Aktio

GRAD SARAJEVO - GRADSKO VIJEĆE

Odluka o provođenju Regulacionog plana "KANARA"

ODLUKU
O PROVOĐENJU REGULACIONOG PLANA "KANARA"

Član l.

Ovom odlukom utvrđuje se provođenje Regulacionog plana "KANARA" (u daljem tekstu: Plan), a naročito: granice prostor- ne cjeline i granice površina namjena, urbanističko-tehnički uslovi za izgradnju građevina, uslovi za izgradnju objekata i uređenje građevinskog zemljišta, uređenje zelenih i slobodnih površina, te odnosi prema postojećim objektima kao i djelatnosti i uslovi pod kojima se pojedine djelatnosti mogu obavljati u planiranom prostora.

Član 2.

Granica obuhvata Regulacionog plana počinje sa međnog kamena broj 3, koji se nalazi na četveromeđi parcela k.č. 13, 14 i 15 K.O. Dobrinja Općina Novi Grad i k.č. 19 K.O. Lukavica Općina Novo Sarajevo i ide na sjeveroistok te istok granicom između Općine Novi Grad sa lijeve i Novo Sarajevo sa desne strane i dolazi do međnog kamena koji se nalazi na tromeđi katastarskih općina K.O. Novo Sarajevo III Općina Novi Grad i K.O. Novo Sarajevo II i Lukavica Općina Novo Sarajevo odnosno južnoj strani Novopazarske ulice, skreće u pravcu juga idući istočnom stranom puta k.č. 82/3 K.O. Lukavica (obuhvata ga) i dolazi do granice između "Entiteta" utvrđenoj u Dejtonu, skreće u pravcu jugozapada idući granicom između "Entiteta" utvrđenoj u Dejtonu i dolazi do mjesta gdje granica između "Entiteta" presijeca granicu između Općina Novo Sarajevo i Novi Grad, skreće na sjeveroistok idući granicom između Općine Novi Grad sa lijeve i Novo Sarajevo sa desne strane i dolazi do međnog kamena broj 3, odnosno mjesta odakle je opis granice Regulacionog plana i počeo.

Sve naprijed navedene parcele nalaze se u K.O. Dobrinja Općina Novi Grad i K.O. Lukavica Općina Novo Sarajevo.

Ukupna površina obuhvata iznosi 15,3 ha.

Član 3.

U sklopu obuhvata ovog plana definisane su zone sa slijedećim namjenama.

