Odluka o usvajanju Projekta i utvrđivanju Strategije upravljanja industrijskim i specijalnim otpadom u Kantonu Sarajevo
ODLUKU
O USVAJANJU PROJEKTA I UTVRĐIVANJU STRATEGIJE UPRAVLJANJA INDUSTRIJSKIM I SPECIJALNIM OTPADOM U KANTONU SARAJEVO
I
Usvaja se Projekat i utvrđuje Strategija upravljanja industrijskim i specijalnim otpadom u Kantonu Sarajevo.
II
Sastavni dio Odluke je Strategija upravljanja industrijskim i specijalnim otpadom u Kantonu Sarajevo.
III
Ovu odluku objaviti u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".
Broj 01-05-15543/02
22. augusta 2002. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Skupštine Kantona Sarajevo
Miro Lazović, s. r.
STRATEGIJA UPRAVLJANJA INDUSTRIJSKIM I SPECIJALNIM OTPADOM U KANTONU SARAJEVO
1 UVOD
Organizovana i cjelovita zaštita okoliša u kome se na prvom mjestu nalazi zakonska regulativa smatra se strategijom zaštite okoliša.
Jedna od najznačajnih grupa problema savremenog svijeta u području zaštite okoliša su problemi koji se javljaju u vezi sa upravljanjem otpadom, koji uslijed sve veće proizvodnje i potrošnje, proistekle tzv. razvojem i civilizacijskim napretkom, postaje njen krucijalni i permanentni problem.
Strategija upravljanja industrijskim i specijalnim otpadom u Kantonu Sarajevo utvrdit će osnovne ciljeve, strateške pravce i zadatke kao globalne zahtjeve za regulisanje nadzora i zbrinjavanja otpada u Kantonu Sarajevo.
Kao takva, Strategija upravljanja industrijskim i specijalnim otpadom u Kantonu Sarajevo obuhvatit će potrebne elemente koji će je zajedno sa dokumentima koji se odnose na druga područja zaštite okoliša učiniti sastavnim dijelom jedne cjelovite i kompleksne strategije unapređenja i zaštite okoliša u Kantonu Sarajevo.
U svojim osnovnim postavkama, u većoj ili manjoj mjeri, ista će pokušati inkorporirati one koncepte koji se postavljaju u okviru direktiva, smjernica i konvencija Evropske unije i Evropske komisije, uključujući zahtjeve održivog razvoja koji podrazumjevaju:
- -kvalitetan razvoj,
- -globalnu zajedničku budućnost u okviru Evropske zajednice,
- -zaštitu budućih generacija,
- -poimanje prirode kao resursa, a ne kao puke sirovine i nezavisne varijable,
- -usvajanje principa predostrožnosti,
- -usvajanje principa "zagađivač plaća" i "korisnik plaća",
- -pet pravila strategije
- -minimizirati
- -ponovno upotrijebiti,
- -reciklirati,
- -obnoviti,
- -odložiti,
- -Naglasak na prevenciji, pa zatim na sanaciji,
- -Naglasak na edukaciji i objektivnom informisanju.
Strategija upravljanja industrijskim i specijalnim otpadom u Kantonu Sarajevo će pokušati afirmirati ovaj okolinski koncept održivog razvoja u području upravljanja otpadom.
1.1 Inicijativa
Ministarstvo obnove, razvoja i zaštite okoliša, sada Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo suočeno sa tekućim problemima u zaštiti okoliša na području Kantona Sarajevo iniciralo je realizaciju Projekta strategije upravljanja industrijskim i specijalnim otpadom na području Kantona Sarajevo sa ciljem objedinjavanja i sistematizacije različitih inicijativa i aktivnosti, koje su posljednjih godina paralelno pokrenute u različitim institucijama u Kantonu Sarajevo, a i šire, i koje se odnose na ovu problematiku. Prevashodan razlog ovoj incijativi je akumulirani otpad na području Kantona Sarajevo tokom proteklog rata, sa naglaskom na znatno prisustvo akumuliranog i van kontrole odloženog opasnog otpada.
Osnov za pokretanje inicijative za izradu STRATEGIJE UPRAVLJANJA INDUSTRIJSKIM I SPECIJALNIM OTPA- DOM U KANTONU SARAJEVO činili su i slijedeći regulativni dokumenti i postojeći prateći dokumenti koji tretiraju ovu materiju:
- -Zakon o prostornom uređenju - Prečišćeni tekst ("Službeni list BiH", br. 9/87, 23/89, 10/90 i 14/91),
- -PRAVILNIK o minimalnim uslovima za uklanjanje i konačnu dispoziciju komunalnih, industrijskih i drugih otpadaka ("Službeni list BiH", broj 34/91),
- -STRATEGIJA RAZVOJA KANTONA SARAJEVO DO 2015. GODINE,
- -Dokumenti i prikupljeni podaci o stanju industrijskog i specijalnog otpada na području Kantona Sarajevo u 1999. godini, realizovani kroz Projekat STRATEGIJE UPRAVLJANJA INDUSTRIJSKIM I SPECIJALNIM OTPADOM U KANTONU SARAJEVO (FAZA"1" PROJEKTA) od strane Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša Vlade Kantona Sarajevo, putem Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i Firme "MEDA" DOO, Sarajevo,
- -Zakon o prostornom uređenju Kantona ("Službene novine Kantona Sarajevo"),
- -Zakon o komunalnoj čistoći ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 11/97),
- -Zakon o prikupljanju, proizvodnji i prometu sekundarnih sirovina i otpadnih materija ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/98),
- -Odluka o komunalnim djelatnostima ("Službene novine Grada Sarajevo", broj 21/90),
- -Pravilnik o uvjetima tehničke opremljenosti poslovnih prostora za obavljanje djelatnosti prikupljanja, prerade i proizvodnje otpadnih materija i proizvodnje otpadnih materijala i sekundarnih sirovina ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 3/00),
- -Odluka o privremenom korištenju javnih površina na području Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 11/97),
- -Zakon o prometu otrova ("Službeni list SFRJ", broj 43/82),
- -Zakon o prevozu opasnih materija ("Službeni list SFRJ", broj 27/90),
- -Zakon o kvalitetu zraka ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 10/99),
- -Zakon o zaštiti od buke ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 10/99),
- -Uputstvo za odlaganje lijekova u BiH,
- -Guidelines for safe disposal of unwanted pharmaceuticals in and after emergencies (WHO, 1999.)
- -Direktive, smjernice i konvencije Evropske unije i Evropske komisije.
Na inicijativu resornog ministarstva Vlade Kantona Sarajevo, Vlada Kantona Sarajevo, na sjednici održanoj 12. 9. 2000., donijela je ZAKLJUČAK Br. 02-05-679/2000 kojim se Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo zadužuje za nastavak radova na izradi cjelokupnog dokumenta Strategije upravljanja industrijskim i specijalnim otpadom u Kantonu Sarajevo (FAZA "2" Projekta).
1.2. Matrica Strategije
Matricu za izradu Strategije upravljanja industrijskim i specijalnim otpadom u Kantonu Sarajevo činili su slijedeći dokumenti:
1.3 Definicija i podjela otpada
Otpad je produkt čovjekovog življenja i njegovog odnosa prema proizvodima, predmetima i materijalima.
Otpad nastaje u industrijskoj i zanatskoj proizvodnji, poljoprivrednim, šumarskim, građevinskim, rudarskim i uslužnim djelatnostima, medicinskim i znanstvenim ustanova- ma, u procesu potrošnje materijalnih dobara u domaćinstvima, uredima i drugim poslovnim prostorima, ugostiteljskim i turis- tičkim objektima, te na javnim površinama.
