Aktio

SKUPŠTINA KANTONA SARAJEVO

Bilans energetskih potreba Kantona Sarajevo za 2004. godinu

Na osnovu člana 18. stav 1. tačka m) Ustava Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00 i 4/01), Skupština Kantona Sarajevo na sjednici od 2.9. 2004.godine, donijela je

BILANS ENERGETSKIH POTREBA
KANTONA SARAJEVO ZA 2004. GODINU

UVOD

Bilans energetskih potreba Kantona Sarajevo za 2004. godinu (u daljem tekstu: Bilans) je dokument koji ima za cilj da definiše neophodne elemente i pokazatelje energetskih potreba Kantona Sarajevo za 2004. godinu, procjenom potreba potrošača za električnom energijom, prirodnim gasom, čvrstim gorivima i naftnim derivatima na osnovu dosadašnjih pokazatelja i trendova potrošnje, uz uporedni prikaz ostvarene potrošnje/plasmana u 2003. godini. Takođe, dati su uočeni trendovi u kretanju potrošnje el. energije i energenata u pojedinim oblastima, od 1998. godine do danas, te naznačena pitanja sigurnosti snabdijevanja i potrebe donošenja odgovarajuće zakonske regulative za oblast energetike.

Bilans je rađen na osnovu izvještaja i planova javnih i drugih preduzeća koja su vodeći distributeri pojedinih vrsta energije i energenata (JP "Elektroprivreda BiH" i "Elektrodistribucija" Sarajevo, KJKP "Sarajevogas", KJKP "Toplane-Sarajevo", "Ogrevtrans" d.d. Sarajevo, uvoznici i distributeri naftnih derivata), iskazanih potreba energetski značajnih potrošača, statističkih podataka Federalnog zavoda za statistiku i Zavoda za informatiku i statistiku Kantona Sarajevo, izvještaja Porezne uprave - Kantonalni ured Sarajevo, te analiza i procjena Ministarstva privrede - Sektor za industriju i energetiku.

Veliku poteškoću u izradi bilansa je predstavljala činjenica da distributeri nafte i naftnih derivata nerado ustupaju podatke o distribuciji ove vrste energenta (ne postoji zakonska obaveza), a dodatna otežavajuća okolnost je da od 31.07.2003. godine službena lica Porezne uprave Kantona Sarajevo više nisu obavezna da prisustvuju prijemu nafte i naftnih derivata na benzinskim pumpama.

U 2003. godini potrošačima u Kantonu je isporučeno:

  • -
    1.026,3/933,5 GWh bruto/neto električne energije;
  • -
    130,38 miliona Sm3 prirodnog gasa (133,26 mil.Sm3 sa gubicima);
  • -
    4.304 tona uglja i 36.274 m3 ogrijevnog drveta;
  • -
    109,35 miliona litara naftnih derivata.

Bilansom se planira da su u 2004. godini potrebe potrošača na teritoriji Kantona Sarajevo za električnom energijom i ostalim energentima, kako slijedi.

  • -
    El. energija - bruto distributivna potroš. 1.058,6 GWh, odnosno 965,0 GWh neto;
  • -
    Prirodni gas - 123,91 miliona Sm3 (sa gubicima 126,56 milion Sm3);
  • -
    Čvrsta goriva - 5.000 tona uglja i 37.500 m3 ogrijevnog drveta;
  • -
    Naftni derivati - 115 miliona litara.

1. ELEKTRIČNA ENERGIJA

Enormno velike ratne štete na elektrodistributivnom sistemu u Kantonu Sarajevo (po procjenama oko 190 miliona KM) su do danas uglavnom sanirane, obnovljen je veliki dio distributivnog sistema (zahvaljujući kreditnim, donatorskim i vlastitim sredstvima) i obezbjeđeno je kvalitetno napajanje električnom energijom najvećeg broja potrošača na području Kantona. U 2003. godini izgrađeno je ili rekonstruisano preko 73 objekta elektroenergetskog sistema (dalekovodi, kablovi ili priključci 10(20) kV, niskonaponska vazdušna i kablovska 0,4 kV mreža, transformatorske stanice kablovske ili stubne) na području svih općina Kantona, dok se u 2004. godini planiraju izvesti radovi na oko 65 objekata (ugradnja 80 kom. indikatora kvara u kablovskim TS, sanacija 10 km magistralnih vodova, zamjena SF-6 blokova u 10 postojećih TS, rekonstrukcija 10 TS 10(20)/0,4 kV, izgradnja 11 km niskonaponske mreže, i slično).

