Bilans energetskih potreba Kantona Sarajevo za 2002. godinu
BILANS
ENERGETSKIH POTREBA KANTONA SARAJEVO ZA 2002. GODINU
UVOD
Ovaj dokument ima za cilj da definiše neophodne elemente energetskih potreba Kantona Sarajevo za 2002. godinu procjenom potreba potrošača za električnom energijom, prirodnim gasom, čvrstim gorivima i naftnim derivatima, uz uporedni prikaz godišnjih kretanja potrošnje energije i energenata u proteklom periodu. Takođe, naznačeni su uočeni trendovi u kretanju potrošnje el. energije i energenata u pojedinim oblastima, te otvorena pitanja sigurnosti snabdijevanja i potreba donošenja odgovarajuće zakonske regulative za oblast energetike. Energetski Bilans je rađen na osnovu podataka i izvještaja javnih i drugih preduzeća koja distribuiraju pojedine vrste energije i energenata (JP EP BiH i Elektrodistribucija Sarajevo, Sarajevogas, Toplane-Sarajevo, Ogrevtrans, uvoznici i distributeri naftnih derivata), iskazanih potreba energetski značajnih potrošača, statističkih podataka Federalnog zavoda za statistiku i Zavoda za informatiku i statistiku Kantona Sarajevo, izvještaja Porezne uprave - Kantonalni ured Sarajevo, te analiza i procjena Ministarstva privrede - Sektora za industriju i energetiku.
Procjenjuje se da su u 2002. godini potrebe potrošača na teritoriji Kantona Sarajevo za električnom energijom i ostalim energentima, kako slijedi:
- -El. energija - bruto distributivna potroš. 951,44 GWh, odnosno 870,48 GWh neto;
- -Prirodni gas -126 miliona Sm3;
- -Čvrsta goriva -11.000 tona uglja i 21.000 m3 ogrijevnog drveta;
- -Naftni derivati - 110 miliona litara.
U odnosu na ostvarenu potrošnju 2001. godine, nije planirano značajnije povećanje potrošnje u 2002.godini, iz razloga što bez povećanja industrijske proizvodnje, zaposlenosti i razvoja nije za očekivati značajnije promjene ni u ovoj oblasti. Takođe, od oko 151.000 domaćinstava u Kantonu, oko 12,7% koristi subvenciju za troškove energenata za grijanje (čvrsto gorivo, prirodni gas ili centralno).
Što se tiče sigurnosti opskrbe Kantona, očekivati je da će snabdijevanje el. energijom i čvrstim gorivom biti uredno; snabdijevanje naftnim derivatima može privremeno doći u pitanje zbog odgovarajućih mjera ograničavanja transporta kroz Republiku Hrvatsku i kontra mjera Vijeća ministara BiH, dok ostaje otvoreno pitanje urednosti snabdijevanja prirodnim gasom, lako je Vlada Kantona poduzela sve mjere iz njene nadležnosti da se uredno plaćaju troškovi tekuće potrošnje prirodnog gasa, problem regulisanja ranijeg duga Ruskoj Federaciji može dovesti do obustave snabdijevanja prirodnim gasom Bosne i Hercegovine, a time i Kantona Sarajevo.
1. ELEKTRIČNA ENERGIJA
lako su direktne ratne štete na elektrodistributivnom sistemu u Kantonu iznosile oko 190 mil. KM, kreditnim, donatorskim i vlastitim sredstvima obnovljen je veliki dio sistema i obezbijeđeno kvalitetno napajanje električnom energijom najvećeg broja potrošača na području Kantona. U protekloj godini izgrađeno je ili sanirano oko 133 objekta elektroenergetskog sistema (dalekovodi ili kablovi 10 (20) kV, niskonaponska 0,4 kV mreža, transformatorske stanice kablovske ili stubne) na području svih Općina Kantona, te se svake godine povećava broj priključenih potrošača na svim naponskim nivoima. Pregled ostvarene potrošnje el. energije u 2001. godini po naponskim nivoima i vrsti potrošača (procijenjena potrošnja za XII mjesec do objavljivanja konačnog izvještaja JP EP BiH), sa uporednim pokazateljima u odnosu na plan, dat je u tabeli 1.
