Općina Trnovo - Općinsko vijeće
Plan gazdovanja šumama na kojima postoji pravo vlasništva u svojini građana za 2002. godinu
PLAN
GAZDOVANJA ŠUMAMA NA KOJIMA POSTOJI PRAVO VLASNIŠTVA U SVOJINI GRAĐANA ZA 2002. GODINU
1. UVOD
Šumsko-privredna osnova za šume i šumska zemljišta na području općine Trnovo, na kojima postoji pravo vlasništva u svojini građana, je donesena sa periodom važnosti od deset godina tj. od 01. 01. 1985. godine do 31. 12. 1994. godine.
Kako se vidi iz prethodno navedenog, period važnosti ove osnove je već odavno istekao, a kako još nepostoji objektivna mogućnost izrade nove šumsko-privredne osnove, nameće se potreba donošenja godišnjih planova gazdovanja za navedene šume i šumska zemljišta.
Obzirom na ratna dejstva od 1992. godine do 1995. godine, jasno je da nisu postojale objektivne mogućnosti za praćenje načina i obima sječa, koje su bile predviđene šumsko-privrednom osnovom. Pomenute sječe su uglavnom bile bespravne i nekontrolisane, a vršene su za potrebe raznih vojski (linije razgraničenja i sl.), kao i za potrebe civilnog stanovništva. Veći dio ovih šuma se nalazio u zoni ratnih dejstava, tako da ima dosta stabala koja su oštećena (prelom,izvala, gelerisanost i sl.), a znatan dio površina je i miniran, čemu se mora posvetiti znatna pažnja u narednom uređajnom periodu.
Takođe treba napomenuti da neki tačniji podaci o izvršenim sječama iz navedenog perioda nepostoje, a i eventualna procjena ratnih šteta na velikim površinama nije moguća iz više opravdanih razloga kao što su:
- -povlačenjem entiteske linije Deytonskim mirovnim sporazumom na području drugog BH entiteta ostalo je oko 30 % od ukupne teritorije prijeratne općine;
- -znatan dio šumske površine je miniran ili se pretpostavlja da je miniran;
- -granice između društvenog i privatnog vlasništva na terenu su nejasne ili čak i nepostoje;
- -neposjedovanje određene dokumentacije, i sl.
2. STANJE ŠUMSKIH POVRŠINA l POVRŠINA ŠUMSKIH ZEMLJIŠTA
Prema podacima šumsko-privredne osnove, čija je važnost već odavno istekla, ukupna površina šuma i šumskih zemljišta po tipovima šuma iznosi:
Tabela 1.
|
Visoke šume |
|
Izdanačke šume |
|
Goleti |
|
UKUPNO |
Napomena: Kako je već poznato, prijeratni teritorij općine Trnovo se jednim svojim dijelom nalazi u sastavu F BiH, a drugim dijelom u sastavu RS, orijentaciono u omjeru 70 : 30 (u korist Federacije BiH), s toga su i površine šuma i šumskih zemljišta prikazane otprilike u istom omjeru. Podaci navedeni u prethodnoj tabeli su dobiveni na osnovu pokazatelja preuzetih iz stare šumsko - privredne osnove.
Stanje šumskih površina po katastarskim općinama i klasama šuma (za ukupni prijeratni teritorij općine Trnovo) je sljedeće:
Tabela 2.
Na osnovu podataka prikazanih u prethodnim tabelama može se zaključiti da postoji određeni nesklad u pogledu površina katastarskih općina kao i njihovih granica. Odnosno u tabeli 1. imamo da ukupna površina iznosi 1181,0161 ha, a u tabeli 2. 1462,36 ha, tako da razlika iznosi 281,3439 ha.
Iz ovoga se nameće potreba za što hitnijom izradom nove šumsko - privredne osnove sa kojom bi se utvrdile tačnije granice katastarskih općina, kao i ostali elementi koje po Zakonu o šumama treba da sadrži šumsko-privredna osnova. Da bi se izradila nova šumsko-privredna osnova potrebno je stupiti u kontakt i dogovor sa institucijom, koja je kompetentna za njenu izradu, ali ipak prije svega neophodno je obezbjediti potrebna finansijska sredstva za tu aktivnost.
