Aktio

Skupština Kantona Sarajevo

Odluka o pristupanju izradi Prostornog plana Kantona Sarajevo za period od 2003. do 2023.godine

ODLUKU
O PRISTUPANJU IZRADI PROSTORNOG PLANA KANTONA SARAJEVO ZA PERIOD OD 2003. DO 2023.GODINE

Član 1.

Pristupa se izradi Prostornog plana Kantona Sarajevo za period od 2003. do 2023.godine (u daljem tekstu: Prostorni plan).

Član 2.

Granica obuhvata Kantona Sarajevo počinje sa kote 2070 zvanoj "Pašina planina" ide na sjeverozapad grebenom na kotu 2088 zvanom "Đokin Toranj" koji se nalazi na tromeđi naseljenih mjesta Dujmovići, Vrhovine i Zelumići ide dalje granicom naseljenih mjesta Dujmovići i Zelumići grebenom na Bezimenu kotu 1954 gdje je tromeđa naseljenih mjesta Dujmovići, Zelumići i Ljuta, nastavlja granicom naseljenih mjesta Dujmovići i Ljuta u pravcu sjeverozapada sa lijeve strane kote 1613 "Poljice" preko "Šljemena" i dolazi na kotu 1457 "Mlakve" gdje je četveromeđa naseljenih mjesta Rakitnica, Ledići, Dujmovići i Ljuta, nastavlja granicom naseljenih mjesta Rakitnica i Ljuta jugozapadno iznad k.č. 2596/1 putem i dolazi na parcelu k.č. 2511 zvana "Lokvanj" te dolazi iznad parcele k.č. 2514 na mjesto zvano "Mlakva", penje se na "Janjetu Glavicu", skreće na put i dolazi na "Lugov Rad" kota 1491 gdje je tromeđa naseljenih mjesta Tušila, Rakitnica i Ljuta, ide dalje granicom naseljenih mjesta Tušila i Ljuta, skreće prema jugozapadu na kotu 1321 te sa nje na kotu 1467, produžava u istom smjeru pravom linijom na kotu 1534, lomi se pod uglom od 270o i izlazi na kotu 1774 zvana "Puzin" gdje je tromeđa naseljenih mjesta Tušila, Ljuta i Grabljevina odnosno tromeđa općina Kalinovik, Konjic i Trnovo. Granica obuhvata produžava na jugoistok idući kroz državnu šumu te dolazi sa sjeverne strane "Puzimskog groblja", ide na sjeverozapad preko potesa zvanog "Jelenača" granicom naseljenih mjesta Tušila i Gradiljina te dolazi do kote "Ploča" iznad "Bjelovka", ide na jugozapad do kote "Struga", lomi se idući na sjeverozapad preko "Oble glavice" te dolazi na "Visoku Glavicu", produžava preko "Glavice", "Velikog Stubara" i "Malog Stubara" i dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Bobovica, Tušila i Luka, ide u pravcu juga preko kote "Kaoče" 1893,1 i dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Luka, Bobovica i Lukomir odnosno kote "Streha", produžava na sjeverozapad idući nizvodno potokom Medžeđa i dolazi do njegovog ušća u rijeku Rakitnicu, produžava uzvodno rijekom Rakitnicom te dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Lukomir, Umoljani i Bobovica koja je udaljena 400 m uzvodno od ušća potoka koji dolazi od "Bukovog dola". Granica obuhvata produžava na sjeverozapad te dolazi do sjeveroistočnog ugla parcele "Bešlića klanca" vlasništvo Čomor Begana i Alije iz Lukomira, nastavlja na sjeverozapad idući međorn između parcela k.č. 1721 i 1720/1 zvane "Samograd", nastavlja na sjeverozapad idući preko kota "Ogranj" i "Kobilica" te "Marića Gvozda", te preko kote 1906 zvana "Vaganj" dolazi do kote "Krvavac" 2063,4 koja se nalazi na tromeđi općina Trnovo, Konjic i Hadžići, produžava na sjeverozapad preko kote "Okruglo" te dolazi do kote "Krnja jela" 1724 koja se nalazi na tromeđi naseljenih mjesta Ljubovčići, Gornja Bioča i Lukomir, produžava u pravcu juga idući preko kote "Krnja jela" i dolazi do kote "Javorak" 1742, ide na jugozapad do kote 1661 "Visin", skreće na sjeverozapad idući preko kote "Medena glava" te dolazi do kote "Mali Visin" 1576, lomi se idući na jugozapad te dolazi do kote 1246 zvanoj "Vukovo polje", skreće na sjeverozapad do kote 1341, produžava na sjeveroistok i dolazi na kotu 1388 sa koje nastavlja na sjeverozapad presijecajući put Džepi - Korča i dolazi na kotu 1577 zvana "Klek", nastavlja na sjeverozapad idući sa jugozapadne strane kote "Pleševac" 1604 i dolazi do kote "Crni Vrh", produžava na sjever te dolazi sa južne strane "Mijatove pećine" ide grebenom na istok i dolazi na kotu 1460 "Volujak", ide u pravcu sjevera preko "Obera šuma" i kote "Lise" te dolazi do kote "Veliki čair", produžava u pravcu zapada krivudajući te dolazi na kotu "Lukavice", nastavlja na sjeverozapad do