Aktio

Općina Novo Sarajevo - Općinsko vijeće

Na osnovu ~lana 29. Zakona o lokalnoj samoupravi Kantona Sarajevo - pre~i{}eni tekst ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo ", broj 22/00), ~lana 18. stav 1. alineja 3. Statuta Op}ine Novo Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br.12/02, 14/04 i 22/04), ~lana 50. stav 1. alineja 10. i ~lana 158. Poslovnika Op}inskog vije}a Novo Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo, br. 25/02, 14/04 i 22/04) i ~lana 40. Odluke o izmjenama i dopunama Poslovnika Op}inskog vije}a Novo Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 22/04), Komisija za Statut i propise Op}inskog vije}a Novo Sarajevo na 203. sjednici odr`anoj 19. oktobra 2004. godine utvrdila je pre~i{}eni tekst Poslovnika Op}inskog vije}a Novo Sarajevo. POSLOVNIK OP]INSKOG VIJE]A NOVO SARAJEVO (pre~i{}eni tekst) I - OP]E ODREDBE ^lan 1. Poslovnikom Op}inskog vije}a Novo Sarajevo ( u daljem tekstu: Poslovnik Vije}a) utvr|uje se: organizacija i na~in rada Op}inskog vije}a Novo Sarajevo ( u daljem tekstu: Vije}e) i radnih tijela Vije}a ( u daljem, tekstu: radna tijela), prava i du`nosti op}inskih vije}nika ( u daljem tekstu : vije}nika) i kluba vije}nika, javnost rada, programiranje rada Vije}a, radnih tijela, propisi i akti Vije}a, rad Vije}a za vrijeme ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti, davanje sve~ane izjave, ostvarivanje prava i du`nosti prema Gradskom vije}u Grada Sarajeva, (u daljem tekstu: Grada) saradnja sa udru`enjima gra|ana, saradnja sa drugim op}inama, drugim organima i organizacijama, kao i ostala pitanja od zna~aja za rad Vije}a u skladu sa ustavom, zakonom i Statutom Op}ine Novo Sarajevo (u daljem tekstu: Statut). ^lan 2. Vije}e kao organ jedinice lokalne samouprave Op}ine Novo Sarajevo ( u daljem tekstu: Op}ina) organizuje se, i radi u skladu sa ustavom, zakonom, Statutom i odredbama ovog poslovnika. ^lan 3. Ako neko pitanje koje je zna~ajno za funkcionisanje Vije}a i njegovih radnih tijela nije regulisano ovim poslovnikom, regulisat }e se zaklju~kom Vije}a. Odredbe ovog poslovnika primjenjuju se i u radu radnih tijela. ^lan 4. Vije}e i radna tijela rade u sjednicama. Sjednice Vije}a i radnih tijela obilje`avaju se rednim brojevima. ^lan 5. Op}insko Vije}e ima pe~at. Sadr`aj i oblik pe~ata, njegovu izradu i kori{tenje utvr|uje Vije}e odlukom u skladu sa zakonom. Broj 25 - Strana 1697 II - PRAVA I DU@NOSTI VIJE]NIKA ^lan 6. Prava, i du`nosti vije}nika sti~u se verifikacijom mandata, i davanjem sve~ane izjave. Verifikacija mandata i davanje sve~ane izjave vr{i se na sjednici Vije}a na na~in i po postupku utvr|enom ovim poslovnikom. ^lan 7. Vije}e se sastoji od 31 vije}nika koji se biraju u skladu sa Zakonom. Mandat vije}nika u Vije}u je 4 (~etiri) godine, ukoliko se zakonom druga~ije ne propi{e. ^lan 8. Vije}nik ima pravo i obavezu prisustvovati sjednici Vije}a i sjednicama radnih tijela, ~iji je ~lan i u~estvovati u radu i odlu~ivanju. Vije}nik je du`an izvr{iti zadatke koje mu, u okviru svoga djelokruga povjeri. Vije}e ili radno tijelo ~iji je ~lan. U ostvarivanju funkcija vije}nik mo`e u~estvovati u radu radnih tijela Vije}a u kojima nije ~lan, bez prava odlu~ivanja. ^lan 9. Vije}nik koji je sprije~en da prisustvuje sjednici Vije}a ili sjednici radnog tijela, ili iz odre|enih razloga treba u toku rada da napusti sjednicu, du`an je o tome blagovremeno obavijestiti predsjedavaju}eg Vije}a, odnosno predsjednika radnog tijela ~iji je ~lan i iznijeti razloge zbog kojih odsustvuje. ^lan 10. Vije}nik ima pravo podnositi nacrte i prijedloge akta, prijedloge amandmana i pokretati inicijative i druga pitanja iz djelokruga rada Vije}a. Vije}nik ima pravo u~estvovati u pripremi i realizaciji programa rada i izvje{taja o radu Vije}a, postavljati pitanja iz djelokruga rada Vije}a, na~elnika Op}ine i op}inskih slu`bi, pitanja u vezi sa radom lica koje bira i imenuje Vije}e, kao i druga pitanja od interesa za gra|ane i Op}inu. Vije}ni~ka pitanja postavljaju se na sjednici Vije}a u okviru posebne ta~ke dnevnog reda. Vije}ni~ka pitanja mogu se postavljati pismeno ili usmeno. Odgovori na vije}ni~ka pitanja mogu se dati odmah usmeno na sjednici Vije}a, a obavezno se dostavljaju pismeno u roku od 30 dana od dana odr`avanja sjednice na kojoj je postavljeno vije}ni~ko pitanje. Vije}nici mogu pokrenuti inicijative. Vije}ni~ka inicijativa }e biti prihva}ena u koliko se o njoj izjasni nadpolovi~na ve}ina od ukupnog broja vije}nika. O realizaciji prihva}ene vije}ni~ke inicijative Vije}e }e biti informisano najkasnije u roku od 30 dana. ^lan 11. Vije}nik ima pravo da bude redovno i blagovremeno informisan o svim. pitanjima koja su zna~ajna za ostvarivanje njegovih vije}ni~kih prava i du`nosti. Vije}nik ima pravo uvida u sve predmete zakonodavnog i izvr{nog organa u Op}ini, koji su potrebni za vr{enje vije}ni~ke funkcije. ^lan 12. Vije}nicima, se dostavljaju materijali koji }e biti na dnevnom redu Vije}a i druge informacije u pisanom obliku. ^lanovima radnih tijela Vije}a dostavljaju se materijali iz djelokruga njihovog rada. SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Broj 25 - Strana 1698 ^lan 13. U cilju informisanosti vije}nik ima pravo uvida u informativni i dokumentacioni materijal koji se izra|uje ili prikuplja u tijelima i Stru~noj slu`bi za poslove Vije}a i op}inskog na~elnika. Vije}nik ima pravo tra`iti obavje{tenja od op}inskog na~elnika kao izvr{no-upravnog organa i predlaga~a akata o pitanjima koja su na dnevnom redu sjednice ili se pripremaju za sjednicu Vije}a. Vije}nik ima pravo tra`iti stru~nu pomo} od Slu`be za poslove Vije}a i op}inskog na~elnika u izvr{avanju vije}ni~ke funkcije. ^lan 14. Vije}nici su du`ni ~uvati slu`benu ili vojnu tajnu i podatke povjerljive prirode i zato su odgovorni. Predsjedavaju}i Vije}a i predsjednici radnih tijela Vije}a, prilikom dostavljanja materijala vije}nicima i ~lanovima radnih tijela utvr|uju stepen povjerljivosti tih materijala, u skladu sa posebnim propisima. Odredbe stava 2. ovog ~lana odnose se i na materijale koje dostavlja na~elnik. Povjerljivim podacima smatraju se podaci koje vije}nik sazna na sjednici Vije}a i radnih tijela u vezi sa pitanjima koja se na toj sjednici razmatraju bez prisustva javnosti. Na~in rukovanja materijalom koji se smatra dr`avnom tajnom ili je povjerljive prirode ure|uje se posebnim aktom koje donosi Vije}e. ^lan 15. Vije}nik ima pravo na naknadu za rad u Vije}u. Vije}nik ima pravo na naknadu tro{kova i izgubljenu zaradu za rad u Vije}u u koliko dostavi dokaz o ostvarivanju naprijed navedenih prava. Vije}nik ostvaruje pravo na socijalno osiguranje (zdravstveno i penziono) ukoliko to pravo ne ostvaruje po drugom osnovu. ^lanovi stalnih radnih tijela Vije}a imaju pravo na naknadu za rad u radnim tijelima. Funkcionerima na stalnom radu u Vije}u pripada pravo na pla}u, kao i ostala prava i obaveze koji proizlaze iz radnog odnosa, a u skladu sa zakonom i drugim propisima. Ukoliko vije}nik ne opravda svoje neprisustvovanje sjednicama Vije}a, proporcionalno gubi pravo na naknadu za vr{enje vije}ni~ke funkcije. Prava iz st. 1. do 5. ovog ~lana regulisat }e se posebnom odlukom Vije}a. ^lan 16. Nespojive su funkcije op}inskog na~elnika, sekretara Vije}a, op}inskih slu`benika i namje{tenika sa funkcijom vije}nika u Vije}u, kao i sa funkcijom ~lana stalnih i povremenih radnih tijela Vije}a. Izuzetno u Op}insku izboru komisiju mo`e biti imenovan sekretar Vije}a i slu`benici Op}ine. U sastav savjeta, komisija, radnih grupa i drugih tijela koje osniva op}inski na~elnik ne mogu biti imenovani vije}nici Vije}a. ^lan 17. Vije}niku se izdaje vije}ni~ka legitimacija. Izgled i sadr`aj vije}ni}ke legitimacije utvr|uje se odlukom Vije}a. O izdavanju i evidenciji izdatih vije}ni~kih legitimacija stara se sekretar Vije}a. ^lan 18. Vije}nik u`iva imunitet u skladu sa zakonom. Vije}nik u`iva, imunitet od dana verifikacije do dana prestanka mandata. Utorak, 19. oktobra 2004. Vije}nik mo`e podnijeti ostavku na du`nost vije}nika u Vije}u. III - KLUB VIJE]NIKA ^lan 19. U Vije}u se mogu obrazovati klubovi vije}nika politi~kih stranaka zastupljenih u Vije}u, kao oblik njihovog djelovanja u Vije}u. Zadaci, organizacija, na~in rada, prava i du`nosti kluba vije}nika mogu se utvrditi pravilima koje donosi Klub vije}nika pojedine stranke. Vije}e, u skladu sa mogu}nostima, osigurava prostorije za rad klubova vije}nika, neophodna finansijska sredstva za njihovu neposrednu aktivnost u Vije}u, te pru`anje administrativnotehni~kih i drugih usluga. IV - JAVNOST RADA ^lan 20. Rad Vije}a je javan. Vije}e obezbjeduje javnost rada blagovremenim, potpunim i objektivnim informisanjem javnosti o svom radu. Sredstva javnog informisanja imaju pravo na uvid u sve propise i akte, predmete i materijale na~elnika Op}ine i Vije}a, koji su dostavljeni na razmatranje Vije}u, izuzev kada je to izri~ito i taksativno ograni~eno zakonom, Statutom i ovim poslovnikom. ^lan 21. Gra|anima se, zavisno od prostornih mogu}nosti, osigurava slobodan pristup na sjednici Vije}a i radnih tijela s tim da mogu prisustvovati sjednicama u dijelu sale predvi|enom za slu{aoce. Radi neposrednijeg kontakta sa gra|anima sjednice Vije}a mogu se odr`avati i u prostorijama mjesnih zajednica, ukoliko za to postoje tehni~ki i prostorni uslovi, o ~emu prethodno odlu~uje Vije}e. Sekretar Vije}a putem Stru~nih slu`bi stara se da se u sali Vije}a posebnim natpisima odrede mjesta za vije}nike, op}inskog na~elnika, ~lanove radnih tijela, pomo}nike op}inskog na~elnika, goste i novinare. ^lan 22. Na sjednici Vije}a i njegovih radnih tijela Vije}e