Osnovna definicija i podjela otpada je:
"otpad" znači sve materije ili predmete koje vlasnik odlaže, namjerava odložiti ili se traži da budu odložene, nalaze se na Listi otpada, a po porijeklu su:
- -ostaci iz proizvodnje ili korištenja,
- -proizvodi bez specifikacije,
- -proizvodi čiji je rok upotrebe istekao,
- -prosuti materijali, izgubljeni ili izloženi nekoj nezgodi kojom su izgubili svojstvo za upotrebu,
- -materijali koji su upotrebom kontaminirani ili onečišćeni,
- -dijelovi uređaja ili opreme koji se ne mogu iskoristiti ili su odbačeni,
- -materije čija upotreba je zabranjena,
- -ostaci iz industrijskih procesa i ostaci iz procesa smanjenja nivoa zagađenja,
- -mašinski ostaci ili ostaci iz finalnih procesa ,
- -ostaci iz procesa iskopavanja ili obrade sirovina.
"komunalni otpad" znači otpad iz domaćinstva, kao i drugi otpad koji je zbog svoje prirode ili sastava sličan otpadu iz domaćinstva.
"specijalni/opasni otpad" znači svaki otpad koji je utvrđen posebnom regulativom ili je utvrđen Listom otpada i koji ima jednu ili više karakteristika datih Direktivom EZ 91/689, a koji po svom porijeklu, sastavu ili koncentraciji prouzrokuje opasnost za zdravlje ljudi i okoliš.
"neopasni otpad" znači otpad koji nije definisan kao "opasni otpad".
"inertni otpad" znači otpad koji nije podložan značajnim fizičkim, hemijskim ili biološkim promjenama. Inertni otpad se neće rastvarati, spaljivati ili na drugi način fizički ili hemijski obrađivati, biološki razgrađivati ili nepovoljno uticati na druge supstance sa kojima dolazi u kontakt na način da prouzrokuje zagađenje okoliša ili ugrožava zdravlje ljudi. Ukupna vlažnost, sadržaj polutanata u otpadu i ekotoksičnost filtrata mora biti neznatna da ne bi došlo do ugrožavanja kvaliteta površinskih i podzemnih voda.
1.4 Industrijski i specijalni otpad na području Kantona Sarajevo
Obzirom da u državi BiH ne postoji zakonska regulativa koja pokriva ovu oblast, niti adekvatni akti kojima se obezbjeđuje upravljanje i nadzor u nastanku, uskladištenju, sakupljanju, transportu i tretmanu industrijskog i specijalnog otpada, niti adekvatne službe koje su u mogućnosti da prate i rješavaju problem otpada na području BiH, posebno opasnog otpada nad kojim je BiH dužna prema međunarodnim konvencijama vršiti nadzor i regulisati adekvatno zbrinjavanje istog, to je Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo, u sklopu realizacije Projekta Strategije upravljanja industrijskim i specijalnim otpadom u Kantonu Sarajevo obezbijedilo prikupljanje podataka o aktuelnom stanju industrijskog i specijalnog otpada na području Kantona za 1999.i 2000. godinu sa pratećim Auditom i softwareskom izradom i obradom podataka o istome.
Konstatuje se da BiH trenutno ne posjeduje organizovano sakupljanje opasnog otpada, sem registrovanih pojedinih firmi koje uglavnom skupljaju ovaj otpad u saradnji sa INO firmama, niti posjeduje ijedno adekvatno postrojenje za tretman opasnog otpada, isključujući instalisani incinerator u Mostaru koji nije u funkciji.
Znači, možemo konstatovati da nadzor i zbrinjavanje opasnog otpada na području Kantona Sarajevo može postati kritično i moglo bi vrlo brzo izazvati značajne negativne posljedice na okolinu.
Stanje u oblasti neopasnog otpada na području Kantona Sarajevo je znatno povoljnije, posebno kada se govori o otpadu koji je moguće reciklirati ili koji čini sirovinsku bazu u postupku proizvodnje. Povoljnija situacija za ovaj otpad obrazlaže se time što za ovu vrstu otpada postoje registrovani sakupljači koji na zadovoljavajući način obavljaju svoju funkciju, a veći dio neopasnog otpada, koji nema svoju materijalnu vrijednost, se odlaže na Gradsku deponiju, koja u bliskoj budućnosti treba da bude uređena kao sanitarna, saglasno Evropskim standardima.
1.5 Identifikacija zatečenih problema u Kantonu Sarajevo
Postojeće stanje sa industrijskim i specijalnim otpadom u Kantonu Sarajevo, pa i šire u BiH, pokazuje kako je dosadašnji pristup ovoj materiji stvorio niz teško rješivih problema. Ovakovo stanje zahtijeva hitne akcije čija bi realizacija morala iz temelja promijeniti odnos prema ovoj vrsti otpada u Kantonu Sarajevo i šire. Glavni uzroci postojećeg stanja mogu se identificirati po oblastima:
1.5.1 Zakonska regulativa
Praktično za rješavanje problema otpada na nivou države BiH, ne postoji adekvatna zakonska regulativa. Postojeći Zakon o prostornom uređenju, Zakon o komunalnim djelatnostima, te Pravilnik o minimalnim uslovima za uklanjanje i konačnu dispoziciju komunalnih, industrijskih i drugih otpadaka ("Službeni list SRBiH", broj 34/91), nisu regulisali način nadzora nad industrijskim i opasnim otpadom, niti su propisane adekvatne sankcije po predmetu kažnjavanja subjekata koji se ne pridržavaju zahtjeva koji su utvrđeni ovim pravilnikom. Ova problematika je preciznije regulisana Zakonom o prikupljanju, proizvodnji i prometu sekundarnih sirovina i materijala ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/98). Iako se u ovom zakonu ističu prava, obaveze i odgovornosti pravnih i fizičkih lica u oblasti prikupljanja, proizvodnje i prometa korisnih otpadnih materijala, te proizvodnje i prometa sekundardnih sirovina, nije došlo do primjene u praksi, pošto je ova materija globalno tretirana, ne pojašnjavajući uslove načina prikupljanja, odlaganja, transporta i tretmana različitih vrsta otpadaka, niti ko je nadležan i kakve su sankcije za neizvršavanje obaveza iz Zakona.
Prijedlog Zakona o upravljanju otpadom u BiH je u procesu diskusije, poslije čega slijedi usvajanje istoga od strane Parlamenta FBiH i Narodne skupštine RS, tako da će u skoroj budućnosti biti zakonski regulisana ova materija. U prijedlog Zakona o otpadu uključeni su zakoni EU o otpadu i oni predstavljaju okvir za regulisanje upravljanja otpadom. Osnovni zahtjevi su utvrđeni okvirnom direktivom o otpadu (75/442/EEC, dopuna 91/156/EEC, zatim lista otpada 94/3/EC, dopuna 96/350/EC i najnovija odluka Komisije EU 2000/532/EC), direk- tivom o opasnom otpadu (78/319/EEC, 91/689/EEC, 94/31/EC), direktivom o deponijama (1999/31/EC) i incineratorima (94/67/EC, 89/369/EEC i najnovija 2000/76/EC). Posebno su regulisane specifične vrste otpada: odlaganje otpadnih ulja (75/439/EEC i 87/101/EEC), ambalažni otpad (94/62/EC), otpad koji sadrži PCB i PCT (76/403/EEC), kanalizacioni mulj (86/278/EEC), akumulatori (91/157/EEC), stara prevozna sredstva (2000/53/EC), kao i različiti načini odlaganja i povrata korisnih komponenti iz otpada i prekogranični promet otpada (84/63/EEC - Bazelska konvencija).
U Zakon nije uključen radioaktivni otpad, koji će biti pokriven regulativom za izvore nuklearne energije i gasovi emitovani u atmosferu, koji će biti definisani u okviru Zakona o zraku. Zakon o upravljanju otpadom će pratiti različiti propisi, mjere, standardi i smjernice na državnom, entitetskom, kantonalnom, regionalnom i općinskom nivou.
1.5.2 Finansiranje sistema upravljanja otpadom
Visoki troškovi, neracionalna organizacija, nizak kvalitet usluga i nedovoljna briga za okolinu rezultat su poraznog stanja u organizaciji nadzora nad otpadom. Sakupljanje, odvoz i odlaganje industrijskog i specijalnog otpada, bez obzira na njegov mogući negativan utjecaj na okolinu i zdravlje ljudi, odvija se mimo kontrole i evidencija državnih organa i institucija. Čak, pojedine vrste opasnog otpada direktno se odlažu na gradsku Sanitarnu deponiju čime se direktno ugrožava okolina, posebno vodeni resursi.
