Općina Stari Grad - Općinsko vijeće
Odluka o organizovanju i funkcionisanju zaštite i spašavanja na području Općine Stari grad Sarajevo
Na osnovu člana 29. Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/03) i člana 25. Statuta Općine Stari grad Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 10/98 i 17/99), Općinsko vijeće Stari grad Sarajevo, na sjednici održanoj 23. oktobra 2003.godine, donijelo je
ODLUKU
O ORGANIZOVANJU I FUNKCIONISANJU ZAŠTITE I SPAŠAVANJA NA PODRUČJU OPĆINE STARI GRAD SARAJEVO
I - ZAJEDNIČKE ODREDBE
Član 1.
Odlukom o organizovanju i funkcionisanju zaštite i spašavanja na području Općine Stari grad Sarajevo (u daljem tekstu: Odluka) reguliše se način organizovanja, pripremanja i funkcionisanja civilne zaštite koja obuhvata: ličnu i uzajamnu zaštitu građana; mjere zaštite i spašavanja; štabove civilne zaštite; povjerenike civilne zaštite; službe zaštite i spašavanja; jedinice civilne zaštite; osmatranje i izviđanje; rukovođenje i upotrebu snaga i sredstava civilne zaštite.
Član 2.
Organizovanje, pripremanje i funkcionisanje civilne zaštite na teritoriji Općine Stari grad Sarajevo (u daljem tekstu: Općina), temelji se na: Zakonu o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća i podzakonskim aktima donesenim na osnovu ovog zakona, procjeni ugroženosti i povredljivosti teritorije Općine, te procjeni sopstvenih snaga i mogućnosti za zaštitu, spašavanje i otklanjanje posljedica od prirodnih i drugih nesreća, okvirnim ličnim i materijalnim formacijama službe, štabova, jedinica i povjerenika civilne zaštite.
II - LIČNA I UZAJAMNA ZAŠTITA GRAĐANA
Član 3.
Građani imaju pravo i dužnost učestvovati u civilnoj zaštiti, Službi osmatranja i uzbunjivanja, izvršiti obavezu davanja materijalnih sredstava i obučavati se za ličnu i uzajamnu zaštitu i za provođenje mjera zaštite i spašavanja. Građani imaju pravo i dužnost da u skladu sa Zakonom i planovima zaštite i spašavanja budu raspoređeni u štabove, službe zaštite i spašavanja, jedinice i povjerenike civilne zaštite, da daju podatke značajne za zaštitu i spašavanje koje saznaju ili primjete, i iste dostave najbližem centru za osmatranje i uzbunjivanje, Policijskoj upravi ili Službi civilne zaštite.
Član 4.
Građani su obavezni da daju podatke za vođenje evidencije u oblasti zaštite i spašavanja, kao i da u roku od 8 (osam) dana od dana nastale promjene, prijave sve promjene koje se odnose na prebivalište: adresu stana, ime, zasnivanje i prestanak radnog odnosa, sticanja stručne spreme i druge podatke od značaja za zaštitu i spašavanje.
Član 5.
U zaštiti i spašavanju dužni su učestvovati radno sposobni građani od 18 do 60 godina života (muškarci), odnosno 18 do 55 godina (žene). Građanin koji je od nadležnog Štaba civilne zaštite pozvan radi učešća u zaštiti i spašavanju dužan je odazvati se pozivu na mjesto i u vrijeme određeno u pozivu.
III - ORGANIZACIJA MJERA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA
Član 6.
U zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od opasnosti i posljedica prirodnih i drugih nesreća provode se slijedeće aktivnosti i mjere:
- 1.Sklanjanje ljudi i materijalnih dobara;
- 2.Evakuacija;
- 3.Zbrinjavanje ugroženih i nastradalih;
- 4.Zamračivanje;
- 5.Zaštita i spašavanje od radioloških, hemijskih i bioloških sredstava;
- 6.Zaštita i spašavanje od rušenja;
- 7.Zaštita i spašavanje od požara;
- 8.Zaštita od neeksplodiranih ubojnih sredstava;
- 9.Prva medicinska pomoć;
- 10.Zaštita i spašavanje životinja i namirnica životinjskog porijekla;
- 11.Asanacija terena;
- 12.Zaštita okoliša.
