Aktio

SKUPŠTINA KANTONA SARAJEVO

Poslovnik Skupštine Kantona Sarajevo

Na osnovu člana 18. stav 1. tačka m) i člana 19. Ustava Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00 i 4/01), Skupština Kantona Sarajevo, na sjednici od 13. novembra 2003. godine, donijela je

POSLOVNIK
SKUPŠTINE KANTONA SARAJEVO

I - OPĆE ODREDBE

Član 1.

Skupština Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Skupština) konstituiše se, organizuje i radi u skladu sa Ustavom, zakonom i Poslovnikom Skupštine Kantona Sarajevo.

Član 2.

Poslovnikom Skupštine Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Poslovnik) uređuju se:

  • -
    konstituisanje i unutrašnja organizacija Skupštine;
  • -
    način rada Skupštine;
  • -
    dužnosti i prava poslanika/zastupnika u Skupštini;
  • -
    javnost rada Skupštine;
  • -
    akta Skupštine;
  • -
    izbori, imenovanja, potvrđivanja, smjenjivanja i razrje- šenja iz nadležnosti Skupštine;
  • -
    odnos Skupštine prema Vladi (u daljem tekstu: Vlada);
  • -
    odnos Skupštine prema političkim strankama i udruže- njima građana;
  • -
    saradnja sa Gradskim vijećem i Domom naroda Parlamenta Federacije BiH;
  • -
    saradnja Skupštine sa općinskim vijećima; i
  • -
    druga pitanja od značaja za rad Skupštine.

Član 3.

Ako neko pitanje organizacije i rada Skupštine nije uređeno Poslovnikom, uredit će se zaključkom Skupštine, na sjednici.

Zaključak iz prethodnog stava primjenjuje se od dana donošenja.

Zaključak iz stava 1. ovog člana ne može biti u suprotnosti sa načelima i odredbama Poslovnika.

Član 4.

Sjedište Skupštine je u Sarajevu, ulica Reisa Džemaludina Čauševića broj 1.

Član 5.

Skupština ima pečat u skladu sa zakonom.

O čuvanju i upotrebi pečata stara se sekretar Skupštine.

II - KONSTITUISANJE I UNUTRAŠNJA ORGANIZACIJA SKUPŠTINE

Konstituisanje Skupštine

Član 6.

Skupština je jednodoma i čine je poslanici/zastupnici čiji je broj utvrđen Ustavom Kantona i zakonom (u smislu ovog poslovnika, "poslanik/zastupnik" podrazumijeva osobe oba spola).

Član 7.

Prva sjednica Skupštine saziva se najkasnije 20 dana nakon što nadležni organ potvrdi, ovjeri i objavi izborne rezultate.

Prvu sjednicu Skupštine saziva predsjedavajući Skupštine iz prethodnog saziva i predsjedava sjednicom Skupštine do izbora predsjedavajućeg u novom sazivu.

Ukoliko je predsjedavajući Skupštine spriječen, prvu sjednicu saziva jedan od njegovih zamjenika iz prethodnog saziva.

Ukoliko su i zamjenici spriječeni da sazovu prvu sjednicu Skupštine, sjednicu saziva najstariji izabrani poslanik/zastupnik u novom sazivu, odnosno onaj poslanik/zastupnik koga za sazivanje ovlasti jedna trećina novoizabranih poslanika/zastup- nika.

Član 8.

Predsjedavajući prve sjednice Skupštine predočava Skupštini izvještaj Izborne komisije BiH o ovjeri mandata osobama koje su dobile poslanički/zastupnički mandat.

Poslanici preuzimaju dužnost zajedničkim davanjem i pojedinačnim potpisivanjem svečane izjave, koja glasi:

"Svečano izjavljujem da ću povjerenu dužnost obavljati savjesno, pridržavati se Ustava i zakona Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine i Kantona Sarajevo, zalagati se za ljudska prava i slobode i da ću u svim prilikama štititi interese Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine i Kantona Sarajevo i ravnopravnost naroda i građana koji u njima žive."

Procedura iz st. 1. i 2. ovog člana odnosi se i na poslani- ke/zastupnike sa naknadno dodijeljenim mandatima.

Klubovi naroda

Član 9.

Nakon davanja i potpisivanja svečane izjave, u Skupštini se osnivaju tri kluba poslanika/zastupnika konstitutivnih naroda (u daljnjem tekstu: klubovi naroda) i klub ostalih.

Klubovi naroda su:

  • -
    Klub Bošnjaka;
  • -
    Klub Hrvata i
  • -
    Klub Srba.

Ako u Skupštini nema izabranih predstavnika nekog od konstitutivnih naroda, klub tog naroda neće biti osnovan.

Svaki klub naroda bira predsjednika, a može izabrati i zamjenika predsjednika, koji rukovode klubom i usklađuju njegov rad.

Poslovnikom o radu klubova naroda svaki će klub urediti način svoga rada.

Član 10.

Svaki klub naroda bira i predlaže među svojim članovima jednog kandidata za mjesto predsjedavajućeg ili zamjenika predsjedavajućeg Skupštine.

Skupština glasanjem potvrđuje izbor kandidata, i to nat- polovičnom većinom od ukupnog broja izabranih poslanika/zas- tupnika u Skupštini.

Tri kandidata čiji je izbor potvrdila Skupština između sebe odlučuju ko će biti predsjedavajući Skupštine i odluku saopćavaju Skupštini.

Ako u Skupštini nema poslanika/zastupnika, odnosno kluba nekog od konstitutivnih naroda, mjesto zamjenika predsjedava- jućeg Skupštine iz tog konstitutivnog naroda ostaje upražnjeno.

Član 11.

Predsjedavajući i njegovi zamjenici imaju pravo u svako doba dati ostavku na mjesto predsjedavajućeg, odnosno zamjenika predsjedavajućeg Skupštine.

Predsjedavajući Skupštine

Član 12.

Predsjedavajući Skupštine ima pravo i dužnost da:

  • -
    predstavlja Skupštinu;
  • -
    učestvuje u pripremama, saziva i vodi sjednice Skupštine;
  • -
    učestvuje u pripremama, saziva i vodi sjednice Kolegija;
  • -
    inicira stavljanje na dnevni red sjednica Skupštine, Kolegija i radnih tijela pitanja iz nadležnosti Skupštine;
  • -
    osigurava poštivanje načela i odredbi Poslovnika, stalnih radnih tijela Skupštine i Kolegija;
  • -
    osigurava realizovanje prava i dužnosti klubova naroda i klubova političkih stranaka tokom pripreme i održavanja sjednica Skupštine i Kolegija;
  • -
    osigurava realizovanje prava i dužnosti poslanika/zas- tupnika u pripremi sjednica Skupštine i Kolegija, kao i tokom sjednica;
  • -
    vodi sjednice u skladu sa principima demokratskog parlamentarizma i odredbama Poslovnika;
  • -
    potpisuje akta usvojena od Skupštine.