odnosno radna tijela mogu odlu~iti da se o pitanjima iz ~lana 14. ovog poslovnika raspravlja bez prisustva javnosti. ^lan 23. Predstavnici sredstava informisanja imaju pravo prisustvovati sjednicama. Vije}a i radnih tijela i obavje{tavati javnost o njihovom radu. Na sjednicama iz prethodnog stava Vije}e, odnosno radna tijela mogu odlu~iti da predstavnici sredstava informisanja mogu prisustvovati sjednici i kad se na njoj raspravlja o nekim, pitanjima bez prisustva javnosti u smislu prethodnog ~lana. O takvom pitanju predstavnici sredstava informisanja mogu za javnost davati samo ona obavje{tenja za koja se na sjednici odlu~i. Na sjednici se mo`e odlu~iti da se obavje{tenja o takvom pitanju daju tek po isteku odre|enog vremena. ^lan 24. Radi potpunijeg i ta~nog obavje{tavanja javnosti o rezultatima rada, na sjednicama se mogu izdavati slu`bena saop}enja za sredstva informisanja, kao i organizovati konferencije za {tampu. Slu`bena saop}enja iz prethodnog stava daju se naro~ito poslije sjednica odr`anih bez prisustva javnosti, kao i u drugim slu~ajevima kada se to na sjednicama odlu~i. Ako tekst slu`benog saop}enja nije utvr|en na sjednici, tekst utvr|uje predsjedavaju}i sjednice uz pomo} dva vije}nika. SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Utorak, 19. oktobra 2004. Konferencija za {tampu odr`ava se kad to odlu~i predsjedavaju}i Vije}a. Tom prilikom se odre|uje i predstavnik koji }e tu konferenciju odr`ati. V- ORGANIZACIJA I NA^IN RADA VIJE]A a) Konstituisanje Vije}a ^lan 25. Vije}e se saziva prvi put najkasnije 30 dana nakon objavljivanja zvani~nih izbornih rezultata. ^lan 26. Prvu sjednicu Vije}a u novom sazivu saziva i njenim radom rukovodi, do izbora novog predsjedavaju}eg, predsjedavaju}i Vije}a iz prethodnog saziva. Ako predsjedavaju}i Vije}a prethodnog saziva ili njegov zamjenik ne sazove Konstituiraju}u sjednicu Vije}a u roku iz ~lana 25. ovog poslovnika sjednicu }e sazvati najstariji vije}nik novog saziva. ^lan 27. Na po~etku Konstituiraju}e sjednice vr{i se verifikacija mandata izabranim vije}nicima u Vije}u. Vije}e vr{i verifikaciju mandata na prijedlog Verifikacione komisije. Verifikacionu komisiju bira Vije}e iz reda vije}nika. Verifikaciona komisija ima predsjednika i (4) ~etiri ~lana. Sastav Verifikacione komisije predla`e predsjedavaju}i na prvoj sjednici Vije}a na osnovu prethodnog dogovora sa predstavnicima politi~kih stranaka koje imaju vije}nike u Vije}u. Verifikaciona komisija je izabrana ako je za nju glasalo vi{e od polovine od ukupnog broja vije}nika. ^lan 28. Verifikaciona komisija vr{i uvid u tehni~ku dokumentaciju izbornih rezultata i podnosi izvje{taj Vije}u. Vije}e razmatra izvje{taj Verifikacione komisije i odlu~uje o potvr|ivanju mandata vije}nicima. ^lan 29. Glasanje o prijedlogu za verifikaciju mandata vr{i se javno u cjelini ako Verifikaciona komisija nije osporila ni jedan mandat. U slu~aju da je neki mandat osporen, prvo se glasa o svim neosporenim mandatima, a zatim o svakom osporenom mandatu posebno. Vije}e mo`e, na prijedlog Verifikacione komisije,odlo`iti verifikaciju mandata izabranom vije}niku i zaklju~iti da se prethodno izvr{e potrebna provjeravanja. Odluka o verifikaciji se mo`e odlo`iti najkasnije do sljede}e sjednice Vije}a. ^lan 30. Vije}nik za kojeg je Vije}e odgodilo dono{enje odluke o verifikaciji mandata ima pravo da prisustvuje sjednici Vije}a bez prava odlu~ivanja. Kona~na verifikacija mandata vije}nika izvr{it }e se u skladu sa zakonom. b) Sve~ana izjava ^lan 31. Poslije verifikacije mandata vije}nici kojima je mandat verifiikovan daju sve~anu izjavu koja glasi: " SVE^ANO IZJAVLJUJEM DA ]U POVJERENU DU@NOST OBAVLJATI SAVJESNO, PRIDR@AVATI SE USTAVA, ZAKONA STATUTA I POSLOVNIKA, ZALAGATI SE ZA LJUDSKA PRAVA I SLOBODE I DA ]U U SVIM PRILIKAMA [TITITI INTERESE OP]INE, GRADA SARAJEVA, Broj 25 - Strana 1699 KANTONA, FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE I BOSNE I HERCEGOVINE I RAVNOPRAVNOSTI NARODA I GRA\ANA ". Nakon davanja, sve~ane izjave svaki vije}nik potpisuje pismeni tekst izjave iz prethodnog stava. Vije}nik kojem je naknadno verifikovan mandat potpisuje akt sve~ane izjave pred predsjedavaju}im Vije}a. c) Predsjedavaju}i, zamjenik predsjedavaju}eg i sekretar Vije}a ^lan 32. Na Konstituiraju}oj sjednici Vije}e vr{i izbor Verifikacione komisije iz reda vije}nika za verifikaciju mandata vije}nika. Po izvr{enoj verifikaciji mandata Vije}e bira iz svog sastava Komisiju za izbor i imenovanja i mandatsko-imunitetska pitanja i izbor vije}nika koji u ime Vije}a obavljaju vjen~anja. Izbor ~lanova radnih tijela iz st. 1. i 2. ovog ~lana vr{i se na Prvoj konstituiraju}oj sjednici Vije}a na na~in i po postupku utvr|enom ovim poslovnikom. Izbor ostalih stalnih radnih tijela predvi|enih ovim poslovnikom vr{i se na prvoj narednoj sjednici na na~in i po postupku predvi|enom ovim poslovnikom. ^lan 33. Vije}e ima predsjedavaju}eg, zamjenika predsjedavaju}eg i sekretara Vije}a. ^lan 34. Na Konstituiraju}oj sjednici Vije}a vr{i se izbor predsjedavaju}eg i zamjenika predsjedavaju}eg Vije}a, iz reda izabranih vije}nika, kao i sekretara Vije}a, na na~in i po postupku utvr|enim zakonom, Statutom i ovim poslovnikom. Izbor zamjenika predsjedvju}eg Vije}a i sekretara Vije}a, vr{i se na osnovu pravi~ne zastupljenosti stranaka koje imaju vije}nike u Op}inskom Vije}u. Izbor iz stava 1. ovog ~lana vr{i se na prijedlog Komisije za izbor i imenovanja i mandatsko-imunitetska pitanja, nakon prethodno izvr{enih konsultacija politi~kih stranaka zastupljenih u Op}inskom vije}u. Prijedlog iz stava 1. ovog ~lana mo`e podnijeti svaki vije}nik. Na izbore iz st. 1. i 2. ovog ~lana primjenjuju se odredbe zakona, Statuta, i Poslovnika. 1. Predsjedavaju}i Vije}a ^lan 35. Predsjedavaju}i Vije}a mo`e biti u radnom odnosu u Vije}u, o ~emu odlu~uje Vije}e. Predsjedavaju}i Vije}a: - predstavlja Vije}e, - organizuje i saziva sjednice Vije}a i kolegija Vije}a, - predsjedava sjednicama Vije}a i kolegija Vije}a, - prati ostvarivanje propisa Vije}a, - ostvaruje saradnju sa nadle`nim organima, - potpisuje odluke, propise i druge akte koje donosi Vije}e, - stara se o provo|enju odredaba Poslovnika, - stara se o realizaciji programa rada Vije}a, - stara se o obezbje|enju uslova za rad vije}nika Vije}a, - stara se o saradnji Vije}a sa nadle`nim organima drugih op}ina, - stara se o ostvarivanju saradnje Vije}a i op}inskog na~elnika, - upu}uje donesene propise op}inskom na~elniku, - stara se o ostvarivanju javnosti rada Vije}a, - prima sve~ane izjave izabranih lica i vije}nika, - stara se o ostvarivanju prava i du`nosti vije}nika u Vije}u, SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Broj 25 - Strana 1700 - prima prijedloge akata upu}ene Vije}u i daje ih na dalju obradu odgovaraju}im organima i slu`bama, - vr{i i druge poslove predvi|ene zakonom, Statutom i ovim poslovnikom. 2. Zamjenik predsjedavaju}eg ^lan 36. Vije}e mo`e imati jednog ili vi{e zamjenika predsjedavaju}eg, o ~emu odluku donosi Vije}e. Zamjenik predsjedavaju}eg Vije}a mo`e biti u radnom odnosu u Vije}u, o ~emu odluku donosi Vije}e. Zamjenik predsjedavaju}eg Vije}a poma`e u radu predsjedavaju}em Vije}a, i po njegovom ovla{tenju obavlja odre|ene poslove iz njegovog djelokruga. U slu~aju odsutnosti ili sprije~enosti predsjedavaju}eg Vije}a da obavlja svoje du`nosti, zamjenici predsjedavaju}eg Vije}a ga naizmjeni~no zamjenjuju u svim poslovima i zadacima utvr|enim prethodnim ~lanom. 3. Sekretar Vije}a ^lan 37. Sekretar Vije}a je u stalnom radnom odnosu u Vije}u. Sekretar Vije}a; - poma`e vije}nicima u ostvarivanju prava i du`nosti vije}nika u Vije}u, - preuzima od predsjedavaju}eg prijedloge upu}ene Vije}u i daje ih na dalju obradu odgovaraju}im organima, - obezbjeduje radnim tijelima Vije}a stru~nu pomo} u vr{enju njihovih funkcija, - saraduje sa nadle`nim organima u pripremi za odr`avanje sjednica i kolegija Vije}a, - stara se o blagovremenom objavljivanju propisa i drugih akata, koje je donijelo Vije}e, kao i dostavljanju zaklju~aka Vije}a nadle`nim organima radi njihovog provo|enja, - stara se o pravno-tehni~koj obradi akata vezanih za rad Vije}a, - u~estvuje u izradi programa rada Vije}a i izvje{taja o radu Vije}a, - u~estvuje u pripremi teksta Poslovnika u saradnji sa Komisijom za Statut i propise, - stara se o sastavljanju zapisnika sa sjednice Vije}a, - poma`e predsjedavaju}em i zamjenicima predsjedavaju}eg Vije}a u izvr{avanju poslova i zadataka, - stara se o blagovremenom dostavljanju Vije}u izvje{taja, mi{ljenja i amandmana dostavljenih od radnih tijela, - stara se o realizaciji prava, iz ~lana 15. ovog poslovnika, - priprema sjednice kolegija, - neposredno rukovodi Stru~nom slu`bom Vije}a, - vr{i i druge poslove koje mu povjeri Vije}e i predsjedavaju}i Vije}a. U slu~aju da je sekretar Vije}a sprije~en da prisustvuje sjednici Vije}a, predsjedavaju}em Vije}a u rukovo|enju sjednicom poma`e vije}nik koga odredi predsjedavaju}i Vije}a. d) Radna tijela ^lan 38. U cilju svog efikasnijeg rada, Vije}e osniva stalna ili povremena radna tijela za pripremu i razmatranje prijedloga, odluka, drugih propisa i akata za pra}enje i prou~avanje drugih pitanja iz nadle`nosti Vije}a. ^lan 39. Osnivanje, djelokrug i na~in rada stalnih radnih tijela Vije}a utvr|uju se Poslovnikom, odnosno posebnom Odlukom o osnivanju povremenih radnih tijela. Utorak, 19. oktobra 2004. Broj ~lanova radnih tijela i njihov sastav na prijedlog Komisije za izbor i imenovanja i mandatsko-imunitetska pitanja utvr|uje se odlukom Vije}a prilikom imenovanja ~lanova radnih tijela na osnovu prethodno obavljenih konsultacija stranaka