Iz navedenih pokazatelja se vidi da je u prošloj godini ostvarena distributivna bruto potrošnja od 941 GWh (96,3% od plana), neto distributivna potrošnja od 859 GWh (95,5% od plana), te gubici na mreži distribucije od 82 GWh ili 8,7% distributivne potrošnje (nešto veći od planiranih). U odnosu na 2000. godinu, ostvaren je porast distributivne bruto potrošnje za 1,1%, neto od 2,2%, uz smanjenje distributivnih gubitaka u apsolutnom i procentualnom iznosu. I 2001. godine ostvarena je najviša distriburivna bruto potrošnja (29,55%) od potrošnje svih distribucija u Federaciji BiH iz sastava JP EP BiH i u procentualnom iznosu je na nivou predratne potrošnje.
Uzimajući u obzir trend porasta potrošnje ostvaren u prethodnim godinama, te neizvjesnost porasta privrednih aktivnosti, u 2002. godini se planira:
- -distributivna bruto potrošnja od 951,44 GWh, neto 870,48 GWh,
- -daljnje smanjenje distributivnih gubitaka na 8,5% (81 GWh) distributivne bruto potrošnje,
- -index distributivne potrošnje u odnosu na 2001. godinu: bruto 1,011, neto 1,013,
- -udio od 29,27% distributivne bruto potrošnje FBiH koju pokriva JP EP BiH.
U tabeli 2. dat je pregled kretanja distributivne bruto/neto potrošnje u Kantonu Sarajevo u periodu 1997-2001. godine sa planom za 2002. godinu, te kao uporedno stanje potrošnja 1990. godine, a na dijagramu 1. grafički prikaz, dok se u tabeli 3. daje plan distributivne potrošnje u 2002. godini po mjesecima, te namjeni i naponskim nivoima.
Dijagram 1. Pregled kretanja potrošnje el.energije po godinama
Iz tabele 2. i dijagrama 1. je vidljivo da se trend porasta distributivne bruto/neto potrošnje ostvaren do 1999. godine na dalje smanjuje, da bi se u 2002. godini planirao porast bruto/neto distributivne potrošnje od 1,1/1,3 % u odnosu na 2001. godinu, čime bi bruto/neto distributivna potrošnja dostigla 71/72 % predratne. Značajno je pri tome da se bilježi stalan pad distributivnih gubitaka i 2002. godine je planirano da budu niži od predratnih.
zajednički udio domaćinstava i distributivnih gubitaka je od prijeratnih nešto manje od 50% bruto distributivne potrošnje porastao u godinama poslije rata na oko 60% (1999. godine 64%; 2000. godine 61%, 2001. godine 58,9%, plan za 2002. godinu 58,56%);
pad udjela potrošnje na visokom naponu (10 i 35 kV) u poratnim godinama je posebno izražen (dok je 1990. godine udio VN potrošnje iznosio 33,8% (410 GWh) neto distributivne potrošnje, 1996. godine 25,4% (97 GWh), 1999. godine oko 19,5% (161,8 GWh), 2000. godine oko 22% (190 GWh), 2001. oko 23,3% (200,58 GVVh), dok se u 2002. godini planira na nivou od 23,8% (206,99 GWh) i posljedica je sporog privrednog razvoja i porasta broja ove vrste potrošača;
udio potrošnje domaćinstava u neto distributivnoj potrošnji u postratnom periodu bilježi stalan rast (51,5% (625 GWh) 1990. godine); 52,6% (200 GWh) 1996; 55,4% (323 GWh) 1997, oko 58,3% (484,4 GWh) 1999. godine; 54,95% (472,2 GWh) 2001. godine; dok se za 2002. godinu planira udio od 54,7% (476 GWh). Prosječna potrošnja po domaćinstvu u kantonu 2001. godine od 3.140 kWh je premašila prosječnu potrošnju po domaćinstvu iz 1990. godine za cijelo područje koje je pokrivala JP EP BiH (2819 kWh), a u odnosu na uporedno područje snabdijevanja Elektrodistribucije Sarajevo iznosila je 79% prosječne potrošnje po domaćinstvu 1990. godine (3.974 kVVh);