1) Sklanjanje ljudi i materijalnih dobara
Član 7.
Sklanjanje ljudi i materijalnih dobara je mjera civilne zaštite koja obuhvata planiranje i izgradnju skloništa, drugih zasebnih objekata kao i zaklona pogodnih za zaštitu i sklanjanje, njihovo održavanje i organizovanje korištenja od zračnih opasnosti, raketnih, topovskih i drugih napada od upotrebe radioloških, hemijskih i bioloških sredstava i od opasnosti velikih tehnoloških nesreća.
Član 8.
Za sklanjanje stanovništva koristit će se skloništa osnovne zaštite ( kućna, blokovska i javna), a u nedostatku istih, sklanjanje će se planirati putem izgradnje skloništa dopunske zaštite (adaptacija podrumskih prostorija).
2) Evakuacija
Član 9.
Evakuacija predstavlja plansko organizirano i privremeno premještanje stanovništva i materijalnih dobara iz područja za koja se procjenjuje da mogu biti zahvaćena prirodnim i drugim nesrećama na neugrožena ili manje ugrožena područja susjedne ili druge općine pod uvjetom da drugim mjerama zaštite i spašavanje nije moguće zaštititi ljude i materijalna dobra.
Član 10.
Provođenje evakuacije vrši Štab civilne zaštite Općine i Štab civilne zaštite one Općine koja vrši prihvat evakuiranog stanovništva. Pored Štaba civilne zaštite u izvršavanju evakuacije učestvuju i službe za upravu Općine nadležne za prostorno planiranje i urbanizam, zdravstvo i socijalnu zaštitu, stambeno komunalne poslove, obrazovanje i druge službe. U provođenju evakuacije ostvaruje se saradnja i sa policijom, humanitarnim organizacijama i privrednim društvima koja mogu pomoći u efikasnom izvršavanju evakuacije.
3) Zbrinjavanje ugroženog i nastradalog stanovništva
Član 11.
Zbrinjavanje ugroženog i nastradalog stanovništva od prirodnih i drugih nesreća podrazumjeva hitne aktivnosti i mjere za smještaj, ishranu i osiguranje drugih prijeko potrebnih uvjeta za život ugroženih, stradalih, prognanih i izbjeglih lica.
Član 12.
Troškovi zbrinjavanja ugroženih, stradalih, prognanih i izbjeglih lica podmiruju se iz budžeta Općine, Kantona i Federacije i sredstava solidarne i humanitarne pomoći, donacija i drugih izvora u zavisnosti od prirode i obima nesreće.
Član 13.
Vlasnici i korisnici objekata i prostorija u javnim ustanovama (škole, domovi, hoteli i drugo), koji su pogodni za smještaj, dužni su primiti na privremeni smještaj građane i materijalna dobra sa ugroženih područja, ako to naredi Štab civilne zaštite.
4) Zamračivanje
Član 14.
Zamračivanje je mjera koja se priprema i planira u miru, a sprovodi u periodu neposredne ratne opasnosti i za vrijeme trajanja opće opasnosti u ratu. Zamračivanje može biti potpuno i djelimično.
5) Zaštita i spašavanje od radioloških, kemijskih i bioloških sredstava
Član 15.
Zaštita i spašavanje od radioloških, hemijskih i bioloških sredstava će se planirati u okviru planova civilne zaštite svih subjekata koji donose vlastite planove organizovanja i djelovanja u ratu. Za sprovođenje RHB zaštite formiraju se spacijalizovane jedinice civilne zaštite na nivou Federacije, Kantona i Općine.
6) Zaštita i spašavanje od rušenja
Član 16.
Zaštita i spašavanje od rušenja obavezno se planira i provodi kao preventivna mjera, u postupku donošenja i ostvarivanja prostornih i urbanističkih planova i na način što se predviđaju građevinsko tehničke i druge potrebne mjere u izgradnji objekata kojima se može uticati na sprečavanje, odnosno smanjenje štetnih uticaja prirodnih i drugih nesreća i nemogućnosti rušenja.
Član 17.