kote "Padovani", nastavlja u istom pravcu idući preko mjesta "Karaula" presijecajući put Sarajevo-Mostar idući granicom K.O. Korča i dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Bradina, Donja Raštelica i Vukovići, produžava na sjeverozapad idući preko kota "Stjenica" i "Plane kose" te sjeveroistočnom stranom šume "Palike kosa" te dolazi do kote "Raskerčić kose" nastavlja preko državne šume "Ivan" i dolazi do četveromeđe naseljenih mjesta Gornja Raštelica, Bradina, Repovci i Tuhobići odnosno kote "Veliko šljeme" 1534, produžava na sjeverozapad i dolazi do Crne rijeke odnosno mjesta koje je 150 m udaljeno nizvodno od ušća Vrtljanskog potoka i potoka Babin do odnosno tromeđe općina Kreševo, Hadžići i Konjic, nastavlja na sjeveroistok idući sredinom Crne rijeke i dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Vidasovci, Grab i Gornja Raštelica ide uzvodno sredinom Crne rijeke i dolazi do ušća u istu Česmen potoka, nastavlja uzvodno sredinom Crne rijeke te kroz državnu šumu "Tmor" dolazi do kote "Tmor" 1315, produžava na istok i dolazi do kote "Vis" 968, produžava na istok i dolazi na južni rub parcele k.č. 1263 odnosno na Bijelu rijeku ide na sjever nizvodno Bijelom rijekom i dolazi do ušća Bijele rijeke u Lepenicu na mjestu "Sastavci", granica ide nizvodno sredinom rijeke Lepenica do mjesta "Stjenice", skreče na istok izlomljenom linijom granicom K.O. Pazarić preko kote "Sevit kosa" 868 do međe parcela k.č. 616 i 593/1 gdje se nalazi tromeđa naseljenih mjesta Medvjedica, Toplice i Zabrđe, produžava u pravcu jugoistoka granicom K.O. Pazarić do mjesta gdje južni dio parcele 636 dolazi do granice K.O. Drozgometva gdje se nalazi četveromeđa naseljenih mjesta Medvjedica, Zabrđe, Mokrine i Korijen, nastavlja granicom K.O. Drozgometva i Bukovica do mjesta gdje međa istočnog dijela parcele k.č. 591 K.O. Bukovica izlazi na rijeku Lepenicu, ide nizvodno sredinom rijeke do ušća rijeke Toplice gdje se nalazi tromeđa naseljenih mjesta Mokrine, Zabrđe i Bukovica, produžava nizvodno sredinom rijeke Lepenice do tačke gdje zapadni dio parcele k.č. 745 K.O. Bukovica dolazi do rijeke i granicom K.O. Drozgometva i Bukovica dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Mokrine, Bukovica i Koščan, skreće u pravcu jugozapada do tromeđe naseljenih mjesta Koščan, Bukovica i Solakovići, ide u pravcu jugoistoka do mjesta na kome put od zaseoka Brda dolazi do granice K.O. Drozgometva, gdje je tromeđa naseljenih mjesta Koščan, Solakovići i Buturevići, nastavlja granicom K.O. Drozgometva Kulješ do međe parcele 209/2 i 302/6 gdje je tromeđa naseljenih mjesta Buturevići, Solakovići i Gojakovac, dalje ide granicom K.O. Drozgometva i Kulješ do kote "Međeđa Lokva" gdje je četveromeđa naseljenih mjesta Buturevići, Gojakovac, Tulica i Drozgometva, produžava u pravcu sjeveroistoka preko kote "Oštrik" izbija na kotu "Plješevac" gdje se nalazi tromeđa naseljenih mjesta Drozgometva, Tulica i Rudnik a ujedno i tromeđa općina Hadžići, Kiseljak i Ilidža. Od opisane tromeđe granica ide u pravcu sjevera do potoka koji se ulijeva u rijeku Lepenicu što čini tromeđu naseljenih mjesta Rudnik, Tulica i Azapovići, nastavlja prema sjeveru u krivoj liniji granicom K.O. Rakovica i K.O. Kuliješ do ceste Sarajevo-Kiseljak gdje je tromeđa naseljenih mjesta Rudnik, Azapovići i Buhotina, produžava cestom prema Kiseljaku do kote 625 na kojoj je tromeđa naseljenih mjesta Buhotina, Azapovići i Grahovci, ide dalje prema sjeverozapadu granicom katastarskih općina Rakovica i Kuliješ do puta koji izbija ispod naseljenog mjesta Vela na granici katastarskih općina Rakovica i Kuliješ kod k.č. 128/132 gdje je tromeđa naseljenih mjesta Vela, Buhotina i Grahovci, nastavlja u krivoj liniji prema sjeveru i zapadu granicom katastarskih opština Rakovica i Kuliješ do tromeđe naseljenih mjesta Vela, Grahovica i Draževići, produžava do tromeđe opština Ilidža, Kiseljak i Visoko koja se nalazi na tromeđi katastarskih općina Rakovica, Palež i Goduša, nastavlja na jugoistok te istok idući međama parcela 1095/1, 1096, 560/61, 560/246, 560/248, 560/55 i 560/56, nastavlja na jugoistok idući južnim dijelom parcele k.