Pravilnik o organizaciji i načinu ukupnog poslovanja sudova za prekršaje
Na osnovu člana 206. alineja 2. Zakona o prekršajima ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 16/01 - prečišćeni tekst i br. 27/01 - ispravka i 4/02), ministar pravde i uprave, donosi
PRAVILNIK
O ORGANIZACIJI I NAČINU UKUPNOG POSLOVANJA SUDOVA ZA PREKRŠAJE
I - OPŠTE ODREDBE
Član 1.
Ovim pravilnikom propisuje se organizacija i način ukupnog poslovanja sudova za prekršaje u Kantonu Sarajevo (u daljem tekstu: sud).
Član 2.
Organizacija i način ukupnog poslovanja suda obuhvata poslove sudske uprave i administrativno-tehničke poslove u sudu.
Član 3.
Nadzor nad organizacijom i načinom ukupnog poslovanja u sudu propisanog ovim pravilnikom, vrši Ministarstvo pravde i uprave Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Ministarstvo).
U obezbjeđivanju provođenja ovog pravilnika, Ministarstvo daje uputstva i objašnjenja, koja su obavezna za sud.
II - POSLOVI SUDSKE UPRAVE
Član 4.
Poslovi sudske uprave obuhvataju naročito:
- -obezbjeđenje uslova za rad suda,
- -organizovanje unutrašnjeg poslovanja u sudu,
- -staranje da se poslovi u sudu vrše pravilno,uredno i blagovremeno,
- -organizovanje praćenja i proučavanja društvenih odnosa i pojava zapaženih u radu suda,a koji su od interesa za zaštitu javnog poretka, te obavještavanje Skupštine Kantona Sarajevo i općinskih vijeća o tim pojavama, kao i o radu suda,
- -poslove izvršenja prekršajnih sankcija i mjera u skladu sa zakonom,
- -vođenje statistike i izvještajne službe suda,
- -finansijsko-materijalno poslovanje suda,
- -poslove u vezi s predstavkama i pritužbama stranaka,
- -staranje o stručnom obrazovanju sudija i ostalih služ- benika suda,
- -stručne poslove u vezi s ostvarivanjem prava i dužnosti iz radnog odnosa sudija, službenika i namještenika suda.
l. Predsjednik suda
Član 5.
Predsjednik suda organizuje ukupno poslovanje u sudu, u skladu s ovlaštenjima i obavezama utvrđenim zakonom i drugim propisima, pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i ovim pravilnikom, na način koji obezbjeđuje:
- -zakonito, efikasno i racionalno vršenje poslova i zadataka,
- -punu zaposlenost i maksimalno korištenje stručnih znanja i radnih sposobnosti zaposlenika,
- -efikasno rukovođenje i raspoređivanje poslova i zadataka, koordinaciju i nadzor nad vršenjem poslova i zadataka,
- -ličnu odgovornost za vršenje poslova i zadataka,
- -primjenu savremenih metoda rada i sistematsko unapređivanje rada.
Predsjednik suda organizuje pristup informacijama pod kontrolom suda u skladu s zakonom i drugim propisima.
2. Raspored sudija
Član 6.
Predsjednik suda utvrđuje raspored sudija i ostalih službenika, namještenika i pripravnika, odnosno broj i sastav sudskih vijeća, u skladu s propisima i pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji, vodeći računa o sposobnostima i sklonostima pojedinih sudija i drugih službenika i namještenika za vršenje određenih poslova, o potrebi da se osposobe za vršenje svih poslova u sudu i potrebi specijalizacije na pojedinim poslovima, kao i o ravnomjernoj opterećenosti u radu.
Predsjednik suda određuje sudiju koji će ga zamjenjivati u slučaju njegove odsutnosti i spriječenosti za rad.
3. Radni i stručni sastanci
Član 7.
Radi razmatranja pravnih pitanja od značaja za obavljanje poslova sudija, u sudu se povremeno održavaju sastanci sudija i stručnih saradnika, odnosno stručni kolegiji.
U sudu se, radi usklađivanja rada, po potrebi održavaju radni sastanci sa svim radnicima suda, odnosno s radnicima koji obavljaju iste ili slične poslove.
Sastanci iz st. l. i 2. ovog člana sazivaju se i održavaju u skladu s pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji suda.
4. Praćenje i evidentiranje društvenih odnosa i pojava
Član 8.
Predsjednik suda obezbjeđuje evidentiranje i proučavanje društvenih odnosa i pojava zapaženih u radu suda, a koji su od interesa za zaštitu javnog poretka, te obavještava Skupštinu Kantona Sarajevo i općinska vijeća o tim pojavama.
O pojavama iz prethodnog stava predsjednika suda,odnosno lice zaduženo za evidentiranje,obavještava sudija.
5. Izvještaji
Član 9.
Statistički izvještaji suda sačinjavaju se i dostavljaju u skladu s propisima o statističkim istraživanjima.
Član 10.
Izvještaj o radu i izvještaj o izvršenju sankcija, obavještenja o radu, društvenim odnosima i pojavama od interesa za javnost i zaštitu javnog poretka, sačinjavaju se i dostavljaju u skladu sa zakonom.
Izvještaj o radu sadrži naročito: podatke o primljenim pred- metima i načinu njihovog rješavanja (struktura, broj prenesenih i novoprimljenih predmeta, broj riješenih i neriješenih predmeta, kvalitet rada), rezultate postignute u praćenju društvenih odnosa i pojava i izvještavanja nadležnih organa, kadrovsku osposob- ljenost i materijalne i druge uslove rada, kao i prijedlog mjera za unapređenje rada.
Izvještaj o izvršenju sankcija sačinjava se u skladu sa metodologijom podnošenja izvještaja o izvršenju sankcija.
6. Postupanje s predstavkama i pritužbama
Član 11.
Predsjednik suda je dužan bez odlaganja provjeriti osnova- nost predstavke, odnosno pritužbe koja se odnosi na rad suda, odnosno pojedinih sudija ili službenika suda, te podnosioca predstavke, odnosno pritužbe obavijestiti o rezultatima provjeravanja i eventualno preduzetim mjerama.
U postupanju sa predstavkama i pritužbama iz prethodnog stava shodno se primjenjuju odredbe Zakona o upravi u Federaciji Bosne i Hercegovine, kojim je regulisan odnos organa uprave prema strankama.
