Uputstvo o izvršavanju Budžeta sa Jedinstvenog računa Trezora
Na osnovu člana 59. stav 2. Zakona o budžetima - proračunima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 20/98), ministar finansija Kantona, donosi
UPUTSTVO
O IZVRŠAVANJU BUDŽETA SA JEDINSTVENOG RAČUNA TREZORA
I - OSNOVNE ODEDBE
Ovim uputstvom propisuju se procedure i postupci za: vođenje sistema Glavne knjige Trezora, kontrolu i upravljanje javnim rashodima i prihodima, funkcionisanje jedinstvenog računa Trezora, te prateća dokumentacija. Odredbe ovog uputstva odnose se na Budžet Sarajevskog kantona (u daljem tekstu: Kanton) i korisnike kantonalnog budžeta koji primjenjuju i koriste jedinstveni informacioni sistem za procesiranje transakcija javnih prihoda.
U smislu ovog uputstva osnovni izrazi koji se koriste imaju slijedeće značenje:
l. Sistem Glavne knjige
Glavna knjiga je sistematična evidencija transakcija poslovnih događaja na nivou budžetskih klasifikacija organizacijske, ekonomske, funkcionalne i projektne.
2. Pomoćne knjige
Pomoćne knjige služe za unos svih potrebnih detalja transakcijama evidentiranim vrijednosno u Glavnoj knjizi i dijeli se na:
- -Pomoćne knjige za informacijski sistem Trezora i
- -Ostale pomoćne knjige, koje vode korisnici budžeta - proračuna za svoje potrebe, a u skladu sa Pravilnikom o knjigovodstvu budžeta - proračuna Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/99 i 6/02), (u daljem tekstu: Pravilnik o knjigovodstvu).
Pomoćne knjige za informacioni sistem Trezora su:
- a)Pomoćna knjiga nabavki,
- b)Pomoćna knjiga obaveza prema dobavljačima,
- c)Knjiga obračuna plaća,
- d)Knjiga upravljanja novcem,
- e)Knjiga potraživanja.
3. Računovodstveno polje
Računovodstveno polje je skup podataka o tome na kojoj lokaciji se evidentira transakcija, na kojem kontu, te o kojoj se aktivnosti Vlade Kantona radi.
4. Odgovornost za stvaranje obaveza i unos podataka o transakcijama
Odgovornost za stvaranje obaveza ostaje na rukovodioci budžetskog korisnika (ili licu koje on pismenim rješenjem ovlasti za te poslove), tj. isti je neovisan u tom dijelu, odnosno ograničen je samo visinom iznosa planiranog u godišnjem i operativnim budžetima.
Lice koje dobije ovlaštenje za rad u određenom modulu odgovorno je za tačnost svih unesenih podataka. To lice može vršiti unos podataka samo na osnovu pismenog dokumenta (narudžbenica, faktura, nalog za knjiženje u Glavnoj knjizi) na kojem mora biti potpis ovlaštenog lica, kao saglasnost. Pod odgovornošću, u dijelu poslova unosa podataka, podrazumijeva se i ovlaštenje (lozinka), koje rukovodilac daje pojedinom radniku da može vršiti određene operacije u nekom modulu.
5. Rezervacija sredstava
Rezervacija sredstava vrši se unosom podataka o budućoj (narudžbenica) i stvarnoj obavezi (faktura) i to tako što računar, na osnovu instaliranog programa, smanjuje iznos raspoloživih sredstava u budžetu i taj iznos automatski sam evidentira na određenom računu kao rezervaciju.
II - BUDŽET KAO PLAN PRIHODA I RASHODA
U pogledu izrade prijedloga i donošenja budžeta za jednu fiskalnu godinu, procedure su ostale iste kao i prije uvođenja trezorskog načina procesiranja javnih prihoda.
Sektor za budžet je obavezan da usvojeni budžet, kao prvi obradivač, unese u sistem Trezora kako bi mogao vršiti kontrolu, praćenje izvršenja budžeta i izrađivati potrebne izvještaje.
Prilikom planiranja budžeta za određenu fiskalnu godinu, svaki korisnik budžeta obavezan je izraditi operativni budžet po mjesecima, u kojem će se rashodi planirani za određenu fiskalnu godinu podijeliti po mjesecima prema dinamici i visini koju odredi sam korisnik budžeta vodeći računa o tome u kojem mjesecu su određeni rashodi viši ili niži (npr. ako registracija službenog automobila nekog korisnika ističe u mjesecu septembru, normalno je da se na troškovnom kontu za ove namjene, u operativnom budžetu, planira trošak baš u tom mjesecu).
Operativne planove u sistem Trezora (također za svaki mjesec i za svakog korisnika) unosi Sektor za budžet.
Sektor za trezor će procesirati transakcije budžetskih korisnika i to do visine raspoloživih sredstava u operativnom - mjesečnom budžetu, pošto je ovaj sektor zadužen za operacionalizaciju usvojenog i unesenog budžeta u sistem.
Stoga je i softverski riješeno da se dozvoljava trošenje sredstava do visine planirane i unesene za određeni mjesec, s tim, da ako iz prethodnog mjeseca preostane raspoloživih sredstava, ona se prenose u naredni operativni mjesec.
Operativno planiranje je pravo i obaveza svakog budžetskog korisnika i obzirom na ranije rečeno, svaki korisnik dužan je da što preciznije planira mjesečne rashode, jer od toga zavisi i blagovremenost i kontinuiranost u izvršavanju njegovih obaveza prema dobavljačima i redovnost u isplati mjesečnih plaća.
Isto tako korisnici budžeta dužni su da za planirane "vlastite prihode", planiraju i rashode, bez obzira da li se radi o prihodima ostvarenim prodajom robe i usluga trećim licima ili kantonalnim budžetskim korisnicima, pošto svaki "vlastiti prihod" prethodno iziskuje određena ulaganja (u plaće, naknade, poreze, kancelarij- ski materijal i druge izdatke, odnosno troškove). Kao osnov za planiranje ovih rashoda, prije svega, može poslužiti evidencija o vlastitim prihodima koju vodi Trezor u nadležnom ministarstvu finansija, a o čemu izvještava svakog budžetskog korisnika.