zastupljenih u Vije}u shodno izbornim rezultatima. Ukupan broj ~lanova radnih tijela ne mo`e biti ve}i od 7 (sedam). ^lan 40. Radno tijelo ima predsjednika, zamjenika predsjednika i odre|eni broj ~lanova. Predsjednik, zamjenik predsjednika i ~lanovi radnih tijela biraju se iz reda vije}nika kao i iz reda nau~nih i stru~nih radnika, {to se odre|uje Odlukom o obrazovanju radnih tijela. Radno tijelo u svom sastavu ima najmanje ~etvrtinu ~lanova iz reda vije}nika, izuzev Drugostepene disciplinske komisije ~iji predsjednik i ~lanovi ne moraju biti birani iz reda vije}nika. Izuzetno svi ~lanovi Verifikacione komisije, Komisije za izbor i imenovanja i Mandatsko-imunitetske komisije biraju se isklju~ivo iz reda vije}nika. ^lan 41. Prijedlog za izbor predsjednika, zamjenika predsjednika i ~lanova radnih tijela Vije}a, predla`e Komisija za izbor i imenovanje i mandatsko-imunitetska pitanja uz prethodno postignutu me|ustrana~ku saglasnost. ^lan 42. Radna tijela i predsjednici radnih tijela, biraju se na isti period kao i ~lanovi Vije}a. Mandat ~lanova Drugostepene disciplinske komisije traje 2 godine od dana imenovanja. Predsjedniku i ~lanovima radnih tijela biranih iz reda vije}nika prestaje funkcija i prije isteka vremena za koju su birani, ako im prestane mandat vije}nika. Predsjednik i ~lanovi radnog tijela mogu biti razrije{eni du`nosti i prije isteka vremena za koje su izabrani. Prijedlog za razrje{enje podnosi politi~ka parlamentarna stranka koja je predlo`ila ~lana. ^lan 43. Predsjednik radnog tijela organizuje rad radnog tijela. Predsjednik radnog tijela pokre}e inicijativu za razmatranje pojedinih pitanja iz djelokruga radnog tijela, saziva sjednice, predla`e dnevni red sjednice, predsjedava sjednicama, stara se o obavje{tavanju ~lanova radnog tijela o pitanjima koja radno tijelo razmatra, stara se o izvr{avanju zaklju~aka radnog tijela i potpisuje akta koja donosi radno tijelo. Predsjednika radnog tijela i njegovog zamjenika u slu~aju njihove odsutnosti zamjenjuje ~lan radnog tijela, kojeg odredi radno tijelo. ^lan 44. Radno tijelo radi u sjednici. Sjednicu radnog tijela saziva predsjednik radnog tijela radi razmatranja materijala iz svoje nadle`nosti, a koji su stavljeni na dnevni red Vije}a i u skladu sa ovim poslovnikom. ^lan 45. Predsjednik radnog tijela saziva sjednicu radnog tijela, po pravilu najmanje (5) dana prije odr`avanja sjednice, a iz opravdanih razloga mo`e je sazvati i u kra}em roku. Radna tijela, se sastaju kada razmatraju materijale iz svoje nadle`nosti koji su predvi|eni za sjednicu Vije}a. Radna tijela se mogu sastati kada razmatraju i druga pitanja iz svog djelokruga uz saglasnost predsjedavaju}eg Vije}a. Ako predsjednik radnog tijela ne sazove sjednicu radnog tijela kad je to du`an u~initi, sjednicu }e sazvati njegov zamjenik. SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Utorak, 19. oktobra 2004. Ako sjednicu ne sazove zamjenik predsjednika radnog tijela, sjednicu }e sazvati predsjedavaju}i Vije}a. ^lan 46. Sjednici radnog tijela prisustvuje predstavnik predlaga~a nacrta, odnosno prijedloga odluka, drugog propisa ili akta koji se razmatra. Op}inski na~elnik mo`e u~estvovati u radu radnog tijela i kada nije predlaga~. Ako predlaga~ ne uputi svog predstavnika na sjednicu radnog tijela, radno tijelo }e odlu~iti da li mo`e razmatrati predlo`eni nacrt, propise ili akata odnosno prijedloge i bez njegovog prisustva. Ako ocijeni da je prisustvo predstavnika predlaga~a neophodno, radno tijelo mo`e odlo`iti razmatranje tog pitanja i o tome obavijestiti predlaga~a koji je du`an obezbijediti da njegov predstavnik prisutvuje sjednici radnog tijela. ^lan 47. Radno tijelo mo`e donositi godi{nji program rada sa~injen na osnovu Programa rada Vije}a, a u koliko ne donese svoj program, radit }e po programu rada Vije}a. Radno tijelo podnosi Vije}u izvje{taj o svom radu. ^lan 48. Radi prou~avanja pojedinih pitanja iz svog djelokruga, radno tijelo mo`e obrazovati radnu grupu. Radna grupa, se obrazuje iz razloga efikasnosti i ekonomi~nosti. Radna grupa se formira iz reda ~lanova radnih tijela na prijedlog predsjednika, radnog tijela. ^lan 49. Vije}e kao svoja stalna radna tijela formira slijede}e Komisije: 1. Komisija za statut i propise, 2. Komisija, za izbor i imenovanja i mandatsko-imunitetska pitanja, 3. Komisija za za{titu ljudskih prava, pitanja mladih, ravnopravnost spolova, predstavke, pritu`be i nadzor, 4. Komisija, za stausna pitanja boraca i njihovih porodica, logora{a i civilnih `rtava, rata, 5. Komisija, za bud`et i finansije, 6. Komisija za odnose sa mjesnim zajednicama, za{titu ~ovjekove okoline, spomen-obilje`ja i javna priznanja, 7. Komisija za poslove iz stambene oblasti, 8. Drugostepena stru~na komisija, 9. Drugostepena disciplinska komisija, 10. Op}inska izborna komisija, Vije}e na prvoj sjednici bira Verifikacionu komisiju. 1. Komisija za Statut i propise ^lan 50. Komisija za Statut i propise: - prati, razmatra i analizira dono{enje Statuta i Poslovnika Vije}a, kao i potrebu njihove dalje razrade i dogradnje; - razmatra pitanja u vezi sa usagla{avanjem Statuta sa ustavom i zakonom; - predla`e Vije}u pokretanje postupka za promjenu Statuta i Poslovnika; - razmatra nacrte i prijedloge odluka i drugih propia i akata koje donosi Vije}e u pogledu njihove usagla{enosti sa ustavom, zakonom i Statutom; - utvr|uje nacrt i prijedlog Statuta i Poslovnika; - razmatra inicijative za dono{enje odluka i drugih propisa i akata Vije}a; - daje amandmane na prijedloge propisa i akata, koje usvaja Vije}e, kao i mi{ljenje o podnesenim, amandmanima na - - Broj 25 - Strana 1701 prijedlog odluka, drugih propisa i akata, koje usvaja Vije}e, razmatra prijedloge za davanje autenti~nih tuma~enja odluka i drugih propisa i akata Vije}a, te utvr|uje prijedloge teksta autenti~nog tuma~enja; razmatra op}a akta organizacija i zajednica koje potvr|uje ili na koje daje saglasnost Vije}e i o tome daje mi{ljenje i prijedloge Vije}u; utvr|uje i izdaje pre~i{}ene tekstove odluka i drugih propisa Vije}a; prije odr`avanja sjednice Vije}a obavezno razmatra sve propise i akta koja se nalaze na dnevnom, redu Vije}a, utvr|uje da li su u skladu sa zakonom i drugim va`e}im propisima. O razmatranim materijalima Komisija podnosi Vije}u izvje{taj sa mi{ljenjem i prijedlozima; podnosi Vije}u mi{ljenje i prijedloge na izvje{taje, informacije i druge materijale koje razmatra Vije}e; razmatra i daje prijedloge i mi{ljenje po nacrtima zakona i drugih akata vi{ih organa i iste dostavlja predlaga~u i Vije}u; vr{i i druge poslove u skladu sa zakonom, Statutom, i ovim poslovnikom; 2. Komisija za izbor i imenovanja i mandatsko-imunitetska pitanja ^lan 51. Komisija za izbor i imenovanja i mandatsko-imunitetska pitanja: - predla`e izbor i imenovanja, odnosno razrje{enja funkcionera i drugih lica koje bira, odnosno imenuje Vije}e, ako zakonom, Statutom, odlukom, i drugim propisima i aktima Vije}a ili ovim poslovnikom nije utvr|eno da takav prijedlog podnese drugi organ; - saraduje sa odgovaraju}im tijelima drugih organa i organizacija u Op}ini, pribavlja njihova mi{ljenja i utvr|uje prijedloge za izbor, imenovanja i razrje{enja iz nadle`nosti Vije}a; - pretresa sva pitanja, u vezi sa izborom, imenovanjem, i razrje{enjem, kao i druga pitanja u vezi sa tim iz nadle`nosti Vije}a; - o pitanjima izbora, imenovanja i razrje{enja iz nadle`nosti drugih organa i organizacija, kada je predvi|eno da se tra`i mi{ljenje, daje mi{ljenje tim organima i organizacijama; - utvr|uje koeficijente pla}a funkcionerima koje bira i imenuje Vije}e, uz prethodno pribavljeno mi{ljenje Komisije za statut i propise, a koji izbornu funkciju obavljaju u stalnom radnom odnosu; - razmatra i utvr|uje prava i obaveze funkcionera u vezi sa radno-pravnim statusom funkcionera Vije}a; - predla`e odluku o naknadama za izvr{ene poslove vije}nicima i drugim licima koji su ~lanovi komisija i radnih tijela; - razmatra mandatsko-imunitetska pitanja u vezi sa primjenom imuniteta vije}nika u Vije}u i obavje{tava Vije}e o slu~ajevima koji povla~e prestanak mandata vije}nika i o tome podnosi izvje{taj sa mi{ljenjem i prijedlozima; - vr{i poslove u vezi sa verifikacijom mandata vije}nika koji su naknadno izabrani u Vije}e. - vr{i i druge poslove odre|ene zakonom, propisima i aktima Vije}a i ovim poslovnikom; SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Broj 25 - Strana 1702 3. Komisija za za{titu ljudskih prava, pitanja mladih, ravnopravnost spolova, predstavke, pritu`be i nadzor ^lan 52. Komisija za za{titu ljudskih prava, pitanja mladih, ravnopravnost spolova, predstavke, pritu`be i nadzor. - razmatra pitanja ostvarivanja i za{tite sloboda i prava gra|ana, a posebno pitanja vezana za kr{enje sloboda i prava od strane op}inskih slu`bi za upravu, i institucija koje vr{e javna ovla{tenja iz nadle`nosti Op}ine, - ukazuje na pojave i probleme u ostvarivanju i za{titi ljudskih prava, i sloboda i predla`e mjere Op}inskom vije}u u cilju za{tite ljudskih prava i sloboda, - razmatra pitanja mladih i predla`e odgovaraju}e mjere, - prati stanje po pitanju mladih, daje mi{ljenje, prijedloge i inicijative, te izvje{tava Vije}e po pitanjima problematike mladih, - razmatra i druga pitanja iz domena za{tite ljudskih prava, sloboda i pitanja mladih, - prati i izvje{tava Op}insko vije}e o polo`aju `ena u op}ini i o provedbi zakonom njihovih priznatih prava, - promovi{e jednaka prava i mogu}nosti za mu{karce i `ene, - razmatra prijedloge gra|ana, udru`enja gra|ana, institucija i organizacija za unapre|enje ravnopravnosti spolova i podno{enje izvje{taja o tome Op}inskom vije}u sa