Maksimalno vršno opterećenje je registrovano u januaru 2003. godine i iznosilo je 218,6 MW.

Pregled ostvarene potrošnje električne energije u 2003. godini, po naponskim nivoima i vrsti potrošača, sa uporednim pokazateljima u odnosu na plan, dat je u tabeli 1.

Tabela 1.

Pregled planirane i ostvarene potrošnje električne energije u
Kantonu 2003. godine

Iz navedenih pokazatelja se vidi da je u prošloj godini ostvarena distributivna bruto potrošnja od 1.026.255,049 MWh (5,26 % više od plana), neto distributivna potrošnja od 933.530,744 MWh (4,71 % više od plana), te gubici na mreži distribucije od 92.724,305 MWh ili 9,03 % distributivne potrošnje (nešto veći od planiranih). U odnosu na 2002. godinu, ostvaren je porast distributivne bruto potrošnje za 5,20 %, neto od 5,10 %, uz povećanje distributivnih gubitaka u procentualnom iznosu od 1,20 %. U 2003. godini je ostvarena približno ista distributivna bruto potrošnja (29,28 %) u kantonima Sarajevo i Tuzla (zajedno sa distriktom Brčko) i najviša je od potrošnje svih distribucija u Federaciji BiH iz sastava JP EP BiH. U odnosu na bruto potrošnju iz 1990. godine, dostignut je procenat od 76,82%, i za očekivati je dalji rast istoga.

Uzimajući u obzir trend porasta potrošnje ostvaren u prethodnim godinama, te procjenu potreba i porasta broja potrošača u Kantonu, u 2004. godini se planira:

  • -
    distributivna bruto potrošnja od 1.058.573 MWh, neto 965.000 MWh;
  • -
    gubici na mreži distribucije od 93.601 MWh ili 8,84 % distributivne bruto potrošnje;
  • -
    index distributivne potrošnje u odnosu na 2003. godinu: bruto 1,032, neto 1,034,
  • -
    udio od 14,39 % u distributivnoj bruto potrošnji FBiH koju pokriva JP EP BiH.

U tabeli 2. dat je pregled kretanja distributivne bruto/neto potrošnje u Kantonu Sarajevo u periodu 1998 - 2003. godina sa planom za 2004. godinu, te kao uporedno stanje potrošnja 1990. godine, a na dijagramu 1. grafički prikaz, dok se u tabeli 3. daje plan distributivne potrošnje u 2004. godini po mjesecima, te namjeni i naponskim nivoima.

Trend porasta distributivne bruto/neto potrošnje ostvaren do 1999. godine na dalje se smanjuje, dok se u 2004. godini planira rast bruto/neto distributivne potrošnje za 3,2 % u odnosu na istu ostvarenu u 2003. godini. Što se tiče gubitaka na mreži distribucije, u kantonu Sarajevo su u 2003. godini iznosili 9,04 % od bruto distributivne potrošnje i za 0,11 % su veći u odnosu na 2002. godinu, te je upitna ekonomska opravdanost daljnjeg ulaganja sredstava u distributivni sistem radi snižavanja distributivnih gubitaka.

U elektroenergetski Bilans Elektrodistribucije Sarajevo je uključena planirana proizvodnja od 1.800 MWh u elektrani na biogas na deponiji otpada KJKP "Rad", te 9.280 MWh po osnovu korištenja hidroakumulacije "Bogatići" koja je u elektroenergetskom sistemu drugog entiteta, dok bi se ostatak potrebne električne energije za Kanton Sarajevo preuzeo sa prenosne mreže "Elektroprenosa".