Zaštitu i spašavanje iz ruševina provode:
- -građani u okviru samozaštite;
- -građevinska, komunalna, transportna, i druga društva, vatrogasne jedinice kao i druga pravna lica koja raspolažu odgovarajućim MTS-om, opremom, znanjem i radnom snagom;
- -jedinice civilne zaštite kao i jedinice radne obaveze i gorske službe spašavanja;
- -nadležni općinski organi kao i drugi učesnici zaštite i spašavanja koji se angažuju u skladu sa planom zaštite i spašavanja.
7) Zaštita i spašavanje od požara
Član 18.
Zaštita i spašavanje od požara obuhvata: pripremu i provo- đenje preventivnih mjera u svim sredinama, objektima, mjestima i prostorima gdje postoji mogućnost nastanka požara; organi- ziranje i pripremanje snaga za gašenje požara; organiziranje osmatranja i uzbunjivanja o pojavama požara, gašenje i lokalizovanje požara i spašavanje ljudi i materijalnih dobara iz objekata i područja ugroženih požarom.
Član 19.
Profesionalne i dobrovoljne vatrogasne jedinice kao i drugi oblici vatrogasnog organizovanja dužni su planirati, pripremati i provoditi zaštitu od požara i djelovati u skladu sa propisima zaštite od požara i vatrogastva.
8) Zaštita od neeksplodiranih ubojnih sredstava
Član 20.
Zaštita od neeksplodiranih ubojnih sredstava je mjera koja se sastoji u pronalaženju, otkrivanju, obilježavanju, prenošenju, utovaru, istovaru, privremenom skladištenju i uništavanju neeksplodiranih ubojnih sredstava. Građani i druga lica dužni su o otkrivenim neeksplodiranim ubojnim sredstvima odmah obavijestiti nadležni centar za osmatranje i uzbunjivanje, najbližu Policijsku upravu ili Službu civilne zaštite Općine.
9) Prva medicinska pomoć
Član 21.
Prva medicinska pomoć je mjera zaštite i spašavanja koja obuhvata preventivnu zaštitu koju čine protiv epidemijske i higijenske mjere zaštite stanovništva, operativne zaštite koja se sastoji od pružanja prve pomoći, medicinske trijaže povrijeđenih, oboljelih i ranjenih lica, sanitetske evakuacije i transporta do najbliže zdravstvene ustanove radi potpunog zdravstvenog zbrinjavanja. Prvu medicinsku pomoć organizuju i neposredno provode nadležene zdravstvene ustanove u suradnji sa Štabom civilne zaštite.
10) Zaštita i spašavanje životinja i namirnica životinjskog porijekla
Član 22.
Zaštita i spašavanje životinja i namirnica životinjskog porijekla podrazumijeva zbrinjavanje ugroženih, stradalih, obo- ljelih i otrovanih životinja, kao i zaštitu namirnica životinjskog porijekla.
Organizaciju spašavanja sprovode nadležne općinske službe za upravu i veterinarske stanice u saradnji sa Štabom civilne zaštite.
11) Asanacija terena
Član 23.
Asanacija terena je mjera koja se sastoji od poduzimanja sanitarno-higijenskih i sanitarno-tehničkih mjera na terenu, u cilju sprečavanja širenja zaraze, epidemije i drugih štetnih posljedica po ljude i materijalna dobra, a obuhvata sklanjanje, identifikaciju i pokop poginulih, uklanjanje leševa životinja, dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju objekata i terena i štetnih tvari koje ugrožavaju zdravlje i život ljudi i okoliša.
12) Zaštita okoliša
Član 24.
Zaštita okoliša je mjera koja se sastoji u sprečavanju nastanka štetnih posljedica od uništavanja i zagađivanja okoliša i otklanjanju posljedica nastalih usljed:
- -tehničko-tehnoloških havarija u industriji posebno hemij- skoj, farmaceutskoj i petrohemijskoj, kao i drugih nesreća i katastrofa čije posljedice mogu ugroziti okoliš, a naročito prirodne resurse;
- -ispuštanja toksičnih i štetnih hemijskih i drugih materija u okoliš iz industrijskih i termoenergetskih postrojenja, motornih vozila i individualnih ložišta u domaćinstvima u količinama koje uzrokuju emisione koncentracije u vodi, zraku i tlu iznad maksimalno dozvoljenih vrijednosti;
- -odlaganja komunalnog, industrijsko-tehnološkog i dru- gog čvrstog i tečnog otpada;
- -djelovanja vremenskih nepogoda na okolicu (snježne padavine, poplave, suše, klizišta), kao i drugih prirodnih nepogoda.