prijedlozima mjera i aktivnosti koje treba preduzeti, - ostvaruje saradnju sa Kantonalnim odborom za ravnopravnost spolova, i Gender Centrom FBiH, - razmatra predstavke i pritu`be koje gra|ani upu}uju ili neposredno podnose Vije}u i o tome obavje{tava podnosioca; - ispituje putem nadle`nih op}inskih slu`bi za upravu, osnovanost predstavki i pritu`bi, nala`e nadle`nim organima preduzimanje na zakonu zasnovanih mjera, te o tome obavje{tava podnosioca predstavki i pritu`bi; - neposredno radi na predstavkama i pritu`bama koje se odnose na prava i du`nosti za koje je u ustavu i zakonu utvr|eno da ih obavlja Op}ina preko javnih organa, te o svom stavu obavje{tava podnosioca predstavke, odnosno pritu`be i predla`e nadle`nim organima i organizacijama mjere za rje{avanje pitanja i problema iznesenih u predstavkama; - vr{i utvr|ivanje njihove odgovornosti; - ukazuje na pojave neekonomskog i neracionalnog upravljanja dr`avnim sredstvima i zloupotrebe u njihovom kori{tenju; - predla`e Vije}u dono{enje mjera radi za{tite svih oblika svojine i otklanjanja eventualnih drugih dru{tveno-{tetnih pojava; - po zahtjevu Vije}a vr{i nadzor nad radom op}inskih organa i vr{ilaca javnih funkcija u Op}ini, a u cilju obezbje|enja javnosti i odgovornosti u radu organa i pojedinaca; - ukazuje Vije}u na pojave kr{enja zakona, drugih propisa i op}ih akata i normi poslovnog morala, a koje mogu imati {ire negativne posljedice, - razmatra i druga pitanja iz domena za{tite ljudskih prava, pitanja mladih, ravnopravnost spolova, predstavke i pritu`be gra|ana. 4. Komisija za statusna pitanja boraca i njihovih porodica, logora{a i civilnih `rtava rata ^lan 53. Komisija za statusna pitanja boraca i njihovih porodica, logora{a i civilnih `rtava rata u svom djelokrugu rada obuhvata: Utorak, 19. oktobra 2004. - {ehidske porodice; porodice poginulih boraca; RVI; demobilisane borce; pripadnike Armije BiH, MUP-a,, HOS-a, HVO-a i NOV-a; - pripadnike oslobodila~kog rata 1941-1945; - pripadnike odbrambenog rata 1992-1995; - logora{e; - civilne `rtve rata; Zadaci ove Komisije su da: - razmatra pitanja radi zadovoljavanja potreba i ostvarivanja prava nazna~enih populacija; - prati i analizira stanje u ovoj oblasti; - podnosi prijedlog Vije}u za rje{avanje statusnih pitanja naprijed navedenih populacija; - vr{i i druge poslove koji su u njen djelokrug rada stavljeni op}im aktima Vije}a. 5. Komisija za Bud`et i finansije ^lan 54. Komisija za Bud`et i finansije: - razmatra nacrt i prijedlog Bud`eta, izvje{taje o izvr{enju Bud`eta i Zavr{ni ra~un Op}ine; - vr{i uvid u ostvarivanje prihoda i rashoda Op}ine; - razmatra pitanja raspolaganja i kori{tenja finansijskih i bud`etskih sredstava od strane korisnika tih sredstava; - ostvaruje uvid u provo|enje odluka i drugih akata Vije}a, posebno u nadle`nosti upravljanja op}inskim prihodima i izdacima i vr{i uvid u finansijsku dokumentaciju, te na osnovu toga podnosi izvje{taj Vije}u; - prati i analizira stanje i probleme u ovoj oblasti i obavje{tava Vije}e o zapa`anjima u radu iz djelokruga Komisije; - po zahtjevu Vije}a i predsjedavaju}eg Vije}a vr{i uvid u Zavr{ni ra~un i o tome podnosi izvje{taj Vije}u; - ukoliko ocijeni potrebnim, predla`e Vije}u anga`ovanje revizora; - vr{i i druge poslove odre|ene ovim poslovnikom i drugim aktima Vije}a. 6. Komisija za odnose sa mjesnim zajednicama, za{titu ~ovjekove okoline, spomen obilje`ja i javna priznanja ^lan 55. Komisija, za odnose sa mjesnim zajednicama, za{titu ~ovjekove okoline, spomen obilje`ja i javna priznanja. - razmatra inicijative za obrazovanje mjesnih zajednica i o njima daje svoje mi{ljenje i prijedloge; - podsti~e i prati zakonit rad mjesnih zajednica; - predla`e mjere za unapre|enje rada i organizovanja mjesnih zajednica; - vodi brigu i podsti~e mjere za o~uvanje ekologije i za{titu ~ovjekove sredine; - razmatra, sva pitanja u vezi sa spomen obilje`jima i priznanjima, daje prijedloge nadle`nim organima i o svojim prijedlozima obavje{tava Vije}e; - razmatra inicijative i utvr|uje prijedlog za dodjeljivanje op}inskih priznanja; - utvr|uje prijedloge i daje mi{ljenja o mjestima na kojima treba obilje`iti zna~ajne istorijske doga|aje i li~nosti, - daje mi{ljenja i prijedloge o utvr|ivanju imena ulica, trgova, javnih institucija, naselja, mostova i drugih objekata na podru~ju op}ine, - vr{i i druge poslove iz svoje nadle`nosti utvr|ene Statutom i ovim poslovnikom. SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Utorak, 19. oktobra 2004. 7. Komisija za poslove iz stambene oblasti ^lan 56. Komisija za poslove iz stambene oblasti: - vr{i poslove koji se odnose na prava i du`nosti Op}ine kao vlasnika i davaoca stana na kori{tenje, koja proizilaze iz zakonskih i drugih propisa iz stambene oblasti u odnosu na stanove na kojima pravo raspolaganja ima Op}ina, a u skladu sa posebnom odlukom Vije}a; - raspisuje i provodi oglas o davanju u zakup stanova na kojima Op}ina Novo Sarajevo ima pravo vlasni{tva i stanova na kojima je ste~eno pravo raspolaganja; - utvr|uje listu prioriteta na, osnovu prispjelih prijava na oglas, kriterija, utvr|enih odlukom i dostavlja je Vije}u na usvajanje; - vr{i i druge poslove koji su u njen djelokrug stavljeni op}im aktima Vije}a i zaklju~kom Vije}a; 8. Drugostepena stru~na komisija ^lan 57. Drugostepena stru~na komisija: - u drugom stepenu rje{ava po `albi protiv prvostepenih rje{enja op}inskog na~elnika donesenih na osnovu Statuta propisa i akata Vije}a; - rje{ava po `albi na odluke Komisije za poslove iz stambene oblasti; - vr{i i druge poslove odre|ene zakonom, Statutom i drugim propisima i aktima Vije}a. Za ~lanove ove Komisije biraju se lica sa visokom stru~nom spremom od kojih ve}ina ~lanova obavezno trebaju biti pravne struke. 9. Drugostepena disciplinska komisija ^lan 58. Drugostepena disciplinska komisija: - u drugom stepenu rje{ava po `albi protiv prvostepenih rje{enja o izre~enoj disciplinskoj mjeri, odnosno disciplinskoj kazni, kao i na Zaklju~ak o obustavljanju postupka i na Zaklju~ak o odbacivanju prijedloga za pokretanje disciplinskog postupka, - vr{i i druge poslove odre|ene zakonom, Statutom i drugim propisima i aktima Vije}a, - Rje{enje Drugostepene komisije doneseno po `albi je kona~no. Drugostepena disciplinska komisija ima predsjednika i ~etiri (4) ~lana. Za ~lanove ove Komisije biraju se lica sa visokom stru~nom spremom koja obavezno trebaju biti pravne struke. 10. Op}inska izborna komisija ^lan 59. Op}inska izborna komisija: - osigurava da sve kandidatske liste za Op}insko vije}e ili Op}inu budu sastavljene u skladu sa Izbornim zakonom BiH i dostavlja ih na odobrenje Izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine; - nadgleda rad op}inskih organa u procesu provedbe izbora, a osobito proces registracije bira~a; - odre|uje bira~ka mjesta na podru~ju op}ine za glasanje na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini; - imenuje i obu~ava ~lanove bira~kih odbora; - brine o sigurnosti i dostavi bira~kim odborima izbornog materijala, za glasanje na svim nivoima izbora u Bosni i Hercegovini; Broj 25 - Strana 1703 - obavje{tava bira~e o svim informacijama neophodnim za provedbu izbora, u skladu sa propisima Izborne komisije Bosne i Hercegovine; - odgovorna je za ure|enje bira~kog mjesta i druge tehni~ke pripreme za izbore; - odgovorna, je za pravilno brojanje glasa~kih listi}a na bira~kim mjestima i Op}inskom centru za brojanje; - objedinjuje rezultate izbora sa svih bira~kih mjesta u op}ini, posebno za svaki organ za koji je vr{en izbor i dostavlja ih Izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine; - obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom i propisima Izborne komisije Bosne i Hercegovine. ^lanove Op}inske izborne komisije imenuje Vije}e uz saglasnost Izborne komisije Bosne i Hercegovine u skaldu sa Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine. ^lan 60. Radno tijelo o svom radu podnosi izvje{taj Vije}u najmanje jedanput godi{nje. Radna tijela daju mi{ljenja i prijedloge Vije}u o pitanjima iz svoga djelokruga koja su im data u nadle`nost. Radno tjelo po svojoj inicijativi ili na zahtjev predsjedavaju}eg Vije}a izvje{tava Vije}e o pojedinim pitanjima iz svog djelokruga. Predsjednik radnog tijela ili drugi izvjestilac kojeg odredi radno tijelo }e na sjednici Vije}a obrazlo`iti stav i prijedlog radnog tijela. Predsjednik ili ovla{teni izvjestilac ne mogu izmijeniti ili odustati od stava ili prijedloga radnog tijela ako za to nisu ovla{teni od radnog tijela. ^lan 61. Radno tijelo ima pravo da od na~elnika Op}ine tra`i podatke i obavje{tenja o pitanjima koja razmatra na svojim sjednicama radi efikasnijeg razmatranja odre|enog pitanja. Sjednicama radnih tijela du`an je da prisustvuje op}inski na~elnik, ili lice koje on ovlasti kada se razmatraju pitanja iz nadle`nosti op}inskog na~elnika. Sjednicama Komisije za Statut i propise i Komisije za izbor i imenovanje du`ni su da prisustvovuju predsjedavaju}i ili zamjenik predsjedavaju}eg i sekretar Vije}a, a sjednicama ostalih radnih tijela prisustvuju po ukazanoj potrebi i po dogovoru sa predsjednikom radnog tijela. ^lan 62. Funkcionerima Vije}a, i predstavniku predlaga~a za prisustvovanje sjednicama radnih tijela i za u~estvovanje u njihovom radu ne pripada nov~ana naknada. Za rad u radnim tijelima funkcionerima koji svoju funkciju u Vije}u obavljaju volonterski pripada naknada za rad u radnom tijelu ~iji je ~lan. ^lan 63. Administrativno-tehni~ku i stru~nu pomo} radnom tijelu pru`a lice koje odredi sekretar Vije}a iz reda zaposlenih u Stru~noj slu`bi Vije}a. Navedeno lice poma`e predsjedniku u pripremanju