Subjekti koji svojom djelatnošću generiraju opasni otpad nemaju obavezu izdvajanja namjenskih sredstava za kontrolirani i organizovani nadzor nad ovom vrstom otpada, niti imaju obavezu vođenja evidencije o načinu i mjestu njegovog odlaganja. Ovakva situacija pogoduje različitim zloupotrebama u smislu zbrinjavanja i odlaganja otpada na nekontrolisanim odlagalištima.
1.5.3 Sistem kontrole prekograničnog prometa otpadom (uvoz/izvoz/tranzit)
Poseban problem čini to što još uvijek ne postoji jedinstven sistem kontrole prekograničnog prometa otpada što omogućava zloupotrebu u ovoj oblasti i stvaranje "crnog tržišta" otpada. Isti je dislociran na mnoštvo lokaliteta i izvan je nadzora nadležnih državnih organa i institucija.
Uglavnom sekundarne sirovine završavaju izvan granica BiH, što je i omogućeno, jer je država BiH potpisala ugovor sa OECD-om o slobodnom prekograničnom prometu otpada sa Zelene OECD liste otpada.
Činjenica da je Predsjedništvo BiH, na osnovu dobijene saglasnosti Parlamentarne skupštine BiH, donijelo odluku o ratifikaciji Bazelske konvencije o kontroli prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovom odlaganju, kojaje stupila na snagu 16. 3. 2002. godine, otvorila se mogućnost Bosni i Hercegovini da generirani i akumulirani opasni otpad izvozi u zemlje Zapadne Evrope radi tretmana.
1.5.4 Razvoj ekološki prihvatljivih tehnologija, proizvoda i ambalaže
Carinske i fiskalne olakšice, sem olakšica na ekološki prihvatljivu ambalažu, nisu usmjerene na proizvode i tehnologije koje koriste ekološki prihvatljive sirovine. One ne stimulišu uvođenje tehnologija koje generiraju male količine otpada.
1.5.5 Kulturološki odnos populacije prema zaštiti okoliša
Kvalitetni edukacioni programi, stimulisanje racionalnog postupanja s otpadom, objektivno i dobronamjerno informiranje javnosti o stanju okoliša, obezbjeđenje finansijskih sredstava za razvoj kompleksnih projekata vezanih za zaštitu okoliša, pomogli bi promjeni navika i ponašanja svih sudionika u procesu zaštite okoliša, počev od državnih institucija do građana.
Radi odbojnog stava stanovništva prema objektima za zbrinjavanje otpada, kod izrade urbanističkih planova, izbori najracionalnijih lokaliteta za ovu namjenu obično izostaju, tako da je izbor ovih lokalitata najčešće neracionalan.
2. VIZIJA
2.1. Aspekti zaštite okoliša
Saglasno Viziji Strategije razvoja Kantona Sarajevo do 2015. godine, kojom je Sarajevo 2015. godine:
- -grad ugodnog življenja,
- -centar zemalja Centralne i Istočne Evrope,
- -jedan od kulturnih centara Evrope,
- -čist (umiven) grad,
- -zdrav grad,
- -zelen grad,
- -ekološki revitaliziran,
podrazumijeva da Strategija upravljanja otpadom u Kantonu treba da bude jedan od ključnih segmenata njegovog razvoja sa ciljem postizanja održivog razvoja.
Implementaciju filozofije održivog razvoja, kao polazne osnove budućeg razvoja Kantona, moguće je obezbijediti kroz slijedeće zahtjeve:
- -racionalnim korištenjem resursa i smanjenjem ukupne količine otpada,
- -reciklažom što veće količine otpada,
- -zaštitom prirodnih i kulturno-historijskih vrijednosti,
- -integralnim zbrinjavanjem i ekonomskim iskorištava- njem otpada iz ekoloških i privrednih razloga,
- -uvođenjem sistema upravljanja otpadom kao dijela sistema upravljanja okolišem,
- -formiranjem berze otpada kao elementa državne strategije upravljanja otpadom,
- -formiranjem u okviru Agencije za zaštitu okoliša sektora za opasni otpad, kao samostalne neprofitabilne i ekološke organizacije, za nadzor nad uklanjanjem opasnog otpada iz okoliša,
- -restruktuiranjem ekonomskih, društvenih i tehničko-teh- noloških sistema, sa posebnim naglaskom na zaštitu okoliša,
- -formiranjem okolinski održivog tržišta koje će podsticati i protekcionirati djelatnosti koje su bliže održivim,
- -zaštitom prirode i prirodnih vrijednosti i prevencijom zaštite zdravlja stanovništva,
- -organizovanjem inspekcije u okviru kantonalne uprave,
- -razvojem intelektualnih resursa kao generatora održivog razvoja.
Znači, politika Strategije upravljanja industrijskim i specijalnim otpadom u Kantonu Sarajevo treba da u bliskoj budućnosti postane:
- -značajan segment Sistema upravljanja okolišom u Kantonu Sarajevo,
- -snažan faktor i integralni dio državne i evropske strategije upravljanja otpadom.
2.2. Politika zaštite okoliša
Razvojna politika Strategije upravljanja industrijskim i specijalnim otpadom u Kantonu Sarajevo treba da bude saglasna sa ciljevima uspostavljanja koherentne i opće usvojene politike upravljanja otpadom, koju promovira Evropska zajednica i koja mora biti ekološki racionalna i ekonomski održiva.
Politikom zaštite okoliša treba obuhvatiti potrebu i obavezu angažovanja nadležnih organa na stvaranju takvog ambijenta u kojem će upravljanje otpadom postati osnova za pokretanje biznisa.
2.3. Strateški pravci zaštite okoliša
Politika upravljanja industrijskim i specijalnim otpadom u Kantonu Sarajevo treba da se bazira na harmoniziranoj terminologiji definicije i klasifikacije otpada i uspostavljanju hijerarhijskog redosljeda globalnih strateških pravaca koji će dati odgovor na pitanja:
I/ KAKO MINIMIZIRATI OTPAD?
II/ KAKO NADZIRATI OTPAD?
III/ KAKO PRIKUPLJATI, SELEKTIRATI,
SKLADIŠTITI I ODLAGATI OTPAD?
IV/ KAKO USPOSTAVITI I FINANSIRATI SISTEM
UPRAVLJANJA OTPADOM?
V/ KAKO OBEZBIJEDITI ZAVIDAN KULTURNO- -OBRAZOVNI ODNOS POPULACIJE PREMA
OTPADU I NJENO UČEŠĆE U DONOŠENJU
ODLUKA IZ OBLASTI OKOLIŠA?
3. CILJEVI l STRATEŠKA USMJERENJA
Globalni zahtjevi za utvrđivanje ciljeva Strategije upravljanja industrijskim i specijalnim otpadom u Kantonu Sarajevo su slijedeći:
I Kanton Sarajevo na racionalnom tehnološko-tehničkom minimumu industrijskog i specijalnog otpada,
II U Kantonu Sarajevo se prikuplja, skladišti, selektira i odlaže industrijski i specijalni otpad na ekonomski i ekološki prihvatljiv način,
III Kanton Sarajevo sa ekološki racionalnim i ekonomski održivim Sistemom upravljanja industrijskim i specijalnim otpadom,
IV Kanton Sarajevo uveo princip "zagađivač plaća" i "korisnik plaća",
V Građani Kantona Sarajevo u zavidnom kulturno-ob- razovnom odnosu prema otpadu.