Uslov za pravilno i tačno vođenje ove evidencije je da korisnik budžeta koji ima vlastite prihode obezbijedi da njegov kupac pri plaćanju na nalogu za plaćanje obavezno u dijelu "Samo za uplate javnih prihoda" upiše njegov organizacioni kod (u polju "Budžetska organizaci)a"), kao i ekonomski kod (Pravilnik o načinu uplate javnih prihoda Budžeta i van budžetskih fondova) u polju "Vrsta prihoda".
Bitno je napomenuti da je u nalogu za plaćanje u polju, "Budžetska organizacija" predviđeno unošenje podataka sa sedam znamenki, mada je propisano da organizacioni kod mora imati osam znamenki, što u ovom slučaju znači da korisnik treba upozoriti svog kupca da u polju "Budžetska organizacija" treba upisati kod bez pete znamenke. Softver je tako koncipiran da prepoznaje o kojem se budžetskom korisniku radi i taj sedmocifreni kod automatski prebacuje na odgovarajući osmocifreni kod.
III - NEPOSREDNI UNOS PODATAKA PUTEM RADNIH STANICA I UNOS PODATAKA PUTEM TREZORA
1. Operativna jedinica u informacijskom sistemu
Operativna jedinica u informacijskom sistemu predstavlja cjelinu u okviru Trezora koja putem instalisanih radnih stanica na različitim lokacijama on line vezom samostalno vrši unos podataka o stvorenim obavezama i ispostavlja Trezoru zahtjeve za plaćanje. U okviru kantonalnog Trezora uspostavljene su četiri operativne jedinice kao zasebne logičke cjeline i to:
- a)Operativna jedinica Ministarstva obrazovanja i Ministar- stva kulture i sporta,
- b)Operativna jedinica Ministarstva pravde - pravosuđa - i MUP,
- c)Operativna jedinica Ministarstva za rad, socijalnu politiku i Ministarstva za boračka pitanja,
- d)Operativna jedinica - Trezor - ostali, koja obuhvata sve ostale kantonalne budžetske korisnike.
- 1.Korisnici koji su ON LINE vezom spojeni sa Trezorom i svoje podatke i zahtjeve unose u sistem preko vlastitih radnih stanica i
- 2.Korisnici koji ne posjeduju radnu stanicu, te se njihovi podaci i zahtjevi obrađuju u Trezoru u Grupi za operativu. Ovi korisnici svoje zahtjeve dostavljaju Trezoru na propisanim obrascima propisanim od ovlaštenih lica, uz koje se obavezno moraju priložiti fotokopije originalnih dokumenata.
- 1.
2. Odgovornost
Odgovornost za planiranje i stvaranje obaveza u okviru propisanog budžeta, je isključivo na korisniku budžeta, odnosno ovlašćenog lica tog korisnika.
Odgovornost za pravilnost i tačnost unosa podataka zavisi od toga ko vrši taj unos. Ako se unos vrši kod korisnika, putem radnih stanica, ta odgovornost je na radniku koji je ovlašćen za unos, a ako se unos vrši u Trezoru, na osnovu podataka iz navedenih obrazaca, za tačnost unosa odgovara uposlenik Trezora, ukoliko se podaci na obrascima slažu sa podacima iz priložene dokumentacije.
Iz navedenog proizilazi da se na nivou budžetskog korisnika obavezno vrši računovodstvena kontrola koja podrazumijeva:
- a)provjeru valjanosti postojanja obaveze,
- b)provjeru da je usluga obavljena, odnosno, da će roba primljena u skladu sa narudžbom ili ugovorom,
- c)provjeru ispravnosti postupka pri nabavci roba i usluga i ustupanja radova u skladu sa propisima koji ureduju ovu materiju,
- d)provjeru obračuna plaća u skladu sa zakonskim propisana,
- e)provjeru valjanosti kontiranja.
Navedene kontrole vrši ovlašteno lice kod korisnika za te poslove, dok ovjeravanje i potpisivanje vrši rukovodilac korisnika, ili lice koje on pismeno ovlasti.
IV - PROCESIRANJE JAVNIH PRIHODA PUTEM JEDINSTVENOG RAČUNA TREZORA
Zakonom o trezoru Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 19/03), rcgulisano je da se prihodi kantonalnih budžetskih korisnika moraju uplaćivati na depozitni račun. Sav prikupljeni novac javnih prihoda prenosi se na transakcijske račune (koji su u okviru Jedinstvenog računa Trezora).
Na taj način stvoreni su pravni osnovi da se ukinu vlastiti žiro-računi budžetskih korisnika i da se, po propisanim pravilima i procedurama, sa tog Jedinstvenog računa Trezora vrše sva plaćanja obaveza svih korisnika. Time je obezbijeđeno da Trezor vrši praćenje, evidentiranje i nadzor ostvarivanja prihoda.
"Vlastiti prihodi" uplatom na Jedinstveni račun, u skladu sa Zakonom o izvršenju budžeta postaju javni prihodi. Zakonom o trezoru Kantona predviđeno je da ti "vlastiti prihodi" pripadaju budžetskom korisniku koji ih je i ostvario, ali pod uslovom da je taj korisnik, u svom budžetu planirao i adekvatan iznos troškova za "vlastite prihode", jer u protivnom prihodi postaju javni, tj. mogu služiti za podmirenje dospjelih obaveza bilo kojeg korisnika.
V - NOVČANI TOKOVI U TREZORSKOM SISTEMU POSLOVANJA
Osnovni princip trezorskog načina rada je da se transakcije u Trezoru knjiže isključivo vrijednosno, što znači da je obaveza i pravo korisnika da zalihe, sitan inventar i stalna sredstva knjiže po vrsti i količini u svojim pomoćnim knjigama.
Vrijednosne transakcije koje se evidentiraju u Trezoru unose se po procedurama i koracima propisanim u korisničkim priručnicima za svaki modul posebno.
Stvaranje obaveza je pravo korisnika, s tim da je ovo pravo ograničeno visinom raspoloživih sredstava u budžetu tog korisnika, kao i pravilima propisanim zakonom i drugim propisima koji se odnose na nabavku i stvaranje obaveza.
