo građevinsko zemljište je građevinsko zemljište izvan prostornog obuhvata gradskog građevinskog zemljišta. Granice ostalog građevinskog zemljišta sa spiskom parcela opisane su u Odluci o prostornom uređenju Skupštine opštine Hadžići (Međuopštinski službeni glasnik 14/77, 23/81, 8/83, 29/84, 23/86, 13/89 i 9/90).
I - DODJELA GRADSKOG GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA
Član 4.
Gradsko građevinsko zemljište u državnoj svojini dodjeljuje se na korištenje radi građenja na osnovu javnog konkursa, a neposrednom pogodbom u skladu sa Zakonom o građevinskom zemljištu.
a) Javni konkurs
Član 5.
Javni konkurs za dodjelu gradskog građevinskog zemljišta raspisuje općinski načelnik.
Odluku o raspisivanju Javnog konkursa donosi općinski načelnik nakon definisanja zemljišta koje će biti predmet dodjele i uslova za korištenje zemljišta.
Javni konkurs za dodjelu neizgrađenog gradskog građevinskog zemljišta u državnom vlasništvu provodi Komisija za provođenje javnog konkursa koju imenuje općinski načelnik.
Mandat komisije traje dvije godine.
Član 6.
Javni konkurs se objavljuje najmanje u po jednom od dnevnih listova iz oba entiteta u roku od pet dana od dana donošenja odluke o raspisivanju javnog konkursa.
Javni konkurs ostaje otvoren 15 dana od dana posljednjeg objavljivanja.
b) Komisija za provođenje javnog konkursa
Član 7.
Komisija za provođenje konkursa u daljem tekstu: Komisija, ima pet članova (predsjednika i četiri člana).
Administrativno-tehničke poslove za potrebe Komisije obavlja sekretar Komisije kojeg imenuje općinski načelnik.
Komisija vodi zapisnik o svom radu prilikom otvaranja i razmatranja prijava na Konkurs.
Članovi Komisije odgovaraju za svoj rad Općinskom vijeću.
Član 8.
- -da prima, otvara i razmatra prijave na konkurs,
- -da vodi zapisnik o svom radu,
- -da donosi zaključak o rezultatima konkursa u roku od osam dana po zaključenju konkursa i dostavlja ga svim učesnicima,
- -da dostavlja zaključak o rezultatima konkursa sa obrazloženim prigovorima Općinskom vijeću, radi donošenja rješenja o dodjeli.
Član 9.
Tekst javnog konkursa koji se objavljuje u sredstvima informisanja sadrži slijedeće podatke:
- -naziv i sjedište organa koji raspisuje javni konkurs za dodjelu neizgrađenog građevinskog zemljišta u državnom vlasništvu i rok za podnošenje prijave na konkurs,
- -podatke o zemljištu (lokacija, katastarska čestica, površina, namjena, opremljenost infrastrukturom i drugo),
- -podatke o vrsti objekata čija je izgradnja planirana na tom zemljištu,
- -podatke o obimu uređenja građevinskog zemljišta,
- -podatke o zoni građevinskog zemljišta i visini naknada za građevinsko zemljište u toj zoni,
- -kriterije za određivanje prioriteta,
- -dokumentaciju za dokazivanje činjenica na osnovu kojih se utvrđuje prednost,
- -sjedište (adresa) komisije za provođenje javnog konkursa,
- -način obavještavanja o rezultatima konkursa,
- -upozorenje da se neće razmatrati prijave koje ne sadrže podatke na osnovu kojih se utvrđuje pravo prvenstva,
- -upozorenje da će se zemljište dodijeliti na korištenje radi građenja drugom učesniku na konkursu prema redu prvenstva, ako učesnik kome je dodijeljeno ne plati naknadu za dodijeljeno građevinsko zemljište u roku i na način utvrđen u rješenju o dodjeli tog zemljišta i u rješenju o urbanističkoj saglasnosti.
c) Postupak otvaranja i razmatranja prijava
Član 10.
Komisija prije otvaranja koverte utvrđuje blagovremenost podnesene prijave.
Prijava koja je dostavljena nakon isteka roka u kojem je konkurs otvoren, neće se ni razmatrati, a komisija će donijeti zaključak kojim se takva prijava odbacuje kao neblagovremena.
Protiv zaključka iz prethodnog stava može se izjaviti prigovor Općinskom vijeću u roku od osam dana od dana dostavljanja Zaključka.
Član 11.
Komisija neće uzeti u razmatranje ni prijave za dodjelu neizgrađenog građevinskog zemljišta, uz koje nisu priloženi dokazi da podnosilac prijave, odnosno član njegovog porodičnog domaćinstva iz 1991. godine ne koristi imovinu za koju je podnesen zahtjev za povrat skladno Zakonu o prestanku primjene Zakona o napuštenim stanovima Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 11/98, 38/98, 12/99, 18/99, 27/99, 43/99, 31/01 i 56/01) Zakon o privremeno napuštenim stanovima u svojini građana Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 11/98, 29/98, 27/99, 43/99, 31/01, 56/01 i 15/02).
Za utvrđivanje činjenica iz prethodnog stava učesnici konkursa (fizička lica) dužna su uz prijavu priložiti dokaz pribavljen od nadležnih službi iz mjesta prebivališta učesnika konkursa na dan 30.04.1991. godine.
Član 12.
Ako prijava za učešće na konkursu ispunjava propisane uslove, komisija na osnovu priloženih dokaza utvrđuje redoslijed prvenstva učesnika konkursa, prema kriterijima predviđenim ovom Odlukom.
Zaključak o rezultatima konkursa komisija će dostaviti svim učesnicima javnog konkursa u roku od osam dana po zaključenju konkursa.
Učesnici konkursa mogu u roku od osam dana od dana dostavljanja zaključka o rezultatima javnog konkursa izjaviti prigovor Općinskom vijeću protiv tog zaključka.