Član 13.

Predsjedavajući Skupštine u obavljanju svojih dužnosti obavlja redovne konsultacije sa svojim zamjenicima.

Član 14.

Zamjenici predsjedavajućeg sudjeluju u radu Kolegija Skupštine i zamjenjuju predsjedavajućeg u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti.

Zamjenici predsjedavajućeg će se dogovoriti o poretku, odnosno redoslijedu zamjenjivanja.

Tokom sjednice Skupštine predsjedavajući može jednom od zamjenika predsjedavajućeg prepustiti vođenje sjednice ili dijela sjednice.

Sekretar Skupštine

Član 15.

Skupština ima sekretara.

Sekretar se, stara o osiguranju uslova za rad Skupštine, Kolegija i radnih tijela Skupštine i učestvuje u njihovom radu, stara se o realizaciji poslova i zadataka u vezi sa sjednicama, te obavlja druge poslove utvrđene Poslovnikom, odnosno poslove koje mu povjeri Skupština, a naročito sljedeće:

  • -
    stara se o ostvarivanju prava i dužnosti poslanika/zas- tupnika i obezbjeđuje uslove za rad klubova poslani- ka/zastupnika,
  • -
    prima inicijative i prijedloge upućene Skupštini i daje ih na dalju obradu nadležnim organima i službama,
  • -
    stara se o pravno-tehničkoj obradi akata usvojenih na sjednici Skupštine, blagovremenom objavljivanju propi- sa i drugih akata koje je donijela Skupština i o dostavljanju zaključaka i poslaničkih pitanja Vladi, nadležnim minis- tarstvima, nadležnim organima i organizacijama,
  • -
    rukovodi stručnom službom Skupštine,
  • -
    utvrđuje unutrašnju organizaciju stručne službe,
  • -
    planira i izvršava finansijski plan za rad Skupštine i njenih radnih tijela.
  • -
    vrši i druge poslove utvrđene Ustavom Kantona, ovim poslovnikom i odlukom o organizaciji i djelokrugu službi Skupštine.

Kolegij Skupštine

Član 16.

S ciljem unapređenja efikasnosti i usklađivanja rada, Skup- ština uspostavlja Kolegij Skupštine (u daljnjem tekstu: Kolegij), koji čine:

  • -
    predsjedavajući i zamjenici predsjedavajućeg Skupštine;
  • -
    predsjednici klubova poslanika/zastupnika;
  • -
    sekretar Skupštine.

Član 17.

U okviru svojih prava i dužnosti, Kolegij:

  • -
    utvrđuje prijedlog programa godišnjeg i mjesečnog radnog plana Skupštine i njenih radnih tijela;
  • -
    osigurava realizovanje prava i dužnosti poslanika/zas- tupnika za pokretanje inicijativa za djelovanje Skupštine i ukupno obavljanje njihove funkcije i uloge;
  • -
    osigurava saradnju sa klubovima naroda i klubovima političkih stranaka i između njih;
  • -
    koordinira rad radnih tijela Skupštine i saradnju Skup- štine;
  • -
    osigurava realizovanje prava i dužnosti Skupštine prema premijeru Vlade (u daljem tekstu: premijer) i Vladi;
  • -
    rukovodi i koordinira aktivnostima u pripremi sjednica Skupštine;
  • -
    rukovodi i koordinira aktivnostima u pripremi dnevnog reda sjednica Skupštine;
  • -
    utvrđuje prijedlog dnevnog reda za sjednice Skupštine;
  • -
    utvrđuje prijedlog sredstava u Budžetu Kantona Sarajevo za rad Skupštine i njenih radnih tijela.

Član 18.

Kolegij radi u sjednicama.

Sjednice Kolegija održavaju se po potrebi, a najmanje jedanput između dva zasjedanja Skupštine.

Sjednice Kolegija saziva i vodi predsjedavajući Skupštine, a u slučaju njegove spriječenosti, jedan od njegovih zamjenika, prema dogovoru između njih.

Sjednicama Kolegija, po pozivu predsjedavajućeg ili na vlastiti zahtjev, prisustvuju premijer, ministri u Vladi i predstavnici kantonalnih ministarstava.

Sjednicama Kolegija, po pozivu predsjedavajućeg ili na vlastiti zahtjev, mogu prisustvovati poslanici/zastupnici u Skupštini bez prava odlučivanja.

Član 19.

Na sjednicama Kolegija vodi se skraćeni zapisnik, a dostavlja klubovima poslanika/zastupnika i neovisnim poslanicima radi informisanja.

Sekretar Skupštine odgovoran je za vođenje zapisnika na sjednicama Kolegija.

Sjednice Kolegija su javne, po potrebi.

Klubovi poslanika/zastupnika

Član 20.

U Skupštini se formiraju klubovi poslanika/zastupnika političkih stranaka, koalicija i nezavisnih kandidata (u daljnjom tekstu: klubovi poslanika/zastupnika), radi olakšanja rada Skupštine i unapređenja međustranačke parlamentarne saradnje.

Klubovi poslanika/zastupnika formiraju se kao mehanizam djelovanja poslanika/zastupnika i političkih stranaka u Skupštini.

Klub može formirati politička stranka sa najmanje tri poslanika/zastupnika u Skupštini.

Klub može formirati koalicija sa najmanje tri poslanika/zas- tupnika u Skupštini.

Poslanici/zastupnici dvije ili više političkih stranaka koje u Skupštini imaju najmanje jednog izabranog poslanika/zastup- nika, kao i poslanici/zastupnici nezavisni kandidati, mogu formirati zajednički klub.

Finansiranje parlamentarnih grupa zastupljenih u Skupštini Kantona vrši se u skladu sa Zakonom o finansiranju političkih partija BiH.

Član 21.

Klubovi poslanika/zastupnika imaju predsjednika i zam- jenika predsjednika koji predstavljaju klub, rukovode njegovim radom i organizuju rad kluba u skladu sa potrebama Skupštine.

Klubovi rade prema samostalno urađenom poslovniku o radu poslaničkih/zastupničkih klubova (u daljem tekstu: poslovnik poslaničkog/zastupničkog kluba).

Poslovnik poslaničkog/zastupničkog kluba ne može biti u suprotnosti sa pravima i obavezama klubova koja proističu iz ovog poslovnika.

Radna tijela Skupštine
- Opće odredbe

Član 22.

Radi olakšanja rada i unapređenja efikasnosti i efektivnosti ukupnog skupštinskog rada, Skupština obrazuje svoja stalna, povremena i privremena radna tijela.

Radna tijela formiraju se isključivo za razmatranje pitanja iz nadležnosti Skupštine, za razmatranje i davanje mišljenja i prijedloga na nacrte i prijedloge zakona i drugih akata koje Skupština donosi.

Član 23.

Radna tijela daju mišljenja, podnose prijedloge i izvještavaju Skupštinu o pitanjima iz svog djelokruga.