U trezorskom poslovanju, radi evidentiranja rezervisanja sredstava po budućoj i stvarnoj obavezi i kontrole novčanih tokova, softverski je instalisano, u svakom modulu, računovodstveno polje koje se sastoji od šest elemenata polja i to:
FOND
ORGANIZACIJA
KONTO
SUB-ANALITIČKI KONTO
FUNKCIJA
PROJEKAT
U prva dva elementa upisuje se lokacija nastanka i knjiženja budućih i sadašnjih obaveza i to: u prvom polju (koje ima dvije znamenke) softverski se upisuje kod 01 koji označava da se radi o općem fondu, a u drugo polje se unosi organizacijski kod budžetskog korisnika sa osam znamenki od kojih prve četiri označavaju kod dotičnog budžetskog korisnika, a druge četiri označavaju kod njegove potrošačke jedinice. To znači da se evidentiranje transakcije uvijek radi sa osmocifrenim kodom, odnosno na nivou potrošačke jedinice.
Slijedeća dva elementa (polja) računovodstvenog; polja služe za unošenje ekonomskog koda, s tim da se u trećem polju upisuje konto na kojem će se evidentirati transakcija i to uvijek šestocifreni analitički konto iz kontnog plana (nikako oznaku podgrupe sa nulom na kraju), a u četvrto polje upisuje se subanalitički konto, kojeg otvara Trezor na pismeni zahtjev korisnika. Subanalitički konto ima ustvari šest znamenki (gdje prve dvije softverski slovnim znamenkama označavaju o kojem se budžetskom korisniku radi i taj je element povezan sa već unesenim podatkom o organizacionom kodu), tako da se za subanalitiku unosi ukupno šest znamenki koje je odredio Trezor.
U peto polje unosi se funkcionalni kod sa četvorocifrenom znamenkom u cilju evidentiranja aktivnosti Vlade Kantona.
U prilogu se daje spisak slovnih znamenki koje se koriste za kodiranje subanalitike sa nazivima budžetskih korisnika.
Šesto polje predviđeno je za praćenje podataka o projektima - programima, za šta je obezbijeđeno sedam znamenki.
Podaci o organizacionom kodu, analitičkom kontu i funkcionalnom kodu su propisani Pravilnikom o knjigovodstvu i obavezno se unose u računovodstveno polje, dok se kodovi o subanalitici i projektu unose kad za to korisnik iskaže potrebu i kad Trezor odredi i unese kodove za iste.
U skladu sa struktuiranjem pomoćnih knjiga za informacijski sistem u softveru su instalisani moduli putem kojih korisnik budžeta (koji ima radnu stanicu povezanu sa Trezorom) ili ovlašteni radnici u Trezoru, unose podatke za evidentiranje određenih transakcija javnih prihoda. Tako postoje:
- -Modul nabavki,
- -Modul obaveza prema dobavljačima,
- -Modul glavne knjige,
- -Modul poravnanja gotovine,
- -Modul potraživanja.
Korisnici koji su preko radnih stanica povezani sa Trezorom imaju ovlašćenje za vršenje određenih operacija u modulu nabavki, modulu obaveza prema dobavljačima, modulu potraživanja i modulu glavne knjige, u skladu sa korisničkim priručnicima, uputstvima i instrukcijama Kantonalnog ministarstva finansija.
1. Procesiranje nabavki
Pravilo je da se roba i usluge nabavljaju putem narudžbenice, osim u izuzetnim slučajevima kao što su komunalne usluge, hitne nabavke kod poznatih dobavljača i slično.
Kad se ukaže potreba za nabavkom određene vrste robe ili izvršenjem neke usluge od strane dobavljača, lice koje rukovodi nabavkama o tome obavještava putem pismenog zahtjeva rukovodioca budžetskog korisnika (ili lice koje on pismeno ovlasti). Na taj zahtjev rukovodilac potpisom daje saglasnost i isti se dostavlja računovodstvu za trezorsko poslovanje radi unosa podataka u narudžbenicu u modulu nabavki. Zahtjev mora imati sve elemente koji su potrebni za unos podataka na narudžbenici, podrazumijevajući i podatke o dobavljaču, vrsti, količini i cijeni robe ili usluga.
Ovlašteni radnik za unos podataka o narudžbenici, vrši unos podataka i prije njenog odobravanja vrši štampanje narudžbenice, a zatim je daje rukovodiocu na ovjeru i potpis i tek poslije potpisivanja vrši njeno odobravanje u sistemu. Takva (potpisana) narudžbenica dostavlja se dobavljaču.
Softver za trezorsko poslovanje omogućio je unos standardne narudžbenice (koja može, a ne mora biti zasnovana na ponudi dobavljača), kao i unos ugovora po kojima se kasnije izrađuju narudžbenice. Postoje dvije vrste takvih ugovora i to:
- 1.Otvorena narudžbenica i
- 2.Ugovorena narudžbenica.
Otvorena narudžbenica je ustvari dugoročni ugovor sa nekim dobavljačem koji sadrži popuste u cijeni zavisno o količini kupljene robe, na primjer:
- -do kupljenih 50 komada robe - nema popusta,
- -za kupljenu robu u količini od 51-100 komada, popust na cijenu je 2%,
- -za kupljenu robu od 101-200 komada popust na cijenu je 5%, i tome slično.
Stoga se kod unosa otvorene narudžbenice ne unosi količina i cijena, već samo ukupno ugovoreni iznos nabavki i ugovoreni popusti.
Nakon toga, po ukazanoj potrebi za nabavkom izrađuje se standardna narudžbenica, koja se povezuje generisanjem sa otvorenom narudžbenicom.
Ugovorena narudžbenica je ugovor sa dobavljačem o glavnim uslovima nabavke u kojem nije definisan rok do kada traje taj ugovor. Pri unosu ovog ugovora unose se podaci o dobavljačima i dogovorenim uslovima. I ova narudžbenica se prilikom nabavke povezuje generisanjem u momentu izrade standardne narudžbenice o toj nabavci.
Napominje se da unošenje otvorene i ugovorene narudžbenice (kao posebnih vrsta ugovora sa dobavljačem) ne proizvodi nikakvo djejstvo u računovodstvenom smislu.
Međutim, unos standardne narudžbenice, koja se u sistemu odobri, proizvodi rezervaciju sredstava u budžetu, odnosnog budžetskog korisnika, što ustvari znači smanjenje raspoloživih sredstava u budžetu za ukupan iznos nabavke. Ovo smanjenje evidentira se automatski - softverski na određenim kontima i zatvara se (eliminiše) kad se zbog odustajanja od nabavke, poništi narudžbenica, odnosno kad se po toj narudžbenici primi, unese i odobri faktura, račun, jer tada rezervacija po osnovu narudž- benice postaje rezervacija po osnovu fakture.