č. 560/63 te dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Vidovići, Goduša i Vela produžava putem do tromeđe naseljenih mjesta Vela, Ženik i Vidovići, produžava putem Goduša-Gornja Bioča te južnom stranom parcela k.č. 1105/189, 1105/180, 1105/181, 1105/191 i 1105/190 te dolazi do tromeđe opština Ilijaš, Visoko i Ilidža, produžava u pravcu sjevera idući krivom linijom između parcela 1105/173, 1105/85, 1105/143, 1105/138 i 1105/1 i dolazi do četveromeđe naseljenih mjesta Gornja Bioča, Čatići, Čifluk i Donja Bioča, produžava u pravcu sjevera granicom katastarskih općina Crnotina i Kralupi krivom linijom između parcela 16 i 36 preko kote "Višegrad" pa istočnom stranom parcela 1105/121, 1105/116, 359/197, 359/48 i 359/194 i dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Donja Bioča, Čifluk i Luka, podužava na sjever do južnog dijela parcele 359/38 ide između parcela ostavljajući sa lijeve strane parcele 359/47, 359/46 i 359/193 zatim istočnom stranom parcele 359/8 produžava putem Zbilje-Čatići do tromeđe naseljenih mjesta Luka, Čifluk i Kadarići dalje ide sjeveroistočnom stranom parcele 359/8 do tromeđe naseljenih mjesta Kadarići, Čifluk i Balibegovići koja se nalazi na najistočnijem dijelu parcele 359/8, skreće u pravcu sjeverozapada istočnom stranom parcela 359/8, 359/37 i 359/414 izbija na put Zbilje-Čatići ide tim putem do četveromeđe naseljenih mjesta Balibegovići, Čifluk, Vlajčići i Ljubnići koja se nalazi na najsjevernijem dijelu parcele k.č. 359/414, nastavlja u pravcu sjeverozapada istočnom stranom parcela k.č. 359/412, 359/179, 359/29, 359/76, 1589/3 i 359/53 K.O. Kralupi, produžava putem Zbilje-Čatići do četveromeđe naseljenih mjesta Ljubnići, Vlajčići, Zbilje i Banjer koja se nalazi na trigonometrijskoj tački "Dobrovo", dalje ide seoskim putem Čekrčići-Zbilje-Kralupi do tromeđe naseljenih mjesta Banjer, Zbilje i Vrelo koje se nalazi na najjugoistočnijem dijelu parcele broj 259, skreće na sjever putem Čekrčići-Zbilje do tromeđe naseljenih mjesta Dalipolje, Banjer i Vrela koja se nalazi na raskršću puteva iz Čekrčića i Dalipolja, produžava u pravcu sjevera krivudavim odvojkom seoskog puta koji vodi iz Dalipolja, ide zatim seoskim putem Čekrčići-Banjer do tromeđe naseljenih mjesta Banjer, Dalipolje i Čekrčići koja se nalazi na mjestu gdje se seoski put ukršta sa potokom Čekrčići, nastavlja međom parcele 255/1 i izlazi na seoski put Dalipolje-Zbilje, nastavlja zapadnim dijelom parcele 123/1 pa između parcela k.č. 46/4, 46/5 i 46/1 dolazi na tromeđu naseljenih mjesta Banjer, Čekrčići i Odžak, produžava nizvodno rijekom Bosnom do tromeđe naseljenih mjesta Odžak, Čekrčići i Donja Vratnica koja leži na sredini rijeke Bosne u visini k.č. 615 K.O. Vratnica, dalje granica ide na sjever pored parcele 614/3 na trigonometar "Golubnjak" presjeca prugu Sarajevo-Zenica ide pored parcela 596/3 i 596/8 južnom stranom posjeda Balorda Joke udove Milana i dr, obuhvata parcelu k.č. 1/1 i izlazi na tromeđu naseljenih mjesta Odžak, Donja Vratnica i Potkraj koja se nalazi na koti na sastavu parcela 1/1 K.O. Odžak i 64/1 K.O. Potkraj gdje je ujedno i tromeđa općina Ilijaš, Visoko i Breza, produžava na sjeveroistok i dolazi na trigonometar zvani "Jasike" koji je tromeđa naseljenih mjesta Potkraj, Lješevo i Odžak, ide u pravcu juga granicom katastarskih općina Potkraj i Elešehovići te Podgora i Elešehovići te dolazi preko trigonometra zvanog "Jame" do tromeđe naseljenih mjesta Vrbovik, Lješevo i Potkraj ide na jug granicom katastarskih općina Vrbovik i Elešehovići te dolazi do zapadnog dijela parcele k.č. 23/3, nastavlja u pravcu juga idući putem za naselje Vrbovik i izlazi na rijeku Stavnju prolazeći pored parcela k.č. 95/2, 93/1, 95/1 i 93/5 K.O. Vrbovik, ide uzvodno rijekom Stavnjom i dolazi do tromeđe naseljenih mejsta Župča, Podlugovi i Vrbovik ide na istok međama između parcela k.č. 796 i 882, prelazi put Podlugovi-Vareš te nastavlja uzvodno Bezimenim potokom do njegovog izvora odnosno mjesta gdje put iz Dolica dolazi do izvora Bezimenog potoka ide na istok međama parcela k.