3. PLANIRANI OBIM SJEĆA
Ukupan godišnji obim sječa drvne mase u visokim i izdanačkim šumama na kojima postoji pravo vlasništva u svojini građana po vrstama drveća pojedinačno i po grupama drveća, kao i za sve vrste drveća zajedno iznosi:
Tabela 3.
Obim sječa za 2002 godinu, prikazan u prethodnoj tabeli, planiranje na bazi pokazatelja uzetih iz stare šumsko - privredne osnove i planova gazdovanja iz prethodnih godina, s tim da je, s obzirom na trenutno stanje u ovoj oblasti, pomenuti obim sječe za ovu godinu umanjen za oko 20 %.
Realizacija planiranog obima sječa u navedenim šumama, a s obzirom na to da postoji nesklad u pogledu granica katastarskih općina , vršit će se uz prilaganje skice ( kopije katastarskog plana) i posjedovnog lista vlasnika, kao i po Zakonu o šumama ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 4/99).
4. OSNOVNE SMJERNICE ZA GAZDOVANJE ŠUMAMA
Prema općim odredbama Zakona o šumama ("Službene novine Kantona Sarajevo", br.4/99.) šume i šumska zemljišta , zbog svojih općekorisnih funkcija i privrednog značaja uživaju posebnu brigu i zaštitu Kantona.
Upravljanje, uzgoj i zaštita, unapređivanje i korištenje šuma, šumskih zemljišta i drugih potencijala šuma i šumskih zemljišta ostvaruje se pod uslovima i na način utvrđen Zakonom o šumama.
Kada je u pitanju gazdovanje šumama prije svega treba imati na umu da su šume specifično općekorisno prirodno bogastvo i da se moraju održavati, obnavljati i koristiti, tako da se obezbjedi trajnost produkcije, zaštita i kontinuirano povećavanje prirasta i prinosa do nivoa stanišnog potencijala.
Opštekorisne (polivalentne) funkcije šume, ogledaju se u pozitivnom uticaju šuma na životnu okolinu, a naročito:
- -zaštitna,
- -hidrološka,
- -klimatska,
- -higijensko-zdrastvena,
- -turističko-rekreaciona,
- -nastavna,
- -naučno-obrazovna i
- -odbrambena funkcija šuma.
Pored općekorisnih postoje i privredne funkcije šume koje se ogledaju u proizvodnji i iskorištavanju drvne mase kao i u proizvodnji i iskorištavanju ostalih šumskih proizvoda.
Gazdovanje šumama i šumskim zemljištima čini skup, međusobno povezanih i uslovljenih radnih aktivnosti, usmjerenih na postizanju utvrđenih proizvodno-tehničkih ciljeva, zaštiti, održavanju i unapređivanju potencijala šumskog staništa i obogaćivanju šumskog ekosistema.
Prema prirodi poslova, aktivnosti gazdovanja šumama svrstane su u pet karkterističnih grupa:
- -jednostavna i proširena biološka reprodukcija šuma,
- -iskorištavanje i promet svim produktima šuma i šumskih zemljišta,
- -zaštita, održavanje, unapređivanje i iskorištavanje opštekorisnih funkcija šume,
- -izgradnja i održavanje šumske infrastrukture i drugih objekata, u svrhu gazdovanja šumama i šumskim zemljištima i
- -uzgoj i korištenje divljači.
Na osnovu prethodno navedenih principa, gazdovanje šumama i šumskim zemljištima, na kojima postoji pravo vlasništva u svojini građana, u 2002. godini bi se prvenstveno sastojalo u sljedećim aktivnostima:
- -sječa u visokim šumama i mjere njege u visokim šumama,
- -sječa u izdanačkim šumama i njihova eventualna konverzija u viši uzgojni oblik,
- -pošumljavanje na površinama na kojima će se vršiti redovna, odnosno vanredna sječa, kao i na eventualno izgorjelim površinama i na površinama koje su posječene u ratnom periodu od 1992. do 1995. godine, i
- -čuvanje i zaštita šuma.