učešće ostale potrošnje (0,4 kV) je povećano sa 14,7% (178 GVVh) neto potrošnje 1990. godine na oko 23% (132 GWh) 1997, da bi 1998. i 1999. godine ova potrošnja po apsolutnom iznosu bila približno jednaka predratnoj. U 2001. godini je potrošnja kod ove vrste potrošača iznosila 19,7% neto potrošnje (169,4 GWh), dok se u 2002. godini planira potrošnja od 169,12 GWh (19,4% neto potrošnje. Razlozi ovakvog trenda porasta leže u činjenici da je struktura nacionalnog dohodka poslije rata doživjela promjene u povećanom učešću usluga i tkz. male privrede, na račun industrije;
javna rasvjeta je planirana sa potrošnjom u 2002. godini od 18,2 GVVh, što je više za oko 44% od predratne potrošnje (12,6 GWh), dok je već 2000. godine ovaj segment potrošnje bio na nivou predratne zahvaljujući provedenim mjerama sanacije i rekonstrukcije.
Posmatrano po godinama u periodu 1998-2001, vidljivo je da se potrošnja, nakon enormne 1996. od 187 miliona Sm3, stabilizira na oko 120 miliona Sm3, uz očekivane oscilacije zbog neuobičajeno toplih sezona (2000. godine) ili povremenih obustava u isporuci i isključenju velikih potrošača zbog potrošnje iznad planom predviđene. U tabeli 5. i dijagramu 3. dato je kretanje mjesečne potrošnje u proteklih pet godina.
Za 2002. godinu se planiraju potrebe potrošača u Kantonu Sarajevo od 122,081 miliona Sm3 prirodnog gasa ili oko 8% više od ostvarene potrošnje 2001. godine (sa pretpostavljenim gubitkom od 3% 126 miliona SM3), sa strukturom datom u tabeli 6.
Potrošnju 2001. godine navedenu u tabeli 6. ostvarilo je 60.183 domaćinstva, 315 velika potrošača, 2107 malih potrošača i KJKP "Toplane Sarajevo" sa 126 mjesta potrošnje. U odnosu na 2000. godinu, domaćinstva su u 2001. godini ostvarila index potrošnje od 0,93; Toplane 1,04, veliki potrošači 0,82 i mali potrošači 1,04.
Takođe je i kod potrošnje prirodnog gasa, kao i kod el. energije, u postratnom periodu došlo do značajne preraspodjele u strukturi potrošnje. Tako je 1991. godine udio potrošnje domaćinstava u ukupnoj potrošnji iznosio svega 5,5%, da bi 1999. iznosio oko 45%, 2000.god. 37,6%, sa planom za 2002. godinu oko 37%, dok se udio potrošnje kod KJKP "Toplane" sa 67% 1991. godine smanjio na 36% 1999. godine, te sa ostvarenim udjelom u ukupnoj potrošnji 2000., 2001. i planom za 2002. godinu od oko 42%.
Od ostalih značajnih aktivnosti u prethodnoj i u ovoj godini vezanih za sektor prirodnog gasa, važno je pomenuti sljedeće:
Realizacija projekta izgradnje postrojenja tečnog propan-butana (LPG) u Butilama Zbog prodaje dionica "PLENA HOLDING" korporaciji "TRACTEBEL" i promjene suvlasnika u dosadašnjem zajedničkom preduzeću "Sarajevogas Plena LPG", inovirana je Studija izvodljivosti projekta i prezentirana uključenim subjektima. Očekuje se odluka "TRACTEBEL" o prihvatanju uslova iz Ugovora o realizaciji izgradnje postrojenja i ukoliko bude pozitivna postrojenje bi se moglo završiti u ovoj godini. Opravdanost njegove izgradnje sa stanovišta povećanja sigurnosti snabdijevanja potrošača u Kantonu u uslovima nedovoljne isporuke prirodnog gasa ili potpunog prekida u snabdijevanju je nesporna, a prije puštanja u rad nužno bi bilo donijeti prateći propis određivanja cijene LPG ubačenog u gasnu mrežu, sa ugovornim obavezama potrošača koji bi ga koristili.