Budžetski korisnik može prema svojim potrebama pregledati i utvrditi rezervaciju sredstava po osnovu narudžbenica.
2. Šifarnik dobavljača
Kako bi se omogućio nesmetan rad u trezorskom poslovanju registar - šifarnik dobavljača vodi se na jednom mjestu, tj. u Trezoru, kao jedinstveni šifarnik za sve dobavljače (svih kantonalnih budžetskih korisnika), koji mogu biti i pravna i fizička lica.
Ovaj šifarnik formira se i ažurira u Trezoru, od strane administratora dobavljača na osnovu podataka o dobavljačima, koje kantonalni budžetski korisnici, dostavljaju Kantonalnom ministarstvu -Sektoru za trezor na propisanom obrascu, (Obrazac broj 4).
Registar dobavljača povezan je sa podacima o tipu dobavljača (dobavljač za energiju, dobavljač za materijal, usluge i sl.) kao i sa šifarnikom uslova plaćanja (koji su ranije dogovoreni sa dobavljačem i kao takvi uneseni u bazu).
3. Prijem i unos podataka sa fakture dobavljača
Unos podataka o obavezama prema dobavljačima, na osnovu primljenih faktura vrši se u serijama (grupama).
Prije ovog postupka svaka faktura - račun mora biti odobrena i potpisana od rukovodioca budžetskog korisnika (ili lica kojeg on pismeno ovlasti za te poslove).
Serije čine grupa faktura koje imaju zajedničko obilježje, a na osnovu kojeg se, u pravilu, određuje i naziv serije. Ovo je važno iz razloga što kod pretraživanja ovaj podatak (naziv serije) znatno pomaže pri pronalaženju ili grupe fakture, ili pojedinih faktura u toj grupi. Stoga je preporučljivo seriji dati takav naziv koji će olakšati pretraživanje (napr. naziv vrste troška-komunalne usluge-nabavka matcrijala-ugovorene usluge i dr.).
Po unosu podataka o seriji, u toj seriji, otvara se prozor fakture i unose se podaci o svakoj pojedinačnoj fakturi. I za fakturu, kao i za narudžbenicu vrši se odobravanje u sistemu.
Za razliku od narudžbenice, unesena i odobrena faktura proizvodi automatski knjigovodstvene promjene, zavisno od zadatih podataka u računovodstvenim poljima, koji se popunjavaju za obaveze na potražnoj strani i troškove (distribuciju) na dugovnoj strani.
Kad su u pitanju fakture i njihovo procesiranje u trezorskom sistemu, predviđeno je i da se avansi (za unaprijed plaćenu robu ili usluge) i knjižne obavijesti unose u sistem kao fakture, s tim da se obavezno uparuju (primjenjuju) na standardnu fakturu. Ove procedure detaljno su obrađene u korisničkom priručniku "Obaveze prema dobavljačima", te se u ovom uputstvu daju samo kao osnovne napomene.
Kada je faktura dobavljača ispostavljena na osnovu narudžbenice budžetskog korisnika, obavezno se vrši uparivanje fakture sa narudžbenicom po procedurama u navedenom korisničkom priručniku.
Kada je iznos na fakturi veći od iznosa na narudžbenici odgovorno lice dužno je u tom slučaju raspraviti sa dobavljačem neslaganje, a odluka može biti:
- 1.Da dobavljač ostaje pri iznosu na fakturi (koji je veći), a da budžetski korisnik ne prihvata taj iznos, u kom slučaju se unesena faktura poništava-stornira, a dobavljač se obavještava o odustajanju od nabavke;
- 2.Da se prihvati faktura na veći iznos, pri čemu je potrebno kod uparivanja, a prije njenog sistemskog odobravanja, u distribuciji povećati iznos (ili količinu) u fakturi dodajući još jedan red za razliku između narudžbenice i fakture, nakon čega se vrši provjera raspoloživosti sredstava u budžetu, a zatim odobravanje i knjiženje fakture.
4. Obračun i isplata plaća
Obračun plaća vodi se kao pomoćna knjiga kod svakog budžetskog korisnika. Za obračunatu plaću Trezor na osnovu unijetih faktura vrši isplatu neto plaća i svih poreza na plaću, kao doprinosa na i iz plaća.
Kako bi se obezbrjedilo pravilno i efikasno funkcionisanje ovog dijela trezorskog poslovanja, u Trezoru se mora izvršiti centralizacija podataka potrebnih za obračun i isplatu plaća svih zaposlenih kod budžetskih korisnika, što podrazumijeva podatke o: imenima svih zaposlenih kod određenog korisnika, njihovu školsku spremu i koeficijente za obračun plaća, godine radnog staža, podatke o banci na koju se prenosi iznos neto plaće i drugih naknada, podatke o mjestu boravka radi usmjeravanja poreza i doprinosa i račune za uplatu poreza i doprinosa.
Svaki budžetski korisnik dužan je, u svojoj pomoćnoj knjizi za obračun plaća, obezbjediti podatke o prisustvu svojih zaposlenih na radu, zatim podatke o ostalim naknadama i o administrativnim zabranama. Ove podatke korisnik unosi u sistem u svom Pomoćnom operativnom centru. Po izvršenom unosu ovih podataka Pomoćni operativni centar štampa u tri primjerka spiskove za isplatu po bankama i tekućim računima za svaku vrstu isplate. Ti spiskovi se ovjeravaju i dostavljaju u Glavni operativni centar. Navedeni spiskovi služe za izradu i štampanje faktura u Glavnom operativnom centru. Ove fakture unose se i odobravaju u sistemu Trezora, čime se stvara obaveza za prenos sredstava na račun plaća, koji se vodi u okviru Jedinstvenog računa Trezora.
U Glavnom operativnom centru izrađuju se i štampaju i nalozi za plaćanje sa Jedinstvenog računa Trezora i specifikacije po korisnicima na ukupan iznos isplate, koje se, zajedno sa nalogom za prenos, dostavljaju na potpis i ovjeru zakonom ovlaštenim licima.
O detaljnim procedurama za procesiranje obračuna i isplate plaća uradit će se posebno uputstvo.