č. 829, 833/2, 846/1, 838/3, 837 i 834 K.O. Podgora i dolazi do puta Mrakovo-Župča kojim produžava na istok i dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Župča, Mrakovo i Sovrle kod muslimanskog groblja ide na istok putem ostavljajući parcele 1196/1, 1199/2, 1199/1, 1201/2 i 1201 u naselju Župča te dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Župča, Popovići i Mrakovo, produžava u istom pravcu idući međama parcela k.č. 1205/2, 483/5, 1204, 1205/2, 483/5 i 383/4 koje ostaju u naselju Župča te dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Podgora, Župča i Popovići odnosno mjesta gdje Bezimeni potok presjeca put Mrakovo-Župča, ide na istok Bezimenim potokom koji prolazi između parcela k.č. 1205, 445/1, 443/3, 480, 446, 78/1 i 55/1 te dolazi do izvora Bezimenog potoka kod parcele 2242/144 gdje je i troomeđa naseljenih mjesta Podgora, Popovići i Očevlje ide putem na istok ostavljajući parcelu 2242/1 jednim dijelom u naselju Popovići a drugim dijelom u naselju Očevlje ide putem Misoča Donja-Očevlje te dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Očevlje, Misoča Donja i Popovići odnosno do mjesta u blizini kote "Crveno brdo". Granica obuhvata nastavlja u pravcu istoka putem Taračin Do-Popovići te kod južnog dijela parcele 2241/1 izlazi na rijeku Misoču odnosno tromeđu naseljenih mjesta Očevlje, Tarčin Do i Misoča ide u pravcu sjevera sredinom rijeke Misoče te dolazi do sjeveroistočnog ugla parcele 2518 odnosno tromeđe naseljenih mjesta Očevlje, Taračin Do i Slivno, ide uzvodno rijekom Misočom ostavljajući sa desne strane parcelu k.č. 82/1 te dolazi do ušća potoka Bujačin u rijeku Misoču, nastavlja uzvodno potokom Bujačin i dolazi do puta Slivno-Nasići, produžava pored parcela 759, 773, 774 i 781 K.O. Trtorići koje pripadaju naseljenom mjestu Nasići i dolazi do trigonometra koji leži na južnom dijelu parcele 781 produžava pored parcela 797, 799, 800 i 816 koje pripadaju naseljenom mjestu Nasići i dolazi do četveromeđe naseljenih mjesta Nasići, Čemernica, Višnica i Taračin Do odnosno do kote "Kruševine" koja se nalazi na jugozapadnoj strani parcele 817/2 gdje je ujedno i tromeđa općina Breza, Ilijaš i Vareš, ide u pravcu sjevera preko mjesta zvanog "Ždrijelo", ide potokom koji cijepa parcelu k.č. 60/5 vlasništvo Đurić Riste nastavlja putem preko potesa "Radina" te dolazi do mjesta gdje Ilijaški potok presjeca put koji vodi iz naselja Nasići, produžava uzvodno Ilijaškim potokom i dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Čemernica, Mahmutovića Rijeka i Nasići ide potokom uzvodno i dolazi do mjesta zvanog Bregovi odnosno mjesta gdje izvire Ilijaški potok, produžava na sjeverozapad istočnim međama parcela 527/1 i 527/2 te preko kose "Markatovac" dolazi na sjeveroistočni rub parcele k.č, 60/1, gdje je i tromeđa naseljenih mjesta Mahmutovića Rijeka, Čemerno i Orahovo, produžava na sjeverozapad te dolazi do mjesta gdje se u rijeku Misoču ulijeva potok Selište gdje je i tromeđa naseljenih mjesta Orahovo, Zakutnica i Čemerno, ide uzvodno rijekom Misočom te dolazi na sjeveroistočni rub parcele k.č. 75/1 K.O. Trtorići gdje je ujedno i tromeđa naseljenih mjesta Zakutnica, Seoci i Orahovo, odnosno tromeđa općina Ilijaš, Breza i Vareš. Granica obuhvata ide uzvodno rijekom Misočom do ušća potoka Šumarak u istu, produžava na istok potokom Šumarak u dužini od 30 m do mjesta gdje ovaj presjeca željezničku prugu, produžava na sjeveroistok idući prugom do naselja Kunosići gdje je tromeđa naseljenih mjesta Kunosići, Zakutnica i Seoci, produžava izlomljenom linijom u pravcu sjeveroistoka željezničkom prugom za Okruglicu do tromeđe naseljenih mjesta Kunosići, Seoce i Okruglica koja se nalazi na ušću Pržuljskog potoka u rijeku Blažu na mjestu "Duga Luka", ide u pravcu jugoistoka uzvodno Pržuljskim potokom do tromeđe naseljenih mjesta Kunosići, Okruglica i Kunosići općina Vareš koja se nalazi na ušću potoka Jele u Pržuljski potok, produžava uzvodno Pržuljskim potokom do tromeđe parcela 115/18, 115/26 i 115/130 K.O. Kunosići, skreče u pravcu jugoistoka do tromeđe parcela k.