Nakon isteka roka od osam dana komisija dostavlja zaključak o rezultatima konkursa sa prijavama učesnika konkursa Općinskom vijeću, radi rješavanja prigovora i donošenja Odluke o dodjeli građevinskog zemljišta na korištenje radi građenja.
Član 13.
Ukoliko učesnik javnog konkursa sa utvrđene liste prvenstva odustane od utvrđenog prava na dodjelu neizgrađenog građevin- skog zemljišta ili mu se rješenjem Službe za imovinsko-pravne poslove utvrdi gubitak prava korištenja zemljišta radi građenja, pravo dodjele zemljišta ima slijedeći učesnik javnog konkursa sa utvrđene liste prvenstva koji zbog ograničenog broja građevinskih parcela koje su predmet dodjele putem konkursa, nije ostvario pravo na dodjelu neizgrađenog građevinskog zemljišta.
d) Kriteriji za utvrđivanje prava prvenstva na konkursu za dodjelu gradskog građevinskog zemljišta na korištenje fizičkim licima za izgradnju porodičnih stambenih zgrada za potrebe vlastitog stanovanja
Član 14.
Dodjela građevinskog zemljišta u državnoj svojini se vrši u skladu sa utvrđenom politikom stambene izgradnje u Općini, a redoslijed prvenstva određuje se na osnovu slijedećih kriterija:
- -stambene potrebe lica koja učestvuju na konkursu,
- -broj članova zajedničkog porodičnog domaćinstva,
- -učešće u ratu od 1992. - 1995. godine ili svojstvo člana zajedničkog porodičnog domaćinstva šehida ili poginulog borca ili civilne žrtve rata,
- -postojanje invalidnosti,
- -zdravstveno stanje,
- -radni angažman,
- -ukupan radni staž,
- -nosioci javnih priznanja.
Po pojedinim kriterijima fizičkim licima za izgradnju porodične stambene zgrade (u daljem tekstu: učesnik) pripadat će slijedeći broj bodova:
1. Kriterij - stambene potrebe lica koje učestvuje na konkursu
- -Neriješeno stambeno pitanje podnosioca zahtjeva....................................................... 70 bodova
- -Neodgovarajući stan u stambenoj zgradi ili stan u individualnom stambenom objektu Za svaki metar kvadratne površine stana do odgovarajuće površine stana po..................... 1,5 bodova Pod odgovarajućim stanom smatra se stan čija površina se dobije množenjem broja 15 m2 sa brojem članova porodičnog domaćinstva, s tim da stan za jednočlano ili dvočlano domaćinstvo ne može biti manji od 30 m2.
2. Kriterij - broj članova zajedničkog domaćinstva:
- -Za svakog člana porodičnog domaćinstva uključujući i podnosioca zahtjeva....................5 bodova
3. Kriterij - učešće u ratu
- -pripadnicima Oružanih snaga za učešće u ratu od 08.04.1992. do 25.11.1995. godine za svaki mjesec po............................................................. 1 bod
- -Ako je podnosilac zahtjeva član zajedničkog porodičnog domaćinstva porodice šehida ili poginulog borca ili poginule civilne žrtve rata pripada mu.................................................... 55 bodova
4. Kriterij - ratni vojni invalidi
- -ratni vojni invalidi prve kategorije.................. 50 bodova
- -ratni vojni invalidi druge kategorije................ 45 bodova
- -ratni vojni invalidi treće kategorije................. 40 bodova
- -ratni vojni invalidi četvrte kategorije.............. 35 bodova
- -ratni vojni invalidi pete kategorije.................. 30 bodova
- -ratni vojni invalidi šeste kategorije................. 25 bodova
- -ratni vojni invalidi sedme kategorije............... 20 bodova
- -ratni vojni invalidi osme kategorije................. 15 bodova
- -ratni vojni invalidi devete kategorije............... 10 bodova
- -ratni vojni invalidi desete kategorije............... 5 bodova
5. Kriterij - civilne žrtve rata i invalidi rada
- -za tjelesna oštećenja od 80% do 100%............. 30 bodova
- -za tjelesna oštećenja od 60% do 80%............... 20 bodova
- -za tjelesna oštećenja od 40% do 60%............... 10 bodova
- -za tjelesna oštećenja od 20% do 40%................. 5 bodova
6. Kriterij - zdravstveno stanje
Za teško zdravstveno stanje učesnika i svakog člana njegovog porodičnog domaćinstva pripada po 5 bodova.
Pod teškim zdravstvenim stanjem podrazumijevaju se oboljenja i profesionalne bolesti, šećerna bolest, tuberkuloza, srčana oboljenja, karcinom, paraliza i distrofija, teška duševna oboljenja koja se dokazuju isključivo nalazom ljekarske komisije ili ljekara specijaliste nadležne zdravstvene ustanove
7. Kriterij - radni angažman
- -licima raspoređenim rješenjem nadležnog organa za poslove odbrane na radnu obavezu i u Civilnu zaštitu od 08.04.1992. do 25.11.1995. godine za svaki mjesec po........................................ 0,75 bodova
8. Kriterij - ukupan radni staž
- -Za svaku godinu radnog staža učesniku konkursa pripada po............................................................ 1 bod
9. Kriterij - nosioci ratnih i javnih priznanja
- -Podnosioci zahtjeva koji su nosioci najviših ratnih priznanja.............................. 30 bodova
- -Nosioci javnih priznanja (istaknuti kulturni, javni i sportski radnici)................................... 20 bodova
Bodovi se mogu ostvariti samo po jednom osnovu svake od tačaka kriterija.
e) Kriterij za dodjelu gradskog građevinskog zemljišta na korištenje fizičkim i pravnim licima za izgradnju ostalih objekata
Član 15.