5. Glavna knjiga
Glavna knjiga je jedinstvena evidencija o svim transakcijama koje se odnose na budžet na nivou korisnika i na nivou Kantona. Stoga se može reći da je Glavna knjiga sistematična evidencija transakcija i poslovnih događaja koja se formira na osnovu unesenih podataka o:
- -Organizacijskom kodu (koji predstavlja mjesto nastanka promjene - budžetskog korisnika);
- -Ekonomskom kodu (konta na kojima je evidentirana transakcija, odnosno poslovna promjena, bilo na nivou analitike ili subanalitike);
- -Funkcionalnom kodu (koji predstavlja aktivnosti Vlade Kantona i drugih organa uprave - budžetskih korisnika, bilo da se radi o prihodima ili rashodima) i
- -Kodu za projekat (koji je jedna vrsta subanalitike za ekonomski kod).
Glavna knjiga je glavni segment i srž trezorskog načina poslovanja sa javnim prihodima i to iz više razloga:
- 1.U ovom sistemu postoji samo jedna Glavna knjiga koja se vodi u Trezoru, a kojom rukovodi pomoćnik ministra za Trezor. Ovo znači da se svaka transakcija smatra proknjiženom tek kad bude knjižena u Glavnoj knjizi u Trezoru. Prema tome korisnici budžeta unosom podataka u svoje pomoćne knjige samo iniciraju knjiženje svojih transakcija.
Knjiženje transakcija korisnika u Glavnoj knjizi, vrši se nakon što Trezor izvrši transfer podataka iz pomoćnih knjiga u Glavnu knjigu. Ovaj transfer vrši programski Trezor u propisanom terminu, čime se eliminiše mogućnost eventualnog neblagovremenog izvršenja ovog posla.
- 2.Glavna knjiga se vodi po modificiranom načelu nastanka događaja kao računovodstvenom konceptu usvojenom za procesiranje javnih prihoda, a po kojem se troškovi evidentiraju u trenutku nastajanja, a prihodi kada su raspoloživi.
- 3.Svi potrebni izvještaji se formiraju iz podataka u Glavnoj knjizi (kako oni propisani, tako i oni koji se formiraju iz aplikacije) i svaki budžetski korisnik, zavisno od svojih potreba, povlači izvještaje o svom poslovanju iz Glavne knjige. S tim u vezi mjerodavno ministarstvo je dužno dostaviti sve podatke svojim budžetskim korisnicima, a ovi svojim potrošačkim jedinicama o svim transakcijama evidentiranim u Glavnoj knjizi, ukoliko posjeduju radnu stanicu na kojoj unose podatke i ako je ista on line povezana sa Glavnom knjigom. Za one korisnike koji ne posjeduju radnu stanicu, izvještaje izrađuje i stavlja na raspolaganje korisnicima budžeta. Trezor - Grupa za operativu.
Ministarstvo i svi drugi budžetski korisnici koji proizvode transakcije dužni su prije unosa bilo kaje transakcije, u svom računovodstvu obezbijediti na Zakonu zasnovanu dokumen- taciju, kao osnov za unos podataka. Oni korisnici koji rade preko radne stanice povezane su Glavnom knjigom čuvaju tu dokumentaciju u svojoj arhivi i na zahtjev Trezora dužni su je predočiti ovlaštenom licu u Trezoru. Ostali su obavezni uz propisane obrasce za unos podataka Trezoru - Grupi za operativu priložiti i fotokopiju originalne dokumentacije. Propisani obrasci, kao zahtjev Trezoru za unos podataka su:
- 1.Obrazac l. - Zahtjev za nabavku,
- 2.Obrazac 2. - Unos grupe faktura,
- 3.Obrazac 3. - Grupa naloga za knjiženje,
- 4.Obrazac 4. - Dobavljač - predstavništvo - banka.
Iako se Glavna knjiga vodi isključivo u Trezoru, radnici korisnika sa posebnim ovlaštenjima unose u određenim slučajevima transakcije direktno u Glavnu knjigu. Naime, sadašnji nivo softverske podrške nije takav da podržava unos i obradu svih poslovnih događaja kod korisnika na nivou pomoćnih knjiga, te je stoga, posebnim uputstvima Kantonalnog ministarstva finansija, dozvoljeno i propisano da se određene transakcije po osnovu promjena stalnih sredstava, potraživanja, zaliha, gotovinskog poslovanja i internih transakcija unose direktno u Glavnu knjigu od strane budžetskih korisnika. Razlog tome je i to što se evidentiranje poslovnih promjena i transakcija u Glavnoj knjizi vrši samo vrijednosno (ne i po vrsti i količini).
5. Računovodstvena i finansijska kontrola
Računovodstvena kontrola sprovodi se na nivou resornog ministarstva, odnosno svakog budžetskog korisnika koji je korisnik kantonalnog budžeta i to obavezno prije podnošenja zahtjeva za rezervaciju. To podrazumijeva slijedeće mjere i postupke:
- a)Provjeru valjanosti postojanja obaveze;
- b)Provjeru da je usluga obavljena, odnosno da je isporučena roba u skladu sa narudžbom ili ugovorom;
- c)Računovodstvena kontrola što podrazumijeva i provjeru postupaka pri nabavci roba i usluga i ustupanju radova u skladu sa propisima koji uređuju ovu materiju.
Postupke kontrole u resornom ministarstvu i drugom kantonalnom organu provodi ovlašteno lice za te poslove, dok ovjeravanje i potpisivanje vrši ministar, odnosno rukovodilac budžetskog korisnika, ili lice koga oni pismeno ovlaste.
Kod budžetskog korisnika vrši se i finansijska kontrola, prije podnošenja zahtjeva za rezervaciju novčanih sredstava, što prvenstveno obuhvata kontrolu osnovanosti i dokumentovanosti trošenja budžetom odobrenih sredstava u tekućoj budžetskoj godini.
6. Plaćanja
Pomoćna knjiga plaćanja instalisana je programski u modulu "Obaveza prema dobavljačima", s tim da je za ovu pomoćnu knjigu isključivo nadležan Trezor, tako da korisnik budžeta nema ovlaštenje da radi u njoj.
U skladu sa propisima koji regulišu knjigovodstveno poslovanje kantonalnih budžetskih korisnika preko Trezora pri Kantonalnom ministarstvu finansija, sve obaveze, svih kantonalnih budžetskih korisnika, ako su stvorene u skladu sa operativnim budžetima, plaćaju se sa Jedinstvenog računa Trezora. Ovaj račun otvara Kantonalno ministarstvo finansija, te njegovo vođenje, kontrolu i odobravanje plaćanja sa istog vrši Trezor.