Radna tijela donose odluke samo o pitanjima u skladu sa ovim poslovnikom ili za koja ih ovlasti Skupština.

Sva radna tijela obrazuju se u skladu sa ovim poslovnikom i na osnovu odluka Skupštine.

Član 24.

Stalna radna tijela obrazuju se prema stranačkom sastavu Skupštine, u najvećoj mogućoj mjeri.

Prijedloge za članove stalnih radnih tijela podnose klubovi poslanika/zastupnika.

Poslanik /zastupnik mora biti član najmanje dva stalna radna tijela.

Poslanik/zastupnik koji promijeni političku stranku ostaje član stalnog radnog tijela do isteka mandata tog tijela.

Član 25.

Stalna radna tijela u svom sastavu mogu imati članove koji nisu poslanici u Skupštini a koji predstavljaju relevantne stručnjake iz oblasti koja je u nadležnosti radnog tijela.

Vanskupštinski član radnog tijela može biti i osoba - predstavnik organizacije ili institucije relevantne za pitanja u nadležnosti tijela, a predložena od institucije.

Broj članova stalnog radnog tijela koji nisu poslanici ne može biti veći od 1/3 ukupnog broja članova tijela.

Ukupan broj članova stalnog radnog tijela ne može biti veći od 7.

Član 26.

Stalna radna tijela imaju obavezu da razmatraju pitanja iz svoje nadležnosti koja su na dnevnom redu narednog zasjedanja Skupštine i o tome podnesu izvještaj na skupštinskom zasjedanju.

Stalna radna djela razmatraju pitanja iz svoje nadležnosti po nalogu Skupštine ili vlastitoj inicijativi.

Stalna radna tijela vode zapisnik o svojim sastancima.

Stalna radna tijela redovno izvještavaju Skupštinu o svom radu i jednom godišnje podnose Skupštini izvještaj o tom radu.

Član 27.

Povremena radna tijela razmatraju pitanja iz nadležnosti Skupštine koja nisu kontinuirano predmet skupštinske rasprave ili odlučivanja.

Povremena radna tijela imaju stalno članstvo a sastaju se po iskazanoj potrebi koju utvrđuje Skupština.

Članovi povremenih radnih tijela biraju se između poslanika/zastupnika u Skupštini i odražavaju skupštinski sastav, u najvećoj mogućoj mjeri.

Povremena radna tijela vode zapisnik o svojim sjednicama.

Povremeno radno tijelo može imati do 5 članova.

Član 28.

Privremeno radno tijelo Skupštine formira se u svrhu nadzora ili ispitivanja stanja vezanog isključivo za pitanje u nadležnosti Skupštine.

Inicijativu za osnivanje privremenog radnog tijela Skupštini podnosi Kolegij ili najmanje 1/3 od ukupnog broja poslanika/zastupnika u skupštini.

Inicijativa mora sadržavali precizno definisano pitanje koje će bili pod nadzorom ili predmet ispitivanja stanja od privremenog radnog tijela.

Član 29.

Privremeno radno tijelo može biti ustanovljeno isključivo na osnovu odluke Skupštine donesene većinom glasova od ukupnog broja izabranih poslanika/zastupnika u Skupštini.

Odluka o osnivanju privremenog radnog tijela za nadzor ih ispitivanje stanja mora sadržavati: sastav tijela, precizno navedeno područje djelovanja, duljinu mandata privremenog tijela i ovlaštenja koja tijelo dobija od Skupštine.

Privremeno radno tijelo ne može imati mandat duži od godinu dana od dana donošenja odluke o osnivanju.

Mandat privremenog radnog tijela ne može prelaziti vremenski okvir mandata Skupštine.

Član 30,

Privremeno radno tijelo može imati od 5 do 7 članova.

Članovi privremenog radnog tijela mogu biti relevantni stručnjaci iz odnosne oblasti a nisu poslanici u Skupštini.

Broj članova koji nisu poslanici ne može biti veći od 1/3 od ukupnog broja članova privremnog radnog tijela.

Član 31.

Privremeno radno tijelo podnosi izvještaj o svom radu u toku mandata ako to zatraži Kolegij Skupštine, jedan od klubova naroda, jedan od poslaničkih/zastupničkih klubova ili najmanje 1/3 poslanika/zastupnika.

Privremeno radno tijelo je obavezno podnijeti izvještaj Skupštini po završetku svog mandata.

Izvještaj privremenog radnog tijela mora sadržavati i manjinske stavove, ukoliko su bitni za proces odlučivanja u Skupštini.

Skupština je obavezna održati raspravu o izvještaju ako to radno tijelo zatraži.

Član 32.

Privremeno radno tijelo ima predsjedavajućeg, imenovanog odlukom o osnivanju.

Predsjedavajući ima i funkciju izvještača Skupštine o radu, nalazima, odlukama i preporukama radnog tijela.

Član 33.

Stalna i povremena radna tijela rade u sjednicama.

Sjednice stalnih i povremenih radnih tijela saziva i njima rukovodi predsjedavajući tijela, prema odredbama ovog poslovnika i poslovnika radnih tijela.

U slučaju spriječenosli predsjedavajućeg radnog tijela ili njegovog odbijanja da sazove sjednicu, sjednicu tijela može sazvati zamjenik predsjedavajućeg, predsjedavajući Skupštine ili 1/3 članova radnog tijela.

Na sjednicama se vodi zapisnik, koji se predočava Skupštini i čini sastavni dio skupštinske arhive.

Stalna radna tijela Skupštine

Član 34.

Stalna radna tijela Skupštine su:

  • -
    Komisija za ustavna pitanja;
  • -
    Komisija za izbor i imenovanja i administrativna pitanja;
  • -
    Zakonodavno-pravna komisija;
  • -
    Komisija za pravdu, ljudska prava i građanske slobode;
  • -
    Komisija za privredu, ekonomsku i finansijsku politiku;
  • -
    Komisija za obrazovanje, nauku, kulturu i sport;
  • -
    Komisija za poljoprivredu, šumarstvo, vodoprivredu i prehrambenu industriju;
  • -
    Komisija za zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa;
  • -
    Komisija za obilježavanje, čuvanje i njegovanje historijskih događaja i ličnosti;
  • -
    Komisija za prostorno uređenje, stambeno-komunalnu politiku, infrastrukturu i zaštitu okoliša;
  • -
    Komisija za rad i socijalnu politiku;
  • -
    Komisija za zaštitu javnog zdravlja, sanitarnu zaštitu i zaštitu stanovništva;
  • -
    Komisija za budžet i finansije Skupštine;
  • -
    Komisija za mlade;
  • -
    Komisija za boračka pitanja;
  • -
    Komisija za jednakopravnost spolova;
  • -
    Komisija za međuparlamentarnu saradnju.

Član 35.