Što se tiče trenda učešća u strukturi distributivne potrošnje, može se konstatovati sljedeće:

  • -
    zajednički udio domaćinstava i distributivnih gubitaka je od prijeratnih nešto manje od 50% bruto distributivne potrošnje porastao u godinama poslije rata na oko 60 % i u posljednje vrijeme ima trend pada (1999. godine 64 %; 2000. godine 61 %, 2001. godine 58,9 %, 2002. godine 58,12 %, 2003. godine 57,28 %; plan za 2004. godinu 56,59 %);
  • -
    pad udjela potrošnje na visokom naponu (10 i 35 kV) u poratnim godinama je posebno izražen (dok je 1990. godine udio VN potrošnje iznosio 33,8 % (410 GWh) neto distributivne potrošnje, 1999. godine oko 19,5% (161,8 GWh), 2000. godine oko 22% (190 GWh), 2001. oko 23,3 % (200,58 GWh), 2002. godine 23,2 % (211 GWh), 2003. godine 24,02 % (224 GWh), dok se u 2004. godini planira na nivou od 24,16 % (233,1 GWh) i posljedica je sporog porasta broja ove vrste potrošača;
  • -
    udio potrošnje domaćinstava u neto distributivnoj potrošnji u postratnom periodu je procentualno veći nego 1990. godine (51,5 % ili 625 GWh): oko 58,3 % (484,4 GWh) 1999. godine; 54,95 % (472,2 GWh) 2001. godine; 51,9 % (479,8 GWh) 2002. godine; dok se za 2003. godinu planira udio od 55 % (490,3 GWh). Prosječna potrošnja po domaćinstvu u Kantonu 2002. godine (3.090 kWh) je nešto niža nego 2001. godine (3.140 kWh) i premašila je prosječnu potrošnju po domaćinstvu iz 1990. godine za cijelo područje koje je pokrivala JP EP BiH (2.819 kWh), a u odnosu na uporedno područje snabdijevanja Elektrodistribucije Sarajevo iznosila je 78% prosječne potrošnje po domaćinstvu 1990. godine (3.974 kWh). U 2003. godini je došlo do neznatnog porasta prosječne potrošnje po domaćinstvu u odnosu na 2002. godinu za 0,52% i iznosila je 3.106 kWh
  • -
    učešće ostale potrošnje (0,4 kV) je u odnosu na 1990. godinu (14,7 % neto potrošnje ili 178 GWh) 1998. i 1999. godine po apsolutnom iznosu bilo približno isto; u 2001. godini je potrošnja kod ove vrste potrošača iznosila 19,7 % neto potrošnje (169,4 GWh); 2002. godine 22 % (178,8 GWh), 2003. godine 20,71 % i praktično je ovaj vid potrošnje premašio predratnu, a u 2004. godini se planira potrošnja od 203,7 GWh ili 21,11 % neto potrošnje;
  • -
    javna rasvjeta je već u 2000. godini dostigla predratnu potrošnju (12,6 GVVh) zahvaljujući provedenim mjerama sanacije i rekonstrukcije, u 2004. godini je planirana potrošnja od 22,69 GVVh, što je više za oko 80 % od predratne potrošnje (12,6 GWh).

Posmatrajući trend kretanja neto potrošnje el. energije u Kantonu, karakteristično je da se njegov visok rast do 1999. godine (preko 10% u odnosu na prethodne godine) na dalje smanjio na manje od 5% godišnje i u buduće će prevashodno zavisiti od porasta industrijske proizvodnje, te broja potrošača u ostalim kategorijama i standarda stanovništva. Značajan problem koji treba pomenuti je vezan za kvalitet isporučene energije i uopšte mogućnost priključenja novih potrošača u pojedinim dijelovima Kantona zbog neplanske, odnosno bespravne izgradnje i nužno ga je rješavati u saradnji Kanton - Općine - "Elektrodistribucija" Sarajevo.

Plan isporuke električne energije potrošačima u Kantonu Sarajevo dat u tabeli 3. sačinjen je pod pretpostavkom da će snabdijevanje ostalim energentima, prije svega prirodnim gasom, biti uredno. U slučaju nestanka prirodnog gasa u zimskom periodu bi došlo do povećanja opterećenja mreže od 30-45 %, što bi zahtijevalo preraspodjelu u prioritetima snabdijevanja. Grijanje na električnu energiju bi podiglo vršno opterećenje za cea 110 MW, odnosno elektrodistributivni sistem Kantona bi mogao maksimalno da isporučuje oko 250 MW, uz ograničenja na pojedinim dijelovima Kantona zavisno od stanja niskonaponske mreže.