A. ZONA INDIVIDUALNOG STANOVANJA

B. ZONA REVITALIZACIJE (1,2,3 i 4)

A. Zone Individualnog stanovanja

Zona Individualnog stanovanja obuhvata područje čija granica počinje sa međnog kamena broj 3 koji se nalazi na četveromeđi parcela k.č. 13, 14 i 15 K.O. Dobrinja Općina Novi Grad i k.č. 19 K.O. Lukavica Općina Novo Sarajevo i ide na sjeveroistok granicom između Općine Novi Grad sa lijeve i Općine Novo Sarajevo sa desne strane skreće na istok idući granicom između naprijed navedenih Općina i dolazi do tromeđe parcela k.č. 53/1, 53/4 K.O. Lukavica Općina Novo Sarajevo i 3381/1 ulica Novopazarska K.O. Novo Sarajevo III Općina Novi Grad , skreće u pravcu juga idući istočnom međom parcele k.5. 53/4 K.O. Miljevići (obuhvata je ) , lomi se idući u pravcu zapada međama parcela k.č. 53/4, 53/3, 53/2, 55/1, 55/2 i 52 (obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 50 kojim produžava u pravcu juga, skreće u pravcu jugoistoka idući međama parcela k.č. 57/1, 57/2, 57/3, 57/4, 57/5 i 58 (obuhvata ih) i dolazi do tačke broj 6 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 58 i 34/1 udaljenoj od sjeveroistočnog ishodišta lista R=l :1000 broj 249 po y=166 m, a po x=3,5 m, lomi se idući u pravcu juga u pravoj liniji i dolazi do tačke broj 7 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 34/1 i 59 udaljenoj od sjeveroistočnog ishodišta lista R=l:1000 broj 249 po y=167 m, a po x=34,5 m, nastavlja na jugozapad idući u pravoj liniji i dolazi do tačke broj 8 koja se nalazi na granici između "Entiteta" utvrđenoj u Dejtonu, a koja se nalazi na parceli k.č. 34/1 udaljenoj od sjeveroistočnog ishodišta lista R=l:1000 broj 249 po y=185 m, a po x=66,5 m, produžava na jugozapad idući granicom između entiteta utvrđenoj u Dejtonu u dužini od 21,5 m, ide na sjeverozapad u pravoj liniji i dolazi do najistočnijeg ruba parcele k.č. 34/2, produžava na zapad idući južnim međama parcela k.č. 34/2, 34/4 i 34/5 (obuhvata ih) te dolazi do tromeđe parcela k.č. 34/5, 34/6 i 34/11, lomi se idući na jugozapad i dolazi do tačke broj 9 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 34/11 i 34/10 udaljenoj od tromeđe parcela k.č. 34/11,, 34/14 i 34/10 12 m, ide na zapad u pravoj liniji sijekući parcele k.č. 34/10 i 34/14 i dolazi do tromeđe parcela k.č. 34/14, 34/12 i 36/2 (put), nastavlja na jugozapad u pravoj liniji i dolazi do tačke broj 10 koja se nalazi na parceli k.č. 33 udaljenoj od sjeveroistočnog ishodišta lista R=l:1000 broj 249 po y=356 m, a po x=81,5 m, lomi se idući u pravcu sjevera u pravoj liniji i dolazi do sjeverozapadnog ruba parcele k.č. 34/13, nastavlja na sjeveroistok idući sjevernom međom parcela k.č. 34/13 (obuhvata je) u dužini od 24 m i dolazi do trase projektovane saobraćajnice kojom produžava na sjeverozapad, zapad, jug te jugoistok obuhvatajući istu, a koja ide preko parcela k.č. 36/6, 36/5 i 33 i ponovo izlazi na Međuentitetsku liniju utvrđenu u Dejtonu kojom produžava na jugozapad i dolazi do tačke broj 11 koja se nalazi na Međuentitetskoj liniji utvrđenoj u Dejtonu, a na parceli k.č. 19 udaljenoj od sjeverozapadnog ishodišta lista R=l:1000 broj 249 po y=193 m, a po x=174,5 m, lomi se idući na sjever u pravoj liniji i dolazi do tačke broj 12 koja se nalazi na parceli k.č. 19 udaljenoj od sjeverozapadnog ishodišta lista R=l:1000 broj 249 po y=189 m a po x=149 m ide u pravoj liniji na sjeveroistok do tačke broj 13 koja se nalazi na parceli k.