Komisija za ustavna pitanja:

  • -
    prati ostvarivanje Ustava Kantona;
  • -
    razmatra pitanja od značaja za dalji razvoj i izgradnju ustavnog sistema;
  • -
    proučava inicijative za promjenu Ustava Kantona i Ustava Federacije i o tome Skupštini daje svoje mišljenje;
  • -
    daje mišljenje o prijedlozima za izmjene, odnosno dopune prijedloga amandmana na Ustav Kantona i Ustav Federacije BiH;
  • -
    stara se o provođenju javne rasprave kada to Skupština odluči;
  • -
    obavlja i druge poslove u skladu sa ovim poslovnikom i potrebama Skupštine.

Član 36.

Komisija za izbor i imenovanja i administrativna pitanja:

  • -
    razmatra pitanja vezana za izbor, imenovanja, potvrđivanja i razrješenja u nadležnosti Skupštine;
  • -
    priprema prijedloge, obrazloženja i potrebnu dokumen- taciju za izbor, imenovanje, potvrđivanje ili razrješenje svih osoba nosilaca funkcija za čiji je izbor, imenovanje, potvrđivanje i razrješenje nadležna Skupština;
  • -
    prati primjenu propisanih procedura prilikom izbora, imenovanja, potvrđivanja i razrješenja u nadležnosti Skupštine;
  • -
    vodi proces unutar skupštinskih dogovora vezanih za izbor, imenovanje, potvrđivanje ili razrješenje nosilaca funkcija u nadležnosti Skupštine;
  • -
    priprema i utvrđuje prijedloge akata, kojima se uređuju pitanja plaća i drugih primanja funkcionera koje bira, odnosno imenuje Skupština, kao i naknada za vršenje poslaničke/zastupničke funkcije i drugih primanja poslanika/zastupnika, donosi odgovarajuće akte za njihovu primjenu, te utvrđuje visinu naknada troškova i posebne naknade za rad članovima radnih tijela Skupštine izabranih iz reda naučnih, stručnih i javnih radnika;
  • -
    učestvuje u utvrđivanju prijedloga finansijskog plana Skupštine i njenih radnih tijela.

Član 37.

Zakonodavno-pravna komisija:

  • -
    razmatra nacrte i prijedloge zakona i drugih akata koje donosi Skupština u pogledu njihove usklađenosti sa Ustavom Kantona i pravnim sistemom i podnosi pismeni izvještaj o tome;
  • -
    prati proces zakonodavne procedure prilikom donošenja zakona i drugih akata u nadležnosti Skupštine i davanje mišljenja u pismenom obliku;
  • -
    razmatra opće akte organizacija i institucija na koje Skupština daje saglasnost i daje mišljenje Skupštini u pismenom obliku, iz aspekta usklađenosti sa odnosnim zakonima;
  • -
    utvrđuje prečišćene tekstove zakona i drugih akata koje donosi Skupština;
  • -
    utvrđuje odgovore ustavnim sudovima u slučajevima pokretanja postupka pred ustavnim sudovima;
  • -
    obavlja druge poslove u skladu sa ovim poslovnikom.

Član 38.

Komisija za pravdu, ljudska prava i građanske slobode:

  • -
    razmatra predstavke i žalbe građana i građanskih udruženja, institucija i organizacija a koje se odnose na povrede ljudskih prava i građanskih sloboda od strane institucija i organizacija u nadležnosti Kantona i o tome izvještava Skupštinu i podnosioca, osim slučajeva o kojima se vodi sudski postupak;
  • -
    razmatra predstavke i žalbe koje se odnose na prava i dužnosti koje obavlja Kanton i njegovi organi, o tome obavještava podnosioca i Skupštinu sa prijedlogom rješenja za podnesene slučajeve;
  • -
    razmatra prijedloge građana, udruženja građana, institucija i organizacija o mjerama za unapređenje, zaštitu i promociju ljudskih prava i građanskih sloboda i o tome podnosi izvještaj podnosiocu i Skupštini sa prijedlogom akcija koje treba poduzeti;
  • -
    daje Skupštini prijedloge akcija za otklanjanje utvrđenih uzroka kršenja prava i sloboda;
  • -
    razmatra nacrte i prijedloge zakona i drugih akata Skupštine sa aspekta poštivanja osnovnih ljudskih prava i građanskih sloboda i o tome daje mišljenje;
  • -
    sarađuje sa drugim srodnim komisijama i tijelima na državnom i federalnom nivou, te sa srodnim komisijama i tijelima ostalih kantona i međunarodnim organizacijama;
  • -
    sarađuje i daje mišljenje i prijedloge drugim radnim tijelima Skupštine sa aspekta zaštite prava i sloboda o pitanjima i nadležnosti tih tijela.

Član 39.

Komisija za privredu, ekonomsku i finansijsku politiku:

  • -
    razmatra prijedloge mjera ekonomske politike i prijed- loge programa razvoja pojedinih oblasti, te daje Skupštini svoje mišljenje o istim kao i prijedloge;
  • -
    razmatra prijedloge mjera ekonomske politike i prijed- loge programa razvoja pojedinih oblasti, te daje Skupštini svoje mišljenje o istim, kao i prijedloge;
  • -
    prati realizaciju programa strateškog plana razvoja Kan- tona, vrši procjenu realizacije i predlaže mjere za reviziju strategije razvoja;
  • -
    ostvaruje saradnju sa općinama Kantona, drugim kanto- nima i regijama radi unapređenja razvoja, usklađivanja planova, planiranja i realizacije programa od zajedničkog interesa; i
  • -
    sarađuje sa Vladom na kreiranju i implementaciji mjera finansijske politike podržavajuće za programe ekonom- skog razvoja.

Član 40.

Komisija za obrazovanje, nauku, kulturu i sport:

  • -
    razmatra pitanja iz oblasti uspostave i razvoja infrastruk- ture javnih obrazovnih institucija na svim nivoima obra- zovanja u nadležnosti Kantona i o tome daje mišljenje i prijedloge rješenja Skupštini;
  • -
    razmatra pitanja politike finansiranja institucija javnog obrazovanja na nivou Kantona i o tome podnosi prijedloge Skupštini i resornom ministarstvu;
  • -
    razmatra i daje prijedloge rješenja Skupštini u oblasti uspostave, razvoja i finansiranja institucija kulture na nivou Kantona;
  • -
    razmatra pitanja i daje prijedloge za razvoj i unapređenje javnih sportskih objekata;
  • -
    daje prijedloge za unapređenje učešća mladih u javnom životu; i
  • -
    ostvaruje saradnju sa organizacijama mladih radi unapređenja položaja mladih i učešća u javnom životu i o tome podnosi izvještaj i daje prijedloge akcija Skupštine.

Član 41.