č. 115/18, 115/13 i 115/27 K.O. Kunosići, ide zatim preko mjesta "Jela", skreće na jug i ide sredinom puta od Kunosića za Han Karaulu i dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Kunosići, Zakutnica i Kunosići općina Vareš, produžava u pravcu jugoistoka sijeće Kunosički potok i dolazi na tromeđu parcela k.č. 126/1, 126/11 i 126/122, presjeca željezničku prugu pa izbija na mjesto "Alina bašča" na sjeverozapadnom uglu parcele k.č. 441 K.O. Stomorine gdje je tromeđa naseljenih mjesta Lađevići, Zakutnica i Kunosići, produžava na istok sijekući put iz Lađevića za Kunosiće, skreće pod pravim uglom prema sjeveru ostavljajući sa desne strane k.č. 436/4 K.O. Stomorine i dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Buljetovina, Lađevići i Kunosići, produžava u pravcu sjevera krivudavim putem ka "Željezničkoj kosi" gdje se nalazi tromeđa naseljenih mjesta Hadžići, Buljetovina i Kunosići, skreče u pravcu sjeverozapada granicom katastarskih općina Hadžići, Crna Rijeka i Kunosići kroz državnu šumu i dolazi do ušća potoka Kosica u potok Morina Voda gdje je ujedno četveromeđa naseljenih mjesta Hadžići, Kunosići, Čeče i Toljenak, dalje putem ide preko trigonometra na potesu "Hanište" gdje je tromeđa naseljenih mjesta Kamenica, Hadžići i Toljenak, produžava u pravcu sjeveroistoka desnom stranom puta za Toljenak i dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Kamenica, Toljenak i Ravne koja se nalazi na mjestu "Brci" kraj trigonometrijske tačke, nastavlja na sjeveroistok ostavljajući sa lijeve strane k.č. 1361 K.O. Blaža i dolazi do trigonometra koji se nalazi na potesu "Šuplji kamen", produžava u istom pravcu do izvora potoka Gnionica ide nizvodno potokom do njegovog ušća sa potokom Studenac na mjestu zvanom "Ravne Ploče"gdje je ujedno i tromeđa naseljenih mjesta Kamenica, Ravne i Musici odnosno tromeđa općina Vareš, Ilijaš i Olovo, produžava u pravoj liniji na jugozapad do kote "Velika obla glava", skreče u pravcu jugoistoka do kote zvana "Mala obla glava" ide do kote "Lilice" te do kote "Pečena" skreče u pravoj liniji na istok i dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Krivajevići, Kamenica i Musići, koja se nalazi na koti "Debelo brdo" dalje ide potokom Potočani do kote "Katkina korita", produžava na jug do tromeđe naseljenih mjesta Krivajevići, Mušici i Ajdinovići, nastavlja u pravcu juga do potoka Malinovica, ide u izlomljenoj liniji sjevernom granicom k.č. 622/3 K.O. Hadžići do puta te putem do tromeđe naseljenih mjesta Krivajevići, Sudići i Ajdinovići, nastavlja putem na jugoistok do tromeđe koju čine k.č. 640/17 K.O. Dragoradi, 740/23 K.O. Sudići i 237/5 K.O. Kruševo, skreće u pravcu jugoistoka idući krivudavom linijom ostavljajući sa desne strane k.č. 640/17, 640/1, 640/16, 640/21, 637, 636, 129, 126/1, 142/2, 144, 142/1, 145, 150/1, 147/3, 147/1, 147/2, 150/3, 150/4, 150/2, 151, 149/1, 149/2, 130/8, 140/2, 140/3, 140/4, 139, 138/3, 138/2, 138/1, 108, 152/1 i 154 K.O. Dragoradi i k.č. 237/5, 237/2, 237/6, 361/3, 361/2, 361/4, 361/1, 361/7, 359/4, 359/3, 359/2, 337/8 i 264/1 K.O. Kruševo te dolazi do četveromeđe naseljenih mjesta Dragoradi, Gajine, Ajdinovići i Kruševo, produžava na jugoistok granicom katastarskih općina Dragoradi i Kruševo do mjesta zvanog Kutić gdje se nalazi tromeđa naseljenih mjesta Vladojevići, Dragoradi i Kruševo, nastavlja na jugoistok u pravoj liniji do mjesta "Rudina voda" putem između katastarskih općina Dragoradi i Kruševo ostavljajući sa desne strane k.č. 661/1 K.O. Dragoradi a sa lijeve strane k.č. 381 K.O. Kruševo i dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Banja Lučica, Dragoradi i Kruševo, ide na jugoistok preko potesa zvanog "Grabik" ostavljajući sa desne strane katastarske parcele k.č. 1/1 i 2 K.O. Banja Lučica i sa lijeve strane k.