7. Stručno obrazovanje i stručna literatura
Član 12.
Stručno obrazovanje u sudu vrši se na način regulisan pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji suda i u skladu s programom stručnog obrazovanja i usavršavanja.
Član 13.
Sud ima zbirku stručne literature, koja se sastoji od potrebnih zakonskih tekstova i tekstova drugih propisa, komentara, stručnih knjiga, pravnih časopisa, službenih glasila i druge potrebne literature, koja se stalno obnavlja, u skladu s mogućnostima suda, i koja mora biti na raspolaganju sudijama i drugim službenicima suda.
Uz zbirku stručne literature vodi se i zbirka načelnih stavova i načelnih pravnih shvatanja Kantonalnog suda za prekršaje,s kojima se sudije upoznaju na način koji odredi predsjednik suda i koja mora biti na raspolaganju sudijama.
Staranje o zbirkama iz st. l. i 2. ovog člana i način njihovog korištenja određuje predsjednik suda.
Sud može organizovati biblioteku, u skladu sa zakonom kojim se reguliše bibliotečka djelatnost.
8. Pripravnici
Član 14.
Predsjednik suda vrši raspored pripravnika-diplomiranih pravnika i preduzima mjere za njihovo osposobljavanje, u skladu sa pravilnikom kojim je regulisano provođenje programa pripravničkog staža u sudovima za prekršaje.
9. Čuvanje tajne
Član 15.
Na sudije i druge zaposlene u sudu primjenjuju se odredbe zakona kojim se regulišu radni odnosi u upravi koje se odnose na službenu tajnu.
10. Evidencije pravnih akata
Član 16.
Predsjednik suda odgovoran je za uspostavljanje evidencije načelnih stavova i načelnih pravnih shvatanja, uputstava i drugih pravnih akata od značaja za rad suda.
Predsjednik suda dužan je upoznati sudije s aktima iz pret- hodnog stava i obezbijediti im dostupnost, odnosno mogućnost uvida u te akte, odnosno obezbijediti njihovo poštivanje.
11. Vještaci i tumači
Član 17.
U prekršajnom postupku sudovi angažuju vještake i tumače u skladu sa propisima kojima su regulisana pitanja vještaka i tumača,odnosno naknade i nagrade za rad vještaka i tumača.
III - UNUTRAŠNJA ORGANIZACIJA SUDA
Član 18.
Unutrašnja organizacija i sistematizacija poslova i zadataka u sudu utvrđuje se pravilnikom, u skladu sa zakonom.
IV - SAOBRAĆAJ SA STRANKAMA, DRUGIM LICIMA I ORGANIMA
l. Označavanje prostorija suda
Član 19.
Označavanje zgrade suda vrši se u skladu sa zakonom.
U zgradi suda, na vidnom mjestu, postavlja se orijentaciona tabla koja sadrži pregled radnih prostorija po vrstama poslova koji se u njima obavljaju i broj radne prostorije.
Na vidnom mjestu u zgradi suda objavljuju se i druga značajna obavještenja (početak i završetak radnog vremena, vrijeme dežurstava, vrijeme prijema stranaka i razgledanja spisa i sl.), koja omogućavaju lakše snalaženje stranaka i drugih lica i organa.
Na ulaznim vratima radne prostorije ističe se broj, natpis s imenom i prezimenom sudije ili drugog službenika i oznakom poslova koje obavljaju.
2. Radno vrijeme i prijem stranaka
Član 20.
Radno vrijeme i prijem stranaka organizuje se u skladu s propisom Vlade Kantona Sarajevo.
3. Obavještavanje o stanju predmeta
Član 21.
Obavještavanje stranaka i drugih ovlaštenih lica o stanju predmeta vrši ovlašćeni službenik suda na osnovu podataka iz upisnika i predmeta, a odnosi se samo na nužne podatke o tome u kojem se stadiju postupka predmet nalazi.
4. Razgledanje i prepisivanje spisa predmeta
Član 22.
Razgledanje i prepisivanje spisa predmeta vrši se u prostorijama suda i pod nadzorom ovlaštenog službenika, u vrijeme određeno rasporedom poslova.
Nacrt odluka, zabilješke sudije i zapisnik o vijećanju i glasanju, ovlašteni službenik izdvaja iz predmeta prije nego što se predmet da na razgledanje i prepisivanje.
Član 23.
Odobrenje za razgledanje i prepisivanje spisa predmeta daje sudija kod kojeg se predmet nalazi u radu, a u ostalim slučajevima predsjednik suda.
Član 24.
Saobraćaj sa drugim organima i organizacijama vrši se, po pravilu, preko predsjednika suda.
U prekršajnom postupku, sudija kod kojeg se predmet nalazi u radu saobraća neposredno s drugim organima i organizacijama.
Saobraćaj s organima i organizacijama drugih država vrši se po posebnim propisima.
4. Sadržaj zamolnice
Član 25.
Zamolnice koje se upućuju organima i drugim pravnim licima moraju biti jasne i potpune.
Zamolnice obavezno sadrže oznaku predmeta i stranaka, te kratku i određenu sadržinu zahtjeva. Ako se traži saslušanje stranaka ili drugih lica, u zamolnici se moraju tačno navesti okolnosti i činjenice o kojima ta lica treba da se izjasne.
U odgovoru na zamolnicu upućenu sudu obavezno se navodi oznaka predmeta zamolnice.
5. Potvrda o prijemu pismena
Član 26.
Lice koje je sudu predalo podnesak ili drugo pismeno, ima pravo da traži potvrdu o predaji tog podneska, odnosno pismena. Potvrda se daje na kopiji podneska ili na posebnom listu na kojem je otisnut prijemni štambilj, u skladu s propisima o kancelarij- skom poslovanju.
6. Pružanje pravne pomoći
Član 27.
Pružanje pravne pomoći građanima obuhvata, po pravilu, davanje pravnih savjeta i uzimanje na zapisik podnesaka koji su u vezi s prekršajnim postupkom.
Pravnu pomoć u sudu pružaju sudije i stručni saradnici.
Raspored vremena za pružanje pravne pomoći određuje predsjednik suda, a objavljuje se na oglasnoj tabli suda.