č. 19 udaljenoj od sjeverozapadnog ishodišta lista R=l:1000 broj 249 po y=194 m, a po x=135,5 m, ide na sjeverozapad u pravoj liniji i dolazi do tačke broj 14 koja se nalazi na parceli k.č. 19 udaljenoj od sjeverozapadnog ishodišta lista R=l:1000 broj 249 po y=172 m, a po x=121,5 m, nastavlja na sjever u pravoj liniji do tačke broj 15 koja se nalazi na parceli k.č. 19 udaljenoj od sjeverozapadnog ishodišta lista R=l:1000 broj 249 po y=173,5 m, a po x=l16,5 m, nastavlja na sjeverozapad idući u pravoj liniji do tačke broj 16 koja se nalazi na parceli k.č. 19 udaljenoj od sjeverozapadnog ishodišta lista R=l:1000 broj 249 po y=157 m, a po x=103,5m, lomi se idući na jugozapad u pravoj liniji i dolazi do tačke broj 17 koja se nalazi na parceli k.č. 19 pravoj liniji i dolazi do tačke broj 17 koja se nalazi na parceli k.č. 19 udaljenoj od sjeverozapadnog ishodišta lista R=l:1000 broj 249 po y= 143,5 m, a po x=120,5 m, ide na zapad u pravoj liniji i dolazi do tačke broj 18 koja se nalazi na parceli k.č. 19 udaljenoj od sjeverozapadnog ishodišta lista R=l:1000 broj 249 po y=135 m, a po x=121 m, ide na sjeverozapad u pravoj liniji do tačke broj 19 koja je udaljena od sjeverozapadnog ishodišta lista R=l:1000 broj 249 po y=132 m, a po x=l 17,5 m, nastavlja na zapad u pravoj liniji do tačke broj 20 koja se nalazi na istočnoj strani trase projektovane saobraćajnice udaljenoj od sjevero- zapadnog ishodišta lista R=l:1000 broj 249 po y=103,5 m, apox= 113,5 m produžava u pravcu juga pa jugoistoka idući istočnom stranom trase projektovane saobraćajnice koju obuhvata i dolazi do tačke broj 21 koja se nalazi na parceli k.č. 19 udaljenoj od sjeverozapadnog ishodišta lista R=l :1000 broj 249 po y=122 m, a po x=172 m lomi se idući u pravoj liniji na sjeveroistok i dolazi do tačke broj 22 koja se nalazi na parceli k.č. 19 udaljenoj od sjeverozapadnog ishodišta lista R=l:1000 broj 249 po y=140,5 m, a po x=159 m, ide na jugoistok u pravoj liniji i dolazi do tačke broj 23 koja se nalazi na Međuentitetskoj liniji utvrđenoj u Dejtonu udaljenoj od sjeverozapadnog ishodišta lista R=l:1000 broj 249 po y= 159 m, a po x= 184,5 m, lomi se idući na jugozapad u pravoj liniji Međuentitetskom linijom utvrđenoj u Dejtonu u dužini od 67 m skreće u pravcu sjevera idući zapadnom stranom trase projektovane saobraćajnice koju obuhvata, a koja ide preko parcele k.č. 268 i dolazi do tačke broj 24 koja se nalazi na parceli k.č. 268 udaljenoj od sjeverozapadnog ishodišta lista R=l:1000 broj 249 po y=94,5 m, a po x=100 m, lomi se idući na sjeverozapad u pravoj liniji R=l: 1000 broj 249 po y=94,5 m, a po x= 1000 m, lomi se idući na sjeverozapad u pravoj liniji i dolazi do tačke broj 25 koja se nalazi na parceli k.č. 268 udaljenoj od sjeverozapadnog ishodišta lista R=l:1000 broj 249 po y=83,5 m, a po x= 89,5 m, ide na sjeveroistok u pravoj liniji i dolazi do tačke broj 26 koja se nalazi na parceli k.č. 271 udaljenoj od sjeverozapadnog ishodišta lista R=l :1000 broj 249 po y=90 m, a po x=78 m, nastavlja na sjeverozapad idući u pravoj liniji i dolazi do tačke broj 27 koja se nalazi na međi između parcele k.č. 11 K.O. Dobrinja Općina Novi Grad i 271 K.O. Lukavica Općina Novo Sarajevo, nastavlja na sjeveroistok idući granicom između Općina Novi Grad sa lijeve i Novo Sarajevo sa desne strane te dolazi do međnog kamena broj 3, odnosno mjesta odakle je opis granice zone individualnog stanovanja i počeo.