IV - ŠTABOVI CIVILNE ZAŠTITE
Član 25.
Za rukovođenje akcijama zaštite i spašavanja na teritoriji Općine i za obavljanje drugih poslova u zaštiti i spašavanju, u skladu sa Zakonom i drugim propisima osniva se Štab civilne zaštite kao operativno-stručni organ. Štab civilne zaštite funkcionira u miru, samo onda, kada nadležni organ proglasi da je nastalo stanje prirodne i druge nesreće na određenom području, odnosno kada treba preventivno djelovati prije nastanka prirodne i druge nesreće, kao i za vrijeme vježbi civilne zaštite, a u ratu funkcionira stalno.
Član 26.
Štabovi civilne zaštite mogu se osnivati u pravnim licima u skladu sa njihovim procjenama ugroženosti.
Član 27.
U rukovođenju akcijama zaštite i spašavanja štabovi civilne zaštite vrše slijedeće poslove:
- 1.Odlučuju o upotrebi snaga i sredstava civilne zaštite na zaštiti i spašavanju ugroženih i stradalih ljudi i materijalnih dobara i te snage raspoređuju na područja koja su ugrožena;
- 2.Naređuju provođenje odgovarajućih mjera zaštite i spašavanja i određuju snage i sredstva koje će provoditi te mjere;
- 3.Usmjeravaju, koordiniraju i rukovode akcijama zaštite i spašavanja svih učesnika angažovanih na zaštiti i spašavanju;
- 4.Rješavaju sva pitanja koja su u toku provođenja aktivnosti na zaštiti i spašavanju pojave u vezi sa angažovanjem snaga i sredstava civilne zaštite i provođenju mjera zaštite i spašavanja i samozaštite građana.
Član 28.
Rukovođenje akcijama zaštite i spašavanja u organima up- rave i drugim tijelima vlasti i pravnim licima vrše i to:
- 1.U organima uprave i drugim organima vlasti - rukovodilac organa uprave;
- 2.U pravnom licu - Štab civilne zaštite, ako je osnovan, odnosno direktor;
- 3.U mjesnoj zajednici - Štab civilne zaštite, a ako Štab nije osnovan, povjerenik civilne zaštite.
Član 29.
Općinski štab civilne zaštite sastoji se od: komandanta, načelnika i članova štaba.
Član 30.
U uvjetima kada prirodna i druga nesreća zaprijeti ili nastane iznenada, a komandant nadležnog Štaba civilne zaštite nije u mogućnosti izvršavati svoje dužnosti, načelnik Štaba civilne zaštite ovlašten je da u ime komandanta poduzima sve potrebne mjere značajne za zaštitu i spašavanje, dok komandant ne počne vršiti svoju funkciju.
Član 31.
Sastav i način popune štabova civilne zaštite uređuje se posebnim općim aktom organa uprave, odnosno posebnim aktom pravnog lica.
Član 32.
Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Općinskog štaba civilne zaštite koji je sastavni dio Plana zaštite i spašavanja Općine od prirodnih i drugih nesreća detaljnije su opisana mjesta u Štabu.
V - POVJERENICI CIVILNE ZAŠTITE
Član 33.
Povjerenici civilne zaštite određuju se u naselju, dijelu naselja stambenim zgradama, organima uprave i službama za upravu Općine, drugim organima i ustanovama i pravnim licima u kojim se ne osniva Štab civilne zaštite.
U organima uprave i drugim organima i ustanovama i službama za upravu, određuje se jedan povjerenik za svaki oragan, odnosno svaku ustanovu.
Član 34.
Povjerenici u organima uprave i drugim organima vlasti, ustanovama i pravnim licima vrše poslove koji se odnose na organizovanje i pripremanje mjera i aktivnosti na sudjelovanju službenika i zaposlenika na provođenju lične i kolektivne zaštite i mjera zaštite i spašavanja u zgradama i objektima za koje su zaduženi.