7. Dežurstvo i hitni predmeti
Član 28.
Za rješavanje hitnih predmeta u sudu se može uvesti dežurstvo u dane odmora ili praznika, kao i u drugo vrijeme kad sud ne radi.
Dežurstvo obavlja sudija sa službenikom suda, na način koji obezbjeđuje njihovu dostupnost (u službenim prostorijama ili u stanu).
Kao hitni predmeti smatraju se predmeti u kojima se postupak vodi protiv privedenog lica, stranog državljanina koji privremeno boravi u našoj zemlji, državljanina BiH koji je privremeno zaposlen u inostranstvu, kao i postupak obezbjeđenja dokaza.
Sudija je dužan obaviti pojedine procesne radnje u hitnim predmetima i nakon isteka radnog vremena.
8. Poslovanje van zgrade suda
Član 29.
Pojedine procesne radnje sud obavlja van sudske zgrade, samo ako se drukčije te radnje ne mogu obaviti.
O obavljanju procesne radnje van zgrade suda obavještava se predsjednik suda.
IV - POSTUPANJE SA SPISIMA UPUĆENIM SUDU
1. Prijem pismena
Član 30.
Pismena koja su sudu dostavljena preko poštanske službe, odnosno pismena koje stranka neposredno podnosi, prima službenik koji je za to određen rasporedom poslova. Na primljeno pismeno stavlja se prijemni štambilj (štambilj broj 1).
2. Otvaranje pošte
Član 31.
Službenik određen za prijem pismena otvara svu poštu osim one koja je upućena predsjedniku suda, koja je označena kao povjerljiva i kojaje upućena na ličnost.
Na omotu pošiljke koja je upućena predsjedniku suda, koja je označena kao povjerljiva i koja je upućena na ličnost, stavlja se zabilješka o prijemu pismena i odmah se predaje predsjedniku suda odnosno licu na koje je naslovljena.
Povjerljiva i strogo povjerljiva pošta upisuje se u poseban upisnik.
3. Prijem pismena neposredno od stranke
Član 32,
Službenik koji prima pismeno neposredno od stranke ne može odbiti prijem tog pismena.
Ako pismeno sadrži formalni nedostatak (npr. nema potpisa stranke ili adrese stranke ili nedostaje prilog naveden u tekstu pismena) ili sud nije nadležan da postupi po tom pismenu, službenik će na to upozoriti stranku i poučiti kako da otkloni nedostatke, odnosno uputit će je na nadležni organ. Ako stranka, pored upozorenja, zahtijeva da se pismeno primi, službenik će primiti to pismeno uz naznaku učinjenog upozorenja.
Pismeno uz koje treba biti priložena taksa, prima se samo uz priloženu taksu.
4. Prijem prismena preko pošte
Član 33.
Pismenu koje je dostavljeno sudu preko poštanske službe, a čije je podnošenje vezano za rok, obavezno se prilaže omot u kojem je pismeno primljeno.
Ako je datum na poštanskom žigu nečitak tako da se ne može utvrditi dan predaje pošti, a postoji opravdana sumnja da pismeno nije predato u zakonskom roku, zatražit će se izvještaj od pošte o datumu predaje pismena pošti.
Na pismenu koje otvara predsjednik suda ili službenik na kojeg je pismeno naslovljeno, zabilješka na omotu o prijemu pismena stavlja se i na pismeno.
Ako u jednom omotu ima više pismena, omot se prilaže jednom pismenu, a na drugim se, akoje to od važnosti, ispod prijemnog štambilja, označava gdje se omot nalazi.
5. Prijem pismena van radnog vremena
Član 34.
Prijem pismena vrši se u toku cijelog radnog vremena.
Pismena koja stignu sudu nakon isteka radnog vremena, prima i, po potrebi, otvara dežurni službenik suda, ako je dežurstvo određeno. Hitna pismena, koja sudu stignu poslije redovnog radnog vremena, može primiti i namještenik koji je određen za čuvanje zgrade, ali ih ne može otvarati. Takva pismena čuvar zgrade predaje dežurnom radniku suda, ako ga ima, odnosno službenik suda koji vrši prijem pošte.
U slučajevima iz prethodnog stava, lice koje je primilo hitno pismeno, dužno je da ga preda službeniku za prijem pismena, neposredno poslije početka rada prvog slijedećeg radnog dana.
Član 35.
Primanje pismena neposredno od pošte vrši se na način predviđen pravilima poštansko-telegrafsko-telefonske službe.
6. Postupak prilikom otvaranja pošiljki
Član 36.
Prilikom otvaranja omota treba paziti da se ne ošteti pismeno, da se prilozi uz pismena ne pomiješaju, i da se provjeri da li se brojevi pismena napisani na omotu slažu sa brojevima na tim pismenima.
Nedostatke i nepravilnosti utvrđene prilikom otvaranja omota pismena treba konstatovati kratkom zabilješkom, koja se stavlja neposredno uz otisak prijemnog štambilja.
Ako se u omotu nađe pismeno upućeno na drugi organ, o tome se sastavlja zabilješka, a zatim se na najpogodniji način šalje organu komeje upućeno. Ovakva pismena ne zavode se u upisnik.
Ako se prilikom otvaranja omota utvrdi da je uz pismeno priložen novac ili drugi predmet od vrijednosti, to se konstatuje kratkom zabilješkom na primljenom pismenu , uz oznaku iznosa novca odnosno vrste predmeta. Novac i predmet, poslije zavođenja pismena u upisnik, predaje se određenom radniku , uz potpis na pismenu.
Ako je uz pismeno priložena dostavnica, treba potvrditi prijem pismena stavljanjem datuma, potpisa i službenog pečata na dostavnici i odmah je vratiti pošiljaocu.
7. Osnivanje spisa
Član 37.
Primljeno pismeno kojim se osniva novi predmet o prekršaju upisuje se u odgovarajuće upisnike istog dana i pod datumom kada je primljeno.
Ako se iz opravdanih razloga primljeno pismeno ne može upisati u upisnik istog dana kada je primljeno, upisat će se najkasnije idućeg radnog dana, ali pod datumom kada je primljeno.
8. Omot predmeta
Član 38.