Sve naprijed navedene parcele nalaze se u K.O. Dobrinja Općina Novi Grad i K.O. Lukavica Općina Novo Sarajevo.

Ukupna površina obuhvata iznosi 7,5 ha.

B. Zone Revitalizacije

Zona Revitalizacije broj l obuhvata područje čija granica počinje od mjesta gdje Međuentitetska linija utvrđena u Dejtonu presijeca put k.č. 82/3 te ide na jugozapad u pravoj liniji Međuentitetskom linijom utvrđenoj u Dejtonu u dužini od 220 m, skreće na sjeveroistok te sjeverozapad idući granicom zone Individualnog stanovanja (granica zone Individualnog stanovanja opisana je u prethodnoj namjeni) koju ne obuhvata, skreće u pravcu istoka idući granicom zone Individualnog stanovanja broj l koju ne obuhvata i izlazi na Novopazarsku ulicu čijom južnom stranom (ne obuhvata je) nastavlja na istok i dolazi do njenog raskršća sa putem k.č. 82/3 K.O. Lukavica čijom istočnom stranom (obuhvata ga) produžava u pravcu juga i dolazi do Međuentitetske linije utvrđene u Dejtonu odnosno mjesta odakle je opis zone Revitalizacije broj l i počeo.

Sve naprijed navedene parcele nalaze se u K.O. Lukavica.

Ukupna površina obuhvata iznosi 3,0 ha.

Zona Revitalizacije broj 2 obuhvata područje čija granica počinje od tačke broj l koja se nalazi na parceli k.č. 33 odnosno na Međuentitetskoj liniji utvrđenoj u Dejtonu, a udaljenoj od sjeverozapadnog ishodišta lista R=l:1000 broj 249 po y=268,5 m, a po x= 153,5 m, ide u pravcu sjeverozapada, sjeveroistoka, te jugoistoka južnom stranom zone Individualnog stanovanja (opis granice zone Individualnog stanovanja nalazi se u prethodnoj namjeni), koju ne obuhvata i dolazi do tačke broj 2 koja se nalazi na parceli k.č. 34 odnosno na Međuentitetskoj liniji utvrđenoj u Dejtonu udaljenoj od sjeveroistočnog ishodišta lista R=l:1000 broj 249 po y=206,5 m, a po x=72,5 m, lomi se idući na jugozapad Međuentitetskom linijom utvrđenom u Dejtonu i dolazi do tačke broj l odnosno mjesta odakle je opis granice zone Revitalizacije broj 2 i počeo.

Sve naprijed navedene parcele nalaze se u K.O. Lukavica.

Ukupna površina obuhvata iznosi 1,6 ha.

Zona Revitalizacije broj 3 obuhvata područje čija granica počinje od tačke broj l koja se nalazi na Međuentitetskoj liniji utvrđenoj u Dejtonu, a nalazi se na parceli k.č. 19 udaljenoj od sjeverozapadnog ishodišta lista R=l :1000 broj 249 po y=159 m, a po x=184,5 m, ide u pravcu sjeverozapada, istoka te jugoistoka granicom zone Individualnog stanovanja koju ne obuhvata (zona Individualnog stanovanja opisana je u prethodnoj namjeni) i dolazi do tačke broj 2 koja se nalazi na Međuentitetskoj liniji utvrđenoj u Dejtonu na parceli k.č. 19 udaljenoj od sjeverozapadnog ishodišta lista R=l:1000 broj 249 po y= 193 m, a po x=174,5 m, lomi se idući u pravoj liniji na jugozapad Međuentitetskom linijom utvrđenoj u Dejtonu u dužini od 36 m i dolazi do tačke broj l odnosno mjesta odakle je opis granice zone Revitalizacije broj 3 i počeo.

Sve naprijed navedene parcele nalaze se u K.O. Lukavica.

Ukupna površina obuhvata iznosi 0,4 ha.