4.1. Sječa u visokim šumama i mjere njege u visokim šumama
Jedan od osnovnih zadataka za ostvarivanje ciljeva gazdovanja sa šumama je da se putem sječivih zahvata poboljša njihovo kvalitetno stanje, da se stvore uslovi za povećanje prirasta, a time i prinosa šuma i da se poboljša reproduktivna sposobnost zemljišta. Ovo je dosta odgovoran i trajan proces koji iziskuje dosta stručnosti i opreznosti u svom provođenju.
Pošto su ove visoke šume dosta usitnjene po katasterskim općinama, a trenutno se nalazimo u teškom poslijeratnom periodu , jedino primjenljiv sistem gazdovanja je grupimični prebor ili sam prebor što zavisi od stanja na terenu. Prioritetno treba doznačivati sva stabla koja su predmet "slučajnih užitaka" (prevršena, izvaljena, suha, gelerisana i sl.), i stalno pomagati stabla budućnosti tj. ukloniti sve njihove konkurente (vodeći računa o očuvanju sklopa). Nadalje bi trebalo, u zavisnosti od prilika, snimiti sve površine koje su u toku rata posječene nagolo i uraditi uzgojne projekte, naravno ako ne postoji mogućnost prirodne obnove navedenih površina. Nakon eventualnog završnog popunjavanja nepodmlađenih površina (progala) sa odgovarajućim sadnicama, vrši se njega podmlatka u grupama.
Njega se sastoji u uklanjanju jedinki lošeg kvaliteta, a u kasnijem stadiju razvoja i nadraslih stabalaca kao opasnih konkurenata i budućih predrasta. Stalno treba imati na umu pravilno razmiještanje u prostoru i ostavljati samo ona stabla koja su zdrava i pravilno oblikovanog debla i krošnje, a nakon toga pristupiti njegi izabranih stabala i približavanju određenom tehničkom cilju. Prilikom doznake i sječe ovo stalno imati na umu i težiti ka postavljenom tehničkom cilju iz uređajnog u uređajni period, a ovo se postiže samo ako gazdujemo u duhu principa kontinuiteta gazdovanja, a on obuhvata princip kon- tinuiteta produkcije i princip kontinuiteta prihoda).
4.2. Sječa u izdanačkim šumama i njihova eventualna konverzija u viši uzgojni oblik
Na području općine Trnovo (Federacija BiH) ima približno 529, 9904 ha izdanačkih šuma što približno iznosi oko 68 % od ukupne površine, što je jako nepovoljno u odnosu na visoke šume. Zato treba prioritetno ove izdanačke šume prevoditi u viši uzgojni oblik tj. u srednje i visoke šume. U izdanačkim šumama ima stabala koja su sjemenskog porijekla te se ova okolnost može pozitivno iskoristiti i pomenute šume bez većih šumsko uzgojnih radova mogu prevoditi u viši uzgojni oblik. Putem sječa treba osloboditi stabla sjemenskog porijekla u godini punog uroda i obezbijediti prirodno naplođivanje.
Bilo bi najbolje svake godine sačiniti mali pregled površina na kojima bi vlasnici bili dužni vršiti određene zahvate meliorativnog karaktera, pa da im se obavezno pruži stručna i materijalna pomoć. Sa ovim bi oni zadovoljili lične potrebe za ogrevnim drvetom, a ujedno na ovakav način je moguće uz punu dobrovoljnost vlasnika, kojima će prethodno biti objašnjen značaj planiranih radova, postići bolje rezultate od dosadašnjih.
Širi društveni, a i lični interes vlasnika je prevođenje izdanačkih šuma u viši uzgojni oblik, što je na području općine Trnovo veoma neophodno.
Na području općine Trnovo (F BiH) u privatnom vlasništvu ima oko 113,9322 ha goleti tako da bi trebalo uraditi uzgojne projekte za njihovo eventualno pošumljavanje. Finansijska sredstava neophodna za realizaciju pomenutih projekata obezbijediti iz sredstava predviđenih članom 65. Zakona o šumama Kantona Sarajevo, ili iz nekih drugih izvora.