Na konkurs za dodjelu gradskog građevinskog zemljišta na korištenje ostalih objekata prednost imaju pravna i fizička lica koja ponude najvišu cijenu u odnosu na početnu iskazanu u konkursu koja ne smije biti manja od zbira propisane naknade za dodijeljeno gradsko građevinsko zemljište na korištenje i naknade za uređenje gradskog građevinskog zemljišta, niti naknada za uređenje gradskog građevinskog zemljišta smije biti manja od stvarnih troškova uređenja gradskog građevinskog zemljišta.
Pod ostalim objektima u smislu ove Odluke podrazumijevaju se sve građevine, osim porodičnih stambenih zgrada za potrebe vlastitog stanovanja i građevine za čiju se izgradnju, po Zakonu gradsko građevinsko zemljište dodjeljuje na korištenje neposrednom pogodbom.
Visina početne naknade za dodijeljeno neizgrađeno građevinsko zemljište obuhvata naknade iz člana 64. Zakona o građevinskom zemljištu.
f) Neposredna pogodba
Član 16.
Neposrednom pogodbom gradsko građevinsko zemljište dodjeljuje se na korištenje uz plaćanje naknade u visini početne cijene utvrđene na način iz prethodnog člana.
III - ZONE GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA
Član 17.
Opis i grafički prikaz stambenih, proizvodnih i poslovnih zona gradskog građevinskog zemljišta, sastavni su dio ove odluke.
Član 18.
Kada prema opisu i grafičkom prikazu zona građevinskog zemljišta u prilozima odluke iz prethodnog člana granica između dvije zone povučena sredinom ulice, smatra se da je zemljište s obje strane ulice i građevine s oznakom te ulice pripadaju onoj zoni u čijem je opisu ta ulica prije navedena, ako u samom opisu nije drugačije određeno.
Ako se prema opisu u grafičkom prikazu zona građevinskog zemljišta ne može sa sigurnošću utvrditi kojoj zoni pripada građevinsko zemljište na granici zona, smatra se da pripada onoj zoni za koju se prema odredbama ove Odluke plaćaju manje naknade.
IV - NAKNADA
Član 19.
Naknada iz osnova pogodnosti gradskog građevinskog zemljišta, naknada za uređenje gradskog građevinskog zemljišta i naknada za korištenje gradskog građevinskog zemljišta plaća se na korisnu površinu stambenog, proizvodnog i poslovnog prostora izraženu u m2, ako Zakonom i ovom Odlukom nije drugačije određeno za pojedine oblike naknade i za pojedine vrste građevina ili za pojedina fizička i pravna lica. Stambenim prostorom u smislu ove odluke, smatra se svaki prostor koji ne spada u proizvodni i poslovni prostor.
Član 20.
Korisnom površinom građevine, u smislu ove odluke, smatra se zbir podnih površina zatvorenog prostora po svim etažama bez obzira na svijetlu visinu prostora.
Izuzetno od odredbe prethodnog stava, u korisnu površinu stambenog prostora u stambenoj zgradi sa dva ili više etažnih vlasnika stanova ne ulaze podne površine zajedničkih prostorija.
Član 21.
Bez obzira na odredbe prethodnog člana:
- -kao korisna površina građevina diplomatskih i konzular- nih predstavništava i vojnih organizacija, koji ne stave na uvid ovjerene glavne projekte svojih građevina, smatra se površina koja se dobije množenjem površine građevinske parcele građevine s 0,6 kao minimalni koeficijent izgrađenosti,
- -kao korisna površina otvorenih skladišta, asfaltnih i betonskih baza, benzinskih stanica, pilana, kamenoloma, bazena za kupanje, hangara s nastrešnicama, igrališta i stadiona, smatra se površina koja se dobije množenjem građevinske parcele s 0,4 kao minimalnim koeficijentom izgrađenosti.
Član 22.
Naknada iz osnova pogodnosti gradskog građevinskog zemljišta, naknada za uređenje gradskog građevinskog zemljišta i naknada za korištenje gradskog građevinskog zemljišta plaća se i za ostalo građevinsko zemljište, prema osnovama i mjerilima na način i u rokovima propisanim Zakonom i ovom Odlukom.
a) Naknada iz osnova pogodnosti gradskog građevinskog zemljišta
Član 23.
Početnu visinu naknade iz osnove pogodnosti gradskog građevinskog zemljišta po m2 korisne površine građevine, utvrduje Općinsko vijeće na prijedlog Vlade Kantona za svaku godinu po zonama građevinskog zemljišta prema propisanom procentu od prosječne konačne građevinske cijene iz prethodne godine na području Kantona.
Tako utvrđena početna visina ove naknade za jednu godinu, uz Zakonom propisanu valorizaciju, primjenjuje se do utvrđivanja njene početne visine za narednu godinu.
Član 24.
Ako se gradi nova građevina umjesto građevine izgrađene sa odobrenjem za građenje, koja je porušena ili će biti porušena, iznos rente za novu građevinu umanjuje se za iznos rente koji bi bio utvrđen za porušenu građevinu, uzimajući u obzir razlike u korisnoj površini građevine, namjeni građevine i pojedinih dijelova, te eventualnoj zoni u kojoj se objekat nalazi.
Član 25.
Ako se mijenja namjena postojećeg objekta ili pojedinog dijela objekta, u namjenu za koju je propisana veća renta, iznos rente utvrđuje se kao pozitivna razlika između rente koja bi bila utvrđena za raniju namjenu i rente utvrđene za novu namjenu, uzimajući u obzir i eventualne promjene u korisnoj površini građevine, zoni i drugim elementima relevantnim za utvrđivanje rente, pod uslovom da je regulisanje plaćanja naknade za taj objekat ili njegov dio izvršeno poslije 25. 05. 2000. godine, kao dana stupanja na snagu Odluke o umanjenju osnovice za određivanje naknade za dodijeljeno gradsko građevinsko zemljište na korištenje i naknade za uređenje gradskog građevinskog zemljišta ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 11/00).
Član 26.