Ta kontrola obuhvata:
- -Kontrolu raspoloživosti sredstava za unesene rezervacije i to u okviru mjesečno planiranog iznosa, tj. u okviru operativnog budžeta za odnosni mjesec. (Softver za procesiranje ovih transakcija je tako koncipiran da ne dozvoljava prekoračenje mjesečno planiranog iznosa troškova),
- -Kontrolu namjenske usklađenosti sa budžetom i ovim uputstvom.
Navedenu kontrolu za svaku isplatu-plaćanje obavlja kontrolor isplate u Trezoru, koji je stoga odgovoran za ispravnost odobrenja zahtjeva za plaćanje.
Mada računar automatski izbacuje listu prispjelih obaveza za plaćanje na određeni dan, na odobrenje i potpisivanje ovlaštenim licima, podnose se samo plaćanja koja je prije toga odobrio kontrolor isplate.
Plaćanje putem banke kod koje se vodi Jedinstveni račun u pravilu se vrši putem elektronskog naloga, što ne znači da se u određenim slučajevima, kada to dozvoli ovlašteno lice u Kantonalnom ministarstvu finansija, ne može plaćanje izvršiti i putem papirnog naloga.
Nakon što Trezor izvrši odabir plaćanja, izradi elektronski nalog za plaćanje i pošalje ga banci, informacija o plaćanju se automatski generiše u pomoćnoj knjizi obaveza kod korisnika budžeta i ta transakcija (u pomoćnoj knjizi) dobiva status "plaćeno".
Međutim, status određene promjene, odnosno transakcije definitivan je tek nakon što se izvrši knjiženje u Glavnoj knjizi, što znači da prethodni status "plaćeno" nije konačan. Isti će biti konačan tek pošto banka dostavi Trezoru izvod o izvršenom plaćanju dobavljaču, koji se automatski učitava u Trezoru na pomoćnoj knjizi plaćanja. Zatim se izvod banke obavezno poravnava sa podacima o plaćanju kojima raspolaže Trezor i tek tada se vrši prijenos i knjiženje podataka u Glavnu knjigu. U tom momentu status "plaćeno" postaje konačan.
7. Potraživanja od kupaca
Određeni budžetski korisnici ostvaruju prihode i mimo onih prihoda koji su propisani kao izvorni prihodi i koji kao budžetski prihodi služe za podmirivanje obaveza budžetskih korisnika. Ovi prihodi mogu biti u gotovini ili se uplaćuju na depozitni račun kod banke.
Prihode ostvarene u gotovini budžetski korisnici dužni su uplatiti na Jedinstveni račun polaganjem na depozitni račun, kao pazar, i to najkasnije narednog radnog dana. Korisnici ne mogu tu gotovinu trošiti za izmirenje svojih obaveza, jer bi se na taj način onemogućila cjelovita kontrola nad prihodima i rashodima.
Plaćanje gotovinom propisano je posebnim uputstvom Kantonalnog ministarstva finansija i samo se po tim pravilima može vršiti plaćanje, odnosno izmirivanje obaveza u gotovini.
Kad su u pitanju prihodi koje kupci uplaćuju na depozitni račun Trezora potrebno je da budžetski korisnici daju uputstva svojim kupcima, da na nalogu za plaćanje obavezno navedu oznaku organizacionog koda kod korisnika i ekonomski kod, jer u protivnom, bez ovih podataka, korisnik neće moći dobiti informaciju o uplatiocu - svom kupcu, već će se automatski ovaj prihod pridodati ostalim javnim prihodima.
Evidentiranje transakcija po osnovu potraživanja od kupaca korisnik vrši na dvije lokacije: putem modula Glavne knjige i putem modula pomoćne knjige potraživanja.
Pomoćna knjiga potraživanja nije integrisana sa Glavnom knjigom iz razloga da se eliminiše dvostruko knjiženje prihoda po istom osnovu. To znači da se uneseni podaci u ovu pomoćnu knjigu neće transferisati u Glavnu knjigu, kao što je to slučaj sa podacima iz drugih pomoćnih knjiga, već će isključivo služiti samom korisniku za njegovu evidenciju i kontrolu blagovremenosti i pravilnosti uplate od strane njegovog kupca. To znači da će se evidentiranje potraživanja od kupaca i zatvaranje tog potraživanja po izvršenoj uplati vršiti na slijedeći način:
l. U pomoćnoj knjizi potraživanja korisnik unosi sve podatke sa izdate fakture (za svaku fakturu posebno), kako bi se obezbjedili podaci o kupcu, vrsti prodate robe ili usluge, iznosu i drugi potrebni podaci. Nakon toga, ovlašćeno lice za unos podataka u Glavnu knjigu, otvara nalog za knjiženje i unosi zbirni iznos svojih potraživanja knjiženjem na teret potraživanja od pravnih lica u korist ostalih razgraničenih prihoda (u skladu sa Uputstvom Kantonalnog ministarstva finansija o procesiranju transakcija po osnovu promjena stalnih sredstava, zaliha, potraživanja i blagajničkog poslovanja).
- 2.Depozitna banka o izvršenoj uplati na depozitni račun, obavještava Trezor putem izvoda u kojem je evidentirana uplata potraživanja od kupca na određenom organizacionom kodu. Izvod banka dostavlja elektronskim putem Grupi za tehničku podršku. U ovoj grupi vrši se razdavajanje i grupisanje podataka o izvršenim uplatama u pojedinačne fajlove na osnovu organizacionih kodova i putem interfejsa se formiraju izvještaji po istom, koji se zatim dostavljaju svakom budžetskom korisniku i Trezoru. U Trezor se šalju sumarni podaci na nivou organizacione jedinice radi knjiženja u Glavnoj knjizi na teret žiro-računa, u korist vlastitih prihoda (određene organizacione jedinice).
- 3.Po primljenoj informaciji iz prethodne tačke korisnik budžeta vrši zatvaranje otvorene stavke na računu potraživanja (u skladu sa pomenutim uputstvom), a zatim vrši zatvaranje otvorene stavke uparivanjem i u svojoj pomoćnoj knjizi.
- 4.Na osnovu evidencije iz svoje pomoćne knjige korisnik je dužan Trezoru svakog desetog u mjesecu dostavljati tabelarni izvještaj koji obavezno mora sadržavati slijedeće podatke:
- -Naziv ili ime i prezime kupca,
- -Datum izrade i unosa fakture u pomoćnu knjigu,
- -Datum nastanka DPO za svako potraživanje,
- -Podatak o izmirenim obavezama za svakog kupca,
- -Podatak o visini neizmirenih obaveza i vremenu prekoračenja roka za izmirenje obaveza (izraženo u danima).