2. PRIRODNI GAS

Tokom 2003. godine potrošači u Kantonu su bili uredno snabdjeveni prirodnim gasom, a obzirom na redovne isporuke nije bilo redukcija niti isključenja velikih potrošača koji imaju mogućnost alternativnog korištenja tečnih goriva. Urednost snabdijevanja BiH, a time i Kantona, prirodnim gasom u 2004. godini isključivo zavisi od ishoda pregovora zemalja bivše Jugoslavije i Ruske Federacije o regulisanju međusobnih obaveza, jer se dug od preko 100 miliona US$ Ruskoj Federaciji za isporučeni gas tokom rata ne može riješiti na nivou Kantona. Poduzetim mjerama resornog Ministarstva i Vlade Kantona uspješno je servisirano plaćanje tekuće potrošnje tokom 2003. godine, što će biti nužno činiti i tokom ove godine.

U 2003. godini na području Kantona u procesu održavanja i izgradnje gasnog sistema priključeno je 1.116 novih kupaca, postavljen je 1.081 novi set, izgrađeno 495 priključaka, urađeno je 21.858 m distributivne gasne mreže pritiska 0,1/(0,2), 3/(4) i 8/(14) bara i obavljeno 23.087 različitih intervencija na gasnom sistemu.

U 2004. godini planiraju se radovi na sanaciji 3 glavne mjerno-regulacione stanice (ugradnja kotla u GMRS Hum, ugradnja 2 ljetne linije u GMRS Butila i ugradnja 1 ljetne linije u GMRS Misoča), ugradnja 4 rejonske-regulacione stanice, ugradnja novih prijemno-regulacionih stanica za 7 korisnika i mjernih linija kod 15 korisnika, sanacija i izgradnja gasovoda visokog pritiska 8(14,5) bar u dužini od 2.390 m, izgradnja gasovoda pritiska 3(4) bara dužine 2.000 m, izgradnja distributivnih gasnih mreža (svih profila) u dužini od 20.000 m, izgradnja 500 servisnih priključaka i ugradnja 1.500 mjerno-regulacionih setova.

Potrošači u Kantonu su tokom 2003. godine utrošili oko 130,38 miliona Sm3 prirodnog gasa, odnosno oko 111,44 % od planirane potrošnje i 20,91 % više od ostvarene potrošnje u 2002. godini. U tabeli 4. i dijagramu 2. dat je pregled ostvarene i planirane potrošnje u 2003. godini po mjesecima. Važno je napomenuti da je ostvareni kalkulativni gubitak (sa vlastitom potrošnjom od 117.799 Sm3) iznosio oko 2,14% u odnosu na ukupno isporučene količine gasa.

Posmatrano po godinama u periodu 1998-2002, vidljivo je da se potrošnja, nakon enormne 1996. od 187 miliona Sm3, stabilizira na oko 110-120 miliona Sm3, uz očekivane oscilacije zbog neuobičajeno toplih sezona ili povremenih obustava u isporuci i isključenju velikih potrošača zbog potrošnje iznad planom predviđene, i u 2003. godini se opet povećava na 130,38 miliona Sm3. U 2003. godini je značajnije porasla potrošnja u odnosu na 2002. godinu, a uzrok je pored povećanja broja potrošača prirodnog gasa i niske temperature u januaru, februaru i martu 2003. godine. U tabeli 5. i dijagramu 3. (strana 10) dato je kretanje mjesečne potrošnje u proteklih šest godina.

Za 2004. godinu se planiraju potrebe potrošača u Kantonu Sarajevo od 123.912.000 Sm3 prirodnog gasa ili oko 4,96 % manje od ostvarene potrošnje u 2003. godini, sa strukturom prikazanom u tabeli 6.

Krajem 2003. godine u Kantonu je na gasni sistem bilo priključeno 62.700 domaćinstava, 342 "velika" potrošača, 2.409 "malih" potrošača i KJKP "Toplane Sarajevo" sa 128 mjesta potrošnje.

Interesantno je navesti da značajan broj priključenih potrošača uopšte ne koristi prirodni gas ili ga koriste samo u sezoni grijanja (oko 50% potrošača navedene tri kategorije, pored "Toplana", prestaje koristiti gas ili ga koristi u minimalnim količinama u ljetnom periodu), što pokazuje da i u do sada instaliranim priključcima postoji tehnička rezerva povećanja potrošnje ovog energenta.