sjednica, priprema pojedine materijale za sjednicu koje odredi predsjednik radnog tijela i sekretar Vije}a, priprema izvje{taj i zapisnike sa sjednica radnog tijela i vr{i stru~ne i druge poslove za potrebe radnog tijela. e) Kolegij Vije}a ^lan 64. U Vije}u se obrazuje kolegij Vije}a (u daljem tekstu: Kolegij) koji se sastoji od; predsjedavaju}eg, zamjenika predsjedavaju}eg i sekretara Vije}a, kao i predsjednika klubova vije}nika. SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Broj 25 - Strana 1704 Predsjednika Kluba vije}nika mo`e zamjeniti vije}nik kojeg odredi predsjednik tog kluba. U cilju uskla|ivanja rada Vije}a Kolegij: - koordinira aktivnosti u pripremama sjednica Vije}a i utvr|ivanju dnevnih redova na tim sjednicama, - pokre}e inicijativu da se odre|ena pitanja rasprave u radnim tijelima. Vije}a, - stara se o ostvarivanju prava i du`nosti vije}nika u vezi sa vr{enjem njihove funkcije, - stara se o ostvarivanju prava i du`nosti Vije}a prema op}inskom na~elniku u skladu sa zakonom i Statutom. - stara se o ostvarivanju saradnje sa politi~kim organizacijama i udru`enjima gra|ana, - stara se o ostvarivanju me|uparlamentarne saradnje, - razmatra inicijative i prijedloge upu}ene Vije}u. ^lan 65. Kolegij Vije}a, zajedno sa op}inskim, na~elnikom i predsjednicima politi~kih stranaka koji imaju vije}nike u Op}inskom vije}u, uskla|uju rad u Op}inskom vije}u, a naro~ito razmatraju teme za dnevni red sjednica Vije}a. Op}inski na~elnik u slu~aju sprije~enosti mo`e odrediti jednog od pomo}nika na~elnika da prisustvuje sjednicama Kolegija. Sjednicama Kolegija prema potrebi prisustvuju predsjednici radnih tijela Vije}a i druga lica koje pozove predsjedavaju}i Vije}a. ^lan 66. Pra}enje i nadziranje Kodeksa pona{anja izabranih zvani~nika, vr{i Kolegij Op}inskog vije}a u sastavu: predsjedavaju}i, zamjenik predsjedavjau}eg, sekretar Vije}a, kao i predsjednici klubova vije}nika u funkciji Eti~ke komisije Op}inskog vije}a. Kolegij Vije}a iz prethodnog stava u funkciji Eti~ke komisije donijet }e Poslovnik o svom radu i mjere za provo|enje Kodeksa pona{anja izabranih zvani~nika. Op}insko vije}e mo`e posebnom odlukom imenovati Eti~ku komisiju kao povremeno radno tijelo koje bi obavljalo poslove predvi|ene za Kolegij vije}a u funkciji Eti~ke komisije. Izabrani zvani~nici du`ni su pridr`avati se usvojenog Kodeksa pona{anja kao osnova, politi~kog integriteta izabranih zvani~nika Op}ine Novo Sarajevo. ^lan 67. Sjednicu Kolegija saziva i njome rukovodi predsjedavaju}i Vije}a. Sekretar Vije}a priprema sjednice Kolegija i osigurava vo|enje zapisnika u kojem se kratko unose pitanja o kojima se raspravljalo i dogovaralo o aktivnostima, zaklju~cima, prijedlozima i stavovima. Odredbe Poslovnika Vije}a shodno se primjenjuju i na rad Kolegija. VI - PROGRAMIRANJE RADA ^lan 68. Vije}e donosi program rada za narednu kalendarsku godinu, po pravilu do kraja teku}e godine. Program rada Vije}a ~ine pitanja koja Vije}e planira za razmatranja. Radna tijela Vije}a pri utvr|ivanju svojih obaveza i zadataka pridr`avaju se programa rada Vije}a. ^lan 69. Program rada Vije}a sadr`i zadatke Vije}a koji proizlaze iz ustava, zakona, utvr|ene politike i ekonomskog razvoja Op}ine, Grada i Kantona, kao i druge poslove i zadatke u rje{avanju dru{tvenih pitanja od interesa za gra|ane Op}ine. Utorak, 19. oktobra 2004. ^lan 70. Programom rada Vije}a utvr|uju se poslovi i zadaci Vije}a, njihov osnovni sadr`aj i na~in izvr{avanja. Programom rada Vije}a utvr|uju se nosioci poslova i zadataka utvr|eni programom, pitanja koja se stavljaju na javnu raspravu i rokovi za razmatranje pojedinih pitanja. ^lan 71. U pripremi za izradu programa rada Vije}a, Vije}e pribavlja prijedloge i mi{ljenja o pitanjima koja treba unijeti u program rada. Prijedlozi i mi{ljenja za izradu programa rada se pribavljaju od vije}nika, radnih tijela Vije}a, predsjedavaju}eg Vije}a, op}inskog na~elnika, klubova vije}nika i mjesnih zajednica, a mogu se zatra`iti i od drugih zainteresovanih subjekata. ^lan 72. Na osnovu izvr{enih priprema i konsultacija, pripremljenih prijedloga i sugestija predsjedavaju}i, zamjenici predsjedavaju}eg i sekretar Vije}a pripremaju Nacrt programa rada Vije}a i dostavljaju ga svim subjektima iz prethodnog ~lana. ^lan 73. Na osnovu pribavljenih mi{ljenja i prijedloga o Nacrtu programa rada Vije}a, predsjedavaju}i, zamjenik predsjedavaju}eg i sekretar Vije}a, pripremaju tekst prijedloga Programa rada Vije}a koji upu}uju svim subjektima iz ~lana 71. Prijedlog Programa rada Vije}a usvaja Vije}e. ^lan 74. Op}insko vije}e o svom radu i izvr{enju programa rada sa~injava Izvje{taj najmanje jedanput godi{nje koji razmatra Vije}e po zavr{etku kalendarske godine. Uz izvje{taj o radu Op}inskog vije}a sa~injavaju se izvje{taji o radu radnih tijela Vije}a. Izrada izvje{taja o radu Vije}a iz stava 1. ovog ~lana sa~injava se na isti na~in kao i program rada Op}inskog vije}a. VII-SJEDNICA VIJE]A a) Sazivanje sjednice i predlaganje dnevnog reda ^lan 75. Sjednicu Vije}a saziva predsjedavaju}i Vije}a. Predsjedavaju}i Vije}a saziva sjednicu po vlastitoj inicijativi, a du`an ju je sazvati na zahtjev op}inskog na~elnika i jednog od klubova vije}nika. Poziv za sjednicu Vije}a upu}uje se vije}nicima najmanje na sedam (7) dana prije dana odre|enog za odr`avanje sjednice. Izuzetno, u hitnim slu~ajevima, predsjedavaju}i Vije}a mo`e da sazove sjednicu Vije}a u roku kra}em od (7) sedam dana, a dnevni red za ovu sjednicu predlo`i i na samoj sjednici. Vije}nicima se sa pozivom dostavlja i prijedlog dnevnog reda, odgovaraju}i materijal i zapisnik sa prethodne sjednice, ukoliko im ranije nisu dostavljeni. Materijali za sjednicu dostavljaju se svim politi~kim strankama koje imaju vije}nike u Vije}u, op}inskom na~elniku i premijeru vlade Kantona. Radnim tijelima se obavezno dostavljaju materijali predlo`eni za sjednicu Vije}a, o kojima su du`ni u okviru svoje nadle`nosti dati prjedloge i mi{ljenja Vije}u. U izuzetnim slu~ajevima materijali za sjednicu dostavljaju se i udru`enjima gra|ana koje okupljaju bora~ku populaciju i drugim udru`enjima kada se raspravlja o pitanjima za koje su ta udru`enja registrovana. Predsjedavaju}i Vije}a mo`e materijale za sjednicu dostaviti i drugim licima za koje se uka`e potreba. SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Utorak, 19. oktobra 2004. ^lan 76. Dnevni red sjednice Vije}a predla`e predsjedavaju}i Vije}a uz prethodni dogovor sa predstavnicima klubova vije}nika, odnosno Kolegija Vije}a. Svaki vije}nik kao i drugi ovla{teni predlaga~ iz ~lana 127. ovog poslovnika ima pravo da prije sjednice predlo`i da se odre|eno pitanje unese u dnevni red sjednice Vije}a. Predsjedavaju}i Vije}a unosi u prijedlog dnevnog reda pitanja koja su Vije}u dostavljena na razmatranje do dana sazivanja sjednice. Redovne ta~ke dnevnog reda su usvajanje zapisnika, izvje{taj o realizaciji zaklju~aka sa prethodne sjednice Vije}a, vije}ni~ka pitanja i inicijative. Predsjedavaju}i Vije}a mo`e obrazlo`enje na stav 2. ovog ~lana podnijeti pismeno ili usmeno. ^lan 77. Dnevni red sjednice utvr|uje se na po~etku sjednice Vije}a. Svaki vije}nik, radno tijelo i na~elnik Op}ine mogu i na sjednici predlo`iti da se odre|eno pitanje stavi na dnevni red ili skine sa dnevnog reda, ali su du`ni obrazlo`iti hitnost ovog prijedloga. b) Predsjedavanje i u~e{}e u radu ^lan 78. Sjednicom Vije}a predsjedava predsjedavaju}i, a u njegovoj odsutnosti njegov zamjenik. Prije predlaganja dnevnog reda predsjedavaju}i utvr|uje da li postoji kvorum za rad predvi|en Poslovnikom i o tome obavje{tava Vije}e. Vije}nik, odnosno u~esnik na sjednici Vije}a mo`e da govori po{to zatra`i i dobije rije~ od predsjedavaju}eg Vije}a. Prijave za rije~ mogu se podnositi do zavr{etka pretresa po ta~ki dnevnog reda ~iji je pretres u toku. ^lan 79. Predsjedavaju}i Vije}a daje rije~ vije}nicima po redu kojim su se prijavili. Vije}niku koji `eli da govori o povredi poslovnika ili nepridr`avanju utvr|enog dnevnog reda predsjedavaju}i Vije}a daje rije~ ~im je ovaj zatra`i. Govor vije}nika o povredi Poslovnika mo`e trajati do 5 minuta. Poslije iznesenog prigovora predsjedavaju}i Vije}a daje obja{njenje, a ako vije}nik nije zadovoljan obrazlo`enjem, o tome odlu~uje predsjedavaju}i Vije}a bez rasprave. ^lan 80. Ako vije}nik zatra`i rije~ da bi ispravio navod koji je neta~no izlo`en i koji je povod nesporazuma ili koji je izazvao potrebu obja{njenja, predsjedavaju}i Vije}a }e dati rije~ ~im se zavr{i govor onog koji je izazvao potrebu ispravke. Vije}nik se u tom slu~aju mora ograni~iti na ispravku, odnosno obja{njenje, a taj govor mo`e trajati do 5 minuta. ^lan 81. Vije}nik, odnosno u~esnik u raspravi mo`e da govori samo o pitanjima o kojima se raspravlja po utvr|enom dnevnom redu. Ako se udalji od dnevnog reda, predsjedavaju}i Vije}a }e ga upozoriti da se dr`i dnevnog reda, a ako se vije}nik, odnosno u~esnik u raspravi ni poslije upozorenja ne dr`i dnevnog reda, predsjedavaju}i Vije}a }e mu oduzeti rije~. ^lan 82. Vije}nik, odnosno u~esnik u raspravi mo`e u pravilu da govori samo jedanput o istom pitanju. Broj 25 - Strana 1705 Izuzetno predsjedavaju}i mo`e odobriti vije}niku da govori po drugi put o istom pitanju najdu`e do 5 minuta. c) Odr`avanje reda ^lan 83. Red na sjednici obezbjeduje predsjedavaju}i Vije}a. Za povredu reda na sjednici predsjedavaju}i Vije}a mo`e vije}nika opomenuti ili mu oduzeti rije~. Opomena }e se izre}i vije}niku koji na sjednici pona{anjem ili govorom naru{ava red i odredbe ovog poslovnika. Vije}niku }e se oduzeti rije~ ako svojim govorom, na sjednici naru{ava red i odredbe ovog poslovnika, a