Pismeno kojim se osniva novi predmet o prekršaju dobija svoj omot (obrazac broj 1). Omot na unutrašnjoj strani sadrži popis spisa, u koji se unose pismena redom kojim se ulažu u predmet (npr. zahtjev, rješenje o pokretanju postupka, zapisnici i dr). Redni broj stavlja se olovkom i u gornjem desnom uglu pismena.
Član 39.
Na omotu predmeta stavlja se oznaka koja se sastoji od kratice upisnika, rednog broja upisnika i posljednja dva broja godine u kojoj je primljeno pismeno (npr. P-9/02).
Upisničar ili drugi radnik stavit će na omot predmeta ili drugo pismeno štambilj "HITNO" kad je to zakonom ili drugim propisom označeno kao hitan predmet.
Predmet sa oznakom "HITNO" dostavlja se odmah sudiji ili drugom službeniku koji po njemu postupa.
Član 40.
Pismeno koje se odnosi na predmet o prekršaju, u toku postupka ulaže se u taj predmet.
Prilikom zavođenja zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka službenik pisarnice dužan je da provjeri da li se protiv istog lica već vodi prekršajni postupak, pa ako utvrdi da je postupak u toku, na omotu predmeta označit će se broj predmeta po kojem je prekršajni postupak u toku i o tome će obavijestiti sudiju koji vodi postupak.
9. Sređivanje spisa predmeta
Član 41.
Spisi predmeta moraju biti sređeni i uredni. O urednosti predmeta stara se svaki službenik suda koji predmet dobija u rad (upisničar, daktilograf, sudija i arhivar).
Pojedini dijelovi predmeta ulažu se hronološkim redom i označavaju rednim brojem u "Popisu spisa", a zatim lijepe ili na drugi način pričvršćuju na omot spisa.
Prilozi se stavljaju uz pismena na koja se odnose. U slučaju da se tako ne može postupiti zbog veličine priloga ili iz drugih razloga, prilozi se drže odvojeno od spisa, s tim da se na odgovarajućem mjestu u spisu stavi zabilješka gdje se prilozi nalaze.
Član 42.
Pismena koja se odnose na predmete koji su u radu, ulažu se u te predmete.
Pismena kasnijeg datuma stavljaju se u spis iznad pismena ranijeg datuma.
10. Postupanje sa dostavnicama i povratnicama
Član 43.
Dostavnice i povratnice (u daljem tekstu: dostavnice) ulažu se bez odlaganja u spis na koji se odnose.
U spisu se trajno drže samo one dostavnice koje imaju trajni procesni značaj.
Sudija odlučuje koje će se dostavnice ukloniti iz spisa.
Dostavnica koja služi kao dokaz o uručenju odluke ili drugih pismena vezanih za rok, lijepi se uz izvornik odluke na koju se odnosi.
11. Predaja pismena u rad putem interne knjige
Član 44.
Službenik pisarnice predaje pismena u rad sudiji odnosno drugom službeniku suda putem interne dostavne knjige (obrazac broj 2), ukoliko se službena radnja ne treba da izvrši u pisarnici. Predmeti hitne prirode predaju se odmah u rad.
Predaja predmeta i vraćanje predmeta pisarnice evidentira se u zapisniku običnom olovkom u rubrici "primjedba".
Zahtjev za izuzeće sudije, predaje se predsjedniku suda odmah po prijemu.
VI - DOSTAVLJANJE 1 OTPREMANJE PISMENA
1. Dostavljanje pismena
Član 45.
Dostavljanje odluka suda i drugih pismena vrši se na način propisan odredbama člana 113. Zakona o prekršajima.
Ako je za sudsku odluku ili drugo pismeno koje se dostavlja potreban dokaz o prijemu, dostavljanje se vrši uz povratnicu - dostavnicu.
Član 46.
Pismeno koje se otprema preko poštanske službe može se otpremiti kao "obično", "preporučeno" i na "poštanski pregradak".
Pismeno koje se otprema preko poštanske službe upisuje se u dostavnu knjigu za poštu (Obrazac broj 3).
Dostavna knjiga za poštu služi kao dokaz o izvršenoj otpremi pismena.
Član 47.
Dostavljanje pismena može se vršiti i neposredno, putem dostavne knjige za mjesto (Obrazac broj 4).
Dostavljanje pismena vrši se u omotima i u dostavnoj knjizi se potvrđuje prijem pismena. Neuručena pismena vraćaju se pisarnici uz naznaku razloga zbog kojih dostava nije izvršena.
Dostava pismena može se vršiti neposredno strankama i u sudu. Takva dostava se vrši, po pravilu, bez omota i prijem se potvrđuje na dostavnici ili kopiji pismena koje ostaje kod stranke.
Punomoćniku se dostava može izvršiti neposredno samo ako je punomoć uložena u spisu.
2. Otpremanje pismena
Član 48.
Pismena preuzeta za otpremanje moraju, po pravilu, biti otpremljena istog dana. Pismena hitne prirode otpremaju se bez odlaganja istog dana.
Na izvorniku pismena u odgovarajućoj rubrici štambilja prepisa i otpreme, službenik koji vrši otpremanje upisuje datum otpreme i stavlja svoj potpis.
VII - RJEŠAVANJE PREDMETA
1. Zakazivanje ročišta
Član 49.
Predmeti u kojima je određeno ročište ili rok, drže se u za to određenom rokovniku u pisarnici ili kod sudije.
Ako se predmet izuzima radi privremene upotrebe prije isteka određenog roka, u rokovnik se stavlja na mjesto predmeta zabilješka o tome gdje se predmet nalazi.
Predmeti iz rokovnika, ako se nalaze u pisarnici, predaju se sudiji u rad, po pravilu, na jedan dan ranije nego što je određen rok.
2. Rješavanje predmeta
Član 50.
Primljeno pismeno, odnosno primljeni predmet, sudija pregleda, svrstava i prema važnosti i hitnosti utvrđuje kojim će se redom uzeti u rad.
Sudija je obavezan da, bez odlaganja, uzme u rad predmete koji su zakonom ili drugim propisom označeni kao hitni, kad se postupak vodi protiv privedenog lica, stranog državljanina koji privremeno boravi u našoj zemlji, državljanina BiH koji se nalazi na privremenom radu u inostranstvu, predmete u kojima prijeti opasnost da će dokazi biti uništeni kao i predmete koji su od posebnog značaja s obzirom na vrstu prekršaja.