Zona Revitalizacije broj 4 obuhvata područje čija granica polazi od tačke broj l koja se nalazi na međi između parcele k.č. 271 K.O. Lukavica Općina Novo Sarajevo i 11 K.O. Dobrinja Općina Novi Grad udaljenoj od sjeverozapadnog ishodišta lista R=l :1000 broj 249 po y=90 m, a po x= 78 m, ide u pravcu juga granicom zone Individualnog stanovanja koju ne obuhvata (opis zone Individualnog stanovanja nalazi se opisan u prethodnoj namjeni) i dolazi do tačke broj 2 koja se nalazi na Međuentitetskoj liniji utvrđenoj u Dejtonu, a na parceli k.č. 278 udaljenoj od sjeverozapadnog ishodišta lista R=l:1000 broj 249 po y=96 m, a po x= 204,5 m, lomi se idući na jugozapad u pravoj liniji Međuentitetskom linijom utvrđenoj u Dejtonu i dolazi do mjesta gdje ista presijeca granicu između Općine Novo Sarajevo i Novi Grad, lomi se idući na sjeveroistok granicom između Općine Novi Grad sa lijeve i Novo Sarajevo sa desne strane te dolazi do tačke broj l odnosno mjesta odakle je opis zone Revitalizacije broj 4 i počeo.

Sve naprijed navedene parcele nalaze se u K.O. Lukavica Općina Novo Sarajevo i Dobrinja Općina Novi Grad.

Ukupna površina obuhvata iznosi 2,8 ha.

Član 4.

Urbanističko-tehnički uslovi za izgradnju građevina:

  • -
    Građevinske parcele utvrđene su idejnim planom parcelacije odnosno regulacionim linijama koje u osnovi određuju granice posjeda. Granice parcela ne mogu prelaziti regulacionu liniju.
  • -
    Granice parcela mogu preći regulacionu liniju određenu Regulacionim planom samo u slučaju kada se nakon realizacije saobraćajnice utvrdi da je moguće, kao i u slučaju trokuta preglednosti, gdje se parcela mora zaustaviti na bankini (škarpa, podzid) saobraćajnice s tim da se ovaj dio parcele ne može koristiti za izgradnju, nego je neophodno zemljište urediti prema uslovima i namjeni kako je predviđeno samim planom.
  • -
    Građevinska linija utvrđuje graničnu liniju objekta u odnosu na javnu površinu, ulicu, vodotok ili druge građe- vine od kojih mora biti odvojena zbog funkcionalnih, estetskih ili zaštitnih razloga.
  • -
    Građevinska linija označava i liniju po kojoj se gradi odnosno iskolčava građevina, kao i liniju koju građevina odnosno njen najistureniji dio ne smije preći.
  • -
    Novoplanirani slobodnostojeći individualni objekti, kao i objekti u nizu mogu se graditi na površinama koje su predviđene ovim planom i utvrđene građevinskom linijom.
  • -
    Nivelaciona kota prizemlja ili suterena u objektima u kojima je predviđen poslovni prostor mora se izvesti najmanje 15,0 cm više od kote niveleta pločnika.
  • -
    Visinska kota poda prizemlja objekata ne može biti niža nego što je određeno planom.
  • -
    Izgradnja objekata se može vršiti samo na prethodno uređenom građevinskom zemljištu.
  • -
    Priključke na saobraćajnice i mrežu instalacija treba u svakom konkretnom slučaju posebno projektovati, a u skladu sa planom. Obavezno je projektovanje brojila za sve vrste instalacija i njihovo ugrađivanje za potrebe svakog potrošača.
  • -
    Maksimalna spratnost i odstojanje objekata utvrđene su planom i ne mogu se mijenjati.
  • -
    Koeficijent izgrađenosti tj. odnos brutto građevinske i površine parcele pojedinih korisnika kreće se od 0,2 do 0,9.
  • -
    Procenat izgrađenosti tj. odnos tlocrtne i površine parcele pojedinih korisnika može se kretati između 7% do 35%.
  • -
    Sve objekte, predviđene ovim planom, u arhitektonskom smislu oblikovati i graditi od savremenih materijala.
  • -
    Prelazi preko ulica, prilazi objektima, pasaži i druge pješačke površine moraju se projektovati i izvesti na način da ih mogu koristiti lica u invalidskim kolicima i invalidna lica otežanog kretanja.
  • -
    Javne površine (zelene površine, parkirališta, pločnici i sl.) ne mogu se zaposjedati drugim objektima i sadržajima.