Za gradsko građevinsko zemljište namijenjeno za izgradnju javnih infrastrukturnih objekata, uređaja i instalacija, renta se ne plaća.
b) Naknada za uređenje gradskog građevinskog zemljišta
Član 27.
Visina naknade za uređenje gradskog građevinskog zemljišta po m2 korisne površine građevine na lokalitetu koji je, bez sredstava investitora građevine uređen ili će se urediti prema urbanističko-tehničkim uslovima za izgradnju građevine do izdavanja upotrebne dozvole za građevinu i za čije uređenje postoje podaci o ukupnim stvarnim ili procijenjenim troškovima uređenja građevinskog zemljišta, utvrđuje se dijeljenjem ukupnih stvarnih ili procijenjenih troškova uređenja sa ukupnom površinom građevina za čiju je izgradnju lokalitet uređen ili će se urediti.
Ako je ovako utvrđena visina naknade manja od bazne cijene zone građevinskog zemljišta u kojoj se građevina nalazi, utvrdiće se u visini bazne cijene te zone.
Član 28.
Ako se shodno članu 27. ne može odrediti visina naknade za uređenje gradskog građevinskog zemljišta na uređenom ili djelimično uređenom lokalitetu za koji nije donesen provedbeni plan, a ne postoje podaci o visini uloženih sredstava u njegovo uređenje, visina te naknade određuje se na osnovu bazne cijene.
Utvrđivanje visine naknade za uređenje gradskog građevinskog zemljišta po m2 korisne površine građevine, vrši se umanjenjem bazne cijene za visinu učešća vrijednosti radova uređenja u baznoj cijeni koji nisu izvedeni.
Investitor građevine za koju je utvrđena obaveza plaćanja naknade za uređenja gradskog građevinskog zemljišta po odredbama ovog plana dužan je izvršiti uređenje o svom trošku.
Baznu cijenu utvrduje Općinsko vijeće na prijedlog Vlade Kantona svake godine u skladu sa visinom prosječnih ukupnih troškova uređenja građevinskog zemljišta, te godine na području Kantona, a najkasnije do 31. marta tekuće godine.
Član 29.
Ako se bazna cijena troškova uređenja gradskog građevinskog zemljišta uzme kao bazni faktor 1,000.000 učešće pojedinih troškova uređenja u baznoj cijeni iznosi:
c-1) Troškovi pripremanja gradskog građevinskog zemljišta
|
1. |
Naknada za pretvaranje poljoprivrednog u građevinsko zemljište |
|
|
2. |
Troškovi pribavljanja zemljišta u društvenoj svojini i zemljišno-knjižni prijepis |
|
|
3. |
Geodetski planovi |
|
|
4. |
Geodetska i druga ispitivanja zemljišta |
|
|
5. |
Prostorno-izvedbeni planovi |
|
|
6. |
Lokacija parcelacija |
|
|
7. |
Projekti komunalnih građevinskih instalacija |
|
|
8. |
Rušenje objekata |
|
|
9. |
Sanacija zemljišta |
|
|
10. |
Izmještanje komunalnih gradevinskih instalacija |
|
|
11. |
Naknada za usjeve i nasade |
|
|
12. |
Naknada za objekte i preseljenje |
|
|
13. |
Zamjenski stanovi |
|
|
14. |
Održavanje praznih stanova |
|
|
15. |
Ostali troškovi u pripremi zemljišta |
|
|
16. |
Operativna koordinacija za pripremanje zemljišta |
|
|
SVEUKUPNO A: |
c-2) Troškovi opremanja gradskog građevinskog zemljišta:
|
17. |
Makadamski put |
0.03504 |
|||
|
18. |
Asfaltni put |
0,06780 |
|||
|
19. |
Asfaltni put sa pločnikom |
0,10328 |
|||
|
20. |
Parkiralište |
0,04868 |
|||
|
21. |
Javna rasvjeta |
0,03295 |
|||
|
22. |
Hortikulturno uređenje |
0,02055 |
|||
|
23. |
Kišna kanalizacija |
0,05119 |
|||
|
24. |
Vodovodna mreža |
0,03993 |
|||
|
25. |
Fakalna kanalizacija |
0,049975 |
|||
|
26. |
Gasna mreža |
0,03253 |
|||
|
27. |
Toplovodna mreža |
0,07274 |
|||
|
28. |
Električna mreža |
0,03655 |
|||
|
29. |
Telefonska mreža |
0,02359 |
|||
|
30. |
Operativna koordinacija |
||||
|
SVEUKUPNO B: 0,6600 |
|||||
|
UKUPNO A+B 1,0000 |
Ako su pojedine vrste troškova uređenja gradskog građevinskog zemljišta poznate obračunat će se u tom iznosu bez obzira na njihovo učešće u baznoj cijeni, a nepoznate vrste troškova, računat će se prema svom učešću u baznoj cijeni, a vrste uređenja koje treba izvesti obračunat se prema stvarnim troškovima.
Član 30.
Kada se naknada za uređenje zemljišta određuje na osnovu bazne cijene, u nju mogu ući samo one vrste troškova uređenja koje koriste investitorovoj građevini.
Član 31.
Investitorima objekata izgrađenih do 06. 04. 1992. godine, bez odobrenja za građenje, koji su podnijeli zahtjev za legalizaciju građevina u skladu sa Uputstvom o uvjetima i načinu legalizacije objekata individualne stambene izgradnje građenih bez odobrenja za građenje izdatog od strane nadležnog organa uprave do 31. 12. 1999. godine, koji su oslobođeni plaćanja naknade za troškove uređenja građevinskog zemljišta po osnovu Zakona o dopunskim pravima boraca Kantona Sarajevo, priznaje se na ime ulaganja u izgrađenu infrastrukturu iznos od 80%, od ukupno obračunate naknade.
Član 32.