3.1 Racionalno smanjenje industrijskog i specijalnog otpada
Razvojna politika Strategije upravljanja industrijskim i specijalnim otpadom u Kantonu Sarajevo u globalnom zahtjevu za racionalnim smanjenjem industrijskog i specijalnog otpada treba da je prioritetno usmjerena ka rješavanju strateških ciljeva kako slijedi:
a. Preventivno djelovanje u nastajanju otpada sa pratećom sanacijom,
b. Nova upotreba otpada ili obnavljanje otpada,
c. Reciklaža otpada,
d. Racionalno smanjenje proizvodnje otpada,
a. Preventiva otpada je prvi i realno ostvarljiv strateški cilj. Polazeći od činjenice da se otpad uglavnom pojavljuje u dva slučaja; u procesu proizvodnje proizvoda i nakon upotrebe proizvoda, to strategija u prevenciji otpada treba da obezbijedi:
- -prevenciju u izboru tehnologija,
- -prevenciju u izboru proizvoda.
Prevencija u izboru tehnologija, podrazumijeva izbor i razvoj "čistih tehnologija" tj. preferira procese koji proizvode mali ili nikakav otpad.
Prevencija u izboru proizvoda podrazumijeva utvrđivanje okolinskog uticaja proizvoda u toku njegovog cjelokupnog životnog ciklusa.
Znači prevencija s aspekta zaštite okoliša podrazumijeva pažljivi odabir proizvodnih tehnologija i proizvoda u privrednom razvoju Kantona Sarajevo.
Integralni dio ovoga strateškog cilja su i korisnici proizvoda, koji pravilno i pravovremeno informisani o ekološkim karak- teristikama proizvoda, putem oznaka na proizvodu, definitivno i operativno utiču na njegov opstanak na tržištu.
Sanacija kao strateški cilj, podrazumijeva podsticaj pobolj- šanja postojećih proizvodnih procesa i proizvoda s aspekta njihovog aktuelnog ekološkog negativnog uticaja.
Objedinjavajući ova dva strateška cilja, prevenciju i sanaciju, u ciklus upravljanja otpadom, dajući prednost preventivi, ali optimalno primjenjujući i sanaciju, postižu se značajna poboljšanja u kraćem vremenskom periodu, ali i osigurava provođenje i ispunjenje zacrtanih dugoročnih ciljeva u području upravljanja otpadom.
Napori u ostvarivanju preventive otpada moraju biti pojačani obzirom da će sa porastom populacije i privrednog razvoja u Kantonu doći do neminovnog povećanja proizvodnje ove vrste otpada koji je sa ekološkog aspekta opasan.
Budući planovi i programi razvoja Kantona treba da podstiču i obezbjeđuju aktivnosti prevencije i sanacije otpada i da ih razvijaju i prate u svim njihovim segmentima, a naročito:
- -u primjeni i unapređenju čistih tehnologija,
- -u sanaciji ill ukidanju ekološki neprihvatljivih tehnologija (neodrživ ekološko-ekonomski aspekt),
- -u podsticanju proizvodnje koja proizvodi proizvode koji se mogu obnoviti,
- -u stalnom poboljšanju ekološke dimenzije tehničkih standarda,
- -u nastojanju da se minimizira prisustvo opasnih supstanci u proizvodima,
- -u korištenju ekonomskih instrumenata i shema eko- -audita,
- -u unapređenju promjena u načinu potrošnje, putem informisanja i edukacije potrošača.
b. Nova upotreba otpada je jedan od strateških ciljeva upravljanja otpadom. Ona podrazumijeva mjere kojima će se podsticati ponovno uključivanje otpadnih materijala u druge proizvodne procese, i to tako što će se vraćati kao sirovine u proizvodne procese u kojima su i nastali.
Ukoliko to nije moguće ili nije tehnološki ili ekonomski opravdano, iste će biti potrebno koristiti kao sekundarne sirovine u nekom drugom tehnološkom procesu, uz eventualno neophodnu prethodnu obradu i doradu sa nekom od pogodnih i ekonomski opravdanih tehnoloških postupaka.
Iskorištavanje otpadnih materijala, odnosno njihovih energetskih svojstava za proizvodnju energije u incineratorima otpada, u uslovima kada je to ekonomski opravdano, sprovodit će se u skladu s načelima zaštite okoliša.
Ponovnom upotrebom otpadnih materijala vršit će se ušteda u iskorištavanju prirodnih resursa čime će se znatno umanjivati problemi vezani za organizaciju i sprovođenje postupka zbrinjavanja.
c. Reciklaža otpada kao jedan od ciljeva smanjenja otpada, podrazumijeva obrađivanje otpada, tj. ponovnu njegovu upotrebu u istom proizvodnom procesu.
Ovom djelatnošću postižu se ciljevi za iskorištenjem vrijednih svojstava otpada kao materijalne sirovine, za smanjenje količine i volumena otpada i djelimično ili potpuno uklanjanje njegovih po okolinu opasnih svojstava.
U prvom slučaju, reciklažom otpada obezbjeđuje se postupak njegove prerade u kojoj se koriste vrijednosti otpada.
U drugom slučaju, reciklažom otpada obezbjeđuje se:
- -očuvanje okoliša tj. njegovo smanjenje i smanjenje negativnih uticaja otpada na okolinu,
- -umanjeno korištenje primarnih prirodnih resursa,
- -smanjivanje ovisnosti zajednice od uvoza sirovina.
Moto reciklaže treba da bude: Iskoristiti što više postojećeg materijala.
Strateški ciljevi za reciklažu i iskorištavanje otpada u proizvodnji novog proizvoda podrazumijevaju i slijedeće pretpostavke i radnje:
- -sortiranje otpada po vrsti i materijalu,
- -odgovoran odnos stanovništva prema otpadu koji nastaje u procesu potrošnje,
- -razvoj tehnoloških procesa koji u postupku proizvodnje koriste sekundarni materijal,
- -korištenje otpada kao sirovinske baze.
d. Racionalno smanjenje proizvodnje otpada je jedan od ključnih ciljeva dugoročne strategije upravljanja otpadom u Kantonu.
Zahtjevi se mogu definisati u svemu kako slijedi:
- -izborom tehnoloških rješenja koja generiraju male količine otpada,
- -razvojem i primjenom novih materijala koji su manje opasni po okolinu.
Ovaj cilj smanjuje već na samom izvoru probleme obrade u svrhu skladištenja ili odlaganja kao i samo skladištenje i odlaganje svih grupa i vrsta otpada.
Svi ciljevi (a, b, c, d) primjenjivat će se i u postojećim proizvodnim procesima i to na način što je više moguće.
3.2 Organizacija upravljanja otpadom
Globalni zahtjev koji određuje način ustrojstva i nadzora u prikupljanju, skladištenju i odlaganju industrijskog i specijalnog otpada uključit će u rješenjima i slijedeće:
a. da prikupljanje i skladištenje otpada bude ustrojeno istovremeno i na teritorijalnom i na granskom pristupu,
b. da prikupljanje i skladištenje otpada bude vršeno saglasno usvojenim standardima i saglasno direktivama i smjernicama Evropske zajednice,
c. da se otpad minimalno i bezbjedno odlaže, poštujući princip predostrožnosti,
d. cilj na principu neautonomnosti.
a. Teritorijalni pristup prikupljanja i skladištenja otpada iziskivat će izradu odgovarajućih zakonskih i podzakonskih akata, izmjena i dopuna prostornih planova i programa za pojedine teritorijalne jedinice, općine. Pri tome potrebno je u izradi ovih akata i dokumenata voditi računa o prirodnim i urbanim mogućnostima teritorija o kojima je riječ.
Obaveze proizvođača u osiguranju neophodnih prostornih pretpostavki za adekvatno sakupljanje, skladištenje i odlaganje otpada bit će usaglašene i sa slijedećim zahtjevima:
- -Opasni otpad prikupljati i privremeno skladištiti na mjestu nastanka, poštujući dokument-Tehnička uputstva za pakovanje, označavanje i skladištenje opasnog industrijkog otpada. Odlaganje vršiti na odlagalištima određenim ili izgrađenim na nivou Kantona.
- -Neopasni otpad prikupljati i privremeno ili trajno odlagati na odlagališta izgrađena unutar Kantona.