4.3. Pošumljavanje na površinama na kojima će se vršiti redovna, odnosno vanredna sječa, kao i na eventualno izgorijelim površinama i na površinama koje su posječene u ratnom periodu od 1992. do 1995. godine.
U visokim i izdanačkim šumama na kojima postoji pravo vlasništva u svojini građana trebalo bi snimiti površine koje su eventualno izgorijele ili je na njima vršena gola sječa, a nakon toga ako bude postojala objektivna mogućnost trebalo bi:
- -u visokim šumama, ako je površina velika pa nije moguće prirodno naplođivanje uraditi određene uzgojne projekte i realizovati ih na terenu, i
- -u izdanačkim šumama, ako postoji mogućnost izvršiti direktnu konverziju u viši uzgojni oblik, a ako ne postoji mogućnost, onda na tim površinama sve panjeve posjeći što niže zemlji radi njihove uzgojne moći.
Sredstva potrebna za eventualno pošumljavanje obezbjediti iz sredstava predviđenih članom. 65. Zakona o šumama ("Službene novine Kantona Sarejevo", broj 4/99) i iz raznih drugih izvora (donacije i sl.). Evidenciju o eventualnim izvršenim pošumljavanjima uredno voditi.
4.4. Čuvanje i zaštita šuma
U skladu sa članom. 35. Zakona o šumama Kantona Sarajevo, zaštita šuma i šumskih zemljišta podrazumijeva:
- -zaštitu šuma od biljnih bolesti i štetočina,
- -zaštitu šuma i šumskih zemljišta od bespravnih sječa, otuđivanja gotovih šumskih proizvoda i uzurpiranje šumskih zemljišta,
- -zaštitu šuma od požara,
- -zaštitu šuma od zagađivanja i
- -zaštitu šuma od vjetra.
Prema tome pravna lica koja gazduju šumama i građani kao vlasnici šuma (uz stručnu i bilo koju drugu pomoć pruženu od strane općinskog organa nadležnog za poslove iz oblasti šumarstva), u narednom periodu dužni su vršiti;
- -zaštitu šuma od biljnih bolesti i šumskih štetočina,
- -zaštitu šuma od bespravnih sječa, bespravnog korištenja i drugih bespravnih radnji,
- -zaštitu šuma od požara i drugih elementarnih nepogoda,
4.4.1. Zaštita šuma od biljnih bolesti i šumskih štetočina
Zaštiti šuma od biljnih bolesti i šumskih štetočina mora se posvetiti puna pažnja. Od preventivnih radnji na sprečavanju suzbijanja biljnih bolesti najznačajnija je mjera "pravilno uspostavljanje šumskog reda", a što je precizno definisano Pravilnikom o šumskom redu ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 5/00).
Pod šumskim redom podrazumjeva se provođenje mjera u cilju sprečavanja pojava požara, štetnih insekata i biljnih bolesti, sprečavanje štetnog dejstva vjetra, snijega i drugih elementarnih nepogoda, oštećenja stabala prilikom sječe i izvoza drvnih sortimenata, mjere za zaštitu podmlatka i zemljišta, kao i provođenje mjera za zaštitu šuma i šumskih zemljišta propisanih članom 37. Zakona o šumama ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 4/99).
U slučaju pojave štetnih insekata stabla se moraju tretirati određenim insekticidima. Kada su u pitanju lišćarske šume njih treba naročito zaštiti od gubara. Za suzbijanje i uništavanje gubara najuspješnija metoda je prskanje zaraženog područja određenim insekticidima, zatim postavljanje klopki te skidanje insekatskih jaja sa zaraženih stabala i njihovo spaljivanje.
Potrebno je voditi stalnu kontrolu i evidenciju pomenutih pojava (napad štetnih insekata), kako bi se putem preventivnih mjera mogla sprovesti potrebna zaštita. Takođe se zabranjuje slaganje ogrevnog drveta uz živa dubeća stabla.