- -
- 5.Staranje o naplati potraživanja ostaje na korisniku budžeta, što podrazumijeva - staranje o blagovremenosti uplate prihoda od strane kupca i eventualno utuživanje kupca zbog neplaćanja. Ovo iz razloga što je korisnik planirao i realizovao trošak za te "vlastite prihode", a koji su plaćeni na osnovu fakture njegovog dobavljača.
- 6.Sektor za trezor - Grupa za računovodstvo u Ministarstvu finansija dužna je primljene izvještaje o stanju potraživanja od korisnika, analizirati - porediti sa stanjem u Glavnoj knjizi. Ako se ustanovi da određeno potraživanje nije naplaćeno duže od šest mjeseci od nastanka DPO-a, Trezor će naložiti odnosnom budžetskom korisniku da izvrši zatvaranje potraživanja knjiženja u Glavnoj knjizi, terećenjem konta 391191 - Razgraničeni ostali prihodi, a odobrenjem konta 131111 - Potraživanja od pravnih lica.
7. Plaćanje dospjelih obaveza putem Jedinstvenog računa Trezora
Svojim potpisom, kojim daje saglasnost za unos podataka sa fakture, rukovodilac budžetskog korisnika preuzima odgovornost za stvorenu obavezu po toj fakturi i za njeno plaćanje, jer se ovjerena faktura odobrava u informacionom sistemu čime je ta obaveza registrovana u knjigovodstvu.
Samo plaćanje vrši se na osnovu liste prispjelih obaveza za plaćanje, koju svaki dan, za taj dan, lista odgovorno lice u Grupi za izvršenje budžeta. Ta se lista, kao lista preliminarnih plaćanja dostavlja licu ovlaštenom za odobravanje plaćanja. To lice vrši odobravanje plaćanja prispjelih obaveza po fakturama, vodeći računa o raspoloživoj visini sredstava na žiro-računu i utvrđenim prioritetima za plaćanje.
Nakon izvršenog odobravanja sačinjava se lista konačnih plaćanja i izrađuju nalozi za plaćanje. Ti nalozi se automatski kreiraju kao grupni nalozi za svakog dobavljača. Uz navedene naloge Grupa za izvršenje budžeta obavezna je da izrađuje i specifikaciju plaćenih faktura za svakog dobavljača, kako bi isti, u svom knjigovodstvu, mogli rasknjižiti pojedinačne fakture, jer se u istoj grupi mogu naći fakture od više budžetskih korisnika. Nakon toga, Grupa za izvršenje budžeta, naloge za plaćanje dostavlja nadležnoj banci, a specifikacije svakom dobavljaču ponaosob.
8. Poravnanje gotovine
Nakon što je nalog za plaćanje obaveza proslijeđen nadležnoj banci i nakon što ga je banka izvršila i o tome sačinila izvod, koji je dostavljen Trezoru, Trezor - Grupa za upravljanje gotovinom vrši nadzor plaćanja kroz poravnanje podataka u izvodu banke sa podacima iz Glavne knjige u Trezoru evidentiranim na računu 111822.
Poravnanje se u pravilu vrši poredenjem podataka iz elektronskog fajla banke, koji Grupa za tehničku podršku putem interfejsa unosi u sistem, ali se poravnanje može vršiti i ručno.
Poravnanje plaćanja izvršenog po osnovu ispostavljenih faktura za obračun i isplatu plaća i poreza i doprinosa na i iz plaća ne vrši se u Grupi za upravljanje gotovinom, već te poslove vrši Grupa za plaće.
Svrha poravnanja je da se utvrdi da li je banka dobavljaču platila upravo onaj iznos koji je naznačen na nalogu za plaćanje kojeg je Trezor dostavio banci. Banka ne bi trebala da naplaćuje bankarsku proviziju po svakoj transakciji (već će po ugovoru ispostavljati Trezoru mjesečno fakturu za sve transakcije u određenom mjesecu), jer u protivnom se ni jedna transakcija ne bi mogla usaglasiti bez dodatnih korektivnih knjiženja.
Procesiranje poravnanja gotovine vrši se prema korisničkom priručniku.
U vršenju poravnanja programskim putem mogu se pojaviti tri mogućnosti:
- -Sve transakcije prethodnog dana se slažu,
- -Kod nekih transakcija banka je platila dobavljaču veći iznos nego što je na nalogu za plaćanje i
- -Kod nekih transakcija banka je platila manji iznos dobavljaču nego što je na nalogu za plaćanje.
U slučaju neslaganja podataka Grupa za upravljanje gotovinom dužna je odmah to neslaganje raspraviti sa bankom kako bi se ustanovio uzrok, jer će to biti osnov za dalja knjiženja i korekcije, odnosno za konačno poravnanje.
Ako je neslaganje nastalo iz razloga što je banka dobavljaču platila manji iznos nego je nalogom za plaćanje zadato, naložiće se banci da izvrši dodatnu uplatu preostalog iznosa, a u slučaju da je banka dobavljaču više platila tražit će se od banke da više plaćeni iznos vrati na transakcijski račun Trezora.
Poravnanje gotovine, osim za plaćanja koja vrši Trezor, treba procesirati i za prilive. U tom smislu, kroz poravnanje kontroliše se naročito povrat sredstava na transakcijski račun Trezora i istražuje razlog za povrat, te oni slučajevi kad su podaci o uplati nepotpuni ili netačni.
Tek po izvršenom poravnanju i kad se izvrši usaglašavanje podataka iz izvoda banke sa podacima u Glavnoj knjizi, daje se nalog za zatvaranje otvorenih stavki na račun 111822 i knjiženje plaćanja na žiro-račun (l11111) i tek tada plaćena faktura ima stvarni status "plaćeno".
9. Izvještavanje
Izvještaji predstavljaju rezultat određenih finansijskih aktivnosti i promjena registrovanih u Trezoru, koji služe kako budžetskim korisnicima, tako i drugim organima i institucijama za praćenje, kontrolu, planiranje i donošenje određenih odluka. U tom kontekstu razlikujemo:
- -Propisane izvještaje i
- -Izvještaje koji se formiraju iz pojedinih modula, kao pomoćnih knjiga.