Pojašnjenje prethodnih zahtjeva o teritorijalnim nadlež- nostima u upravljanju otpadom daje se i tabelarno u svemu kako slijedi:
Granskim pristupom osigurat će se mogućnost povezivanja onih privrednih subjekata koji u svojim proizvodnim procesima generiraju istu ili sličnu vrstu otpada, a u cilju zajedničkog upravljanja njime.
Kombinacijom teritorijalnog, granskog pristupa i procjenom okolinskih uticaja ostvarit će se potrebne prostorne i tehnološke pretpostavke za iznalaženje optimalnih rješenja u pristupu prikupljanja, skladištenja i odlaganja otpada u Kantonu Sarajevo.
b. Prikupljanje, skladištenje i odlaganje nameće potrebu za izradom standarda i/ili tehničkih uputstava za ovu vrstu upravljanja nad otpadom.
Svi tehnološki postupci vezani za upravljanje otpadom pri njegovom prikupljanju, skladištenju i odlaganju treba da su u skladu sa direktivama i smjernicama Evropske zajednice i za iste je neophodno koristiti najnoviju praksu i dostignuća tehnoloških i ekoloških saznanja usvojenih u razvijenim državama Evrope.
c. Odlagat će se samo otpad koji se ni na koji drugi način ne može iskoristiti i to na maksimalno siguran način, primjenom najboljih raspoloživih tehnoloških rješenja, rješenja koja prije svega garantiraju sigurnost za zdravlje ljudi i okolinu i u svim fazama njegovog prikupljanja, skladištenja i odlaganja, a posebno kada se radi o opasnom otpadu, zadovoljavaju jedan od najznačajnijih kriterija za zaštitu okoliša - princip predos- trožnosti.
Savremeno i sigurno odlaganje obuhvatit će:
- -primjenu svih onih postupaka i metoda obrade otpada (u skladu s najnovijom praksom i dostignućima tehnike i tehnologiie) koje maksimalno smanjuju volumen, ali i istovremeno osiguravaju zahtjeve u kojima je odloženi otpad u takvoj formi koja sprečava širenje štetnih materija u okolinu,
- -niz mjera koje se odnose na izbor lokacija, izgradnju, održavanje, nadzor i zatvaranje odlagališta, kao i rekultivaciju prostora nakon toga.
- -izgradnju odlagališta, kao javnih objekata, namijenjenih za dugotrajno i sigurno odlaganje otpada.
- -donošenje podzakonskih akata kojima se vrši klasifikacija odlagališta i sistematizacija pojedinih vrsta otpada koje se mogu odlagati na odlagalištu određene klase. Klasifikacija odlagališta vršit će se saglasno evropskoj praksi (evropska praksa razlikuje tri klase odlagališta). Klasifikacijom ili klasom odlagališta utvrđivat će se njegova opremljenost, odnosno utvrdit će se tehnički zahtjevi za njegovu izgradnju, saglasno stepenu ugroženosti okoliša otpadom koji će biti dozvoljeno odlagati na istom.
Utvrđivanje načina izbora lokacija, zahtjeva za izgradnju, načina rada, napuštanja i saniranja odlagališta za sve grupe i vrste otpada bit će jedan od prioritetnih zadataka u Sistemu upravljanja otpadom.
d. Kanton Sarajevo neće ni u kom smislu biti autonoman u prikupljanju, skladištenju i odlaganju otpada, pa i šire u Sistemu upravljanja otpadom. Optimalna rješenja pronalazit će se u saradnji sa drugim kantonima u okviru BiH i drugim subjektima Evropske zajednice u ovoj oblasti. U tom smislu sopstvenim doprinosom podržavat će se:
- -donošenje regulative o međugraničnom transportu otpadnih materijala,
- -ratifikacija međunarodnih konvencija koje se odnose na transport i kontrolu otpadnih materijala,
- -jedinstveni nadzor nad poslovima uvoza i izvoza otpadnih materijala,
- -fiskalna politika i protekcionizam koji podstiču preradu vlastitih sekundarnih sirovina.
3.3. Učiniti upravljanje ekološki racionalnim i ekonomski održivim
Ciljevi koji će obezbijediti racionalan i ekonomski održiv Sistem upravljanja industrijskim i specijalnim otpadom u Kantonu Sarajevo strateški treba da se realizuju u četiri osnovna, međusobno ovisna i neodvojiva zahtjeva:
a. Izrada i utvrđivanje Sistema klasifikacije industrijskog i specijalnog otpada sa pratećim dokumentima i standardima/teh- ničkim uputstvima,
b. Izrada i donošenje zakonskih i podzakonskih akata kojima se reguliše Sistem upravljanja i nadziranje otpada u Kantonu, pa i šire.
c. Izrada i donošenje planova i programa za reduciranje i reciklažu industrijskog i specijalnog otpada.
d. Izrada i usvajanje racionalne, efikasne i ekonomski održive organizacije za upravljanje i nadziranje Sistema industrijskog i specijalnog otpada u Kantonu Sarajevo.
a. Izrada i utvrđivanje Sistema klasifikacije industrijskog i specijalnog otpada sa pratećim dokumentima i standardima (izrada tehničkih uputstava)je strateški cilj kojim se u tehničko-tehnološkom smislu utvrđuje Sistem upravljanja i nadzora nad industrijskim i specijalnim otpadom u Kantonu Sarajevo, pa i šire. Ovi dokumenti će činiti tehničku osnovu i podršku ciljevima utvrđenim tačkama b./c.
Cilj je da se u postupku izrade utvrde dokumenti po prioritetu kako slijedi:
- 1.Registar idustrijskog i specijalnog otpada u Kantonu Sarajevo,
- 2.Lista opasnog otpada,
- 3.Upitnik za registar zagađivača,
- 4.Lista djelatnosti zagađivača koji po svojoj djelatnosti generiraju industrijski i specijalni otpad u Kantonu Sarajevo,
- 5.Dokument; Definicije otpada; Lista opasnog otpada utvrđeng Bazelskom konvencijom; Liste otpada koje se odnose na nadzor i kontrolu prekograničnog prometa otpada kroz zemlje EU, u njih i kroz njih (Zelena lista otpada, Žuta lista otpada i Crvena lista otpada)
- 6.Standardi ili tehnička uputstva za skladištenje i tretman industrijskog otpada u Kantonu Sarajevo,
- 7.Standardi ili tehnička uputstva za skladištenje i tretman specijalnog otpada u Kantonu Sarajevo,
- 8.Standardi sa kategorizacijom i tehničkim zahtjevima za izgradnju odlagališta industrijskog otpada,
- 9.Standardi sa kategorizacijom i tehničkim zahtjevima za izgradnju odlagališta specijalnog otpada,
- 10.Utvrđivanje tehno-ekonomskih parametara koji protekcio- niraju/osporavaju izgradnju ekološki prihvatljivih/neprih- vatljivih tehnologija na području Kantona Sarajevo, posebno sa aspekta održivog ili neodrživog razvoja tj. sa njihovog ekološko-ekonomskog aspekta.
Osnov za izradu dokumenata treba da čine Direktive i Smjernice i drugi dokumenti Evropske unije i Evropske komisije, a naročito:
- -Direktive EU, koje se odnose na upravljanje opasnim otpadom; 75/442/EEC, dopuna 91/156; 91/689/EEC; 94/3/EC; 94/904/EC,
- -Smjernice EU koje se odnose na odlaganje i klasifikaciju otpada; 93/C 212/01; 96/C 59/01, 67/548/EEC,
- -Direktive o deponijama; 199/31/EC,
- -Smjernice EU koje se odnose na uređaje za spaljivanje opasnog otpada; 94/67/EC, 89/429/EC, 259/93/EC, 2000/76/EC,
- -Odlaganje otpadnih ulja (75/439/EEC i 87/101/EEC),
- -Ambalažni otpad (94/62/EC),
- -Otpad koji sadrži PCB i PCT (76/403/EEC),
- -Kanalizacioni mulj (86/278/EEC),
- -Akumulatori (91/157/EEC),
- -Stara prevozna sredstva (2000/53/EC),
- -Transport, uvoz i izvoz otpada EEC/259/93; EC/721/94 (OJEC No L 288/36)
- -Bazelska konvencija o kontroli prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovom odlaganju Series/SBC No 94/004, UNEP (1994), 84/63/EEC,
- -Pravilnik o minimalnim uslovima za uklanjanje i konačnu dispoziciju komunalnih, industrijskih otpadaka ("Službeni list BiH", broj 34/91),
- -Itd.
b. Izrada i donošenje zakonskih i podzakonskih akata, planova i programa kojima se reguliše Sistem upravljanja i nadziranje otpada u BiH, a time i u Kantonu Sarajevo, je trenutno jedan od prvih globalnih ciljeva Strategije upravljanja otpadom u BiH, a time i u Kantonu Sarajevo.