Član 51.
Sudija određuje broj ročišta u toku jednog dana prema trajanju službenih radnji, broju pozvanih lica, vrsti i broju dokaza za koje treba izvesti i složenosti postupka, tako da se vrijeme što racionalnije iskoristi.
Za više predmeta, osim predmeta koji su spojeni radi sprovođenja jedinstvenog postupka, ne mogu se odrediti ročišta u isto vrijeme.
Član 52.
Predmete u kojima je određeno ročište i predmete koji su stavljeni u rok, sudija upisuje u dnevnik za sudije koji se vodi po sistemu kalendara.
Član 53.
Kad sudija utvrdi da je potrebno da se sprovede redovan postupak, naredbom određuje lica koja treba pozvati, njihovu adresu te datum, dan, sat i mjesto održavanja ročišta.
3. Spajanje predmeta
Član 54.
Ako se više predmeta spoji radi sprovođenja jedinstvenog postupka, predmet po kome je kasnije pokrenut postupak spaja se predmetu u kome je postupak pokrenut ranije i vodi pod brojem ranijeg predmeta.
Na omotu ranijeg predmeta stavlja se broj predmeta koji je pripojen, a ako na omotu pripojenog predmeta postoji neka posebna oznaka, prenijet će se na omot ranijeg predmeta.
Kada se jednom predmetu prilaže dmgi predmet samo radi uvida u taj drugi predmet, na omotu predmeta kome se drugi predmet prilaže, označava se da je taj predmet priložen, a oznaka se precrtava kad priloženi predmet bude izdvojen.
4. Razdvajanje predmeta
Član 55.
Ako se predmet prije dovršetka postupka razdvaja, radi odvojenog postupanja, u odvojeni predmet ulažu se ovjereni prepisi svih pismena koja se na taj predmet odnose.
Za odvojeni predmet određuje se novi broj i sačinjava se novi popis spisa.
Na omot odvojenog predmeta prenose se važne zabilješke koje se odnose na razdvojeni predmet, a na ranijem omotu te zabilješke se precrtavaju.
5. Postupak za obavljanje predmeta
Član 56.
Ako se pojedini spisi ili dijelovi spisa izgube, oštete ili unište, pokreće se postupak za obnavljanje spisa.
Kad su u pitanju spisi po kojima je postupak u toku, postupak za obnavljanje spisa pokreće predsjednik suda , naredbom po službenoj dužnosti.
Kad su u pitanju spisi po kojima je postupak pravosnažno okončan, postupak za obnavljanje spisa pokreće se samo ako postoji opravdan interes. Naredbu o tome donosi predsjednik suda po službenoj dužnosti ili na zahtjev okrivljenog, odnosno podnosioca zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka.
Neće se pokrenuti postupak za obnavljanje spisa ako je u pitanju spis za koji je protekao rok do koga se po odredbama ovog pravilnika čuvaju takvi spisi.
Član 57.
Obnavljanje spisa po kojima je postupak u toku vrši sudija kome je predmet bio dodijeljen u rad, a u ostalim slučajevima sudija koga odredi predsjednik suda.
Obnavljaju se samo oni dijelovi spisa koji su od bitnog značaja za postupak.
Obnavljanje se vrši na osnovu prepisa ostalih oštećenih ili uništenih spisa kojima raspolažu stranke ili sud, podataka iz upisnika i pomoćnih knjiga, a po potrebi i na osnovu saglasnosti izjava stranke, svjedoka, vještaka, zastupnika i dmgih lica koja su učestvovala u postupku.
Kad o pojedinim radnjama nema podataka, a izjave navedenih lica nisu saglasne, te radnje će se ponoviti ukoliko nije donesena prvostepena odluka.
Stranke se obavještavaju o nestanku ili oštećenju samo onih spisa po kojima je postupak u toku, ujedno se pozivaju da podnesu prepise svih podnesaka, zapisnika, sudskih odluka i drugih pismena kojima raspolažu.
Član 58.
Zahtjev za obnavljanje spisa po kojima je postupak u toku zavodi se u isti upisnik u kome je zaveden predmetni spis.
Zahtjev za obnavljanje spisa po kom je postupak pravo- snažno okončan, zavodi se u upisnik, a nakon obnove spisa, zavodi se u odgovarajući upisnik pod novim rednim brojem.
Na omotu spisa, u svim slučajevima, stavlja se oznaka "Obnovljen spis".
6. Oblik rješenja i način pisanja i potpisivanja
Član 59.
Izlaganje, u pismeno izrađenoj odluci, mora da bude jasno i razumljivo. Treba se pridržavati zakonske terminologije, a upotrijebljeni izrazi treba da odgovaraju ugledu suda i da ne vrijeđaju ničije dostojanstvo.
Sudske odluke pišu se poluproredom i ne mogu se pisati sa obje strane polutabaka ako je papir takvog kvaliteta da otisak slova na jednoj strani čine nečitak tekst na drugoj strani polutabaka.
Vremensko trajanje kazne, iznos novčane kazne, iznos troškova prekršajnog postupka i drugi novčani iznosi označavaju se u izreci rješenja o prekršaju , brojem i slovima.
U izreci i obrazloženju rješenja o prekršaju stranke treba uvijek označavati njihovim imenom i prezimenom, a ne po redu njihovog nabrajanja (npr. prvookrivljeni, trećeokrivljeni i sl.).
U tekstu odluke mogu se upotrebljavati skraćenice, ali samo ako su opšteusvojene i razumljive i ne daju povoda sumnji o njihovom pravom značenju.
Nazive propisa koji se navode u tekstu odluke treba navesti njihovim punim nazivom, brojem i godinom službenog glasila u kome su objavljeni.
Član 60.
Sva pismena uprave suda potpisuje predsjednik suda ili sudija koji ga zamjenjuje.
Pismena u prekršajnom potupku kojim sudovi saobraćaju sa strankama i ostalim učesnicima u postupku državnim organima, pravnim licima (molbe, dopisi i dr.) moraju imati u gornjem lijevom uglu naziv suda, mjesto, sjedište, broj i datum.