Oblik i sadržaj propisanih izvještaja određen je odredbama Pravilnika.
Ostale vrste izvještaja formirane su na bazi iskustva i potreba za praćenjem određenih vrsta finansijskih promjena.
O izvještavanju, odnosno načinu formiranja pojedinih izvještaja, obliku, sadržini, svrsi i rokovima, donijet će se pored Pravilnika, posebno uputstvo, kao i korisnički priručnik.
VI - OBAVEZA RESORNIH MINISTARSTAVA PO OSNOVU TEKUĆIH TRANSFERA
Izdaci za tekuće transfere definišu se Zakonom o izvršenju budžeta za odgovarajuću fiskalnu godinu, a izvršava ih resorno ministarstvo tako što na pismeno traženje krajnjeg korisnika sredstava upućuje Vladi Kantona zahtjev za odobrenje, vodeći računa o visini sredstava usvojenih budžetom.
Odluke za procesiranje ovih transfera donosi Vlada Kantona na zahtjev resornog ministarstva i iste se dostavljaju mjerodavnom resornom ministarstvu, kao i mjerodavnom ministarstvu finansija - Sektoru za trezor. Resorno ministarstvo dužno je utvrditi dinamiku izvršenja i unijeti je u informacioni sistem prema datumu dospjeća obaveza uz obavezno evidentiranje odgovarajućeg programa (projekta) u Računovodstvenom segmentu. Po dobijanju odobrenja resorno ministarstvo unosi u sistem fakturu, kao zahtjev Trezoru za isplatu, gdje se kao-dobavljač pojavljuje krajnji korisnik sredstava.
VII - TEKUĆA REZERVA
Isplata rashoda za tekuće rezerve vrši se na osnovu odluke Vlade Kantona. Ovoj isplati prethodi zahtjev-korisnika tih sredstava ili resornog ministarstva koje je zaduženo da pripremi odluku i da je dostavi Vladi.
Odluka treba da sadrži slijedeće elemente:
- 1.Naziv resornog ministarstva, preko kojeg se vrši isplata,
- 2.Organizacioni kod, ekonomski kod, funkcionalni kod, a prema potrebi i programski i subanalitički kod,
- 3.Naziv institucije ili lica kojem se sredstva doznačavaju sa svim potrebnim podacima, podrazumijevajući i podatke o banci i žiro-računu.
Postupak pri izvršenju odluka je slijedeći:
- -Nakon što je odluka odobrena i usvojena na Vladi, ista se dostavlja u dva primjerka ministarstvu finansija i to jedan primjerak Sektoru za pripremu budžeta, a drugi primjerak Sektoru za trezor.
Jedan primjerak te odluke dostavlja se i resornom ministarstvu preko kojeg se vrši isplata.
- -Sektor za pripremu budžeta, po prijemu odluke, dužan je izvršiti prijenos iznosa odobrenog po odluci na odgovarajuću poziciju u budžetu resornog ministarstva i o tome ga obavijestiti, kako bi po odluci izvršilo rezervisanje sredstava i uputilo zahtjev za plaćanje Trezoru.
- -Trezor - Grupa za izvršenje budžeta je odgovorna za izvršenje, odnosno plaćanje po odluci.
VIII - TEHNIČKA PODRŠKA - KORIŠĆENJE APLIKACIJE
Da bi se obezbijedilo provođenje zakonskih odredbi o zaštiti podataka, kao i zahtjevi isporučioca softvera, propisana je procedura za definisanje nadzora i vođenje korisnika, korisničkih imena, odgovornosti i licenci za aplikaciju Informacijskog sistema finansijskog upravljanja (ISFU). Svrha ove kontrole je da se u sistem unesu neophodni i kvalifikacirani korisnici aplikacije, da se smanji sigurnosni rizik i da se spriječi da broj korisnika aplikacije ne premaši broj odobrenih licenci.
U tom smislu rukovodilac kod korisnika budžeta sastavlja registar korisnika aplikacije sa imenima i odgovornostima, koji kao pismeni zahtjev dostavlja pomoćniku ministra za Trezor na odobrenje, a koji u okviru odobrenog broja licenci daje saglasnost na ovaj zahtjev. Pomoćnik ima pravo da odbije zahtjev, ako registracija novih korisnika aplikacije premašuje broj dosad odobrenih licenci, ili daje prijedlog za kupovinu novih licenci. Po izvršenom odobrenju - saglasnosti šef informatičke službe u Trezoru dodjeljuje korisničko ime i početnu lozinku i o tome obavještava budžetskog korisnika.
Ukoliko korisnik aplikacije napusti posao ili promijeni posao, tj. počne raditi poslove koji nisu vezani za informacijski sistem, šef računovodstva korisnika budžeta o tome mora obavijestiti pomoćnika ministra za Trezor, koji će naložiti brisanje ovlaštenja tom radniku.
Procedure predviđaju i redovnu reviziju korisnika aplikacije i to svakog mjeseca nasumičnu provjeru oko 10% kod svih budžetskih korisnika. Osim toga šef informatičke službe u Trezoru svaka tri mjeseca šalje svim budžetskim korisnicima listu imena korisnika aplikacije sa zahtjevom da isti pismeno potvrde identičnost te liste sa imenima radnika koji trenutno rade u aplikaciji. Ako ima razlika, šef informatičke službe će izvršiti potrebne izmjene.
IX - ZAVRŠNE ODREDBE
- 1.Ovo uputstvo odnosi se na Kantonalni Trezor i kantonalne budžetske korisnike, a primjenjivat će se po uspostavljanju trezora u cijelosti.
- 2.Ovo uputstvo će se objaviti u "Službenim novinama Kantona Sarajevo", a stupa na snagu kada Vlada na njega da saglasnost.
Broj 08-01-14-10965
18. juna 2003. godine
Sarajevo
Ministar
Aida Haverić, s. r.
____________________
Na osnovu čl. 6. i 26. Zakona o Vladi Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 7/96, 10/96, 20/98 i 4/01), Vlada Kantona Sarajevo, na 20. sjednici održanoj 18. juna 2003. godine, donijela je slijedeći
ZAKLJUČAK
Daje se saglasnost na Uputstvo o izvršavanju Budžeta Kantona Sarajevo sa Jedinstvenog računa trezora.
Broj 02-05-10404-1.4/03
18. juna 2003. godine
Sarajevo
Premijer
mr. Denis Zvizdić, s. r.