Takođe je i kod potrošnje prirodnog gasa, kao i kod električne energije, u postratnom periodu došlo do značajne preraspodjele u strukturi potrošnje. Tako je 1991. godine udio potrošnje domaćinstava u ukupnoj potrošnji iznosio svega 5,5%, da bi 1999. iznosio oko 45 %, 2000.god. 37,6 %, 2002. godine 33,7%, 2003 godine 33,95 %, a u 2004. godini je planiran udio oko 34,98%. Interesantno je da se udio potrošnje kod KJKP "Toplane" sa 67 % 1991. godine smanjio na 36 % 1999. godine, te se ustalio sa ostvarenim udjelom u ukupnoj potrošnji 2000 - 2002. od 42-44 %, u 2003. godini je iznosio 43,93%, a za 2004. godinu je planiran udjel od oko 41,24%.

Od ostalih značajnih aktivnosti u prethodnoj i planiranih u ovoj godini vezanih za sektor prirodnog gasa, važno je pomenuti sljedeće:

Primjena tarifne studije

Obzirom da je Vlada FBiH svojom odlukom iz maja 2002. godine odredila samo prodajnu cijenu od "BH - Gas-a" distributerima, stvoren je prostor da Vlade kantona svojim odlukama distributerima odobravaju prodajne cijene krajnjim potrošačima. Pošto je poznato da do sada primjenjivane cijene gasa za krajnjeg potrošača nisu uključivale obračun amortizacije, te je gubitak "Sarajevogas-a" po tom osnovu knjižen na teret kapitala, potrebno je konačno i ovom problemu posvetiti dužnu pažnju. Takođe, i iz navedenih činjenica da određeni broj potrošača svih kategorija koristi gas samo u sezoni grijanja, a jedan broj njih ga uopšte ne koristi iako su utrošena značajna sredstva za instalisanje priključaka, proizilazi da je potrebno preispitati politiku određivanja cijena gasa za krajnje potrošače i pristupiti primjeni odgovarajućih tarifnih stavova.

Pregled i sanacija kućnih gasnih instalacija

Zbog potrebe sanacije izgrađenih gasnih instalacija tokom rata s ciljem usklađivanja sa tehničkim normama i stvaranja uslova za bezbjedno korištenje gasa, tokom 2003. godine je od ovlaštene institucije intenzivno rađeno na snimanju stanja kućnih instalacija u Kantonu. Obzirom na veliki broj priključaka izvedenih tokom rata, ova aktivnost će se nastaviti i u ovoj godini.

Izrada studije izvodljivosti i pilot-projekta upotrebe prirodnog gasa za pogon motornih vozila

U saradnji resornog ministarstva, subjekata gasne privrede i korisnika u fazi je realizacija studije izvodljivosti sa pilot projektom upotrebe prirodnog gasa za pogon motornih vozila. Obzirom da je u Evropi u ekspanziji korištenje gasa i za ovu namjenu, prije svega zbog ekoloških i ekonomskih efekata, potrebno je pratećom zakonskom regulativom od strane Federacije BiH i Kantona pratiti izvođenje projekta (cijena gasa za krajnjeg korisnika, putarina, tehničke norme za gasne stanice-punionice i dr.).

Zakonska regulativa

Obzirom da ni prošle godine od strane federalnih institucija nije predložen Zakon o energetici, te Zakon o gasu, potenciraće se i ove godine preko Parlamenta FBiH i resornih ministarstava izrada regulative za ovaj važni segment privrede.

Obzirom da je prirodni gas, svojevremeno doveden u Grad Sarajevo zbog rješenja enormne zagađenosti životne sredine, postao energent koga u Kantonu 80 % posredno ili neposredno potroše domaćinstva, na obezbjeđenju njegove dostupnosti, prihvatljivih cijena i podršci mjerama naplate potrošenog je nužan angažman institucija BiH, Federacije BiH i Kantona. Imajući u vidu da značajna dosadašnja dugovanja "Toplana", kojima više od toga duguju domaćinstva za utrošenu toplotnu energiju, "Sarajevogas-u" ugrožavaju redovno plaćanje isporučenog gasa uvozniku, potrebno je u Kantonu definisati politiku određivanja cijena gasa i centralnog grijanja i pronaći mehanizme za efikasnu naplatu.

3. ČVRSTO GORIVO

Na osnovu dostupnih podataka, isporučene količine čvrstog goriva potrošačima u Kantonu u 2003. godini, te plan plasmana za 2004. godinu, daju se u tabeli 7.