Dopise koji se odnose na predmet u radu potpisuje sudija.
U slučaju trajne spriječenosti ili zbog drugih izuzetnih okolnosti, usljed kojih ne postoji mogućnost da predsjednik vijeća odnosno sudija potpiše odluku, odluku će potpisati umjesto predsjednika vijeća jedan član vijeća, a umjesto sudije, drugi sudija kojega odredi predsjednik suda.
Član 61.
Rješenje o prekšaju, kao i zapisnik , piše se na cijeloj polovini tabaka. Ostala pismena mogu se pisati i na četvrtini tabaka.
Član 62.
Zamolnice, nalozi strankama za postupanje u određenom roku i druga pismena pišu se u dva primjerka, od kojih jedan ostaje u predmetu.
Prepisi odluka izrađuju se u dovoljnom broju primjeraka, odnosno prema naredbi za dostavljanje.
Kad se prepisuje odluka protiv koje se može izjaviti pravni lijek, primjerak prepisa odluke obezbijeđuje se i za sud koji će o pravnom lijeku odlučivati.
Prepisi moraju biti čitki i uredni.
Poslije izvršenog prepisa i sravnjavanja , daktilograf je dužan da u kopijama ispravi greške učinjene prilikom prepisa. Na izvorniku pismena daktilograf je dužan da stavi štambilj prepisa i otpreme.
7. Dostavljanje odluka suda
Član 63.
Sve odluke o ishodu prekršajnog postupka, kako prvostepe- nog tako i drugostepenog suda, moraju se dostaviti licima koja, po odredbama Zakona o prekršajima, imaju pravo na izjav- ljivanje žalbe odnosno podnošenje drugog pravnog lijeka.
Izvršno rješenje dostavlja se organu nadležnom za izvršenje, u skladu sa zakonom.
VIII - POSTUPANJE PO PRAVNIM LIJEKOVIMA
1. Izvještaj o izjavljenom pravnom lijeku
Član 64.
Predmet u kojem je protiv rješenja o prekršaju izjavljen pravni lijek dostavlja se nadležnom sudu, sa izvještajem o izjavljenom pravnom lijeku (Obrazac broj 5).
Član 65.
Prije nego što se predmet otpremi nadležnom sudu, radi odlučivanja o pravnom lijeku, radnik suda koji je pripremio nacrt izvještaja iz prethodnog člana, dužan je da provjeri da li su u predmetu priložene odgovarajuće dostavnice i potreban broj prepisa odluka povodom kojih je pravni lijek izjavljen, kao i da li su spisi predmeta sređeni.
Kantonalni sud za prekršaje kome je dostavljen navedeni spis, može ga vratiti općinskom sudu da ga prethodno sredi.
Ako Kantonalni sud za prekršaje tako ne postupi, izviještava predsjednika općinskog suda da je spis dostavljen nesređen.
Član 66.
Po prijemu predmeta, kod Kantonalnog suda za prekršaje, osniva se novi predmet, pod oznakom odgovarajućeg upisnika tog suda.
2. Postupanje sa predmetom koji je vraćen od Kantonalnog suda za prekršaje
Član 67.
Kantonalni sud za prekršaje vraća predmet općinskom sudu, sa potrebnim brojem primjeraka svoje odluke, za stranke i za sud.
Općinski sud je dužan da strankama, bez odlaganja, dostavi odluke Kantonalnog suda za prekršaje.
U predmetu Kantonalnog suda za prekršaje ostaje prvostepeno rješenje, izvornik odluke sa zapisnikom o vijećanju i glasanju, kao i druga pismena koja se odnose isključivo na postupak pred tim sudom.
Član 68.
Kad su izjavljeni vanredni pravni lijekovi: zahtjev za sudsku zaštitu i zahtjev za zaštitu zakonitosti, općinski sud je dužan sređen spis dostaviti, bez odlaganja, Kantonalnom sudu u Sarajevu.
IX - ARHIVA
1. Postupak stavljanja predmeta u arhivu
Član 69.
Pravosnažno riješen predmet stavlja se u arhivu, po naredbi sudije.
Prije stavljanja predmeta u arhivu treba provjeriti da li je predmet sređen, da li se u predmetu nalaze pismena koja bi trebalo izdvojiti ili vratiti strankama, organu ili pravnom licu, te da li je predmet konačno završen.
Predmet u kojem je doneseno rješenje o kažnjavanju može se staviti u arhivu, kad se utvrdi da je kažnjeni platio novčanu kaznu, odnosno stupio na izdržavanje kazne zatvora.
Ako je rješenje o prekršaju ustupljeno na izvršenje mjesno nadležnom sudu, predmet će se staviti u arhivu kao zavšen, nakon pribavljenog dokaza o izvršenju.
Ako je rješenjem o prekršaju izrečena zaštitna mjera, predmet se može staviti u arhivu kad sudija ili drugi ovlašćeni radnik suda utvrdi da je zaštitna mjera izvršena, odnosno da je nadležni organ za izvršenje zaštitne mjere primio rješenje o prekršaju, u cilju izvršenja te mjere.
Na način iz prethodnog stava, postupa se i sa predmetima u kojima je donesena odluka o plaćanju troškova prekršajnog postupka.
2. Uzimanje predmeta iz arhive
Član 70.
Predmet iz arhive može se uzeti samo na pismeno traženje sudije ili drugog ovlašćenog službenika suda. Na mjestu gdje se nalazio uzeti predmet stavlja se pismeno kojim se traži uzimanje predmeta.
Službenik koji rukuje arhivom , najmanje jedanput mjesečno, provjerava da li su uzeti predmeti vraćeni u predviđenom roku, pa ako utvrdi da nisu, preduzeće mjere da se predmeti vrate.
O uzetim predmetima iz arhive vodi se poseban popis.
Predmeti stavljeni u arhivu sređuju se po vrsti (prekršajni, izvršni, zamolnice, pravna pomoć i dr.) i po rednim brojevima oznaka spisa pojedinih upisnika, ulažu u posebne fascikle na kojima se stavlja skraćena oznaka i godina predmeta kao i brojevi predmeta koji su u fasciklu uloženi.
3. Rok čuvanja predmeta, upisnika i drugih knjiga
Član 71.