Kada je riječ o zakonskim aktima, prevashodno se misli na donošenje ZAKONA O UPRAVLJANJU OTPADOM na nivou FBiH koji je u proceduri i koji će biti validna osnova za donošenje kvalitetnih podzakonskih akata, planova i programa o otpadu na nivou Kantona Sarajevo.
Razlozi za legislativnim regulisanjem strategije upravljanja i nadzora nad otpadom iskazali bi se u slijedećim ciljevima:
- 1.obezbjeđenju organizovanog i cjelovitog, tj. integralnog postupka zaštite okoliša,
- 2.postizanju organizovanog održivog razvoja regija BiH, saglasno pozitivnoj praksi Evropske unije i Evropske komisije,
- 3.utvrđivanju prava, obaveza i odgovornosti pravnih i fizičkih lica, te teritorijalnih jedinica u postupanju s otpadom,
- 4.utvrđivanju definicija o otpadu i načela o postupanju sa otpadom,
- 5.iznalaženju finansiranja djelatnosti upravljanja i nadzora nad otpadom,
- 6.utvrđivanju fiskalne politike kojom bi se protekcionisali ekološki prihvatljive tehnologije i proizvodi,
- 7.utvrđivanju kaznenih odredbi sa utvrđivanjem prelaznih i završnih odredbi u okviru zakonskih akata.
c. Planovima i programima Kanton bi donosio ekonomske i pravne instrumente kojima bi se utvrđivao obim reduciranja opasnog otpada ili obim reciklaže otpada u vremenskom periodu od narednih nekoliko godina, za svaku godinu posebno. Iskazane planske vrijednosti pojedinici vremena (min.jedna godina) utvrđivale bi se u novčanim vrijednostima ili u procentima reciklaže/redukcije od očekivane produkcije otpada u planiranom periodu.
Planovima i programima utvrđivala bi se ekonomska opravdanost i ekonomska stimulacija reciklaže/redukcije otpada za sakupljače i obrađivače otpada, zasnovana na pravnom aspektu.
d. Izrada i usvajanje racionalne, efikasne i ekonomski održive organizacije za upravljanje i nadziranje Sistema industrijskog i specijalnog otpada u Kantonu Sarajevo je po rangu drugi globalni zahtjev Strategije upravljanja otpadom u BiH, a time i u Kantonu Sarajevo.
Ovakvim pristupom organizaciji za upravljanjem i nadziranjem Sistema industrijskog i specijalnog otpada u Kantonu Sarajevo postigli bi se slijedeći ciljevi:
- 1.Efikasan upravni nadzor nad otpadom u Kantonu Sarajevo, ustrojen na teritorijalnom principu,
- 2.Efikasna zaštita okoliša sa uspostavljanjem planskih doku- menata teritorijalnih jedinica o prikupljanju, transportu, skladištenju i odlaganju industrijskog i specijalnog otpada u Kantonu Sarajevo,
- 3.Djelatnost sakupljača i odstranjivača otpada obavljali bi samo oni subjekti koji zadovoljavaju strogo definisane zahtjeve i kriterije i koji posjeduju licencu za ovu djelatnost,
- 4.Pospješila bi se uloga nadležnog Kantonalnog ministarstva u domenu upravljanja otpadom sa aspekata; usmjeravanja, koordinacije, praćenja i nadzora nad otpadom putem inspekcijskih službi koje bi pratile i kontrolisale čitav proces,
- 5.Pravovremeno i planski bi se donosili podzakonski akti, pravilnici, standardi i preporuke,
- 6.Kvalitetno i planski bi se vršio odabir lokaliteta za deponovanje i odlaganje otpada,
- 7.Obezbijedila bi se stručna pomoć subjektima; gene- ratorima otpada, sakupljačima i odstranjivačima otpada u svim fazama procesa postupanja sa otpadom, uključivo postupak investicione izgradnje u domenu izbora prihvatljivih eko-tehnologija i proizvoda,
- 8.Ažurno bi se prikupljali podaci o godišnjoj produkciji otpada, pratili putevi njegovog transporta, obrade, deponovanja i konačnog odlaganja,
- 9.Sveobuhvatno bi se vršio adekvatan eko-audit nad otpadom koji bi uz kvalitetnu informatičku podršku, sa svim potrebnim podacima o otpadu, činio bazu za donošenje kvalitetnih odluka u procesu zbrinjavanja otpada i uspostavljanju berze otpada na nivou Kantona, pa i šire,
- 10.Posebnim sistemom prioriteta i planskim programima vršila bi se sanacija otpadom devastiranih prostora,
- 11.Obezbijedio bi se prostor za široku lepezu zapošljavanja mladih visokoobrazovanih stručnjaka.
3.4 Finansiranje upravljanja
Finansiranje Sistema upravljanja i nadziranja otpada je jedan od bitnih preduslova za njegovo oživotvorenje ili bolje rečeno, finansiranje je prvi strateški zahtjev u realizaciji Strategije upravljanja industrijskim i specijalnim otpadom u Kantonu Sarajevo, pa i šire.
Finansiranje Sistema upravljanja i nadziranja otpada potrebno je da se ostvari kroz slijedeća načela, strateška usmjerenja i izvore:
- 1.na načelu "zagađivač plaća" i "korisnik plaća",
- 2.iz sredstava komunalnih naknada,
- 3.iz budžeta lokalne uprave,
- 4.iz sredstava građana,
- 5.iz budžeta države,
- 6.drugih izvora (Zajmovi multiraterarnih kredita -EBRD, IBRD, EIB; Obveznice lokalnih zajednica; Nepovratna sredstva Evropske zajednice/PHARE.
Ciljevi su slijedeći:
- -Da se Sistem upravljanja i nadziranja opasnog otpada vrši na nivou Države ili Federacije. Da se sredstva prikupljena po ovom osnovu namjenski i planski koriste za upravljanje opasnim otpadom (indirektni troškovi) i za njegovo prikupljanje, tretman, odlaganje i izgradnju instalacija (direktni troškovi), koji u svakom slučaju moraju biti planski osmišljeni i vremenski realizovani.
- -Da se Sistem upravljanja i nadziranja neopasnog otpada vrši na nivou Kantona i općina, po principima iskazanim za opasni otpad.
3.5 Kulturno-obrazovni odnos javnosti prema otpadu i njeno učešće u donošenju odluka iz oblasti okoliša
Zbrinjavanje otpada u cilju zaštite okoliša i odgovornog ponašanja u iskorištavanju prirodnih resursa dužnost je, pravo i obaveza svih građana Kantona, pa i šire. Zaštita okoliša najefikasnija je u slučaju kada svi o njoj vode računa, bilo da su u ulozi onih koji proizvode otpad, bilo onih koji sakupljaju ili odstranjuju otpad iz okoliša, bilo onih koji uživaju prednosti zaštićenog okoliša.
Proizvođači, sakupljači i odstranjivači otpada iz okoliša, po prirodi posla i saglasno zakonskoj regulativi, dužni su brinuti se o zaštiti okoliša. Znači, ciljje dodatnim mjerama stimulisati aktivno učešće građana u procesu zbrinjavanja otpada na koji način se postiže cilj ravnopravnosti svih sudionika u ovome procesu, što je jedan od osnovnih preduslova za uspješno oživotvorenje Strategije upravljanja otpadom.