Komisija za poljoprivredu, šumarstvo, vodoprivredu i prehrambenu industriju:

  • -
    razmatra pitanja i prijedloge programa razvoja poljo- privredne djelatnosti i prehrambene industrije;
  • -
    razmatra pitanja i prijedloge za utvrđivanje politike korištenja poljoprivrednog zemljišta i šumskih resursa;
  • -
    razmatra prijedloge za unapređenje upravljanja šumama i šumskim zemljištem; i
  • -
    razmatra pitanja zaštite i očuvanja prirodnog bogatstva, zaštite flore i faune.

Član 42.

Komisija za zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa:

  • -
    prati stanje u oblasti zaštite kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa u okviru nadležnosti Kantona Sarajevo, a u skladu sa Zakonom o zaštiti kulturne baštine i Zakona o muzejskoj djelatnosti, koordinirajući sa Zavodom za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa i Muzejom Sarajeva;
  • -
    prati stanje u oblasti zaštite nefizičke (nematerijalne) baš- tine i vrši saradnju sa nevladinim organizacijama (kultur- no-umjetničkim društvima, nacionalnim kulturnim društvima...);
  • -
    predlaže Skupštini Kantona mjere za zaštitu dobara kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa u skladu sa zakonima;
  • -
    razmatra i podnosi prijedloge Skupštini o pitanjima zaštite objekata kulturno-historijskog naslijeđa;
  • -
    u vršenju djelatnosti zaštite kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa, Komisija je dužna sarađivati sa institucijama u ovoj oblasti kao i sa vjerskim zajednicama.

Član 43.

Komisija za obilježavanje, čuvanje i njegovanje historijskih događaja i ličnosti:

  • -
    podizanje spomen-obilježja (ploče, biste, spomen-kuće, spomenici, spomen-kompleksi i dr.);
  • -
    osnivanje memorijalnih muzeja i zbirki, stalnih postavki i organizovanje izložbi;
  • -
    izgradnju spomen-obilježja društveno-funkcionalnog karaktera (česme, vodovodi, putevi, trgovi, mostovi, parkovi, škole, biblioteke i dr.);
  • -
    davanje spomen-imena ulicama, trgovima, mjestima, naseljima, mostovima i drugo;
  • -
    organizovanje tradicionalnih proslava, jubileja i godišnjica;
  • -
    izdavanje prigodnih publikacija, značaka i drugo;
  • -
    snimanje prigodnih filmova, radio-televizijskih emisija, fonograma i drugo;
  • -
    ustanovljavanje nagrada, fondova i fondacija.

Član 44.

Komisija za prostorno uređenje, stambeno-komunalnu politiku, infrastrukturu i zaštitu okoliša:

  • -
    prati stanje u oblasti prostornog planiranja uređenja i gazdovanja prostora i zaštite okoliša, vrši koordinaciju sa Zavodom za planiranje razvoja Kantona Sarajevo i Zavodom za izgradnju Kantona Sarajevo, gradskim i općinskim službama, sve u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju;
  • -
    razmatra i podnosi Skupštini prijedloge iz oblasti prostornog i urbanističkog planiranja na nivou Kantona,
  • -
    razmatra pitanja i daje prijedloge iz oblasti komunalnih djelatnosti vezanih za organizovanje, razvoj, unapređenje i finansiranje komunalnih usluga na nivou Kantona;
  • -
    daje prijedloge u području politike stambene izgradnje;
  • -
    daje mišljenje i prijedloge za finansiranje održavanja i upravljanja stambenim zgradama,
  • -
    razmatra pitanja, daje Skupštini prijedloge za poduzima- nje akcija u oblasti čovjekove okoline i sprečavanju zaga- đenja okoliša.

Član 45.

Komisija za rad i socijalnu politiku:

  • -
    prati i izvještava Skupštinu o stanju u oblasti zapoš- ljavanja, zaštite prava zaposlenih i nezaposlenih građana,
  • -
    daje Skupštini prijedloge mjera za povećanje zaposlenosti i unapređenje životnog standarda građana; i
  • -
    daje prijedloge akcija za unapređenje socijalnog dijaloga i sa radnje sa organizacijama za zaštitu prava na rad.

Član 46.

Komisija za zaštitu javnog zdravlja, sanitarnu zaštitu i zaštitu stanovništva:

  • -
    razmatra i daje prijedloge u oblasti zaštite javnog zdravlja, sanitarne zaštite, posebno zaštite građana po pitanju ispravnosti hrane i vode;
  • -
    podnosi prijedloge Skupštini za poduzimanje akcija potrebnih za unapređenje zaštite građana na svim područjima pružanja usluga; i
  • -
    poduzima mjere za unapređenje sistema edukacije građa- na iz oblasli sanitarne zaštite, zaštite javne sigurnosti u oblasti zdravlja ljudi, te zaštite ispravnosti proizvodnje hrane.

Član 47.

Komisija za budžet i finansije Skupštine:

  • -
    razmatra prijedloge politike opće i zajedničke potrošnje;
  • -
    razmatra uslove i način finansiranja odgovarajućih kantonalnih organa i javnih preduzeća i ustanova;
  • -
    razmatra zaduženje Kantona;
  • -
    razmatra Kantonalni budžet;
  • -
    razmatra završni račun;
  • -
    razmatra opći bilans sredstava i druga patanja iz oblasti finansija.

Član 48.

Komisija za mlade:

  • -
    razmatra pitanja u svim oblastima društveno-političkog života, obrazovanja, nauke, kulture, sporta, zdravstva, radnih odnosa, boračko-invalidske zaštite, socijalne zaš- tite, pitanja iz oblasti pravosuđa i organa uprave, izborna pitanja, pitanja poslaničkog sistema, informisanosti zaštite i unapređenja životne sredine, prostora i drugo;
  • -
    razmatra i analizira pojave i probleme u ovim oblastima i ukazuje i obavještava Skupštinu;
  • -
    razmatra inicijative mladih i predlaže ih Skupštini;
  • -
    organizuje seminare radi edukacija mladih;
  • -
    organizuje tradicionalne proslave, jubileje i drugo;
  • -
    razmatra pitanja koja se odnose na osiguranje najvećeg nivoa međunarodno priznatih ljudskih prava i fundamen- talnih sloboda;
  • -
    razmatra pitanja primjene i provedbe Aneksa VII Mirovnog sporazuma;
  • -
    ostvaruje saradnju sa svim institucijama sistema u Kantonu, Federaciji i BiH, kao i s međunarodnim organizacijama.

Član 49.

Komisija za boračka pitanja:

  • -
    razmatra prijedloge Vlade Kantona i resornog ministarstva za utvrđivanje politike u oblasti borač- ko-invalidske zaštite;
  • -
    razmatra informacije, izvještaje i analize o slanju u oblasti boračko-invalidske zaštite, te daje Skupštini svoje mišljenje i stavove o njima;
  • -
    razmatra nacrte i prijedloge propisa iz oblasti boračko-invalidske zaštite u Kantonu, te daje Skupštini svoje mišljenje i stavove o njima;
  • -
    prati stanje u oblasti boračko-invalidske zaštite, te ukazuje Skupštini, Vladi i resornom ministarstvu na pojave i probleme u toj oblasti:
  • -
    prati realizaciju propisa i ostvarivanje zakonitosti koji mogu bili od interesa za korisnike boračko-invalidske zaštite, te obavještava Skupštinu o povredama i postupanjima pojedinih organa u primjeni tih propisa,
  • -
    vrši i druge poslove iz oblasti boračko-invalidske zaštite.