Čuvanje, odabiranje i izdvajanje predmeta, upisnika, imenika i drugih pomoćnih knjiga stavljenih u arhivu, vrši se po propisima o uslovima i rokovima čuvanja registraturskog materijala, arhivske građe, kao i odabiranja arhivske građe i registraturskog materijala i o načinu primopredaje arhivske građe između imalaca arhivske građe i nadležnog arhiva i ovog pravilnika.
Član 72.
Trajno se čuvaju predmeti koji su zbog svoje sadržine od istorijskog ili političkog značaja, kao i predmeti sudske uprave koji su od važnosti za opću ili mjesnu istoriju.
Član 73.
Rokovi čuvanja predmeta, za koje nije utvrđeno se trajno čuvaju, su:
- 1.za predmete u kojima je odbačen zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka ili je prekršajni postupak obus- tavljen - dvije godine,
- 2.za predmete u kojima je izrečena novčana kazna - tri godine,
- 3.za predmete u kojima je izrečena kazna zatvora, kao i predmete u kojima je uz kaznu ili samostalno izrečena zaštitna mjera - četiri godine,
- 4.za sve ostale predmete - pet godina.
Na omotu spisa stavlja se otisak štambilja "Arhivska građa", crvene boje, kao znak da se radi o arhivskoj građi, u koji se upisuje rok čuvanja predmeta u arhivi.
Član 74.
Upisnici, knjige zapisnika o vijećanju i imenici čuvaju se za vrijeme dok se čuvaju predmeti na koje se odnose.
Novčane knjige, sa dokaznim ispravama, čuvaju se deset godina poslije zadnjeg godišnjeg zaključivanja.
X - PEČATI, ŠTAMBILJI I OBRASCI
Član 75.
Sva pismena (dopisi, pozivi, rješenja i sl.) prilikom otpreme iz suda moraju imati pečat suda.
Čuvanje i upotreba pečata vrši se po posebnim propisima.
Član 76.
Za pojedine radnje i evidencije sud upotrebljava obrasce i štambilje koji su propisani ovim pravilnikom.
Sud može upotrebljavati i druge obrasce za pojedine službene radnje koje se često ponavljaju, kao što su uobičajeni dopisi, izvještaji i slična pismena kojima se od drugih organa traže ili dostavljaju podaci.
Za pojedine kratke i česte zabilješke, oznake, naredbe i slično, mogu se upotrebljavati odgovarajući štambilji.
Pored štambilja koji su propisani ovim pravilnikom, sud može upotrebljavati i druge štambilje, ako se njihovom upotrebom olakšava poslovanje.
Član 77.
Sud obavezno upotrebljava sljedeće štambilje:
- 1.prijemni štambilj (štambilj broj 1),
- 2.štambilj za oznaku hitnosti (štambilj broj 2),
- 3.štambilj prepisa i otpreme (štambilj broj 3),
- 4.štambilj za ovjeru tačnosti (štambilj broj 4),
- 5.štambilj o pravosnažnosti i izvršnosti rješenja (štambilj broj 5).
- 6.štambilj "Arhivska građa " (štambilj broj 6).
XI - UPISNICl I POMOĆNE KNJIGE
1. Način vođenja upisnika i drugih knjiga
Član 78.
Sud vodi upisnike i pomoćne knjige propisane ovim pravilnikom, a po potrebi može voditi i druge pomoćne knjige.
Član 79.
Upisnici i pomoćne knjige vode se tako da se iz njih u svako doba može utvrditi u kom je stadijumu postupak po određenom predmetu i gdje se predmet nalazi.
Upisnici se moraju voditi uredno i ažurno, tako da mogu poslužiti i kao osnova za izradu statističkih izvještaja.
Upisničar je ovlašćen i dužan da sudiji ili drugom službeniku koji radi na rješavanju predmeta, skrene pažnju na očigledne greške u zapisnicima ili izvornicima sudskih odluka, na neurednost prepisa ili kakvog drugog pismena, na očigledne greške u sređivanju rokova, na nedostajanju dijelova spisa i na druge slične nedostatke koje zapazi u radu sa predmetima.
Upisnici i pomoćne knjige, van radnog vremena, drže se u zaključanim ormarima.
Član 80.
Upisnik se sastoji od potrebnog broja tabaka koji su povezani u knjigu sa tvrdim koricama. Na koricama knjige ispisuje se naziv upisnika i godina za koju se upisnik vodi.
Sud sa manjim obimom poslova može koristiti istu knjigu upisnika za više godina. Na sredini prve strane lista kojim počinje nova godina ispisuje se godina za koju se vodi upisnik.
Shodno odredbama st.l. i 2. ovog člana ustrojavaju se imenici i druge pomoćne knjige.
Dimenzije knjige upisnika, koje nisu određene ovim pravilnikom, određuje predsjednik suda.
2. Upisnici općinskog suda
Član 81.
Općinski sud vodi upisnike:
- 1.upisnik predmeta o prekršajima "P" (obrazac broj 6),
- 2.upisnik za razne stvari "R" (obrazac broj 7),
- 3.upisnik uprave suda "Su" (obrazac broj 8),
- 4.upisnik predmeta o izvršenju prekršajnih sankcija "IPS" (obrazac broj 9),
- 5.upisnik oduzetih predmeta "OP" (obrazac broj 10),
- 6.upisnik za povjerljivu poštu "Pov" (obrazac broj 11),
- 7.upisnik za strogo povjerljivu poštu "Str. pov" (obrazac broj 12).
Izuzetno, sud kod kojeg je godišnji priliv predmeta veći od 2000, može voditi upisnik predmeta o prekršajima "P" po oblastima prekršaja i to za:
- -javni red i mir - "P-I",
- -bezbjednost saobraćaja na putevima - "P-II",
- -ostalo "P-III".
3. Upisnici Kantonalnog suda za prekršaje
Član 82.
Kantonalni sud za prekršaje vodi upisnike:
- 1.upisnik za dmgostepeno rješenje "PZ" (obrazac broj 13),
- 2.upisnik zahtjeva za sudsku zaštitu i zahtjeva za zaštitu zakonitosti "PSZ" (obrazac broj 15),
- 3.upisnik za razne stvari "R" (obrazac broj 7),
- 4.upisnik uprave suda "Su" (obrazac broj 8),
- 5.upisnik za predmete sukoba nadležnosti "SN" (obrazac broj 14),
- 6.upisnik za povjerljivu poštu "Pov" (obrazac broj 11),
- 7.upisnik za strogo povjerljivu poštu "Str. pov" (obrazac broj 12).