ve} je na istoj sjednici, bio dva (2) puta opomenut da se pridr`ava reda i odredaba ovog poslovnika. ^lan 84. Predsjedavaju}i Vije}a mo`e narediti da se iz sale za sjednice udalji svako prisutno lice koje prati rad na sjednici, a koje naru{ava red. ^lan 85. Lica koja se za vrijeme sjednice nalaze u sali po slu`benom poslu, du`na su u pogledu odr`avanja reda izvr{avati naloge predsjedavaju}eg Vije}a. Ako predsjedavaju}i Vije}a ocijeni da ne mo`e odr`ati red na sjednici odlu~it }e o prekidu sjednice, kao i o nastavku rada kada se za to steknu uslovi, s tim da prekid sjednice ne mo`e trajati du`e od jednog sata. d) Tok sjednice ^lan 86. Predsjedavaju}i Vije}a otvara sjednicu po{to utvrdi da sjednici prisustvuje ve}ina vije}nika u Vije}u, a kvorum je (16) {esnaest vije}nika. Predsjednik kluba mo`e u toku sjednice zahtijevati da se utvrdi da li sjednici prisustvuje ve}ina vije}nika. Ako predsjedavaju}i Vije}a utvrdi da ne postoji kvorum, sjednica se prekida, odnosno odla`e. ^lan 87. Nakon {to utvrdi da postoji kvorum za rad sjednice, predsjedavaju}i Vije}a, otvara sjednicu i predla`e dnevni, red. O predlo`enom dnevnom redu predsjedavaju}i Vije}a po potrebi daje obja{njenje. Predsjedavaju}i. Vije}a, predstavnik Kluba vije}nika i na~elnik Op}ine mogu predlo`iti da se odre|eno pitanje uvrsti u dnevni red sjednice, ili da se skine sa dnevnog reda, ali su du`ni obrazlo`iti svoj prijedlog. Vije}e odlu~uje o uvr{tenju i skidanju prijedloga u dnevni red. Poslije usvajanja dnevnog reda, prelazi se na pretres pojedinih pitanja po utvr|enom dnevnom redu. Na sjednici se vodi pretres o svakom pitanju dnevnog reda, prije nego {to se o njemu odlu~i, osim ako je ovim poslovnikom odre|eno da se o nekom pitanju odlu~uje bez pretresa. Pretres pojedinih pitanja je jedinstven, ako ovim poslovnikom nije druga~ije odlu~eno. Pretres zaklju~uje predsjedavaju}i Vije}a kada utvrdi, da vi{e nema govornika. ^lan 88. Usvajanje zapisnika sa prethodne sjednice je obavezno prva ta~ka dnevnog reda. Vije}nik ima pravo da na zapisnik stavi primjedbe. O osnovanosti primjedaba odlu~uje Vije}e bez pretresa. Ako se primjedbe usvoje, u zapisniku }e se izvr{iti odgovaraju}e izmjene. SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Broj 25 - Strana 1706 Zapisnik na koji nisu stavljene primjedbe, odnosno zapisnik u kojem su ugra|ene, usvojene primjedbe smatra se usvojenim. ^lan 89. Pretres pojedinih pitanja po~inje izlaganjem predstavnika predlaga~a, ukoliko smatra da je to potrebno, a zatim izvjestioca radnog tijela Vije}a ukoliko smatra da je to potrebno da usmeno bli`e upozna Vije}e o mi{ljenjima i prijedlozima radnog tijela. Poslije toga rije~ dobijaju u~esnici u radu sjednice. Pretres mo`e biti op}i i pretres o pojedinostima. U toku op}eg pretresa prijedloga raspravlja se o prijedlogu u na~elu i mogu se iznositi mi{ljenja, tra`iti obja{njenja i pokretati sva pitanja u pogledu rje{enja datih u prijedlogu. U toku pretresa o pojedinostima raspravlja se o prijedlogu po dijelovima, ako se na, sjednici tako odlu~i. U toku pretresa o pojedinostima raspravlja se i o amandmanima. ^lan 90. Predsjedavaju}i Vije}a }e prekinuti rad sjednice i dati pauzu na prijedlog predsjednika Kluba vije}nika radi obavljanja konsultacija u Klubu najdu`e do 30 minuta. U koliko predsjednik kluba vije}nika zatra`i pauzu du`u od 30 minuta o tome }e se izjasniti vije}nici ve}inom glasova prisutnih vije}nika. Ako neki od predsjednika Kluba vije}nika ocijeni i predlo`i u ime Kluba da ima razlog za napu{tanje sjednice, o tome obavje{tava predsjedavaju}eg Vije}a, odnosno Vije}e. Nakon toga predsjedavaju}i Vije}a daje pauzu od 1 (jednog) sata, a ukoliko se za to vrijeme ne steknu uslovi za nastavak sjednice, predsjedavaju}i Vije}a o tome obavje{tava vije}nike i na njegov prijedlog Vije}e odlu~uje o nastavku rada sjednice. ^lan 91. U slu~aju nastanka nepredvi|enih okolnosti da se ne mo`e nastaviti tok sjednice Vije}a, predsjedavaju}i Vije}a }e sjednicu prekinuti i zakazati novi termin za njen nastavak kada se steknu uslovi. Utorak, 19. oktobra 2004. ^lan 95. Po zavr{enom glasanju predsjedavaju}i Vije}a utvr|uje i objavljuje rezultate glasanja, kao i da li je prijedlog o kome se glasalo prihva}en ili odbijen. f) Zapisnik ^lan 96. O radu sjednice Vije}a vodi se zapisnik. U zapisnik se unosi ta~an broj prisutnih vije}nika po imenima. Zapisnik sadr`i osnovne podatke o radu na sjednici, a naro~ito o iznesenim prijedlozima, donesenim zaklju~cima i ostalim aktima iz nadle`nosti Vije}a. U zapisnik se unose rezultati glasanja o pojedinim pitanjima. Vije}nik koji je na sjednici izdvojio mi{ljenje mo`e tra`iti da se bitni dijelovi njegove izjave unesu u zapisnik. Zapisnik sa, sjednice Vije}a vodi i sa~injava u kona~noj verziji sekretar Vije}a. ^lan 97. Zapisnik se sa~injava odmah po zavr{etku sjednice i upu}uje svim vije}nicima, i to najkasnije sa pozivom za narednu sjednicu. Svaki vije}nik ima pravo da na narednoj sjednici stavi primjedbu na zapisnik. O osnovanosti primjedaba na zapisnik odlu~uje se na sjednici bez pretresa, a usvojene primjedbe }e se unijeti u zapisnik. Zapisnik na koji nisu stavljene primjedbe, odnosno u koje su ugra|ene usvojene primjedbe smatra se usvojenim. Zapisnik sa sjednice Vije}a potpisuju predsjedavaju}i Vije}a i sekretar Vije}a. ^lan 98. O ~uvanju izvornika zapisnika sa sjednica Vije}a stara se sekretar Vije}a. Na sjednici Vije}a u koliko postoje tehni~ke mogu}nosti mo`e se vr{iti tonsko snimanje sjednice. VIII - POSTUPAK ZA IZBOR, IMENOVANJA I RAZRJE[ENJA e) Odlu~ivanje ^lan 92. Vije}e odlu~uje ve}inom glasova izabranog broja vije}nika (16), osim u slu~ajevima kada je za Odluku potrebna dvotre}inska ve}ina (21), a odnosi se na Statut, Bud`et, Zavr{ni ra~un i ostale propise i akte utvr|ene zakonom i ovim poslovnikom. ^lan 93. Glasanje je javno ako Statutom i ovim poslovnikom nije druga~ije utvr|eno. Glasanje se vr{i dizanjem ruke, a mo`e se vr{iti i poimeni~no. Glasanje, dizanjem ruke vr{i se tako {to se na poziv predsjedavaju}eg Vije}a svaki vije}nik izja{njava dali je ''za" prijedlog, ili je "protiv" prijedloga, ili se "uzdr`ava "od glasanja. ^lan 94. Poimeni~no glasanje vr{i se kada predsjedavaju}i Vije}a ili jedan od predsjednika Kluba vije}nika izrazi sumnju u ta}nost rezultata glasanja. Da bi se pristupilo poimeni~nom glasanju predsjedavaju}i ili predsjednik Kluba, vije}nika svoju sumnju trebaju javno iznijeti odmah po saop}enju rezultata glasanja, odnosno prije otvaranja rasprave po narednoj ta~ki dnevnog reda. Poimeni~no glasanje vr{i se tako {to se svaki prozvani vije}nik izja{njava "za" ili "protiv" prijedloga ili se "uzdr`ava" od glasanja. Kada prozivanje bude zavr{eno, ponovo se prozivaju svi vije}nici za koje u spisku nije ozna~eno da su glasali. Prozivanje vr{i sekretar Vije}a. a) Izbor predsjedavaju}eg, zamjenika predsjedavaju}eg i sekretara Vije}a ^lan 99. Na prvoj sjednici Op}inskog vije}a vr{i se izbor predsjedavjau}eg, zamjenika predsjedavaju}eg i sekretara Vije}a, na na~in i po postupku utvr|enim zakonom, Statutom i ovim poslovnikom. Izbor i prethodnog stava vr{i se na prijedlog Komisije za izbor i imenovanja i mandatsko-imunitetska pitanja, a nakon prethodno izvr{enih konsultacija politi~kih stranaka zastupljenih u Op}inskom vije}u. Prijedlog za izbor iz prvog stava ovog ~lana mo`e podnijeti svaki vije}nik. Predsjedavaju}i i zamjenik predsjedavaju}eg Vije}a biraju se iz reda vije}nika, a sekretar Vije}a iz reda diplomiranih pravnika. Predsjedavaju}i Op}inskog vije}a i op}inski na~elnik ne mogu biti birani iz reda istog konstitutivnog naroda. ^lan 100. Izbor predsjedavaju}eg i zamjenika predsjedavaju}eg Vije}a vr{i se tajnim glasanjem u skladu sa Statutom i ovim poslovnikom. Izbor sekretara Vije}a vr{i se javnim, glasanjem. Predsjedavaju}i, zamjenik predsjedavaju}eg i sekretar Vije}a izabrani su u koliko dobiju ve}inu glasova ukupno izabranih vije}nika. SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Utorak, 19. oktobra 2004. Ako je predlo`eno vi{e kandidata, a ni jedan od predlo`enih kandidata ne dobije potreban broj glasova glasanje se ponavlja, za dva kandidata koji su dobili najve}i broj glasova. U koliko i u ponovljenom glasanju nijedan od kandidta ne dobije potrebnu ve}inu ponavlja se cijeli izborni postupak. b) Izbor op}inskog na~elnika ^lan 101. Op}inskog na~elnika biraju demokratskim putem bira~i, na neposrednim tajnim izborima na cijelom podru~ju op}ine, u skladu sa zakonom i Statutom. ^lan 102. Op}inskog na~elnika za slu~aj sprije~enosti da obavlja svoje du`nosti privremeno mijenja predsjedavaju}i Op}inskog vije}a, ili vije}nik kojeg ve}inom glasova izabere Op}insko vije}e. ^lan 103. Za sva pitanja u vezi sa izborom i imenovanjem funkcionera Op}inskog vije}a koja nisu regulisana ovim poslovnikom primjenjuju se zakonske odredbe. ^lan 104. Prije po~etka tajnog glasanja iz reda vije}nika bira se izborna komisija, koja rukovodi glasanjem i utvr|uje rezultate glasanja. Izbornu komisiju ~ini predsjednik i dva (2) ~lana. Komisija se bira na prijedlog predsjedavaju}eg Vije}a ve}inom glasova, izabranih vije}nika. ^lan 105. Glasanje se vr{i putem glasa~kih listi}a. Glasa~ki listi}i su iste veli~ine, oblika i boje, a na svaki listi} utisnut je pe~at Vije}a. Kandidati na listi}u poredani su abecednim redom. Ispred imena svakog kandidata upisan je redni broj. ^lan 106. Svaki vije}nik dobija jedan (1) glasa~ki listi}. Predsjednik i ~lanovi Izborne komisije staraju se da svaki vije}nik dobije glasa~ki listi} i po potrebi obja{njavaju na~in glasanja. ^lan 107. Glasanje se vr{i zaokru`ivanjem, broja ispred imena kandidata za