U sklopu obuhvata ovog Plana definisane su i površine pod zelenilom unutar kojih se razlikuju:

  • -
    zelene površine u granici građevinske parcele objekata individualnog stanovanja sa mogućnošću sadnje stablašica voćki i dendrovrsta,
  • -
    površine zaštitnog karaktera - zona revitalizacije koja obuhvata površine voćnjaka i površine zasađene dendovrstama s ciljem ostvarenja zaštitnih, ali i estetsko- dekorativnih efekata.

Za realizaciju Plana predviđenog pejsažno-oblikovno rješenja treba koristiti autohtone dendro vrste koje pripadaju zajednici šuma kitnjaka i običnog graba (Querco-Carpinetum).

Površine utvrđene kao neke od kategorija zelenila ne mogu se koristiti za druge namjene niti se mogu graditi objekti koji nisu u skladu sa funkcijom koju ta kategorija zelenila treba da ostvari.

Izgradnja i uređenje zelenih površina vrši se na osnovu odgovarajuće tehničke dokumentacije izgrađene na osnovu idejnog rješenja hortikulture, koji je sastavni dio plana.

Član 5.

Površine za parkiranje i garažiranje vozila utvrđene su planom-faza saobraćaja.

Parkiranje i garažiranje vozila za potrebe individualnog stanovanja mora se izvršiti na parceli koja pripada stambenom objektu.

Garaža se može na parceli locirati u sklopu stambenog objekta, bočno ili na dijelu parcele uz regulacionu liniju i međe sa susjednim parcelama na način koji omogućava izgradnju istog objekta na susjednoj parceli.

U slučaju da se stambeni objekat nalazi ispod pristupne saobraćajnice, a nagib terena je takav da se garaža ne može graditi, može se dozvoliti izgradnja ploče za parkiranje vozila. Dobiveni prostor ispod ploče se može koristiti kao pomoćni objekat.

Član 6.

Izgradnja objekata privremenog karaktera može se odobriti isključivo za potrebe gradilišta.

Član 7.

Ograde kod stambenih objekata se predviđaju jedino za slobodnostojeće individualne objekte i objekte u nizu. Ograde trebaju biti realizovane od žičane mreže sa živim materijalom (živa ograda).

Član 8.

Objekti za sklanjanje stanovništva i materijalnih dobara kao i drugi objekti za potrebe NO i CZ moraju biti obezbjeđeni u skladu sa članom 179. Zakona o odbrani ("Službene novine Federacije BiH", broj 15/96).

Član 9.

Postojeći objekti koji se zadržavaju ovim planom, mogu se rekonstruisati, dograditi ili nadzidati kako za potrebe stanovanja tako i za potrebe dobivanja poslovnog prostora.

Dogradnja i nadziđivanje postojećih objekata može se odobriti samo pod slijedećim uslovima:

  • -
    Da dogradnja ne pogoršava uvjete stanovanja u susjednim objektima;
  • -
    Da spratnost može biti maksimalno S+P+1+M;
  • -
    Da objekat koji se nadziđuje zadovoljava konstruktivno seizmičke uslove.

Član 10.

Individualni objekti, koji se nalaze u zaštitnom pojasu planiranih saobraćajnica, a izvan kolovoza saobraćajnice zadržavaju se i mogu se legalizovati s tim da se kod izrade tehničke dokumentacije za saobraćajnicu u tim dijelovima nađe odgovarajuće tehničko rješenje kao što je eventualno suženje pješačke površine, izostavljanje dijela pješačke površine, potporni zid umjesto škarpe i sl.