č. 381 K.O. Kruševo i dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Kruševo, Banja Lučica i Vladojevići, produžava na jugoistok idući granicom naseljenih mjesta Vladojevići i Banja Lučica preko potesa "Hrastov gaj" i dolazi do linije razgraničenja utvrđene "Dejtonskim mirovnim sporazumom - Anex 2" Sporazum o međuentitetskoj liniji razgraničenja i relevantnim pitanjima potpisan 21.11.1995.god. sastavni dio su karte R = 1:50.000 gdje je ucrtana linija razgraničenja utvrđena u Dejtonu, produžava na jugozapad idući linijom razgraničenja utvrđenom u Dejtonu koja je ucrtana na kartama R = 1:50.000 i dolazi do mjesta gdje naprijed navedena granica presijeca Lukavičku cestu u tački broj 37 utvrđenoj "Arbitražnom odlukom za naselja Dobrinja I i IV objavljenoj u "lužbenom glasniku BiH", broj 11/01, produžava na jugozapad idući tačkama br. 36, 35, 34, 33, 32, 31, 30, 29, 28, 27, 26, 25, 24, 23, 22, 21, 20, 19, 18, 17, 16, 15, 14, 13, 12, 11, 10, 9, 8, 7, 6, 5, 4, 3, 2 i dolazi do tačke broj 1 koja se nalazi na Aerodromskoj ulici (sastavni dio Arbitražne odluke za naselje Dobrinja I i IV objavljenoj u "Službenom glasniku BiH", broj 11/01 su koordinate tačka od 1-37 kao i linija razgraničenja povučena na listovima R1:1.000). Granica obuhvata Kantona Sarajevo produžava na jugozapad te jugoistok idući linijom razgraničenja utvrđenom u Dejtonskim mirovnim sporazumom - Anex 2" Sporazum o međuentitetskoj liniji razgraničenja i relevantnim pitanjima potpisan 21.11.1995.god. (Sastavni dio Sporazuma su karte R = 1:50.000 na kojoj su ucrtane linije razgraničenja) i dolazi do tačke koja se nalazi 400 m jugozapadno od kote "Trijeska" a na granici naseljenih mjesta Zagor i Janići, produžava na jugozapad u pravoj liniji i dolazi na greben "Golica", nastavlja u istom pravcu kroz državnu šumu i dolazi do raskršća puteva na grebenu "Kućišta", nastavlja šumskim putem u pravcu juga i dolazi do grebena "Dolci" gdje je četveromeđa naseljenih mjesta Zagor, Zbič, Kozarovići i Janići, nastavlja u pravcu jugozapada kosom preko grebena "Busel" i dolazi na raskršće puteva na koti "Vlahinja" gdje je i tromeđa naseljenih mjesta Zbič, Grebak i Zagor nastavlja na jugozapad idući putem preko "Talova brda" i dolazi do grebena "Kereša" gdje je tromeđa naseljenih mjesta Grebak, Balbešići i Zagor, produžava u istom pravcu idući preko grebena "Mataljka" i izlazi na "Kozji brijeg" sa kojeg produžava na jugozapad idući nizvodno Dubokim potokom i dolazi do tromeđe naseljenih mjeta Grebak, Mazlina i Balbašići, produžava do mjesta zvanog "Stara Karaula" te nizvodno Dubokim potokom i dolazi na kotu "Husov do" odnosno "Nadmandra" gdje je i tromeđa naseljenih mjesta Mazlina, Dragomlići i Balbašići odnosno tromeđa općina Trnovo, Ustikolina i Kalinovik. Granica obuhvata produžava na zapad granicom naseljenih mjesta Balbašići i Dragomlići, skreće prema sjeverozapadu do mjesta zvanog "Nikolić Brezje" gdje je tromeđa naseljenih mjesta Krsmanići, Balbašići i Dragomlići, ide na zapad granicom naseljenih mjesta Krsmanići i Dragomlići iznad "Rude Glave" gdje obilazi k.č. 3921 sa lijeve strane kote 1249 "Oštri Vrh" kreće kosom na mjesto zvano "Poprdljivi do" gdje je tromeđa naseljenih mjesta Krsmanići, Sjeverovići i Dragomlići, nastavlja granicom naseljenih mjesta Sjeverovići i Dragomlići na zapad putem iznad "Jasika" do mjesta zvanog "Lice" iznad k.č. 3964 zvane "Rupe" odakle se odvaja put za "Šišiče", ide do potesa "Igrište" kota 1451 iznad k.č. 3943, nastavlja na zapad do mjesta zvanog "Borovača" na putu koji dolazi od "Lijeskovog dola" iznad "Vaganja" odnosno posjeda Golijanin Relje, produžava granicom naseljenih mjesta Česina strana i Unkovići iznad k.č. 3899/2 i puta do "Ljeskovog dola" do "Vaganja", zatim putem iznad k.č. 3948 zvani "Borovci" i dolazi iznad k.č. 3855 na mjestu zvano "Vareška strana" gdje se nalazi put koji vodi iz Unkovića za Češinu stranu gdje je i Četveromeđa naseljenih mjesta Bašci, Česina strana, Unkovići i Varizi ide naprijed pomenutim putem na jugozapad u dužini od 800 m i izlazi na liniju razgraničenja utvrđenu Dejtonskim mirovnim sporazumom - Anex 2 "Sporazum o međuentitetskoj liniji razgraničenja i relevantnim pitanjima potpisan 21.11.1995.god. (Sastavni dio potpisanog Sporazuma su i karte R = 1 : 50.000 na kojima je povučena linija razgraničenja) i dolazi do potesa "Krojačice Klanac" na kome je i tromeđa naseljenih mjesta Kozja Luka, Godinja i Gvozno, produžava na jugozapad idući granicom između naseljenih mjesta Godinja i Gvozno te dolazi do kote 2070 zvane "Pašina planina" odnosno mjesta odakle je opis granice Kantona Sarajevo i počeo.