Primjena tarifne studije
Danska firma "COWI" je, uz finansiranje Evropske komisije, i uz saradnju KJKP "Sarajevogas" i resornih federalnih i kantonalnih ministarstava, izradila tarifnu studiju za prirodni gas. Po prvi put je od strane nezavisnih inostranih eksperata i po priznatim evropskim metodama za naše uslove urađen program proračuna cijene gasa za sve kategorije potrošača sa mogućnostima variranja ulaznih parametara. Primjenom dobijenih cijena bi se poslije odgovarajućeg proračunskog vremenskog perioda obezbjedilo pozitivno poslovanje distributera, ali zbog postojećeg načina određivanja cijene prirodnog gasa od strane Vlade FBiH primjena tarifiranja po rezultatima navedene Studije nije moguća, iako je u više navrata Vladi FBiH u ranijim sazivima predlagano da se određivanje cijene distribucije gasa prenese u nadležnost Kantona, to do sada nije učinjeno i na tome će se ponovo insistirati.
Definisanje odnosa subjekata u sektoru prirodnog gasa
Postojeći koncept nabavke gasa za BiH (jedan isporučilac i uvoznik, više transportera do i u BiH) neopravdano povećava cijenu prirodnog gasa za krajnjeg potrošača u Kantonu. Uz poznatu činjenicu da način određivanja cijene za distributera u Kantonu svake godine prouzrokuje njegovo poslovanje sa gubitkom, a da ukupna potraživanja za isporučeni gas od Ruske Federacije iznose preko 100 miliona US$, jasno je da se u rješenje odnosa u sektoru prirodnog gasa moraju aktivno uključiti organi države BiH i Federacije BiH.
Zakonska regulativa
Obzirom da ni prošle godine od strane federalnih institucija nije predložen Zakon o energetici, te Zakon o gasu, potenciraće se i ove godine preko Parlamenta FBiH i resornih ministarstava izrada regulative za ovaj važni segment privrede.
3. ČVRSTO GORIVO
Na osnovu prikupljenih dostupnih podataka, isporučene količine čvrstog goriva potrošačima u Kantonu u 2001. i plan plasmana za 2002. godinu daju se u tabeli 7.
Uz napomenu da se navedeni podaci odnose na plasman čvrstog goriva preko najvećeg distributera u Kantonu ("Ogrevtrans" d.d.), plan plasmana u 2001. godini je ostvaren približno planu, uz nepoznatu količinu čvrstog goriva plasiranog drugima kanalima. U odnosu na 1999. godinu, nešto je povećan plasman uglja i značajno drveta, no evidentno je da se u poratnim godinama troši znatno manje ovih energenata u odnosu na period do 1990. godine.
4. NAFTNI DERIVATI
Snabdijevanje tržišta Kantona naftnim derivatima u toku 2001. godine je bilo uglavnom stabilno, uz neznatni poremećaj u periodu februar-mart kada su distributeri zahtijevali usklađivanje prodajnih cijena sa kretanjem cijene nafte na svjetskom tržištu, što je rezultiralo Odlukom Vlade Federacije BiH o slobodnom formiranju cijena. Aktuelni problemi oko pitanja cestovnog transporta naftnih derivata kroz Republiku Hrvatsku i kontra mjere Vijeća ministara BiH do sada nisu uticali na stabilnost snabdijevanja potrošača u kantonu. Namjera definisanja određenog broja graničnih prelaza za uvoz derivata će sigurno rezultirati urednijoj evidenciji uvoza i naplati carine i posebnog poreza, dok je neizvjesno kako će se odraziti mjera Ministarstva trgovine FBiH o mogućnosti prodaje naftnih derivata u tranzitu sa stanovišta naplate poreza na promet i putarine.