Član 11.

U objektima navedenih u prethodnom stavu ne mogu se dozvoliti zahvati kao što su dogradnja, nadogradnja.

Svi oni zahvati koji povećavaju materijalnu vrijednost objekata moguće je dozvoliti uz uslov održavanja postojećeg stambenog fonda kao i rekonstrukciju objekata u cilju stabilnosti i normalnog korištenja objekata.

Član 12.

Na postojećim objektima koji su predviđeni za rušenje mogu se odobriti samo radovi tekućeg održavanja, u cilju obezbjeđenja stabilnosti objekata i normalnog korištenja.

Član 13.

Prizemlja ili sutereni postojećih i planiranih individualnih stambenih objekata se mogu pretvarati u poslovni prostor pod uslovom da gornje etaže zadrže namjenu stanovanja.

Član 14.

U poslovnom prostoru mogu se obavljati sve djelatnosti koje ne ugrožavaju prirodnu sredinu i okoliš, koje ne remete korištenje susjednih objekata i sadržaja i koje se vrše u objektima izgrađenim u skladu sa važećim propisima u odnosu na djelatnosti koje se u njima vrše.

Član 15.

Pri izdavanju dozvole za građenje arhitektonskih objekata potrebno je pribaviti geološki nalaz i uslove temeljenja od stručnih institucija, a statički proračun mora se dimenzionirati za potrebe najmanje 8oMCS.

Član 16.

Na prostorima koji su registrovani kao aktivna klizišta neophodno je izvršiti detaljna inžinjersko-geološka i geome- hanička istraživanja terena kako bi se dobili podaci za izradu projekata njihove sanacije. Sanaciju ovih klizišta treba izvršiti što prije kako bi se osigurali izgrađeni objekti.

Član 17.

Legalizacija objekata u zoni aktivnih klizišta ne može se izvršiti do provođenja sanacionih radova na stabilizaciji klizišta.

Član 18.

Postojeći individualni stambeni objekti koji se nalaze na uslovno stabilnom terenu, se mogu zadržati, pod uslovom da stručni nalaz od strane nadležne institucije iz oblasti geoinženjeringa i fundiranja utvrdi da način temeljenja i fundiranja zadovoljava uslove propisane za tu vrstu terena odnosno ukoliko se mogu provesti naknadni radovi prema uputama stručnih lica u cilju stabilizacije padine i objekta. Ukoliko se radi o objektu odnosno parceli na kojoj je neophodno izvršiti navedene intervencije legalizacija će se moći izvršiti tek nakon završetka naknadnih radova propisanih od nadležne institucije.

Član 19.

Prilikom prenošenja međuentitetske linije razgraničenja sa manjeg na veće mjerilo na kartama Plana, moguća su određena odstupanja i nepreciznosti koja se u praksi, odnosno na terenu, ogledaju u nemogućnosti utvrđivanja administrativno-političke nadležnosti za određivanje urbanističko-tehničkih i drugih uvjeta za građevine i parcele za koje se pretpostavlja da su na međuentitetskoj liniji razgraničenja.

Konačno definisanje urbanističko-tehničkih i drugih uvjeta za građevine i parcele za koje se pretpostavlja da su na među- entitetskoj liniji razgraničenja i nadležnost prilikom izdavanja administrativno-upravnih akata vezanih za te građevine i parcele utvrdit će se kada nadležni organi entiteta, Federacije BiH i Republike Srpske, o tome postignu precizan dogovor.

Član 20.

Legalizacija objekata koji nisu priključeni na postojeću kanalizacionu mrežu ne mogu se legalizovati do izgradnje planirane kanalizacione mreže separatnog sistema.

Član 21.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Broj 01-02-209/03
5. februara 2003. godine
Sarajevo

Predsjedavajuća Gradskog vijeća prof. dr. Mira Jadrić Winterhalter, s. r.