Član 50.

Komisija za jednakopravnost spolova:

  • -
    razmatra nacrte i prijedloge zakonskih propisa i općih akata iz nadležnosti Skupštine Kantona i daje mišljenje, prijedloge i inicijative vezane za usklađivanje sa među- narodnim konvencijama o jednakosti spolova i zabrani svakog oblika diskriminacije po osnovu spola;
  • -
    razmatra stanje prava žena i predlaže mjere za eliminaciju mogućih posljedica diskriminacije u oblasti ekonomije i zapošljavanja, zdravstva i socijalne zaštite, političkog i javnog života, te odgoja i obrazovanja u svjetlu poštivanja ljudskih prava;
  • -
    pribavlja informacije od značaja za integrisanje spoljne analize u politiku i programe Skupštine;
  • -
    sarađuje sa odgovarajućim tijelima u Kantonu, Federaciji i državi, sindikatima, nevladinim organizacijama i sl.

Član 51.

Komisija za međuparlamentarnu saradnju:

  • -
    razmatra pitanja ostvarivanja saradnje, uspostavljanja, održavanja i razvijanja odnosa sa regijama i kantonima, gradovima i lokalnim zajednicama u BiH i inostranstvu i odgovarajućim nacionalnim i međunarodnim organima i organizacijama, naročito u oblasti privrede, kulture, sporta, turizma i drugo;
  • -
    predlaže Skupštini razmatranje pitanja koja se odnose na saradnju Kantona sa inostranstvom;
  • -
    podstiče povezivanje svih subjekata u Kantonu u oblasti međunarodne saradnje;
  • -
    razmatra i druga pitanja iz oblasti međunarodnih odnosa.

Privremena radna tijela Skupštine

Član 52.

Privremena radna tijela Skupštine mogu biti formirana prema odredbama ovog poslovnika za pitanja:

  • -
    ispitivanja teških kršenja ljudskih prava i građanskih sloboda od strane institucija i organa Kantona,
  • -
    ispitivanja problema sukoba interesa od strane poslanika/zastupnika u Skupštini, i
  • -
    slučajeve nadzora i koordinacije djelovanja u situacijama elementarnih nepogoda, jakog ugrožavanja sigurnosti javnog zdravlja, ugrožavanja okoliša i slično.

III - NAČIN RADA SKUPŠTINE

Program rada

Član 53.

Skupština donosi program rada za narednu godinu do kraja tekuće godine.

Program rada sadrži zadatke Skupštine koji proizilaze iz Ustava, zakona, planskih dokumenata Kantona, kao i druge poslove i zadatke u nadležnosti Skupštine.

Program rada uključuje nosioce poslova, rokove za razmatranje pojedinih pitanja na sjednicama Skupštine i procedure donošenja odnosnih akata.

Član 54.

U pripremama za izradu programa predsjedavajući, njegovi zamjenici i sekretar Skupštine pribavljaju prijedloge i mišljenja poslanika/zastupnika o pitanjima koja treba unijeti u program rada radnih tijela Skupštine, Vlade, općinskih vijeća, kantonalnih organa i organizacija, te građana i udruženja građana.

Na osnovu primljenih prijedloga i sugestija. Kolegij priprema i utvrđuje prijedlog programa rada Skupštine koji se upućuje Skupštini na razmatranje.

Član 55.

Skupština šestomjesečno razmatra ostvarivanje programa rada i preduzima odgovarajuće mjere za njegovo izvršenje.

Član 56.

Program rada Skupštine objavljuje se u "Službenim novinama Kantona Sarajevo" i kao posebna publikacija dostupna javnosti.

Sjednice Skupštine

Član 57.

Skupština radi u sjednicama.

Skupština održava regulatorno-radne, tematske i godišnju sjednicu.

Sve sjednice Skupštine su javne.

Član 58.

Skupština može održavati i svečane sjednice ili dio regulator- no-radnih, odnosno godišnje sjednice, proglasiti svečanim.

Izuzetno, u okolnostima opasnosti po javnu sigurnost i sigurnost građana širih razmjera, elementarnih nepogoda, velikih šteta za imovinu, epidemija i slično, predsjedavajući može da sazove sjednicu u kraćim rokovima od onih predviđenih Poslovnikom, a dnevni red za ovu sjednicu predlaže se na samoj sjednici, koja je hitnog karaktera.

Član 59.

Regulatorno-radne sjednice Skupštine održavaju se radi:

  • -
    podnošenje nacrta zakona i rasprave o nacrtima;
  • -
    rasprave o prijedlozima zakona i usvajanja prijedloga zakona;
  • -
    rasprave i donošenja odluka vezanih za izvještaj o izvršenju budžeta Kantona za proteklu godinu;
  • -
    rasprave i usvajanja smjernica Skupštine za izradu nacrta budžeta za narednu godinu;
  • -
    rasprave o nacrtu budžeta Kantona za narednu godinu;
  • -
    podnošenja izvještaja o implementaciji odluka Skupštine između dvije sjednice;
  • -
    podnošenja kratkog izvještaja o radu Vlade i njenih organa između dvije radne sjednice Skupštine;
  • -
    postavljanja zastupničkih pitanja;
  • -
    rasprave o pitanjima iz nadležnosti Skupštine,
  • -
    podnošenja prijedloga rješenja za pitanja iz rasprave, rasprave o prijedlozima, odabir rješenja;
  • -
    usvajanja plana implementacije za odabrana rješenja; i
  • -
    rasprave i podnošenje prijedloga o programu rada Skupštine za narednu godinu.

Član 60.

Godišnja sjednica Skupštine održava se jednom godišnje, u decembru, radi:

  • -
    donošenja odluke o izvještaju o implementaciji ciljeva i politike Skupštine za proteklu godinu;
  • -
    prezentacije ciljeva i politika Skupštine za narednu godinu;
  • -
    usvajanja programa rada Skupštine; i
  • -
    rasprave i usvajanja budžeta Kantona za narednu godinu i Zakona o izvršenju budžeta za narednu godinu.

Sazivanje sjednice

Član 61.

Sjednice Skupštine saziva predsjedavajući Skupštine, a u slučaju njegove spriječenosti, jedan od njegovih zamjenika.

Ukoliko Skupština nema zamjenika predsjedavajućeg, sjednicu može sazvati i voditi najstariji poslanik/zastupnik u Skupštini.