Skupština Kantona, odnosno Općinsko vijeće posebnom odlukom će utvrditi kriterije za umanjenje naknade vodeći posebno računa da na konkursu nije ponuđena početna cijena, odnosno da se izgradnja vrši po osnovu prava prvenstva, o značaju investicije sa stanovišta obezbjeđivanja novih radnih mjesta, visine ulaganja, uvođenja savremenih tehnologija i mogućnostima finansijskog učešća Kantona, odnosno Općine u posticanju određenih investicija i dr.
Odluku o umanjenju naknade za uređenje gradskog građevinskog zemljišta donosi Skupština Kantona na prijedlog Vlade kantona, a Odluku o umanjenju naknade za izgradnju objekata od značaja za razvoj Općine, donosi Općinsko vijeće na prijedlog općinskog načelnika.
d) Naknada za korištenje gradskog građevinskog zemljišta
Član 33.
Naknada za korištenje gradskog građevinskog zemljišta plaća se i za objekte izgrađene bez odobrenja za građenje i objekte privremenog karaktera do njihovog uklanjanja.
Obaveza plaćanja naknade za korištenje građevinskog zemljišta počinje teći od 01. 01. 2005. godine.
Plaćanje naknade se vrši mjesečno ili tromjesečno, kako je već utvrđeno rješenjem putem popunjenih uplatnica koje se dostavljaju obvezniku plaćanja naknade za šest mjeseci unaprijed.
V - RASPOREĐIVANJE I USMJERAVANJE SREDSTAVA
Član 34.
Naknada iz osnova pogodnosti gradskog građevinskog zemljišta za građevine za koje urbanističke saglasnosti izdaje kantonalni organ nadležan za poslove prostornog uređenja pripada Kantonu i 40% naknade iz osnova pogodnosti, koju utvrđuje Općina.
Sredstva naknade za dodijeljeno zemljište na korištenje u državnoj svojini na kojima ne postoji privremeno pravo korištenja, su sredstva Općine koja će se koristiti za nabavku zemljišta.
Naknada za korištenje gradskog građevinskog zemljišta pripada Kantonu.
Sredstva naplaćene naknade za uređenje gradskog građevinskog zemljišta u dijelu koji prelazi početni iznos te naknade iskazan u konkursu za dodjelu gradskog građevinskog zemljišta na korištenje i naknada za uređenje gradskog građevinskog zemljišta obračunate na osnovu bazne cijene, pripadaju Kantonu ukoliko urbanističku saglasnost izdaje Kanton, odnosno Općini, ukoliko urbanističku saglasnost izdaje Općina.
Sredstva naplaćene naknade Kanton usmjerava programom uređenja građevinskog zemljišta kojeg donosi Skupština Kantona uz prethodno pribavljenu saglasnost Općine i to za:
- -izradu prostorno-planske dokumentacije,
- -prethodno uređenje građevinskog zemljišta za izgradnju značajnijih objekata od interesa za više općina (Kantona),
- -izgradnju primarne komunalne infrastrukture,
- -rješavanje imovinsko-pravnih odnosa u vodozaštitnoj zoni,
- -ostale namjene predviđene Zakonom.
Član 35.
Sredstva naknada koja pripadaju Općini, usmjeravaju se Programom uređenja građevinskog zemljišta kojeg donosi Općinsko vijeće.
VI - POVJERAVANJE UREĐENJA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA
Član 36.
Poslovi uređenja gradskog građevinskog zemljišta, osim onih koje je po Zakonu i ovoj Odluci može da obavlja samo Općina, povjeravaju se Fondu za uređenje građevinskog zemljišta Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Fond).
Član 37.
Ovlašćuje se Fond za uređenje građevinskog zemljišta Kantona Sarajevo da u ime Općine vrši uređenje građevinskog zemljišta u skladu sa Općinskim programom, u skladu sa dinamikom koju utvrđuje Općinsko vijeće.
Odnosi između Općine i Fonda urediće se ugovorom, nakon obrazovanja Fonda.
Član 38.
Ovlašćuje se Fond da donosi rješenja o određivanju naknade za korištenje gradskog građevinskog zemljišta i vrši naplatu naknade utvrđene tim rješenjem, kao i druge poslove vezane za utvrđivanje i naplatu naknade.
Član 39.
U izvršavanju povjerenih poslova, Fond će sve račune o plaćanju i preuzimanju obaveza plaćanja prema trećim licima podnijeti na uvid i izvršenje finansijskoj službi Općine.
Za neizvršenje preuzetih obaveza prema trećim licima u okviru povjerenih poslova Fond ne snosi odgovornost, osim ako je neizvršenje tih obaveza posljedica nestručnog rada Fonda ili krivičnog djela uposlenika Fonda.
Član 40.
Ako pitanje finansiranja Fonda za obavljanje povjerenih poslova uređenja građevinskog zemljišta ne bude riješeno na drugačiji način, Općina će s Fondom to pitanje regulisati ugovorom.
VII - OSTALO GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE
Član 41.
Ostalo građevinsko zemljište je izgrađeno i neizgrađeno zemljište namijenjeno za izgradnju objekata, a koje se nalazi van gradskog građevinskog zemljišta Općine i koje je planirano prostornim odnosno urbanističkim planom.
Član 42.
Ostalo građevinsko zemljište obuhvata građevinsko zemljište u državnoj svojini i građevinsko zemljište u privatnoj svojini, za koje program uređenja donosi Općinsko vijeće.
Član 43.
Odredbe ove odluke koje se odnose na gradsko građevinsko zemljište primjenjuju se i na ostalo građevinsko zemljište.
Član 44.