Član 35.
Planom zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća vrši se određivanje broja povjerenika civilne zaštite, razrada njihovih poslova i zadataka u miru, za vrijeme prirodnih nepogoda i drugih nesreća.
VI - SLUŽBA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA
Član 36.
Službe zaštite i spašavanja po pravilu organizuju se u privrednim društvima i drugim pravnim licima koja obavljaju djelatnost iz oblasti: zdravstva, veterinarstva, stambenih i komunalnih poslova, vodoprivrede, šumarstva, poljoprivrede, građevinarstva, transporta, opskrbe, ugostiteljstva, vatrogastva, hidrometeorologije, seizmologije, ekologije i drugih oblasti u kojima se obavljaju djelatnosti od značaja za zaštitu i spašavanje ljudi i materijalnih dobara.
Član 37.
Službe zaštite i spašavanja vrše poslove zaštite i spašavanja po pitanjima koja proizilaze iz osnovne djelatnosti pravnog lica. Te poslove služba ostvaruje provođenjem preventivnih i operativnih mjera zaštite i spašavanja.
Član 38.
Općinski načelnik, na prijedlog Službe civilne zaštite određuje pravna lica i udruženja građana u kojima će se organizovati služba zaštite i spašavanja.
VII - JEDINICE CIVILNE ZAŠTITE
Član 39.
Jedinice civilne zaštite formiraju se, opremaju i osposob- ljavaju kao operativne snage radi neposrednog angažovanja na izvršavanju zadataka zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća kao i otklanjanja posljedica nastalih djelovanjem tih nesreća. Jedinice civilne zaštite formiraju se kao jedinice opće i specijalizovane namjene. Jedinice opće i specijalizovane namjene, po pravilu, formiraju se po načelima teritorijalne popune. Jedinice opće i specijalizovane namjene mogu se formirati kao timovi, odjeljenja i vodovi.
Član 40.
Vrsta, veličina i broj jedinica civilne zaštite utvrđuje se na osnovu procjene ugroženosti po ljude i materijalna dobra koje mogu nastati od prirodnih i drugih nesreća, kao i ljudskih materijalnih i drugih mogućnosti kojima raspolaže Općina i pravna lica koja formiraju te jedinice.
Član 41.
Na nivou Općine formirane su četiri spacijalizovane jedinice civilne zaštite i to:
- 1.Jedinica za RHB zaštitu;
- 2.Jedinica za protivpožarnu zaštitu;
- 3.Jedinica za spašavanje iz ruševina;
- 4.Jedinica za snabdijevanje.
Na prijedlog Službe civilne zaštite općinski načelnik odlu- čuje o formiranju i drugih specijalizovanih jedinica.
VIII - OSMATRANJE I UZBUNJIVANJE
Član 42.
U sastavu Službe civilne zaštite Općine, organizuje se Služba osmatranja i uzbunjivanja (u daljem tekstu: Služba O i U).
Služba O i U vrši osmatranje, otklanjanje i praćenje opasnosti od prirodnih i drugih nesreća, te pravovremeno izvještava nadležne organe i obavještava stanovništvo o postojećoj ili nastaloj opasnosti.
Član 43.
Službu O i U čine: Centri osmatranja i uzbunjivanja, osmatračke jedinice i osmatračka mreža.
Centri osmatranja i uzbunjivanja u Općini u miru rade prema potrebi, a najmanje osam sati svaki dan.
Član 44.
Broj službenika u Centru O i U Općine u miru određuje se na osnovu vlastite procjene,s tim da obavezno mora biti zaposleno najmanje jedno lice, a u ratu ti centri funkcioniraju u punom sastavu neprekidno 24 sata svaki dan.
Član 45.
Centri O i U prikupljaju i obrađuju podatke o svim vidovima opasnosti, vrše uzbunjivanje i upozoravanje građana, prenose naređenja nadležnog Štaba civilne zaštite, oglašavaju prestanak opasnosti, te primaju, pripremaju i šalju izvještaje o poduzetim mjerama, provedenoj mobilizaciji i drugim mjerama i aktivnostima nadležnim organima vlasti, susjednim općinskim centrima O i U, kao i centrima O i U Kantona, odnosno centrima O i U Federacije.