U slučaju odbijanja predsjedavajućeg da sazove sjednicu Skupštine, sjednicu može sazvati jedan od njegovih zamjenika, a ako to odbiju i oba zamjenika, sjednicu može sazvati, pismeno, ovlašteni predstavnik najmanje 1/3 poslanika/zastupnika, uz stručnu pomoć sekretara Skupštine.

Član 62.

U slučaju iz člana 61. stav 3. ovog poslovnika, Kolegij Skupštine obavezan je da na prvoj narednoj sjednici Skupštine kao 1. tačku dnevnog reda stavi raspravu o odgovornosti predsjedavajućeg, odnosno njegovih zamjenika, u procesu odbijanja sazivanja sjednice.

Član 63.

Poziv za regulatorno-radne sjednice Skupštine upućuje se poslanicima, Vladi i ostalim učesnicima, skupa sa prijedlogom dnevnog reda i materijalima po pojedinim tačkama dnevnog reda, najmanje 7 dana prije održavanja sjednice.

Poziv za godišnju sjednicu Skupštine, skupa sa prijedlogom dnevnog reda i materijalima po pojedinim tačkama, dostavlja se najkasnije petnaest dana prije održavanja sjednice.

Dnevni red sjednica Skupštine

Član 64.

Prijedlog dnevnog reda sa planom rada regulatorno-radne sjednice priprema Kolegij na svojim sjednicama.

Zahtjev za uvrštavanjem određenog pitanja na dnevni red sjednice ima pravo podnijeti Kolegiju svaki poslanik/zastupnik, predsjedavajući svakog radnog tijela Skupštine, svaki poslanički/zastupnički klub, svaki od klubova naroda, premijer ili ovlašteni predstavnik Vlade.

Član 65.

Zahtjevi za izmjenama prijedloga dnevnog reda regulatorno-radne sjednice dostavljaju se Kolegiju, u pismenoj formi i sa obrazloženjem, najkasnije 4 dana prije održavanja sjednice.

Zahtjev za izmjenom prijedloga dnevnog reda regulator- no-radne sjednice može biti podnesen od strane poslani- ka/zastupnika, zastupničkog kluba, klubova naroda, premijera ili ovlaštenog predstavnika Vlade.

Član 66.

Dnevni red sjednice utvrđuje se na osnovu prijedloga Kolegija Skupštine i zahtjeva podnesenih u skladu sa čl. 64. i 65., na početku sjednice, većinom glasova od ukupnog broja poslanika/zastupnika u Skupštini.

Nakon usvajanja dnevnog reda, na sjednici ne može biti podnesen zahtjev za izmjenama dnevnog reda.

Kvorum za sjednice Skupštine

Član 67.

Kvorum svih sjednica Skupštine čini natpolovična većina izabranih poslanika/zastupnika u Skupštini.

Na temelju utvrđene evidencije od strane Službe Skupštine, predsjedavajući Skupštine konstatira da postoji kvorum i o tome obavještava poslanike/zastupnike.

Svi akti Skupštine donose se natpolovičnom većinom od ukupnog broja izabranih poslanika/zastupnika u Skupštini, ukoliko Ustavom ili zakonom nije drugačije propisano.

Mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa

Član 68.

U slučajevima koji se odnose na usvajanje zakona, drugih propisa ili akata za koje se tvrdi da spadaju u listu vilalnih nacionalnih interesa, primjenjuje se procedura koja proizilazi iz Ustava i ovog poslovnika.

Član 69.

Lista vitalnih nacionalnih interesa utvrđena je Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.

Član 70.

Ako najmanje dvojica od predsjedavajućeg i njegovih zamjenika Skupštine tvrde da neki zakon, drugi propis ili akt Skupštine spada u listu vitalnih nacionalnih interesa iz prethodnog člana, za njegovo usvajanje potrebna je većina glasova unutar svakog od klubova konstitutivnih naroda zastupljenih u Skupštini.

Član 71.

Predsjedavajući i njegovi zamjenici dužni su odlučiti o tome da li neki zakon, drugi propis ili akt Skupštine spada u listu vitalnih nacionalnih interesa u roku od sedam dana od dana kada je postavljena takva tvrdnja.

Član 72.

Ako samo predsjedavajući ili samo jedan od njegovih zamjenika tvrdi da neki zakon, drugi propis ili akt Skupštine spada u listu vitalnih nacionalnih interesa, dvotrećinska većina odgovarajućeg kluba naroda može proglasiti da je riječ o pitanju sa liste vitalnih nacionalnih interesa.

Kada dvotrećinska većina jednog od klubova naroda odluči da se neki zakon, drugi propis ili akt Skupštine odnosi na vitalni nacionalni interes, za usvajanje tog zakona, propisa ili akta Skupštine potrebna je većina glasova unutar svakog kluba naroda zastupljenih u Skupštini.

Ukoliko se većina iz prethodnog stava ne može postići, pitanje se prosljeđuje Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine, koji donosi konačnu odluku da li se predmetni zakon, propis ili akt Skupštine odnosi na vitalni nacionalni interes konstitutivnog naroda.

Član 73.

Ako Ustavni sud odluči da se radi o vitalnom interesu, predmetni zakon, propis ili drugi akt Skupštine smatra se neusvojenim, a dokument se vraća predlagaču, koji treba pokrenuti novu proceduru.

U slučaju iz prethodnog stava, predlagač ne može podnijeti isti tekst zakona, propisa ili drugog akta Skupštine.

Član 74.

Ako Ustavni sud odluči da se ne radi o vitalnom nacionalnom interesu, zakon, propis ili drugi akt Skupštine smatra se usvojenim, odnosno usvaja se natpolovičnom većinom izabranih poslanike/zastupnika u Skupštini.

Tok sjednice

Član 75.

Nakon utvrđivanja kvoruma sjednice, predsjedavajući predlaže dnevni red i eventualno pristigle zahtjeve za izmjenama i dopunama dnevnog reda i stavlja ga na raspravu i izglasavanje.

Po usvojenom dnevnom redu, Skupština glasanjem potvr- đuje prihvatanje zapisnika sa prethodne sjednice.

Predsjedavajući vodi nastavak sjednice u skladu sa dnevnim redom sjednice.

Član 76.

Na sjednici se raspravlja o svakom pitanju dnevnog reda prije nego što se o njemu odlučuje, osim ako ovim poslovnikom nije drugačije propisano.

Član 77.

Poslanik/zastupnik može da govori pošto zatraži i dobije riječ od predsjedavajućeg, i to samo o pitanju o kojem se raspravlja.

Predsjedavajući daje riječ poslanicima po redu kojim su se prijavili.

Ukoliko se poslanik/zastupnik udalji od tačke dnevnog reda o kojoj se vodi rasprava, predsjedavajući će ga upozoriti, a ako se i poslije upozorenja ne pridržava tačke dnevnog reda, pred- sjedavajući će mu oduzeti riječ.

Član 78.

Nijedan poslanik/zastupnik ne može govoriti drugi put dok se ne iscrpi lista prvog prijavljivanja.

Član 79.