Uz napomenu da se navedeni podaci odnose na plasman čvrstog goriva preko najvećih snabdjevača i distributera u Kantonu ("Sarajevošume" d.o.o. i "Ogrevtrans" d.d.), plasman uglja u 2003. godini je ostvaren u iznosu od 43,04 % planiranog i za oko 4.155 tona manje nego 2002. godine, a drveta oko 426,75 % od planiranog i za oko 19.297 m3 više nego 2002. godine. U 2004. godini preko navedenih distributera se planira ostvariti plasman uglja na nivou 2003. godine (povećanje od 16,2 %), te povećanje plasmana ogrijevnog drveta za oko 3,4 %, što bi bio znatno manji plasman čvrstog goriva nego 1990. godine zbog zamjenske upotrebe prirodnog gasa u Kantonu Sarajevo.

4. NAFTNI DERIVATI

Snabdijevanje tržišta Kantona naftnim derivatima u toku 2003. godine je bilo stabilno, uz napomenu da su uglavnom poštovani principi formiranja cijena naftnih derivata jedinstveno na području BiH.

Na osnovu raspoloživih mjesečnih podataka Porezne uprave - Kantonalni ured Sarajevo koja je do 01.08.2003. godine pratila nabavku pogonskih goriva (benzini i dizel-gorivo) i lož-ulja na benzinskim pumpama distributera u Kantonu, u 2003. godini je ostvarena nabavka od oko 86,89 miliona litara navedenih naftnih derivata, što je oko 8,03% više nego 2002. godine, sa strukturom datom u tabeli 8.

Iz tabele je evidentno da se u 2003. godini na svim benzinskim pumpama ukupno mjesečno nabavljalo od min. 5,3 miliona litara (februar) do max. 9,7 miliona litara (juli) naftnih derivata (oko 7,2 miliona litara prosječno mjesečno), od čega se na godišnjem nivou oko polovine odnosilo na dizel gorivo i lož ulje, a ostatak na motorne (MB) i bezolovne motorne benzine (BMB).

Što se tiče plasmana potrošačima, uključujući i ostale naftne derivate, prema dobijenim podacima uvoznika/distributera registrovanih u Kantonu Sarajevo, te podacima potrošača i vlastitim procjenama, u 2003. godini je putem malo i veleprodaje plasirano oko 112,65 miliona litara naftnih derivata, što je više za 3,01 % nego 2002. godine.

Poredeći podatke Porezne uprave o zaduženju benzinskih pumpi benzinima i dizel gorivom sa podacima distributera o njihovom plasmanu putem maloprodaje, evidentan je visok stepen saglasnosti podataka, dok se odstupanje za lož ulje tumači činjenicom da se ono većim dijelom prodaje u tranzitu i nije podlijegalo evidentiranju od strane Porezne uprave.

U strukturi ukupnog plasmana naftnih derivata u 2003. godini na tržištu Kantona, udio pogonskih goriva (dizel i benzini) je iznosio oko 82,5 %, sa kerozinom je 90 %, dok se ostatak odnosio na naftne derivate za proizvodnju toplotne energije. Pri tome se udio plasmana maloprodaja/veleprodaja od 67,5 %/32,5 % neznatno promijenio u odnosu na 2002. godinu kada je iznosio 68,3%/31,7%.

Po podacima sektora za trezor Ministarstva finansija Kantona Sarajevo, u 2003. godini je ostvaren sljedeći prihod od poreza na promet, i to:

  • -
    nafte i naftnih derivata iz Tarifnog broja 1 28.993.362 KM
  • -
    nafte i naftnih derivata iz Tarifnog broja 2 1.416.217 KM
  • -
    energenata iz Tarifnog broja 2. 15.706.942 KM

dok je u 2004. godini planiran sljedeći prihod:

  • -
    nafte i naftnih derivata iz Tarifnog broja 1 33.000.000 KM
  • -
    energenata iz Tarifnog broja 2 20.000.000 KM

Na teritoriji Kantona je trenutno u funkciji 49 benzinskih pumpi (18 "Energopetrol" + avio-depo, 4 Holdina, 5 internih privrednih organizacija i 21 u privatnom vlasništvu), a u toku je gradnja još jedne.