Sredstva potrebna za zaštitu šuma se obezbijeđuju iz sredstava predviđenih članom 65. Zakona o šumama, ali i iz određenih drugih izvora .
U narednom periodu bi trebalo, u slučaju prethodno navedenih pojava, uspostaviti saradnju sa Šumarskim fakultetom i preduzećem "Sarajevo - šume", i koordinirati sve aktivnosti predviđene po Zakonu o šumama u cilju što uspješnijeg suzbijanja istih.
4.4.2. Zaštita od bespravnih sječa, bespravnog korištenja i drugih bespravnih radnji
Ovu zaštitu obezbijediti putem lica ovlaštenog za čuvanje šuma, čija su ovlaštenja predviđena članom. 44. Zakona o šumama Kantona Sarajevo, a ona su:
- -da legitimiše lice zatečeno u vršenju prekršaja kažnjivog po zakonu ili kaznenih djela koja se odnose na šume ili za koje postoji opravdana sumnja da su obavila takva djela,
- -da obavlja pregled svih mjesta gdje se drvo nalazi, u cilju pronalaska predmeta kaznenih djela ili prekršaja,
- -da obavlja privremeno oduzimanje predmeta kojima je izvršeno krivično djelo ili prekršaj i predmeta koji su nastali ili pribavljeni izvršenjem takvog djela i privremeno oduzete predmete predaje bez odlaganja preduzeću ili nadležnoj šumskoj upravi,
- -da čuva šumu od bespravnih sječa, šumskih požara i drugih protivzakonitih radnji ( samovlasno zauzimanje šuma pomicanjem utvrđenih granica i postavljenih graničnih znakova, uzurpiranje šuma bez pomicanja utvrđenih granica i dr.),
- -da čuva od krađe glavne i ostale proizvode šuma na cijelom šumskom rejonu,
- -da obavlja i lovočuvarske poslove,
- -da učestvuje u provođenju uzgojnih mjera, mjera zaštite od biljnih bolesti i štetočina,
- -da obavlja pregled šumskih proizvoda i drveta koje se prerađuje na postrojenjima mehaničke prerade drveta u državnom i privatnom vlasništvu,
- -da obavlja zaustavljanje i pregled dokumentacije prevoznih sredstava kojima se prevoze šumski proizvodi i
- -da obaviještava nadležne organe o zapaženim nepravilnostima.
4.4.3. Zaštita šuma od požara i drugih elementarnih nepogoda
Pored općinske službe nadležne za poslove šumarstva, gdje između ostalog spada i zaštita šuma od požara, u okviru općinskog organa uprave formiran je i općinski "Štab za praćenje stanja protivpožarne zaštite šuma" ( akt br. 02/8- 26 - 671 od 05.04.2001. godine.), koji je zadužen za poduzimanje svih aktivnosti u pogledu praćenja stanja protivpožarne zaštite šuma, čime je ovaj segment zaštite šuma u određenoj mjeri poboljšan .
Što se tiče budućih aktivnosti, u narednom periodu je neophodan stalan rad na razvijanju i jačanju mjera protivpožarne zaštite šuma na nivou općine uz punu saradnju svih nadležnih organa i službi zaduženih za tu problematiku.
Od preventivnih mjera za sprečavanje eventualne pojave šumskog požara planira se slijedeće:
- -zabrana loženja otvorene vatre u šumi i na šumskom zemljištu, na udaljenosti 100 metara od ruba šume,
- -zabrana podizanja krečana i poljskih ciglana u šumi i na udaljenosti 200 metara od ruba šume, i
- -zabrana odlaganja i paljenja smeća i drugih otpadaka u šumi i na udaljenosti 200 metara od ruba šume.
Zaživljavanje prethodno pomenutih preventivnih mjera na terenu, obezbjedit će se putem općinskog lica ovlaštenog za čuvanje šuma, čija su ovlaštenja, kako je već prethodno navedeno, definisana Zakonom o šumama Kantona Sarajevo.