Na osnovu mjesečnih podataka Porezne uprave - Kantonalni ured Sarajevo koja prati nabavku pogonskih goriva i lož ulja na benzinskim pumpama distributera u Kantonu, u 2001. godini je ostvareno zaduženje od 79 miliona litara ovih derivata, sa strukturom datom u tabeli 8.
Iz tabele je evidentno da se u 2001. godini mjesečno nabavljalo od min. 4,6 miliona litara (mart) do max. 7,9 mil. litara (avgust) naftnih derivata (oko 6,6 miliona litara prosječno mjesečno), od čega se oko polovine odnosilo na dizel gorivo, a ostatak na motorne benzine.
Što se tiče plasmana potrošačima, uključujući i ostale naftne derivate, te veleprodaju, prema dobijenim podacima uvoz- nika/distributera registrovanih u Kantonu Sarajevo, u 2001. godini je prodato oko 105 miliona litara naftnih derivata sa strukturom datom u tabeli 9.
Poredeći podatke Porezne uprave o nabavci i distributera o plasmanu dizel goriva i motornih benzina, evidentan je visok stepen saglasnosti podataka, dok se odstupanje za lož ulje tumači činjenicom da se ono uglavnom prodaje u tranzitu i ne podliježe evidentiranju od strane Porezne uprave.
U strukturi ukupnog plasmana naftnih derivata u 2001. godini na tržištu kantona, udio pogonskih goriva (dizel i benzini) je iznosio oko 82% (registrovano je oko 110.000 motornih vozila), sa kerozinom 88,4%, dok se ostatak odnosio na naftne derivate za proizvodnju toplotne energije.
Na teritoriji Kantona je trenutno u funkciji 44 benzinske pumpe (18 "Energopetrol" + avio-depo, 3 HOLDINA, 5 internih privrednih organizacija i 17 u privatnom vlasništvu), a u izgradnji je još 3.
Potrebno je napomenuti da je zbog nepostojanja većih kapaciteta skladišta uvoznika naftnih derivata na teritoriji Kantona izražena mogućnost nedostatka tečnih goriva u ekscesnim situacijama, jer ukupne zalihe koje se nalaze kod svih distributera na benzinskim pumpama mogu trajati 7-10 dana. Uz terminal HOLDINE u Podlugovima čija je sanacija u toku i kapacitet nesaniranog terminala u Blažuju, mogao bi se obezbijediti skladišni prostor za polugodišnje potrebe Kantona za naftnim derivatima.
Uzimajući u obzir procjene plasmana uvoznika i distributera, te vlastite procjene potreba tržišta, u 2002. godini se planira plasman na području Kantona od 110 miliona litara naftnih derivata, sa strukturom datom u tabeli 10.
Tabela 10. Procjena plasmana naftnih derivata u Kantonu Sarajevo u 2002. godini
U slučaju poremećaja u snabdijevanju prirodnim gasom, potrošnja lož ulja i mazuta bi se višestruko povećala od planirane u tabeli 10. Naime, alternativne mjesečne potrebe za tečnim gorivom KJKP "Toplane Sarajevo" su, zavisno od temperature okoline, od 3 do 5,5 hiljada tona mazuta i 2,6-5 miliona litara lož ulja, a javnog sektora (zdravstvene i obrazovne ustanove, državne institucije i dr.) oko 1,5 miliona litara lož ulja mjesečno. Takođe, ukoliko bi bilo završeno postrojenje tečnog propan-butana (LPG), potrošnja i ovog derivata bi bila znatno uvećana.
5. REZIME BILANSA
Sumarni pregled plana potreba za finalnim oblicima energije potrošača u Kantonu Sarajevo u 2002. godini, sa indeksima poređenja sa realiziranom potrošnjom u 2001. godini, dat je u tabeli 11.