Potrebno je napomenuti da je zbog nepostojanja većih kapaciteta skladišta uvoznika naftnih derivata na teritoriji Kantona izražena mogućnost nedostatka tečnih goriva u slučaju eventualnog prekida snabdijevanja u dužem periodu, jer ukupni kapaciteti spremnika na svim benzinskim pumpama bi mogli obezbijediti snabdijevanje tržišta Kantona za cca. 30 dana. Uz sanirani terminal "Holdine" u Podlugovima i kapacitet nesaniranog terminala u Blažuju, mogao bi se obezbijediti skladišni prostor za polugodišnje potrebe Kantona za naftnim derivatima. Što se tiče urednosti snabdijevanja tržišta u 2004. godini, ne očekuje se pojava prekida u snabdijevanju ali daljnji razvoj situacije na Bliskom istoku će imati odlučujući uticaj u svijetu, pa i kod nas, na promjene cijene naftnih derivata.

Uzimajući u obzir procjene plasmana uvoznika i distributera, te vlastite procjene potreba tržišta, u 2004. godini se planira plasman na području Kantona od 115 miliona litara naftnih derivata ili 2,1% više nego 2003. godine, sa strukturom datom u tabeli 10.

U slučaju poremećaja ili prekida u snabdijevanju prirodnim gasom, potrošnja lož ulja i mazuta bi se višestruko povećala od planirane u tabeli 10. Naime, alternativne mjesečne potrebe za tečnim gorivom KJKP "Toplane Sarajevo" za 70 % kotlovnica (cca 32.000 stanova) koje imaju kombinovanu mogućnost upotrebe prirodnog gasa i tečnog goriva su, zavisno od temperature okoline, od 3 do 5,5 hiljada tona mazuta i 2,6-5 miliona litara lož-ulja, a javnog sektora (zdravstvene i obrazovne ustanove, državne institucije, i dr.) oko 1,5 miliona litara lož-ulja mjesečno.

5. REZIME BILANSA

Sumarni pregled plana potreba za finalnim oblicima energije potrošača u Kantonu Sarajevo u 2004. godini, sa indeksima poređenja sa realiziranom potrošnjom u 2003. godini, dat je u tabeli 11.

Iz navedenih pokazatelja se vidi da se energetske potrebe Kantona u 2004. godini planiraju zadovoljiti sa oko 65,6 % uvoznim energentima, a 34,4 % iz domaćih izvora, pri čemu će trebati izdvojiti za uvoz energenata oko 115 miliona KM (gas 0,35 KM/Sm3; naftni derivati 0,6 KM/litri bez poreza i carine).

Ukoliko se posmatra trend učešća pojedinih vrsta energije i energenata u ukupno utrošenoj finalnoj energiji, tabela 12., evidentno je da se po planu potreba za 2004. godinu očekuje približno isti udio električne energije, prirodnog gasa i naftnih derivata u odnosu na ostvarenje 2003. godine.

Poredeći trend kretanja udjela potrošnje pojedinih oblika finalne energije u postratnim godinama sa 1990. godinom, evidentno je da se procentualni udio el. energije praktično izjednačio, udio prirodnog gasa povećao preko 50 %, udio čvrstog goriva smanjio za oko 2 puta, a udio naftnih derivata dostigao vrijednost oko 82,5 % predratnog. Istovremeno, u postratnim godinama do 2002., udio el. energije je poslije porasta do 1999. stabiliziran na oko 30 %, udio prirodnog gasa poslije 1997. se kreće u intervalu 37-35-33 %, udio čvrstog goriva je manji od 3 % zaključno sa 2002. godinom (u 2003. je porastao na 3,42 %), dok je udio naftnih derivata iznosio oko 33-31 %.

Posmatrajući kretanje indexa ukupno utrošene finalne energije podijeljene sa brojem stanovnika, poslije rasta do 1998. godine dolazi do laganog opadanja svake godine u odnosu na prethodnu. U poređenju sa svjetskim prosjekom npr. 1999. godine koji je iznosio oko 13 MWh/stanovniku (u zemljama OECD-a oko 39 MWh/stanovniku), evidentno je da smo po potrošnji finalne energije u Kantonu Sarajevo daleko ispod svjetskog prosjeka, što je posljedica dostignutog stepena privrednog razvoja i standarda stanovništva.