Izrada i realizacija edukacionih programa i načina komuniciranja, uz međusobno poštivanje i uvažavanje, zahtjevi su od prioritetnog značaja. Iste je neophodno permanentno podsticati, podržavati i sistematski stimulisati. Edukacioni programi moraju se odnositi na lokalne uvjete i treba ih tako kreirati da lokalne akcije okolinskih problema utiču na rješavanje globalnih problema. Odvojeno od edukacionog sistema, okolinsku svijest stanovništva treba kreirati preko medija. Naročito NVO-e mogu i treba da igraju važnu ulogu u okolinskoj osvještenosti i u organiziranju neformalnog načina obrazovanja.Prema Arhus-koj konvenciji, svaki građanin ima pravo da je obavješten o potencionalnim okolinskim rizicima, koji su prisutni u lokalnoj zajednici ili na radnom mjestu, što olakšava vladi politiku provođenja okolinskih instrumenata. Da bi javnost imala uticaja na okolinska rješenja, treba obezbijediti saglasnost javnosti prije bilo kakvog zahvata u okolini.
Javnost rada i objektivna informiranost o planovirna, programima i namjeravanim akcijama, pored toga što predstavljaju obavezu, doprinijet će pozitivnom raspoloženju u javnosti koja će podupirati prihvatljiva rješenja s aspekta zaštite okoliša, a energično se odupirati pokušajima usvajanja rješenja koja bi u budućnosti mogla imati znatniji negativan uticaj na zdravlje ljudi i okoliša.
4. REALIZACIJA STRATEŠKIH CILJEVA
Privredne, društvene i političke promjene determiniraju uvjete u kojima će se realizovati strateški ciljevi obnove i razvoja Kantona Sarajevo do 2015. Promjene su usiovljene tranzicijom privredne strukture, tehnološkim napretkom, otvaranjem tržišta roba, informacija i usluga, globalizacijom procesa, ali i istovremenom regionalizacijom, brzim promjenama društvenih vrijednosti, prepoznatljivim u akcentiranju individualnih životnih formi.
Neka od važnijih pitanja i izazova u procesu obnove razvoja Kantona Sarajevo vezana su za:
- -sticanje atributa koji implementira filozofiju održivog razvoja u skladu sa međunarodno prihvaćenim konven- cijama,
- -sticanje ambijenta ugodnog življenja, to jest ambijenta stanovanja sa jasnim i pouzdanim pravnim sistemom, riješenim egzistencijalnim problemom vodosnabdijeva- nja, energetike, saobraćaja, urbanog zelenila, zaštite oko- liša, komunalne higijene, snabdijevanja, sahranjivanja, socijalne zaštite, obrazovanja, nauke, informisanja, zdravstva, kulture, sporta,
- -upravljanje, praćenje i kontroliranje svih procesa relevantnih za Kanton, kao specifični veoma složeni društveni, ekonomski, prostorni te urbani sistem, u okviru FBiH i države BiH.
- -donošenje programa kvaliteta prema modelu Evropske organizacije za kvalitet EQM.
Da bi se svim ovim kompleksnim izazovima moglo udovoljiti, a koji su utvrđeni STRATEGIJOM RAZVOJA KANTONA SARAJEVO DO 2015. GODINE, potrebno je posebno posvetiti pažnju u definisanju, razradi, upravnoj i institucionalnoj organizaciji, standardizaciji, zakonodavstvu i izvorima finansiranja Strategije zaštite okoliša kao jedne od okosnica budućeg razvoja Kantona Sarajevo, tj. potrebno je kreirati, utvrditi i organizovano realizirati utvrđenu politiku zaštite okoliša Kantona u svim njenim segmentima, obezbjeđujući fleksibilnu koordinaciju svih subjekata i učesnika u njenoj realizaciji.
Jedan od segmenata ove strategije je razrada i realizacija politike i sistema upravljanja i nadzora nad industrijskim i specijalnim otpadom u Kantonu Sarajevo, koja s pažnjom mora biti prisutna i realizovana u svim segmentima strategije razvoja Kantona Sarajevo, kako po vertikalnom upravnom postupku, tako i u institucionalnom horizontalnom postupku, pretpostav- ljajući i uvažavajući javnost rada i ravnopravnost svih učesnika u njenoj realizaciji.
Polazeći od činjenice da politika sistema upravljanja i nadzora nad industrijskim i specijalnim otpadom u FBiH u zakonodavnom, upravnom i finansijskom pogledu ne daje nikakvo uporište u realizaciji Strategije upravljanja industrijskim i specijalnim otpadom u Kantonu Sarajevo ili je ista minorna, to opredjeljenje Kantona Sarajevo za realizaciju strateških ciljeva ove politike prevashodno i prioritetno u ovom trenutku se oslanja na sopstvene resurse i bit će realizovana kroz i saglasno:
- -strateškim zahtjevima razvoja Kantona Sarajevo do 2015. godine,
- -direktivama i smjernicama Evropske zajednice i Evrop- ske komisije,
- -pozitivnim iskustvima u ovoj oblasti razvijenih zemalja Zapadne Evrope,
- -planovima, programima i u realizaciji projekata razvoja i implementacije nadzora i upravljanja industrijskim i specijalnim otpadom u Kantonu Sarajevo, kao bitnog segmenta čvrstog otpada, izrađenim od strane specijalizovanih institucija i organizacija rada i usvojenih od strane nadležnih organa Kantona Sarajevo,
- -u obimu saglasno raspoloživim i budžetski odobrenim godišnjim finansijskim sredstvima za ovu namjenu, zajmovima multilaterarnih kredita -EBRD, IBRD, EIB, obveznicama lokalnih zajednica i nepovratnim sred- stvima Evropske zajednice/PHARE
4.1 Organizaciona forma realizacije strateških ciljeva
Strateški ciljevi industrijskog i specijalnog otpada realizovali bi se u okviru Strategije zaštite okoliša u Kantonu Sarajevo, tj u okviru Strategije upravljanja čvrstim otpadom u BiH kao njenog segmenta, a u svemu prema odrebama Zakona o upravljanju otpadom, njegovim podzakonskim aktima i saglasno planovima i programima usvojenim od strane nadležnih ministarstava Kantona.
4.2 Akcioni plan
Strateški ciljevi će se realizovati kao kratkoročni urgentni i dugoročni, a po domenima i u rokovima kako slijedi:
4.2.1 Izrada i utvrđivanje Sistema klasifikacije industrijskog i specijalnog otpada u Kantonu Sarajevo,
Sistem klasifikacije industrijskog i specijalnog otpada u Kantonu Sarajevo podrazumijevao je izradu i utvrđivanje baznih dokumenata koji će činiti tehničko-tehnološku osnovu za realizaciju ostalih strateških ciljeva u ovoj oblasti, a obuhvatio je izradu slijedećih dokumenata:
- -Registar industrijskog i specijalnog otpada u Kantonu Sarajevo,
- -Lista klasifikacije opasnog otpada,
- -Upitnik za registar zagađivača i za prikupljanje podataka o otpadu,
- -Lista zagađivača koji po svojoj djelatnosti generiraju industrijski i specijalni otpad u Kantonu Sarajevo,
- -Dokumenti; Definicije otpada; Lista opasnog otpada utvrđena Bazelskom konvencijom; Liste otpada koje se odnose na nadzor i kontrolu prekograničnog prometa otpada kroz zemlje EU, u njih i kroz njih (Zelena lista otpada, Žuta lista otpada i Crvena lista otpada),
- -Tehnička uputstva za skladištenje i tretman industrijskog i specijalnog otpada u Kantonu Sarajevo.
Projekat je realizovan u periodu 1999 - 2000. putem Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo, treba ga posmatrati kao dugoročan zadatak i permanentno usklađivati sa važećim dokumentima EU u ovoj oblasti.