Tabela 11.
Iz navedenih pokazatelja se vidi da se energetske potrebe Kantona u 2002. godini planiraju zadovoljiti sa 68% uvoznim energentima, a 32% iz domaćih izvora, pri čemu će trebati izdvojiti za uvoz energenata oko 120 miliona KM (gas 0,4 KM/Sm3; naftni derivati 0,6 KM/litri bez poreza i carine), što bi iznosilo oko 71% ostvarenog izvoza privrede Kantona Sarajevo za period I-X 2001. godine.
Ukoliko se posmatra trend promjene učešća pojedinih vrsta energije i energenata u ukupno utrošenoj finalnoj energiji, tabela 12., evidentno je da se po planu potreba za 2002. godinu očekuje samo povećanje udjela prirodnog gasa u odnosu na ostvarenje 2001. godine, zadržavanje udjela čvrstog goriva na istom nivou, te neznatno smanjenje udjela el. energije i naftnih derivata.
Poredeći trend kretanja udjela potrošnje pojedinih oblika finalne energije u postratnim godinama sa 1990. godinom, evidentno je da se udio el. energije gotovo izjednačio, udio prirodnog gasa povećao preko 50%, udio čvrstog goriva smanjio za oko 4 puta, a udio naftnih derivata dostigao oko 84% predratnog. Istovremeno, u postratnim godinama do 2001., udio el. energije je poslije porasta do1999. stabiliziran na oko 30%, udio prirodnog gasa poslije 1997. se kreće u intervalu 34-37%, udio čvrstog goriva je manji od 3%, dok se udio naftnih derivata kretao u rasponu 32-34%. Bez znatnog porasta industrijske proizvodnje, ne može se ubuduće očekivati znatno odstupanje navedenih udjela u potrošnji finalne energije.
Posmatrajući kretanje indexa ukupno utrošene finalne energije podijeljene sa brojem stanovnika, evidentan je njegov rast do 1998. i pad do 2001. godine. U poređenju sa svjetskim prosjekom npr. 1999. godine koji je iznosio oko 13 MWh/stanovniku (u zemljama OECD-a oko 39 MWh/stanovniku), evidentno je da smo po potrošnji finalne energije u Kantonu Sarajevo daleko ispod svjetskog prosjeka. Nažalost, ovo nije rezultat racionalnog korištenja energije, već posljedica niske privredne aktivnosti i niskog standarda stanovništva.
Kao strateški pravci u oblasti energetike u budućnosti, pored obezbjeđenja sigurnosti u snabdijevanju, bi trebalo biti povećanje efikasnosti u korištenju energije koja se koristi za zagrijavanje objekata, te stimulisanje primjene malih postrojenja za kombinovanu proizvodnju električne i toplotne energije. Naime, projektima koje je radio Institut za gasnu tehniku za potrebe KJKP "Toplane Sarajevo" pokazalo se da je godišnja potrošnja energije za grijanje u sistemu ovog javnog preduzeća 150-250 kWh/m2, dok je ova potrošnja npr. u Njemačkoj manja od 100 kWh/m2. To zahtijeva donošenje odgovarajućih propisa o građenju i toplotnoj sanaciji postojećih objekata, odgovarajuću edukaciju stanovništva i finansijska sredstva za podršku takvim projektima iz Budžeta, koja se, nažalost, u postojećem socijalnom ambijentu i opterećenju Budžeta ne mogu izdvojiti. Pilot projekat kogeneracije sa gasnim agregatima doniranim u ratu od strane Kraljevine Holandije u Kliničkom centru bi trebao ove godine biti završen i podržan je od strane resornih ministarstava kantona, a planirana je i podrška realizacije pilot projekta korištenja prirodnog gasa za pogon automobila.
Ovaj bilans objavit će se u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".
Broj 01-17-5421/02
28. februara 2002. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Skupštine Kantona Sarajevo
Miro Lazović, s. r.