koga se vije}nik odlu~i. Svaki vije}nik li~no stavlja presavijeni glasa~ki listi} u glasa~ku kutiju. ^lan 108. Po{to svi prisutni vije}nici glasaju, Izborna komisija utvr|uje rezultate glasanja na osnovu predatih glasa~kih listi}a. Glasa~ki listi} iz kojeg se ne mo`e utvrditi za kojeg je kandidata vije}nik glasao smatra se neva`e}im. Predsjednik Izborne komisije objavljuje rezultate glasanja. c) Postupak o smjenjivanju, opozivu, ostavci i razrje{enju funkcionera ^lan 109. Odredbe ovog poslovnika koje se odnose na izbor i imenovanja funkcionera shodno se primjenjuju i na postupak za razrje{enje. ^lan 110. Funkcioner koga bira ili imenuje Vije}e mo`e biti smijenjen sa funkcije ako funkciju ne vr{i u skladu sa ustavom., zakonom i Statutom i u okviru datih ovla{tenja. Broj 25 - Strana 1707 ^lan 111. Kad funkcioner Vije}a podnese ostavku, predsjedavaju}i Vije}a obavje{tava Komisiju za izbor i imenovanja i mandatskoimunitetska pitanja radi davanja mi{ljenja o ostavci. Po pribavljenom mi{ljenju iz stava 1. ovog ~lana predsjedavaju}i Vije}a ostavku funkcionera zajedno sa pribavljenim mi{ljenjima dostavlja Vije}u. ^lan 112. Vije}e razmatra ostavku iz prethodnog ~lana i mo`e odlu~iti da je uva`i prihvataju}i razloge navedene u njenom obrazlo`enju. Razmatraju}i ostavku Vije}e mo`e odlu~iti da je ne uva`i ako ocijeni da postoje razlozi za utvr|ivanje odgovornosti podnosioca ostavke, a u tom. slu~aju Vije}e }e provesti postupak za smjenjivanje ili opoziv sa funkcije podnosioca ostavke. ^lan 113. Za pitanja o smjenjivanju opozivu, i razrje{enju funkcionera Vije}a koja nisu regulisana ovim poslovnikom primjenjivat }e se zakonske odredbe. ^lan 114. Opoziv op}inskog na~elnika vr{i se u skladu sa odredbama Zakona o direktnom izboru na~elnika u Federaciji BiH i Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. IX - PROPISI I AKTI VIJE]A a) Op}e odredbe ^lan 115. Vije}e u okviru svog djelokruga donosti propise i akte. Propisi Vije}a: Statut, Poslovnik Vije}a, Bud`et, Zavr{ni ra~un, odluke, pravila i pravilnici. Akti Vije}a: odluke, rje{enja, zaklju~ci, naredbe i drugi akti. Akti radnih tijela su zaklju~ci i rje{enja. Poslovnikom Vije}a utvr|uje se sadr`aj i na~in pripremanja i dono{enja propisa i akata koje donosi Vije}e. ^lan 116. Statutom se utvr|uje organizacija, nadle`nost i druga pitanja od zna~aja za rad Op}ine. Bud`etom se utvr|uju prihodi i rashodi Op}ine u skladu sa zakonom, a zavr{nim ra~unom se iskazuje finansijsko poslovanje Op}ine u skladu sa zakonom. Poslovnikom se utvr|uju prava i du`nosti Vije}a i vije}nika, izbor imenovanja i razrje{enja i druga pitanja, od zna~aja za rad Vije}a. ^lan 117. Odluka se donosi kao akt vr{enja prava i du`nosti iz djelokruga rada Vije}a. Odluka mora sadr`avati pravni osnov na kojem se zasniva. Rje{enjem se rje{avaju pojedini konkretni slu~ajevi iz djelokruga Vije}a. Rje{enje iz oblasti imovinsko-pravnih propisa koje je Vije}e razmatralo i odbilo mo`e biti ponovo predlo`eno Vije}u na razmatranje i dono{enje nakon isteka roka od {est (6) mjeseci. ^lan 118. Vije}e donosi programe razvoja za pojedine djelatnosti za koje je nadle`no radi ostvarivanja zajedni~kih ciljeva i interesa privrednog i dru{tvenog razvoja Op}ine. Preporukom se izra`ava stav Vije}a o pojedinim pitanjima i ukazuje na potrebu odre|enog pona{anja. Smjernicom Vije}e usmjerava rad organa izvr{ne vlasti, Op}inskih slu`bi za upravu u pogledu sprovodenja utvr|ene politike, izvr{avanja zakona, drugih propisa i op}ih akata. SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Broj 25 - Strana 1708 Naredbom se po odredbama zakona i drugih propisa radi izvr{avanja njegovih pojedinih odredbi nare|uje ili zabranjuje odre|eno postupanje o odre|enoj situaciji koja ima {ire i op}e zna~enje. ^lan 119. Zaklju~kom Vije}a u okviru svog djelokruga: - odlu~uje o svom radu i radu radnih tijela, - utvr|uje obaveze izvr{no-upravnog organa, - zauzima, stavove i izra`ava mi{ljenje o pitanjima o kojima je raspravljalo, - daje saglasnost ili potvr|uje pojedine akte kada je to propisom odre|eno, - ure|uje unutra{nje odnose u Vije}u, ako oni nisu ure|eni poslovnikom ili drugim aktom Vije}a. ^lan 120. Propisi i akti koji se donose na sjednici Vije}a potpisuje predsjedavaju}i Vije}a. ^lan 121. Izvornikom propisa i akata Vije}a, smatra se onaj tekst koji je usvojen na sjednici Vije}a. Izvornici odluka, drugih propisa i akata ~uvaju se u Vije}u. O ~uvanju izvornika svih odluka, propisa i akata stara se sekretar Vije}a. ^lan 122. Propisi i akti koje donosi Vije}e objavljuju se u ''Slu`benim novinama Kantona Sarajevo", ako je to u propisu ili aktu posebno odre|eno. O objavljivanju propisa i akata stara se sekretar Vije}a. b) Postupak za dono{enje odluka, propisa i drugih akata ^lan 123. Pravo na podno{enje nacrta i prijedloga odluka, drugih propisa i akata koje donosi Vije}e, ima svaki vije}nik, Klub vije}nika, radna tijela Vije}a i op}inski na~elnik. ^lan 124. Prijedlog odluke podnosi se u propisanoj formi i mora biti obrazlo`en. Obrazlo`enje obuhvata naro~ito pravni osnov za dono{enje odluke, razloge zbog kojih treba donijeti odluku, pitanja koja se prijedlogom rje{avaju, obja{njenja osnovnih pravnih rje{enja, podatke o finansijskim sredstvima za provo|enje odluke i njihovo obezbje|enje i eventualne posljedice za materijalni i drugi polo`aj. Kada se prijedlogom odluke vr{e izmjene ili dopune odluke, uz prijedlog se daje i tekst odredaba odluka koje se mijenjaju odnosno dopunjuju. ^lan 125. Prijedlog odluke dostavlja se predsjedavaju}em Vije}a i Komisiji za Statut i propise. ^lan 126. Predsjedavaju}i Vije}a dostavlja, vije}nicima prijedlog odluke najkasnije sedam (7) dana prije dana odre|enog za odr`avanje sjednice Vije}a, na kojoj }e se vr{iti pretres prijedloga odluka. ^lan 127. Prijedlog odluke koji nije podnio op}inski na~elelnik, sekretar Vije}a dostavlja op}inskom na~elniku radi davanja mi{ljenja. Utorak, 19. oktobra 2004. ^lan 128. Komisija za Statut i propise razmatra prijedlog odluke i podnosi Vije}u izvje{taj sa prijedlozima i mi{ljenjima. ^lan 129. Podnosilac prijedloga, odnosno njegov predstavnik, mo`e na po~etku pretresa dati obrazlo`enje o prijedlogu odluke ukoliko je potrebno. Podnosilac prijedloga ima pravo u~estvovati u toku cijelog pretresa odluke, davati obja{njenja i iznositi svoje mi{ljenje. Op}inski na~elnik mo`e u~estvovati u toku cijelog pretresa prijedloga odluke i kada on nije predlaga~. ^lan 130. Pretres prijedloga odluke u Vije}u po pravilu je jedinstven. Vije}e mo`e odlu~iti da pretres prijedloga obuhvata op}i pretres i pretres u pojedinostima. U toku op}eg pretresa raspravlja se o prijedlogu u na~elu i mogu se iznositi mi{ljenja, tra`iti obja{njenja i pokretati druga pitanja u vezi sa mi{ljenjima datim u prijedlogu. U pretresu o pojedinostima raspravlja, se o pojedinim rje{enjima prijedloga odluke. U toku pretresa teksta prijedloga odluke raspravlja se i odlu~uje o amandmanima. ^lan 131. Podnosilac prijedloga odluke mo`e do otvaranja pretresa povu}i prijedlog. Podnosilac prijedloga mo`e do zavr{etka pretresa predlo`iti Vije}u da se dono{enje odluke odlo`i. ^lan 132. Ako se prijedlogom odluke reguli{u zna~ajnija pitanja za gra|ane, Vije}e mo`e odlu~iti da se prijedlog odluke pretresa kao nacrt odluke. Po zavr{enom pretresu Vije}e zaklju~kom utvr|uje stavove i primjedbe i upu}uje ih podnosiocu prijedloga da ih uzme u obzir prilikom izrade novog prijedloga odluke. ^lan 133. Postupak za dono{enje op}ih akata u Vije}u mo`e se pokrenuti podno{enjem nacrta ovih akata od ovla{tenih predlaga~a. ^lan 134. O na~inu podno{enja nacrta, njegovog razmatranja i pretresa shodno se primjenjuju odredbe ovog poslovnika koje se odnose na prijedlog odluke. ^lan 135. Gra|ani }e neposredno u~estvovati u odlu~ivanju u lokalnim poslovima iz samoupravnog djelokruga Op}ine putem referenduma, mjesnog zbora gra|ana i gra|anskom inicijativom, {to je utvr|eno Statutom., a u skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi. ^lan 136. Odluka se mo`e izuzetno donijeti po hitnom postupku u kojem se ne primjenjuju rokovi propisani za pojedine radnje u redovnom postupku. Po hitnom postupku mo`e se donijeti odluka samo radi vanrednih i neodlo`nih potreba, o ~emu odlu~uje Vije}e. ^lan 137. Prijedlog za dono{enje odluke po hitnom postupku mora biti posebno obrazlo`en. Predlaga~ je du`an da navede razloge zbog kojih se predla`e dono{enje odluke po hitnom postupku i da uka`e na posljedice koje bi mogle nastupiti ako se odluka ne donese po tom postupku. SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Utorak, 19. oktobra 2004. Broj 25 - Strana 1709 Uz prijedlog za dono{enje odluke po hitnom postupku podnosi se i prijedlog odluke ~ije se dono{enje predla`e. ^lan 138. Amandman na prijedlog odluke podnosi se pismeno. Amandman mora biti obrazlo`en. ^lan 145. Prilikom utvr|ivanja dnevnog reda Vije}e prethodno odlu~uje o prijedlogu da se odluka donese po hitnom postupku. Ako Vije}e ne usvoji prijedlog da se donese odluka po hitnom postupku, postupa se po odredbama ovog poslovnika za prijedlog odluke u redovnoj proceduri. ^lan 139. Na prijedlog Odluke i drugih akata koji prethodno nisu razmatrani kao nacrt amandmani se podnose u pismenoj formi, a najkasnije do zaklju~enja pretresa o odluci i drugom aktu iz nadle`nosti Vije}a. ^lan 146. Na prijedlog odluke po hitnom postupku mo`e se podnijeti amandman do zaklju~enja pretresa. ^lan 140. Vije}e mo`e odlu~iti da se prijedlog odluke razmatra kao nacrt, a naro~ito ako se radi o regulisanju pitanja koja su od posebnog zna~aja za gra|ane, kad je potrebno da se izvr{i naj{ira konsultacija