Granice ostalog građevinskog zemljišta opisane su u Odluci o prostornom uređenju Skupštine Opštine Hadžići (Međuopštinski službeni glasnik", br. 14/77, 23/81, 8/83, 29/84, 15/85, 23/86, 13/89 i 9/90), a prostornu cjelinu čine slijedeća urbana područja:
- 2.Pazarić
- 3.Tarčin
- 4.Bare
- 5.Beganovi
- 6.Breza
- 7.Budmolići
- 8.Buturovići kod Osenika
- 9.Buturovići kod Drozgometve
- 10.Crepljani
- 11.Deovići
- 12.Do
- 13.Doljani
- 14.Donja Raštelica
- 15.Dragovići
- 16.Drozgometva
- 17.Duranovići- Duranovići koje obuhvata (Češće, Budmolići i Osredak)
- 18.Dub
- 19.Ferhatlije
- 20.Gornja Bioča koja obuhvata i Mehinu Luku
- 21.Gornja Raštelica
- 22.Gornji Zovik
- 23.Gradac
- 24.Grivići
- 25.Japalaci koji obuhvataju Čičke i Donju Bioču
- 26.Jeleč
- 27.Kasatići
- 28.Kazina Bara
- 29.Korča
- 30.Košćan
- 31.Lihovci
- 32.Lokve
- 33.Luke koje obuhvataju Korjen i Sivice
- 34.Ljubovčići
- 35.Medvjedice koje obuhvataju i Suhodol
- 36.Miševići
- 37.Mokrine
- 38.Osenik
- 39.Orahovica
- 40.Ramići koji obuhvataju i Grude
- 41.Resnik koji obuhvata i Trnčiće
- 42.Sejdanovići
- 43.Smucka
- 44.Trzanj
- 45.Urduk
- 46.Ušivak
- 47.Vrančići
- 48.Vrbanja
- 49.Vukovići i Đanići.
Član 45.
Ostalo građevinsko zemljište čini IV, V i VI zonu.
IV ZONA - HADŽIĆI
Granica počinje od tromeđe k.č. 1425, rijeke Zujevine i ulice Hadželi i nastavlja nizvodno rijekom Zujevinom do željezničkog mosta gdje dalje nastavlja željezničkom prugom, a onda skreće desno do tromeđe k.č. 1124/3, 1125/10 i puta za Drozgometvu, a onda nastavlja sjeverno do tromeđe k.č. 703, 707 i 706, te ravno ide do tromeđe k.č. 1775, 707/1 i 706, a onda skreće jugoistočno i ide lokalnim putem kroz naselje Kućice gdje siječe pomenuti put oko tromeđe k.č. 748, 753, i pomenutog puta, a onda skreće sjeveroistočno i ide lokalnim putem k.č. 666, do tromeđe k.č. 652, 660 i 659, a onda nastavlja sjeverno gdje se dio puta lomi do tromeđe k.č. 649/2, 650/2 i k.č. 852/2, a onda skreće južno gdje se dva puta lomi i dolazi do tromeđe k.č. 854, 852/2 i 852/3, a onda ide sjeverno do tromeđe k.č. 858, 869, 852/3, gdje se dva puta lomi pod uglom od 900 i dolazi do tromeđe k.č. 893, 218 i 163, te nastavlja dalje lomeći se dva puta pod uglom od 900 gdje dolazi do magistralnog puta M-17, siječe isti i dolazi do rijeke Zujevine, te nastavlja nizvodno rijekom do k.č. 140/2, a onda kreće desno i nastavlja lokalnim putem kroz Donje Hadžiće i onda skreće desno do željezničke pruge gdje ide željezničkom prugom prema centru Hadžića do granice sa k.č. 65 i nastavlja putem za Sutice do tromeđe pomenutog puta i k.č. 81 i 80, a onda nastavlja lomeći se dva puta jugozapadno do tromeđe k.č. 168/1, 162/1 i 167, a onda se takođe dva puta lomi i nastavlja jugozapadno do tromeđe k.č. 181, 182/1 i 218, a onda skreće južno do tromeđe k.č. 249, 250 i lokalnog puta označenog k.č. 1385, te nastavlja pomenutim putem do tromeđe pomenutog puta i k.č. 431 i 719, a onda skreće zapadno lomeći se više puta do tromeđe k.č. 742, 753 i 787/1, a onda nastavlja u istom smjeru lokalnim putem k.č. 1092 do tromeđe k.č. 1116/1 i 1117 i pomenutog puta, a onda skreće južno kroz naselje 1026, 1029, 1026, a onda nastavlja lokalnim putem k.č. 1313 zapadno do k.č. 1314, gdje skreće sjeverno i ide lokalnim putem, a onda u poluluku nastavlja lokalnim putem k.č. 1783 do tromeđe pomenutog puta i k.č. 1686, k.č. 1687, te nastavlja sjeverno lomeći se vise puta do tromeđe k.č. 1740, 1733 i 1732, a onda nastavlja putem k.č. 1782, do tromeđe k.č. 1746, 1748/1 i pomenutog puta, te nastavlja dalje željezničkom prugom do početne tačke.
U centralnom jezgru IV zone je III zona odnosno gradsko građevinsko zemljište.