4.2.2 Pokretanje aktivnosti na uspostavljanju Sistema
upravljanja i nadzora nad industrijskim i specijalnim
Pokretanje aktivnosti na uspostavljanju Sistema upravljanja i nadzora nad otpadom je jedan od visokih prioriteta utvrđen EU direktivama i standardima. Razvoj Sistema je dugotrajan proces i zahtijeva postupnost u njegovoj nadgradnji. Prioritetan zahtjev za pokretanjem i uspostavljanjem Sistema je utvrđivanje stanja u proizvodnji otpada. Snimljeno stanje u proizvodnji otpada i nadzor nad istim u razvoju Sistema omogućava iznalaženje mehanizama, ekonomski isplativih, kojima se obezbjeđuje smanjenje njegove proizvodnje, njegov povrat i reciklaža.
Saglasno prethodnom, pokretanje aktivnosti na uspostavljanju Sistema upravljanja i nadzora nad otpadom podrazumijevalo je:
- -prikupljanje podataka o industrijskom i specijalnom otpadu u Kantonu Sarajevo, saglasno utvrđenom Sistemu klasifikacije,
- -Audit i verifikacija prikupljenih podataka o otpadu,
- -utvrđivanje Registra industrijskog i specijalnog otpada i zagađivača na području Kantona Sarajevo,
- -izradu Software-a kao osnove za informatičku obradu Registra industrijskog i specijalnog otpada i zagađivača na području Kantona Sarajevo. Zahtjev je da isti bude komplementaran sa postojećim koji koristi Zavod za statistiku Kantona u cilju obezbjeđenja Liste zagađivača koji po svojoj djelatnosti generiraju industrijski i specijalni otpad u Kantonu Sarajevo,
- -unos i obradu podataka o stanju industrijskog i specijalnog otpada i zagađivača na području Kantona Sarajevo. Uspostavljena baza treba da čini osnov za statističku obradu stanja podataka o otpadu na području Kantona Sarajevo, a u cilju donošenja adekvatnih i pravovremenih odluka u procesu upravljanja otpadom.
Projekat je realizovan u periodu 1999 - 2000. putem Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo i treba ga nastaviti uz nadzor svih aktivnosti u vezi upravljanja industrijskim i specijalnim otpadom. Generatori otpada imaju obavezu izrade i realizacije godišnjih operativnih planova, koje donose nadležna ministarstva i nadziru njihovu realizaciju.
4.2.3 Aktivnosti Akcionog plana proistekle prikupljanjem podataka o stanju industrijskog i specijalnog otpada u Kantonu Sarajevo u 1999. i 2000.
4.2.3.1 Zbirni podaci
Prikupljeni podaci o industrijskom i specijalnom otpadu na području Kantona Sarajevo za 1999. i 2000. godinu, mogu se iskazati u slijedećim zbirnim pokazateljima:
- -143 firme posjeduju ili u proizvodnom procesu imaju/proizvode otpad,
- -165 vrsta otpada je pronađeno u Kantonu Sarajevo, saglasno uspostavljenom Sistemu klasifikacije otpada,
- -47 vrsta opasnog otpada je utvrđeno,
- -118 vrsta neopasnog otpada je utvrđeno,
- -ukupna količina otpada (akumulirani i generirani) u Kantonu Sarajevo, prema prikupljenim podacima za 1999. godinu iznosi 730.239,00 m3 i 31.456,00 t, od čega opasni otpad čini količina od 6441,00 m3 i 395,00 t; a za 2000. godinu 719.592,10 m3, 198.360,20 t, od čega opasni otpad čini količina od 7261,18 m3 i 603,94t.
Prikaz ukupnog stanja industrijskog i specijalnog otpada prikazan je na slici 1, a prikaz udjela pojedinih vrsta opasnog otpada na slici 2.
4.2.3.2 Nadzor i upravljanje medicinskim otpadom
Prikupljeni podaci o stanju i produkciji otpada u Kantonu Sarajevo u 1999. i 2000. godini ukazuju na činjenicu da medicinski otpad čini značajnu količinu u proizvodnji otpada u Kantonu Sarajevo. Važno je istaći i činjenicu da su se tokom proteklog rata akumulirale znatne količine opasnog otpada, a da se ni trenutno ne vrši potpuno razdvajanje opasnog od neopasnog otpada tako da dio opasnog otpada završava na Gradskoj deponiji što u svakom trenutku može da izazove nesagledive posljedice po okoliš Kantona, a i šire.
Saglasno stanju otpada u ovoj oblasti strateški se utvrđuju slijedeći prioriteti:
A/ Realizacija kratkoročnih prioriteta u uspostavljanju upravljanja medicinskim otpadom (do 2007. godine)
- -Trenutačno u produkciji otpada pristupiti razdvajanju opasnog od neopasnog otpada,
- -Izdati uputstva za pakovanje, prikupljanje i odlaganje ove vrste otpada,
- -Utvrditi planove i programe za odlaganje opasnog medicinskog otpada,
- -Akumulirane količine opasnog otpada putem javnog međunarodnog konkursa izvesti i obraditi.
- -Lijekove kupovati samo od proizvođača, koji ih prihvataju nazad nakon isteklog roka upotrebe.
B/ Realizacija dugoročnih aktivnosti u uspostavljanju upravljanja medicinskim otpadom (do 2015. godine)
- -Uspostaviti potpuni nadzor nad produkcijom medicinskog otpada, u organizacionom smislu kao i u softwerskoj bazi podataka,
- -Sistem upravljanja uspostaviti tako da organizacija prikupljanja, pakovanja i odlaganja u potpunosti bude usaglašena sa važećim standardima EU-a za ovu vrstu otpada.
- -Izgraditi Centralno postrojenje za spaljivanje medicinskog opasnog otpada, u saradnji sa drugim kantonima ako je ekonomski isplativo.
Nosilac realizacije: Nadležno ministarstvo u saradnji sa naučnim institucijama i specijalizovanim firmama.
4.2.3.2 Nadzor i upravljanje industrijskim otpadom
Rezultati o prikupljenim podacima o stanju i produkciji industrijskog otpada u Kantonu Sarajevo u 1999. i 2000. godini daju slijedeće pokazatelje:
- -Glavni problem čini akumulirani otpad proizveden prije i u toku rata. Posebno se ističu akumulirane količine opasnog otpada.
- -Proizvodnja industrijskog otpada saglasna je razvoju proizvodnje u Kantonu. Konstatuje se da isti trenutno ne predstavlja akutan problem izuzimajući: demolicijski i građevinski materijal kao vrstu neopasnog otpada i otpadna ulja iz motora, prerade metala i trafo ulja iz domena opasnog otpada.
Saglasno stanju otpada u ovoj oblasti strateški se utvrđuju slijedeći prioriteti:
A/ Realizacija kratkoročnih prioriteta u uspostavljanju upravljanja industrijskim otpadom (do 2007. godine)
- -utvrditi godišnje planove i programe za zbrinjavanje akumuliranih količina opasnog otpada;
- -izvršiti zbrinjavanje akumuliranog opasnog otpada u krugu Pretisa-Vogošća;
- -uspostaviti sistem nadzora i zbrinjavanja nad otpadnim uljima i mazivima iz motornih vozila i industrijskih pogona;
- -izvršiti zbrinjavanje akumuliranih količina trafo ulja koja sadrže PCB i PCT;
- -godišnje prikupljati podatke o otpadu i iste unositi u software-sku bazu podataka na bazi prikupljenih podataka vršiti analizu stanja otpada, posebno opasnog i za urgentne slučajeve donositi konkretna rješenja;
- -utvrditi ekonomsku cijenu za zbrinjavanje industrijskog otpada na bazi volumena i sadržaja opasnih sastojaka;
- -ustanoviti posebne kontejnere za trgovinske/manje proizvodne firme.
B/ Realizacija dugoročnih aktivnosti u uspostavljanju upravljanja industrijskim otpadom (do 2015. godine)
- -razviti i uspostaviti nadzor i upravljanje industrijskim otpadom saglasno ZAKONU O UPRAVLJANJU OTPADOM U FBiH koji je u proceduri donošenja i saglasno EU standardima za ovu vrstu otpada;