Radi što boljeg upoznavanja građana općine Trnovo sa navedenim mjerama preventivne zaštite, vršit će se postavljanje određenih obavještenja i upozorenja na javnim mjestima na cijelom području općine.
U narednom periodu, pored zaštite šuma od požara, treba u skladu sa Zakonom o šumama vršiti i zaštitu šuma od drugih elementarnih nepogoda.
5. OBEZBJEĐENJE FINANSIJSKIH SREDSTAVA ZA BIOLOŠKU REPRODUKCIJU l NJIHOVA RASPODJELA
Finansiranje biološke reprodukcije u šumama na kojima postoji pravo vlasništva u svojini građana, obezbjeđuju vlasnici tih šuma.
Sredstva za finansiranje biološke reprodukcije šuma, vlasnici šuma obezbijeđuju izdvajanjem 10 % od prihoda ostvarenog od prodaje drveta po cjenovniku šumskih proizvoda preduzeća koje gazduje državnim šumama i katastarskih prihoda od šuma i šumskog zemljišta, u visini koju utvrđuje ministar. Ova sredstva vlasnici šuma i šumskih zemljišta uplaćuju na poseban račun općine otvoren za ove namjene.
Osnovica za obračun visine naknade za drvo posječeno u šumi je jedinstveni minimalni cjenovnik proizvoda šumarstva Javnog preduzeća "Bosansko-Hercegovačke šume" p.o. Sarajevo (Fcco utovareno u kamion).
Obračunatim naknadama se dodaju katastarski prihodi od šuma i šumskog zemljišta u visini koju utvrđuje ministar.
U slučaju izmjene cijena sortimenata kod preduzeća koje gazduje državnim šumama vršit će se korekcija visina naknade. Pomenutu naknadu naplaćuje općina na neto premjerenu drvnu masu u knjige premjerbe i otpremne iskaze, a prema izdatim rješenjima o odobrenju za sječu od strane općinskog načelnika putem službe nadležne za poslove šumarstva. Nakon uplate građani su dužni jedan primjerak uplatnice dostaviti općinskom organu, koji je izdao uvjerenje o porijeklu drveta (otpremni iskaz), kao dokaz o izvršenoj uplati.
Raspodijela i trošenje sredstava ostvarenih naplatom naknade za posječeno drvo vršit će se u skladu sa ovim godišnjim Planom gazdovanja šumama na kojima postoji pravo vlasništva u svojini građana, kao i u skladu sa odredbama Zakona o šumama ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 4/99).
6. ZAKLJUČCI
6.1. Šumsko - privredna osnova, kako je već prethodno pomenuto, je već odavno istekla, pa se zbog toga kao prioritet nameće izrada nove šumsko - privredne osnove, koja bi uveliko doprinijela ispravnijem gazdovanju šumama i šumskim zemljištima na kojima postoji pravo vlasništva u svojini građana.
U prilog hitnosti izrade nove šumsko - privredne osnove ide i činjenica, da je od strane Ministarstva privrede Kantona Sarajevo ( akt br. 07 - 06 - 26 - 210 od 07.01.2002. godine.), kao rok do kojeg je potrebno novu šumsko - privrednu osnovu dostaviti na saglasnost pomenutom ministarstvu, određen datum 31.12,2003. godine.
6.2. Kako su na području općine Trnovo izdanačke šume zastupljene u većem procentu u odnosu na visoke, u budućem periodu bi u skladu sa mogućnostima bilo potrebno poduzimati mjere u cilju prevođenja izdanačkih šuma u viši uzgojni oblik.
6.3. Ovim godišnjim planom gazdovanja šumama na kojima postoji pravo vlasništva u svojini građana na području općine Trnovo (Federacija BiH) obuhvaćene su sve mjere i aktivnosti za 2002. godinu, koje bi, shodno objektivnim mogućnostima, bilo neophodno u cjelosti sprovesti.
Broj 01-26-489/02
16. maja 2002. godine
Trnovo
Predsjedavajući
Općinskog vijeća Trnovo
Ismet Imamović, s. r.