V ZONA - HADŽIĆI
Granica počinje od tromeđe k.č. 1295, 1297, 1294 i nastavlja sjeverno do tromeđe k.č. 1209 i k.č. 1167, gdje skreće sjeverozapadno, gdje se dva puta lomi i dolazi do k.č. 1175, gdje skreće pod uglom od 900 i dolazi do puta za Drozgometvu i nastavlja pomenutim putem do granice k.č. 613/1 i ograde JP TRZ, a potom nastavlja ogradom JP TRZ granice sa k.č. 708/2 i nastavlja do tromeđe k.č. 540 i 536 i skreće zapadno gdje se lomi dva puta i dolazi do tromeđe k.č. 548, 538 i 539/1, a onda nastavlja sjeverno lomeći se više puta i dolazi do tromeđe k.č. 446/1, 515/2 i 515/1, gdje pod uglom od 900 skreće jugoistočno i dolazi do tromeđe 715, 475 i 468, gdje skreće južno do granice k.č. 421, 714 i nastavlja istočno do tromeđe k.č. 530, 531 i 513/1, onda u više polulukova nastavlja sjeveroistočno do tromeđe k.č. 319, 312 i 322, a onda pod uglom od 900 skreće prema tromeđi k.č. 314, 313 i 329, a onda se dva puta lomi do tromeđe 343, 252 i 344/1, a onda ide lokalnim putem, k.č. 252, te lokalnim putem k.č. 1772, gdje dolazi do k.č. 259, gdje sjeverno skreće lomeći se vise puta, gdje dolazi do Garovačkog potoka i nastavlja uzvodno pomenutim potokom i dolazi do k.č. 36, gdje se dva puta lomi pod uglom od 900 i nastavlja jugoistočno do tromeđe k.č. 58, 57, te nastavlja sjeveroistočno i ulazi u k.o. Binježevo, te nastavlja do granice k.č. 872 i nastavlja istim smjerom lomeći se više puta do naselja Miševići gdje izlazi na lokalni put 2676, presijeca isti i dolazi do tromeđe pomenutog puta i k.č. 2042 i 2010, te nastavlja do tromeđe k.č. 1945, 1946 i 2043/1, a onda se lomi pod uglom od 900 i ide istočno do tromeđe k.č. 1941, 1937 i 1936, a onda skreće sjeverno do tromeđe k.č. 1906, 1936 i 1900/2, a onda se dva puta lomi i dolazi do tromeđe k.č. 1892, 44 i 43, a onda ide sjeverno do tromeđe 1892, 1888 i 44, a onda skreće istočno do tromeđe 1809/5, 1810 i ide granicom k.č. 1826 i dolazi do k.č. 1, te nastavlja sjeverno do granice sa lokalnim putem k.č. 1182/1, a onda ide južno pomenutim putem do k.č. 16, gdje skreće istočno do tromeđe k.č. 42, 43 i 44 gdje se više puta lomi i nastavlja istočno do tromeđe 96, 95 i 76, a onda skreće jugoistočno do granice k.č. 146/1, 144, a onda nastavlja sjeveroistočno granicom sa Općinom Ilidža do k.č. 213, a onda skreće jugoistočno, takođe granicom sa Općinom Ilidža do k.č. 284, a onda skreće jugozapadno lomeći se vise puta takode granicom sa Općinom Ilidža gdje dolazi do k.č. 298/2, a onda nastavlja uzvodno rijekom Zujevinom do k.č. 1181, gdje blago skreće prema jugozapadu do tromeđe 1169, 1166/2, 1168, 1169 i 1169, a onda se lomi pod uglom od 900, te nastavlja u pravcu zapada lomeći se više puta do tromeđe 994, 983 i k.č. 1182, a onda se lomi i ide južno do tromeđe 934/2, 932 i 931, a onda se više puta lomi i nastavlja južno do tromeđe k.č. 912, 913 i željezničke pruge, te željezničkom prugom južno produžava prema centru Hadžića do tromeđe k.č. 308, 309 i željezničke pruge gdje skreće i prema tromeđi k.č. 483/9, 503 i 483 i nastavlja južno do granice k.č. 516 i 486, a onda nastavlja lokalnim putem k.č. 516, te produžava dalje lokalnim putem istočno označenim k.č. 517, gdje kod granice k.č. 300/2, gdje naglo skreće u pravcu juga, a onda se lomi i nastavlja lokalnim putem k.č. 519 u pravcu zapada, a onda se lomi i ide u pravcu juga lokalnim putem k.č. 520, a onda se vise puta lomi gdje dolazi do tromeđe k.č. 248, 246, a onda se lomi u pravcu juga do tromeđe k.č. 226, k.o. Donji Hadžići 533 i k.o. Žunovnica, te nastavlja u pravcu juga do tromeđe parcela 544 i 545, gdje ide granicom parcela 545 zapadno do tromeđe parcela 545, 579/1, gdje skreće pod pravim uglom u pravcu juga do parcele puta k.č. 638 i siječe put k.č. 640, te parcelu 657, dalje put za Igman nastavlja jugozapadno granicama parcela 674, 668, 664, 665, 828, 833/2, 850, gdje skreće pod pravim uglom na tromeđi parcela 850 i 851/2 i nastavlja zapadno do tromeđe parcele 967/1, 891/2 i nastavlja granicama parcela 922, 925/1, 925/2, 908, 909, 899, 901, 902, presijeca put za Kasatiće i nastavlja granicom parcela 1271, 1272, 1273, 1278/1, 1278/2, 1278/3 i 1281, 1285, k.o. Žunovnica, te nastavlja starim putem za Kasatiće sjeverno, k.č. 1646, k.o. Hadžići, te putem k.č. 1613 zapadno te granicom parcela 1657, 1650/1, 1658, 1663, 1665, 1672, te putem 1783 skreće sjeverno granicom k.č. 1683 do parcele 1750, gdje skreće zapadno do parcele 1767, gdje nastavlja željezničkom prugom, presijeca željezničku prugu i magistralni put, rijeku Zujevinu i obilazi k.č. 1382 do k.č. 1378 i nastavlja putem k.č. 1379, sjeverno do k.č. 1297, gdje dolazi do početka.