zainteresovanih subjekata, da se nacrt stavi na javnu raspravu. Vije}e obavezno na javnu raspravu iznosi nacrte: - Statuta, - prostornog i urbanisti~kog plana i - op}eg bilansa sredstava. Zaklju~kom Vije}a mogu se na javnu raspravu staviti i drugi propisi i akti Vije}a. ^lan 141. Javna rasprava, o nacrtima, op}ih akata organizuje se naro~ito: - na zborovima gra|ana u mjesnim zajednicama, - u organima politi~kih organizacija Op}ine i udru`enjima gra|ana, iz oblasti za pitanja za koja su registrovana. ^lan 142. Ako Vije}e odlu~i da se nacrt odluke stavi na javnu raspravu, Vije}e zaklju~kom: - utvr|uje na~in na koji }e se sprovesti javna rasprava i na~in na koji }e nacrt odluke biti objavljen, - utvr|uje rok u kojem se treba sprovesti javna rasprava, - utvr|uje na~in prikupljanja, i sre|ivanja prijedloga i mi{ljenja iz javne rasprave, - utvr|uje postupak za dono{enje drugih propisa i op}ih akata. ^lan 143. Propisi i drugi op}i akti Vije}a donose se shodno odredbama ovog poslovnika koji se odnose na dono{enje odluke. Druga pitanja iz svog djelokruga Vije}e razmatra shodno odredbama ovog poslovnika o dono{enju odluka. Povodom pretresanja pitanja iz prethodnog stava Vije}e mo`e: - donijeti zaklju~ak o potrebi da se donese novi op}i akt, odnosno izvr{i izmjena i dopuna va`e}eg akta, - dati smjernice op}inskom na~elniku, - donijeti preporuke o preduzimanju mjera radi rje{avanja odre|enih pitanja iz svoga djelokruga, - donijeti zaklju~ak povodom razmatranja odre|enog pitanja, - odlu~iti da se o pitanju koje se razmatra zavr{i rasprava bez zauzimanja stava. Vije}e razmatra i druga pitanja u skladu sa ustavom., zakonom, Statutom i Poslovnikom. c) Amandmani ^lan 144. Prijedlog za izmjenu i dopunu prijedloga odluke podnosi se u obliku amandmana. Amandman na prijedlog odluke koja je prethodno razmatrana kao nacrt mo`e se podnijeti najkasnije 3 dana prije dana odre|enog za odr`avanje sjednice Vije}a na kojoj }e se pretresati prijedlog odluke, a dostavlja se predsjedavaju}em Vije}a. Predsjedavaju}i Vije}a amandman odmah upu}uje svim vije}nicima, Komisiji za Statut i propise, op}inskom na~elniku i podnosiocu prijedloga. ^lan 147. Podnosilac prijedloga odluke mo`e podnositi amandmane sve do zaklju~enja pretresa prijedloga odluke. ^lan 148. O amandmanima na prijedlog odluke ima pravo da se izjasni podnosilac prijedloga do zaklju~enja pretresa o prijedlogu. ^lan 149. Amandmane mogu podnositi ovla{teni predlaga~i iz ~lana 127. ovog poslovnika. O podnesenom amandmanu moraju se izjasniti predlaga~ i Komisija za Statut i propise Vije}a. Radi razmatranja i izja{njavanja o amandmanima koji se podnose u toku sjednice Vije}a, sjednici Vije}a obavezno prisustvuje Komisija za statut i propise. ^lan 150. O svakom amandmanu glasa se u toku pretresa teksta prijedloga odluke, i to odvojeno. Kada predlaga~ odluke prihvati amandman, isti postaje sastavni dio prijedloga odluke bez izja{njavanja o prihva}enom amandmanu. Usvojeni amandman postaje sastavni dio prijedloga. Na propise i druga op}a akta koje donosi Vije}e u skladu sa ovim poslovnikom podnose se amandmani na isti na~in i po istom postupku kao {to se podnose na prijedlog odluka. ^lan 151. O amandmanu se glasa prema redoslijedu ~lanova prijedloga odluke na koji se odnosi amandman. Ako je na jedan ~lan prijedloga odluke podneseno vi{e amandmana, prvo se glasa po redu podno{enja amandmana. Ako je podnesen amandman na amandman, prvo se glasa o amandmanu koji je podnesen na amandman. d) Postupak za davanje autenti~nog tuma~enja, odluka, drugih propisa i akata ^lan 152. Vije}e daje autenti~na tuma~enja odluka, drugih propisa i akata koje je donijelo. Inicijativa za davanje autenti~nog tuma~enja akata iz stava 1. podnosi se predsjedavaju}em Vije}a, a mogu je podnijeti: - gra|ani ( najmanje 50), pravno lice i ovla{teni predlaga~i iz ~lana 127. ovog poslovnika. Obrazlo`enu inicijativu autenti~nog tuma~enja dostavlja Komisija za Statut i propise predsjedavaju}em Vije}a. Komisija za Statut i propise ocjenjuje da li je prijedlog za autenti~no tuma~enje osnovan i o tome obavje{tava Vije}e. SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Broj 25 - Strana 1710 Ako utvrdi da je prijedlog za davanje autenti~nog tuma~enja osnovan, Komisija za Statut i propise utvrdit }e tekst tuma~enja i dostaviti ga Vije}u na izja{njavanje. e) Vr{enje ispravki u odlukama, propisima i drugim aktima ^lan 153. Ispravke {tamparskih i tehni~kih gre{aka u objavljenim odlukama, drugim propisima i aktima poslije sravnjivanja sa izvornikom vr{i sekretar Vije}a. f) Pre~i{}eni tekst ^lan 154. Pre~i{}eni tekst odluka, drugih propisa i akta sadr`i samo integralni tekst akta ~iji se pre~i{}eni tekst utvr|uje. Pre~i{}eni tekst odluke, drugih propisa i akta utvr|uje se na sjednici Komisije za Statut i propise. ^lan 155. Utorak, 19. oktobra 2004. Nacionalni i strana~ki sastav delegata u Gradskom vije}u utvr|uje se dogovorom stranaka koji svoje predstavnike imaju u Op}inskom i Gradskom vije}u. ^lan 159. Vije}e mo`e zaklju~iti da se odre|eno pitanje od interesa za Vije}e pokrene na Gradskom vije}u i to putem svojih vije}nika delegiranih u Gradskom vije}u. Vije}nici Gradskog vije}a delegirani ispred Op}inskog vije}a Novo Sarajevo du`ni su o bitnim odlukama i zaklju~cima Gradskog vije}a informisati Vije}e. Izjvestioca iz prethodnog stava dogovorno odre|uju vije}nici Gradskog vije}a delegirani ispred Op}inskog vije}a u Gradskom vije}u. XI - RAD VIJE]A ZA VRIJEME RATNOG STANJA ILI U SL U^AJU NEPOSREDNE RATNE OPASNOSTI ^lan 160. Pre~i{}eni tekst propisa i akata se primjenjuje od dana. kada. je objavljen u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo ", a va`nost njegovih odredaba, utvr|ena je u aktima, koji su obuhva}eni pre~i{}enim tekstom. Kada se nakon objavljivanja, pre~i{}enog teksta propisa i akata Vije}a predlo`i izmjena ili dopuna, ove izmjene ili dopune odnose se na odredbe u pre~i{}enom, tekstu. Vije}e za vrijeme ratnog stanja ili u slu~aju neposredne ratne opasnosti primjenjuje ovaj poslovnik i nastavlja rad po ovom poslovniku i u skladu sa ustavom, zakonom, Statutom i drugim propisima i aktima. X - OSTVARIVANJE SARADNJE SA GRADSKIM VIJE]EM GRADA SARAJEVA, SKUP[TINOM KANTONA SARAJEVO I VIJE]IMA DRUGIH OP]INA Za vr{enje stru~nih i drugih poslova za potrebe Vije}a, radnih tijela i vije}nika Vije}a organizuje se Stru~na slu`ba. Organizacija i rad Stru~ne slu`be iz prethodnog stava utvr|uje se posebnom odlukom Vije}a. Stru~nom slu`bom rukovodi sekretar Vije}a. ^lan 156. Saradnja Vije}a sa Gradskim vije}em Grada Sarajeva, Skup{tinom Kantona Sarajevo i vije}ima drugih op}ina zasniva se na pravima i du`nostima utvr|enim ustavom, zakonom, Statutom i Poslovnikom. Vije}e ostvaruje saradnju prvenstveno sa susjednim op}inama, Gradom i Kantonom. Saradnja se ostvaruje u onim poslovima koji su od njihovog zajedni~kog interesa. ^lan 157. Sa Gradskim vije}em, Skup{tinom Kantona Sarajevo Vije}e ostvaruje saradnju. Nacrti i prijedlozi zakona i drugih propisa koje skup{tine dostave Vije}u dostavljaju se svim vije}nicima, na razmatranje uz mogu}nost davanja primjedbi, prijedloga i mi{ljenja. Na osnovu zaklju~ka Vije}a dostavljeni nacrti i prijedlozi zakona i propisa mogu se razmatrati na Vije}u. Komisija za statut, i propise razmatra akta iz prethodnog stava i prijedloge i mi{ljenja dostavlja Vije}u i predlaga~u. Vije}e i radna tijela radi bolje saradnje mogu organizovati zajedni~ke dogovore i savjetovanja od zajedni~kog interesa, te druge na~ine i oblike vr{enja me|usobne saradnje. ^lan 158. U skladu sa ustavom i zakonom, Op}ina Novo Sarajevo sa op}inama Centar, Stari grad, Novi grad Sarajevo udru`ene su u Grad Sarajevo. Prava i obaveze op}ina udru`enih u Grad Sarajevo reguli{u se Statutom. Grada. Grad ima Gradsko vije}e sa 28 vije}nika. Svako op}insko vije}e koje formira grad bira po sedam /7/ delegata u Gradsko vije}e iz reda op}inskih vije}nika. Nacionalni sastav kandidata regulisan je Ustavom Kantona i Statutom. Grada i Op}ine. Gradsko vije}e se bira u skladu sa Ustavom Kantona Sarajevo i Statutom Grada i op}ine. XII - STRU^NA SLU@BA VIJE]A ^lan 161. XIII - PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 162. Prijedlog za promjene i dopune ovog poslovnika mo`e dati jedna tre}ina od ukupnog izabranog broja vije}nika, op}inski na~elnik, Kolegij vije}a i Komisija za statut i propise u skladu sa. Statutom i Poslovnikom. O promjeni Poslovnika odlu~uje Vije}e ve}inom glasova od ukupnog broja izabranih vije}nika u skladu sa Statutom i ovim poslovnikom. ^lan 163. Danom stupanja na snagu ovog poslovnika prestaje da va`i Poslovnik Op}inskog vije}a Novo Sarajevo - pre~i{}eni tekst ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 9/01). ^lan 164. Pre~i{}eni tekst Poslovnika Op}inskog vije}a Novo Sarajevo obuhvata Poslovnik Op}inskog vije}a Novo Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 25/02), Odluku o izmjenama i dopunama Poslovnika Op}inskog vije}a Novo Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 14/04) i Odluku o izmjenama i dopunama Poslovnika Op}inskog vije}a Novo Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 22/04) u kojima je ozna~en dan stupanja na snagu tih odluka. ^lan 165. Pre~i{}eni tekst Poslovnika Op}inskog vije}a objavit }e se u "Slu`benim novinama Kantona Sarajeva", a primjenjuje se od dana objavljivanja, a va`nost njegovih odredbi utvr|ena je u Odlukama, koje su obuhva}ene pre~i{}enim tekstom. Broj 01-02-631 Predsjednik 19. oktobra 2004. godine Komisije za statut i propise Sarajevo Alija [a~i}, s.r. SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Utorak, 19. oktobra 2004.