Prijava za učešće u raspravi može se podnijeti do zaključenja rasprave.

Član 80.

Poslanik/zastupnik može zatražiti riječ da bi ispravio krivi navod i dobiva riječ odmah.

Ispravka krivog navoda ne može trajati duže od tri minute.

Član 81.

Poslanik/zastupnik može zatražiti pravo na repliku da bi ispravio navod koji može izazvati nesporazum ili zahtijeva objašnjenje.

Predsjedavajući će replikantu dati riječ odmah po završetku izlaganja govornika koji je izazvao repliku, a ista može trajati najduže tri minute.

Replika istom govorniku, po istom pitanju, od strane jednog poslanika/zastupnika dozvoljena je najviše dva puta.

Član 82.

Poslaniku/zastupniku koji želi da govori o povredi Poslovnika, ili o nepridržavanju dnevnog reda, predsjedavajući daje riječ odmah.

Izlaganje po prigovoru ne može trajali duže od tri minute.

Poslije iznesenog prigovora predsjedavajući daje objašnjenje.

Član 83.

Red na sjednicama održava predsjedavajući Skupštine.

Za povredu reda na sjednici smatra se:

  • -
    nepridržavanje odredbi Poslovnika;
  • -
    nedolično i uvredljivo ponašanje prema učesnicima i prisutnima na sjednici; i
  • -
    ometanje normalnog rada na sjednici.

Za povredu reda na sjednici predsjedavajući može opomenuti poslanika/zastupnika, oduzeti mu riječ, a ukoliko ovaj nastavi sa povredom reda, može ga udaljiti sa sjednice, uz mogućnost novčanog kažnjavanja.

Član 84.

Pauzu tokom sjednice, do 30 minuta, daje predsjedavajući na zahtjev zastupničkog kluba, kluba naroda, ili 1/3 poslanika/zastupnika.

Zahtjev za pauze do 30 min. odobrava predsjedavajući bez obrazloženja.

Zahtjev za pauzu dužu od 30 minuta može biti odobren većinskom odlukom Skupštine.

Sjednicu Skupštine može prekinuti predsjedavajući uz konsultaciju sa Kolegijem.

Način odlučivanja

Član 85.

Odlučivanje na sjednicama Skupštine vrši se glasanjem i u pravilu ono je javno, osim ako Ustavom, zakonom ili Poslovnikom nije utvrđena obaveza tajnog glasanja.

Član 86.

Glasanje se obavlja elektronski, podizanjem ruke/kartona ili poimenično.

Član 87.

Poslanici/zastupnici glasaju tako što se izjašnjavaju za prijedlog ili protiv prijedloga ili kao uzdržani u odnosu na prijedlog.

Svi poslanici/zastupnici koji su prisutni u trenutku glasanja dužni su se izjasniti na jedan od načina iz prethodnog stava.

Prije početka glasanja predsjedavajući će uz pomoć stručne službe utvrditi tačan broj prisutnih poslanika/zastupnika.

Član 88.

Kada postoji sumnja u rezultat glasanja, pristupa se pojedinačnom izjašnjavanju poslanika/zastupnika.

Zahtjev za pojedinačnim izjašnjavanjem poslanika/zastup- nika mogu podnijeti predsjedavajući Skupštine, zamjenici predsjedavajućeg, jedan od klubova poslanika/zastupnika ili najmanje 1/3 poslanika/zastupnika koji su prisustvovali glasanju koje se dovodi u sumnju.

U slučaju iz prethodnog stava, sekretar Skupštine pojedinačno proziva poslanike/zastupnike i bilježi njihov glas.

Član 89.

Ako se glasanje obavlja tajno, Skupština će posebnim zaključkom odrediti način i tok ovakvog glasanja.

Zapisnici

Član 90.

Sjednice Skupštine imaju cjelovit tonski zapis, a po mogućnosti i potpun video zapis.

Na osnovu tonskog zapisa izrađuje se transkript toka sjednice.

Član 91.

Na osnovu transkripta zapisnika sačinjava se skraćeni zapisnik sa sjednica Skupštine.

Skraćeni zapisnik sadrži:

  • -
    dnevni red sjednice na koju se odnosi;
  • -
    popis svih razmatranih akata;
  • -
    rezultate glasanja; i
  • -
    skraćeni prikaz toka sjednice.

Skraćeni zapisnik dostavlja se svim poslanicima/zastup- nicima i Vladi.

Član 92.

Svi tonski zapisi, video zapisi, transkripti i zapisnici se čuvaju u arhivi Skupštine, za njih je odgovoran sekretar Skupštine, a dostupni su na uvid javnosti.

IV - DUŽNOSTI, ULOGE I PRAVA POSLANIKA/ZASTUPNIKA

Član 93.

Poslanici/zastupnici u Skupštini Kantona biraju se u skladu sa Izbornim zakonom BiH.

Mandat poslanika/zastupnika traje 4 godine.

Mandat poslanika/zastupnika prestaje prije isteka roka od 4 godine, u skladu sa odredbama Izbornog zakona BiH.

Član 94.

Poslanicima se izdaje poslanička legitimacija.

Pravilnik o izgledu, sadržaju i upotrebi legitimacije, te načinu vođenja evidencije donosi Kolegij Skupštine na prijedlog sekretara Skupštine.

Član 95.

Poslanik/zastupnik ima dužnost da prisustvuje sjednicama Skupštine, sjednicama radnih tijela čiji je član, te da učestvuje u njihovom radu i odlučivanju.

Da bi odgovornije i potpunije obavljao svoju dužnost, poslanik/zastupnik može prisustvovati sjednicama radnih tijela Skupštine kojima nije član, bez prava odlučivanja.

Poslanik/zastupnik ima pravo da na vlastiti zahtjev dobije informacije i materijale za sjednice radnih tijela čiji nije član.

Član 96.

Poslanik/zastupnik koji je spriječen da prisustvuje sjednici Skupštine ili radnog tijela čiji je član, dužan je o tome pismeno izvijestiti predsjedavajućeg Skupštine, odnosno radnog tijela. Pismena obavijest je nužna i u slučajevima kada poslanik/zas- tupnik mora napustiti sjednicu prije njenog kraja.

Ako poslanik/zastupnik ne prisustvuje sjednici Skupštine iz razloga koji nije viša sila, mjesečni paušal mu se umanjuje za 30%, odnosno 15% po sjednici ako je u mjesecu održano više od jedne sjednice.

Ako poslanik/zastupnik napusti sjednicu Skupštine iz razloga koji nije viša sila, mjesečni paušal mu se umanjuje za 15% do 20%, odnosno 10-15% po sjednici ako je u mjesecu održano više od jedne sjednice.

Ako poslanik/zastupnik ne najavi sekretaru Skupštine svoj izostanak sa sjednice radnog tijela čiji je član, a razlog izostanka ne bude viša sila, mjesečni paušal će mu se umanjiti za 10% po izostanku.