IX - RUKOVOĐENJE I UPOTREBA SNAGA I SREDSTAVA CIVILNE ZAŠTITE
Član 46.
Kada nadležni organ proglasi da je na određenom području nastala prirodna ili druga nesreća, aktiviraju se štabovi civilne zaštite na tom području radi rukovođenja akcijama zaštite i spašavanja. Štabovi civilne zaštite mogu se aktivirati i u slučaju kada prijeti neposredna opasnost od nastanka prirodne i druge nesreće.
Član 47.
Angažovanje i upotrebu snaga civilne zaštite u akcijama zaštite i spašavanja vrše štabovi civilne zaštite na osnovu prethodno izvršene procjene o vrsti prirodne i druge nesreće, područja na kom djeluje ta nesreća i obimu i vrsti mogućih posljedica po ljude i materijalna dobra na ugroženom području.
Član 48.
Jedinice civilne zaštite upotrebljavaju se u skladu sa planovima zaštite i spašavanja, prvenstveno na zadacima zaštite ljudi i materijalnih dobara. Upotreba snaga traje do momenta kada je završeno spašavanje ugroženih i stradalih ljudi i materijalnih dobara. U toku vršenja postupka iz svoje nadležnosti, komandovanje jedinicama civilne zaštite vrše komandanti tih jedinica.
Član 49.
Lica raspoređena u jedinice civilne zaštite, dužna su da izvršavaju naređenja komandanta, odnosno komandira jedinica civilne zaštite u koju su raspoređena, a jedinice civilne zaštite dužne su da izvršavaju naređenja nadležnog Štaba civilne zaštite. Niko nije dužan i ne smije da izvrši naređenja, ako je očito da bi time izvršio krivično djelo ili kršio međunarodno humanitarno pravo.
Član 50.
Obveznike civilne zaštite na dužnost u civilnoj zaštiti, raspoređuju nadležni organi u skladu sa propisom Vlade Federacije i to:
- -građane - vojne obveznike u civilnu zaštitu raspoređuju nadležne organizacione jedinice Federalnog ministarstva odbrane na zahtjev organa uprave koji traže popunu putem Službe civilne zaštite Općine,
- -građane koji nisu vojni obveznici u civilnu zaštitu raspoređuje Služba civilne zaštite Općine na čijem području građanin ima prebivalište, a na zahtjev zainteresovanog organa uprave ili samoinicijativno.
Pripadnici štabova i jedinica civilne zaštite, kao i pripadnici civilne zaštite koji su raspoređeni i osposobljeni za specijalne dužnosti u civilnoj zaštiti, ne mogu se raspoređivati ni na kakve druge poslove odbrane bez prethodne saglasnosti Službe civilne zaštite Općine.
Član 51.
Štabovi, službe zaštite i spašavanja, jedinice i povjerenici civilne zaštite, opremaju se odgovarajućom opremom i materijalno-tehničkim sredstvima koja su neophodna za njihovu ličnu zaštitu i za izvršavanje zadataka civilne zaštite iz njegove nadležnosti.
Vrsta i količina sredstava utvrđuje se materijalnim formacijama koje utvrđuje organ koji ih organizira u skladu sa okvirnom ličnom i materijalnom formacijom štabova, službi i jedinica. Prilikom izvršavanja zadataka civilne zaštite, pripadnici nose odjeću civilne zaštite na kojoj je na vidnom mjestu istaknut znak civilne zaštite.
X - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 52.
Stupanjem na snagu Odluke o organizovanju i funkcioni- sanju zaštite i spašavanja na području općine Stari grad Sarajevo prestaje da važi dosadašnja Odluka o načinu organizovanja, pripremanja i funkcionisanja civilne zaštite na području općine Stari grad Sarajevo od 4. oktobra 1995. godine.
Član 53.
Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i bit će objavljena u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".
Broj 02-49-240/03
23. oktobra 2003. godine
Sarajevo
Predsjedavajući Općinskog vijeća Stari grad Sarajevo
mr. Ismet Ovčina, s. r.