V ZONA - PAZARIĆ
Granica počinje od tromeđe 949, 950 i 948/1, gdje ide jugoistočno i lomi se pod uglom od 900 i nastavlja u poluluku sjeverno do tromeđe k.č. 954, 1675, 959, onda skreće istočno do tromeđe k.č. 1081, 1465 i 1082, a onda skreće sjeveroistočno do tromeđe k.č. 1465, 1075, gdje se onda četiri puta lomi pod uglom od 900, a onda nastavlja u poluluku do tromeđe k.č. 1472, 1476, 1477/2, a onda se tri puta lomi pod uglom od 900 i ide do granice k.č. 1513 i 1512, gdje nastavlja dalje lomeći se tri puta pod uglom od 900 do tromeđe k.č. 1515/2, 1518, 1515/1, a onda nastavlja jugoistočno do tromeđe k.č. 1539, 1538, lokalnog puta, a onda se dva puta lomi pod uglom od 900 i nastavlja sjeverno do tromeđe k.č. 1542, 1544 i 1543, gdje nastavlja u blagom poluluku gdje se dva puta lomi i nastavlja dalje jugoistočno do granica parcele k.č. 1571 i 1592, a onda se lomi i ide južno do tromeđe k.č. 1594, 1599 i zeljeznicke pruge gdje nastavlja željezničkom prugom, a onda se lomi pod uglom od 900 siječe željezničku prugu i južno ide do tromeđe k.č. 1614, 1609 i 1619, a onda se lomi i ide do tromeđe 1671, 1619 i 1614, a onda se više puta lomi i prelazi magistralni put M-17 i nastavlja pomenutim putem, a onda u poluluku skreće prema sjeveru do tromeđe k.č. 1247, 1229 i 1193, a onda nastavlja jugozapadno do tromeđe k.č. 1195/2 i 1229, a onda se dva puta lomi pod uglom od 900 do tromeđe k.č. 1206, 1205/1 i 1214 i nastavlja sjeverozapadno do tromeđe k.č. 375, 376 i 368, gdje se dva puta lomi i nastavlja u poluluku do tromeđe k.č. 366, 419/3 i 365/1, a onda skreće prema jugu do tromeđe k.č. 421/1, 365/2 i 359, te nastavlja prema zapadu do granice parcele k.č. 435 i lokalnog puta gdje naglo pod uglom od 900 skreće prema sjeveru i ide do granice k.č. 460 i 459, a onda nastavlja putem k.č. 1872 i 1669, do granice sa k.č. 99, a onda skreće sjeverno do tromeđe k.č. 93, 92/1 i 91, a onda se više puta lomi i skreće prema jugu do tromeđe k.č. 114, 122 i 111, a onda ponovo skreće prema sjeveru do tromeđe k.č. 77, 185 i lokalnog puta gdje siječe pomenuti put i nastavlja dalje sjeveroistočno do tromeđe k.č. 73/5, 79 i 86, a onda nastavlja jugoistočno do tromeđe k.č. 97, 155 i 84 i onda ide dalje prema sjeveru do tromeđe k.č. 95, 98 i 113, a onda se više puta lomi idući istočno do početne tačke.
V ZONA - TARČIN
Granica počinje na mjestu gdje se sijeku put Kreševo - Tarčin i željeznička pruga Mostar -Sarajevo i ide ravno željezničkom prugom do tromeđe k.č. 92, 164 i željezničkepruge, a onda se dva puta lomi pod uglom od 900 i ide u blagom poluluku jugoistočno gdje se sječe k.č. 125, gdje se blago lomi ide do tromeđe k.č. 127 i 656, gdje se lomi pod uglom od 900 i nastavlja dalje do tromeđe k.č. 134/2 i 656, gdje se takođe lomi pod uglom od 900 i ide do tromeđe k.č. 135 i 136/6, a onda se dva puta lomi i nastavlja do tromeđe k.č. 136/6, 137, a onda ide ravno do k.č. 138, gdje se lomi pod uglom od 900 i ide do tromeđe k.č. 139 i 141, gdje nastavlja dalje u blagom poluluku do tromeđe k.č. 258, 38 i 633/2, a onda se dva puta lomi i ide dalje do tromeđe k.č. 641, 34 i 648, a onda ravno do tromeđe k.č. 19, 21 i puta Tarčin - Gornja Bioča, a onda ide ravno pomenutim putem, gdje pod uglom od 900 skreće jugozapadno i ide ravno do tromeđe k.č. 117, 3 i rijeke Korča, gdje nastavlja uzvodno rijekom Korča, a onda skreće južno i ide do k.č. 540, gdje se onda dva puta lomi pod uglom od 900 i ide dalje do k.č. 531, a onda se takođe lomi ide ravno do k.č. 524, gdje se takode dva puta lomi pod uglom od 900 i ide do k.č. 521, gdje se lomi i skreće prema sjeveru i granicom pomenute parcele do granice sa k.č. 475/2, gdje se takođe dva puta lomi pod uglom od 900 i ide dalje do tromeđe k.o. 476/3, 472/1 i k.č. 469, gdje nastavlja dalje do tromeđe k.č. 469, 468 i puta Mostar -Sarajevo, gdje skreće prema jugu, a onda siječe pomenuti put i nastavlja do tromeđe 461, 464/2, gdje skreće prema Sarajevu do tromeđe k.č. 348/3 i 347/1, a onda se lomi pod uglom od 900 gdje prelazi rijeku Kolašnicu i ide do k.č. 1, a onda skreće istočno i ide do granice k.č. i puta Tarčin - Kreševo, gdje skreće sjeveroistočno i ide ravno do početne tačke.
VI ZONA su urbana područja koja su navedena u članu 55. ove odluke osim područja navedenih u tač. 1, 2 i 3, a koja prelaze područje zone ostalog građevinskog zemljišta.
VII - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 46.
Do formiranja Fonda za uređenja građevinskog zemljišta Kantona Sarajevo, poslove uređenja vrši Zavod za izgradnju Kantona Sarajevo.
Član 47.
Stupanjem na snagu ove Odluke prestaju da važe odredbe Odluke o utvrđivanju visine naknade, uslovima i načinu dodjele gradskog građevinskog zemljišta ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 23/97), Odluke o uslovima, načinu i kriterijima dodjele neizgrađenog gradskog građevinskog zemljišta ("Služ- bene novine Kantona Sarajevo", broj 23/02), Odluke o utvrđivanju prava prvenstva dodjele građevinskog zemljišta za objekte koji mijenjaju status iz privremenog u stalni karakter ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 5/03).
Član 48.
Ova odluka stupa na snagu danom objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".
Broj 01-23.1-3102/04
14. jula 2004. godine
Hadžići
Predsjedavajući
Općinskog vijeća
Osman Šehić, s. r.