Od značajnih zadataka u oblasti energetike u budućnosti, pored obezbjeđenja sigurnosti u snabdijevanju prirodnim gasom i sanaciji terminala naftnih derivata za čuvanje minimalnih rezervi, dužnu pažnju bi trebalo posvetiti povećanju efikasnosti u korištenju svih vidova energije, a prije svega energije koja se koristi za zagrijavanje objekata. Naime, djelimična ispitivanja u Kantonu pokazuju da je potrošnja toplotne energije za grijanje u najboljem slučaju za 50% veća od propisanih vrijednosti u npr. Njemačkoj. Pored donošenja odgovarajućih propisa o građenju i toplotnoj sanaciji postojećih objekata, realizaciji pojedinačnog mjerenja utroška, odgovarajućoj edukaciji stanovništva, nužna bi bila i finansijska i kadrovska podrška izvedbi takvih projekata.

Krajem 2002. godine u Kliničkom centru su instalisani gasni agregati donirani Sarajevu tokom rata od strane Kraljevine Holandije, za potrebe realizacije pilot projekta kombinovane proizvodnje toplotne i električne energije, a prema preliminarnim izvještajima ovo postrojenje se vrlo malo koristi.

Da bi se realizirao Bilans i sprovele naznačene aktivnosti u njemu, potrebno je da:

  • -
    distributeri obezbijede planirane količine električne energije i čvrstog goriva iz domaćih izvora, a uvoznici i distributeri prirodnog gasa i naftnih derivata obezbijede potrebne količine istih iz uvoza bez diskontinuiteta u snabdijevanju,
  • -
    KJKP "Toplane-Sarajevo", resorna ministarstva Kantona i nadležni Sud iznađu efikasniji način naplate isporučene toplotne energije, što je preduslov za plaćanje tekuće potrošnje prirodnog gasa "Sarajevogas-u" i dalje transporteru i uvozniku, odnosno stranom isporučiocu,
  • -
    Vijeće ministara BiH sa Ruskom Federacijom postigne prihvatljivo rješenje o načinu regulisanja duga Bosne i Hercegovine za utrošeni gas u periodu 1991.-1995. godine,
  • -
    Vlada Kantona, na prijedlog resornih ministarstava, razmotri politiku tarifiranja za toplotnu energiju i prirodni gas,
  • -
    Vlada Federacije i resorna ministarstva predlože odgovarajuće zakone iz oblasti energetike (Zakon o energetici, Izjava o gasnoj politici, Zakon o gasu, Zakon o tečnim energentima, provedbeni propisi Zakona o građenju vezani za efikasno korištenje energije), te pokrenu izradu Strategije razvoja energetike uz uključenje institucija Kantona,
  • -
    Vlada Federacije i Federalna direkcija robnih rezervi donesu Plan obezbjeđenja strateških rezervi naftnih derivata (količina i sredstva), sa definisanim obavezama uvoznika/distributera i odgovarajućim poreznim/carin- skim olakšicama,
  • -
    JP EP BiH "Elektrodistribucija" Sarajevo nastavi sa sanacijom/izgradnjom elektroenergetske infrastruktute, a u saradnji sa Općinama i institucijama Kantona rješava aktuelan problem potrebnog povećanja kvaliteta napajanja u područjima intenzivne gradnje i povećanog broja potrošača,
  • -
    Vlada Federacije ubrza preuzimanje imovine i uposlenih terminala u Blažuju i sanaciju istoga u okviru novoformiranog privrednog društva "Terminali Federacije" d.o.o.. Sarajevo.
  • -
    Vlada Kantona kroz odgovarajuću tarifnu politiku za prirodni gas podrži realizaciju pilot projekta upotrebe prirodnog gasa za pogon automobila i projekta kombinovane proizvodnje toplotne i električne energije u Kliničkom centru,
  • -
    Porezna uprava nastavi aktivnosti na kontroli naplate prihoda Budžeta Kantona po osnovu prodaje naftnih derivata,
  • -
    Vlada Kantona nastavi sa aktivnom politikom subvencioniranja troškova energenata za grijanje određenih kategorija stanovništva.
  • -
    Ministarstvo privrede prati realizaciju Bilansa, predlaže Vladi Kantona rješenja problema iz njene nadležnosti i podnosi inicijative za pitanja koja su u nadležnosti Federacije ili institucija Bosne i Hercegovine.

Ovaj Bilans objavit će se u "Službenim novinama Kantona Sarajevo"

Broj 01-05-20108/04
2. septembra 2004. godine
Sarajevo

Predsjedavajuća
Skupštine Kantona Sarajevo
Meliha Alić, s. r.