Ukupna površina Kantona Sarajevo u granicama opisanim u prethodnom stavu iznosi 1.268,50 km2.

Grafički prilog sa ucrtanom granicom Kantona Sarajevo u razmjeri 1:200.000 sastavni je dio ove odluke.

Član 3.

Prostorni plan se donosi za period od 20 godina, odnosno za period od 2003. do 2023. godine.

Član 4.

Kod pripreme i izrade Prostornog plana primjenjivat će se "Uputstvo o obaveznoj jedinstvenoj metodologiji za pripremu i izradu prostornih i urbanističkih planova i urbanističkih redova" ("Službene novine SR BiH", broj 22/87), do donošenja akta o jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenata prostornog uređenja na nivou Federacije BiH.

Član 5.

Smjernice za izradu Prostornog plana će donijeti Skupština Kantona Sarajevo posebnom odlukom, na osnovu Strategije razvoja Kantona Sarajevo do 2015.godine i Prostornog plana Bosne i Hercegovine za period 1981. do 2000. godine.

Član 6.

Rok za izradu Prostornog plana je 2 godine od stupanja na snagu ove odluke.

Utvrđuju se rokovi po fazama izrade Prostornog plana kako slijedi:

I FAZA - PRIPREMA IZRADE PLANA

  • -
    Donošenje Odluke o pristupanju izradi Prostornog plana Kantona Sarajevo sa smjernicama Rok: juni 2003. godine
  • -
    Analitičko dokumentaciona osnova, analiza stanja prostornog uređenja i ocjena mogućnosti razvoja koristeći postojeće studije i izrada novih studija u okviru razpoloživih budžetskih sredstava Rok: mart 2004. godine
  • -
    Izrada koncepta Prostornog plana Rok: juli 2004. godine
  • -
    Usaglašavanje sa subjektima planiranja i utvrđivanje koncepta Prostornog plana Rok: august 2004. godine

II FAZA- IZRADA PLANA

  • -
    Prednacrt Prostornog plana Rok: novembar 2004. godine
  • -
    Utvrđivanje Nacrta Prostornog plana i otvaranje javnog uvida i rasprave Rok: januar 2005. godine

III FAZA - DONOŠENJE PLANA

  • -
    Javni uvid i rasprava o Nacrtu Prostornog plana Rok: mart 2005. godine
  • -
    Sumiranje rezultata javne rasprave Rok: april 2005. godine
  • -
    Prijedlog Prostornog plana Rok: maj 2005. godine

Član 7.

Sredstva za studije, elaborate i podloge potrebne za izradu Prostornog plana, troškove Savjeta Plana, kao i dodatna sredstva za angažovanje eksperata iz pojedinih oblasti na izradi Prostornog plana i dodatne materijalne troškove, obezbijedit će Vlada Kantona Sarajevo na slijedeći način:

Iz Budžeta za 2003. godinu:

  • a)
    Iznos od 470.000,00 KM sa stavke "Ministarstvo za prostorno uređenje i zaštitu okoliša" , razrez 15. Glava 1501, ekonomski kod 614300, pod nazivom "Grant neprofitnim organizacijama" pozicija Izrada prostorno planske dokumentacije za izradu sljedećih studija i istraživanja:
    • -
      Odluka o pristupanju izradi Prostornog plana Kantona Sarajevo, Program aktivnosti na pripremi, izradi i donošenju Prostornog plana Kantona Sarajevo, Smjernice za izradu Prostornog plana Kantona Sarajevo;
    • -
      Studija valorizacije i sanacije bespravno izgrađenih objekata i naselja;
    • -
      Početna istraživanja u okviru "Studije saobraćaja" - brojanje saobraćaja na raskrsnicama i mirujućeg saobraćaja;
    • -
      Prva faza Studije privrednih djelatnosti - analiza i ocjena stanja i mogućnosti za dalji razvoj u funkciji izrade studije;
    • -
      Prva faza revizije Studije "Upotrebna vrijednost zemljišta na području grada Sarajeva po općinama" - snimanje postojećeg stanja, analiza i ocjena stanja;
    • -
      Angažovanje eksperata iz pojedinih oblasti na pregledu i analizi postojećih studija i na izradi programa za studije (reviziju postojećih i izradu novih studija);
    • -
      Geokodiranje i georeferenciranje satelitskih snimaka u funkciji pripreme karata za izradu Prostornog plana Kantona sa analizom ažurnosti postojećih geodetskih planova i prijedlogom proširenja građevinskog zemljišta,
    • -
      Troškovi Savjeta Prostornog plana Kantona Sarajevo;
    • -
      Troškovi angažovanja eksperata i institucija iz pojedinih oblasti na izradi Prostornog plana;
    • -
      Eventualni dodatni materijalni troškovi.
  • b)
    Iznos od 20.000,00 KM sa stavke "Ministarstvo privrede" - inicijalna sredstva za početna istraživanja kod izrade Studije "Optimizacija opskrbe Kantona Sarajevo energijom i energentima",

Iz Budžeta za 2004. godinu:

  • c)
    Iznos 600.000,00 KM sa stavke "Ministarstvo prometa i komunikacija", za izradu "Studije saobraćaja",
  • d)
    Iznos od 620.000,00 KM sa stavke "Ministarstvo za prostorno uređenje i zaštitu okoliša"za sljedeće studije:
    • -
      Studija privrednih djelatnosti - II faza;
    • -
      Studija "Upotrebna vrijednost zemljišta na području Grada Sarajeva po općinama" - II faza;
    • -
      Studija "Instrumenti i institucije nove zemljišne politike";
    • -
      Studija "Program komuniciranja sa javnošću";
    • -
      Studija "Nove funkcije glavnog grada države sa implikacijama na prostor";
    • -
      Studija "Demografija za potrebe izrade Prostornog plana Kantona Sarajevo";
    • -
      Troškovi Savjeta Prostornog plana, angažovanje eksperata iz pojedinih oblasti i dodatni materijalni troškovi.
  • e)
    Iznos od 240.000,00 KM sa stavke "Ministarstvo privrede" za:
    • -
      Studija "Optimizacija opskrbe Kantona Sarajevo energijom i energentima" - II faza.

Iz Budžeta za 2005. godinu:

  • f)
    Iznos od 250.000,00 KM sa stavke "Ministarstvo za prostorno uređenje i zaštitu okoliša" za
    • -
      Troškovi Savjeta Prostornog plana;
    • -
      Angažovanje eksperata - konsultanata na izradi prostornog plana;
    • -
      Troškovi usaglašavanja Prostornog plana sa subjektima planiranja;
    • -
      Troškovi prezentacije Prostornog plana.

Član 8.

Nosilac pripreme za izradu Prostornog plana je Vlada Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Vlada Kantona).

Nosilac pripreme izrade Prostornog plana dužan je osigurati saradnju i usaglašavanje stavova sa svim subjektima planiranja.

Član 9.

Nosilac izrade Plana je Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Nosilac izrade Plana).

Član 10.

Nosilac pripreme Prostornog plana će posebnim aktom formirati Savjet Plana sastavljen od stručnih, naučnih, javnih i drugih lica za potrebe stručnog praćenja, usmjeravanja i utvrđivanja koncepta prostornog uređenja Prostornog plana i druge aktivnosti u ime nosioca pripreme za izradu plana.

Član 11.

Nosilac pripreme za izradu Plana će Nacrt Plana staviti na javni uvid i raspravu u trajanju od dva mjeseca.

Detalje javnog uvida i rasprave će Nosilac pripreme plana oglasiti putem sredstava javnog informisanja.

Nakon sumiranja rezultata javne rasprave Vlada Kantona će, putem Nosioca izrade Prostornog plana pripremit će prijedlog Prostornog plana i dostaviti ga Skupštini Kantona radi donošenja.

Uz prijedlog Prostornog plana, Nosilac pripreme za izradu Prostornog plana je dužan Skupštini Kantona Sarajevo dostaviti, uz obrazloženje, prijedloge i mišljenja na Nacrt Prostornog plana, date kroz javnu raspravu, a koji nisu mogli biti prihvaćeni.

Prije donošenja Prostornog plana Nosilac pripreme za izradu Prostornog plana je dužan pribaviti mišljenje Federalnog ministarstva za prostorno uređenje i okoliš.

Član 12.

Vlada Kantona Sarajevo, kao Nosilac pripreme za izradu Prostornog plana, će putem ministarstava Kantona obezbijediti uslove da se Nosiocu izrade Prostornog plana stavi na raspolaganje dokumentacija relevantna za izradu Prostornog plana, a naročito dokumentacija plana šireg područja, vodoprivredne i šumskoprivredne osnove, strategija zaštite okoliša, planovi razvoja privrede, poljoprivrede, sobraćaja, podatke o geološkim osobinama terena, mineralnim resursima, i dr.

Član 13.

Nosilac izrade Prostornog plana dužan je izraditi Prostorni plan u skladu sa zakonom, propisima donesenim na osnovu zakona, te u skladu sa ovom odlukom i svim drugim relevantnim propisima i podacima koji su značajni za područje Kantona Sarajevo.

Član 14.

Nosilac izrade Prostornog plana dužan je Prednacrt Prostornog plana, kao i svaku sljedeću fazu prostornog plana izraditi u skladu sa podacima koji su mu stavljeni na raspolaganje i pribavljeni od nadležnih organa i organizacija u toku rada na Prostornom planu, a od značaja su za prostorno uređenje područja kantona Sarajevo.

Nosilac izrade Prostornog plana mora osigurati usaglašenost Prostornog plana sa dokumentom prostornog uređenja šireg područja.

Član 15.

Nosilac pripreme za izradu Prostornog plana dužan je osigu- rati saradnju i usaglašavanje stavova sa subjektima planiranja, odnosno sa relevantnim učesnicima u njegovoj izgradnji i uređivanju, a naročito sa nadležnim organima uprave, društvima i drugim pravnim licima nadležnim za vodoprivredu, šumarstvo, poljoprivredu, saobraćaj, energetiku, rudarstvo, turizam, zdrav- stvo, obrazovanje, kulturu, zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa, zaštitu okoliša, organima nadležnim za odbranu, privrednom komorom, društvima i drugim pravnim licima nadležnim za komunalne djelatnosti, predstavnicima vjerskih zajednica, vlasnicima i korisnicima prostora, te pribaviti mišljenja i saglasnosti nadležnih organa i organizacija na koje ih zakon obavezuje.

Član 16.

Ova odluka stupa na snagu osam dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Broj 01-02-12363/03
10. jula 2003. godine
Sarajevo

Predsjedavajuća
Skupštine Kantona Sarajevo
Meliha Alić, s. r.