Upisnik za drugostepeno rješenje Kantonalni sud za prekršaje može voditi po oblastima prekršaje i to:
- -javni red i mir - "PŽ-I",
- -bezbjednost saobraćaja na putevima "PŽ-II",
- -ostalo "PŽ-III".
4. Sadržaj upisnika
Član 83.
U upisnik predmeta o prekršajima "P" upisuje se pismeno kojim se zahtijeva pokretanje prekršajnog postupka.
U upisnik za razne stvari "R" upisuju se pismena koja se upisuju u drugi upisnik, kao:
zamolnice drugih organa za ispitivanje okrivljenog ili saslušanja svjedoka, vještaka i slično.
U upisnik uprave suda "Su" upisuju se pismena koja se odnose na poslove uprave (zahtjevi za izuzeće sudije, pritužbe na rad suda, izvještaji, pojedinačna akta o pravima iz radnog odnosa, raspisi, nabavke i sl.)
U upisnik predmeta o izvršenju prekršajnih sankcija "IPS" upisuje se pismeno istog suda kojim se traži izvršenje kazne i zaštitnih mjera izrečenih u prekršajnom postupku, kao i troškova prekršajnog postupka, ako kažnjeno lice nije bez pozivanja platilo izrečenu novčanu kaznu ili troškove postupka, zahtjevi za izvršenje drugog suda, kao i odluke drugih organa za sprovođenje prekršajnog postupka.
U upisnik za drugostepeno rješenje "PŽ" upisuju se "P" predmeti u kojima Kantonalni sud za prekršaje rješava u drugom stepenu.
U upisnik zahtjeva za sudsku zaštitu i zahtjeva za zaštitu zakonitosti "PSZ" upisuju se predmeti u kojima je izjavljen vanredni pravni lijek.
U upisnik "OP" upisuju se predmeti koji su privremeno oduzeti, a služe kao dokaz u prekršajnom postupku.
U upisnik "SN" upisuju se predmeti sukoba nadležnosti između općinskih sudova za prekršaje.
U upisnik "Pov" i "Str. pov." upisuju se pismena označena kao povjerljiva i strogo povjerljiva.
5. Imenici
Član 84.
Sud vodi imenik za upisnik "P", "IPS" i "PŽ".
Imenik se vodi po abecednom ili azbučnom redu.
Kad se predmet upiše u odgovarajući upisnik , istovremeno se vrši njegovo upisivanje i u imenik.
U imenik se upisuje i ime i prezime okrivljenog odnosno žalioca i broj upisnika.
Sud može voditi imenik i za druge upisnike.
6. Postupak sa pogrešno upisanim pismenima
Član 85.
Pojedini upisi ne mogu se brisati niti na drugi način poništiti.
Ako je pismeno pogrešno upisano u upisnik, upis se precrtava crvenom olovkom - vodoravnom crtom, a u rubrici "primjedba" stavlja se oznaka "pogrešan upis".
Pismeno koje se upisuje iza pogrešno upisanog pismena, dobija sljedeći redni broj.
Poništeni upisi pri zaključivanju upisnika odbijaju se od posljednjeg rednog broja.
Ostali pogrešni upisi u upisnicima i pomoćnim knjigama precrtavaju se tankom vodoravnom crtom tako da precrtani tekst ostane čitak, a unosi se tačan upis.
7. Oznaka riješenih predmeta
Član 86.
Kad je predmet riješen, ispred rednog broja upisnika stavlja se znak rješenja "L" (npr. L13).
Predmet se označava kao riješen:
- -kad je rješenje doneseno u redovnom postupku - otpremom rješenja,
- -kad je rješenje doneseno u skraćenom postupku - protekom roka za ulaganje prigovora,
- -u drugostepenom postupku - otpremom predmeta sa drugostepenim rješenjem,
- -kad je zahtijevano izvršenje rješenja o izrečenoj kazni, zaštitnoj mjeri ili troškovima postupka,
- -kad je preduzeta posljednja radnja za izvršenje svih odluka iz rješenja.
Ostali predmeti označavaju se kao riješeni kada se po pismenu postupi, ako sudija drukčije ne odredi.
Član 87.
Kad je više predmeta spojeno radi sprovođenja jedinstvenog postupka predmet koji je spojen označava se riješenim kada se okonča postupak u predmetu sa kojim je spojen.
Član 88.
Kad sud odluči da se u predmetu izdvoji postupak protiv nekih lica, razdvajanje predmeta izvršava se u upisniku na taj način što će se prepisati pismena koja se odnose na izdvojena lica uvesti kao novi predmet. U koloni upisnika "primjedbe" kod novog predmeta stavlja se zabilješka mastilom "izdvojeno iz predmeta broj ... (npr. P-137/91)".
Ova zabilješka stavlja se i u popis spisa u koloni "primjedba".
8. Ponovno zavođenje predmeta
Član 89.
Kad je prvostepeno rješenje o prekršaju u cjelini ili djelimično ukinuto ili kad je doneseno rješenje kojim se dozvoljava ponavljanje postupka, osniva se novi predmet i upisuje u upisnik sa novim rednim brojem. U koloni "primjedba" ranijeg i novog predmeta stavlja se zabilješka "veza sa brojem ... (npr, veza sa brojem 70/99)".
9. Zaključivanje upisnika i pomoćnih knjiga
Član 90.
Upisnici i pomoćne knjige zaključuju se sa posljednjim danom u godini. Zaključivanje se vrši tako što se iza posljednjeg upisa stavlja zabilješka: redni broj posljednjeg upisa, broj pogrešnih upisa, broj riješenih predmeta, broj predmeta koji nisi riješeni do dana zaključenja upisnika odnosno pomoćne knjige, i datum zaključenja upisnika. Ovu zabilješku potpisuje službenik suda koji vodi upisnik odnosno pomoćnu knjigu i predsjednik suda.
Ispod zabilješke iz prethodnog stava, upisuju se redni brojevi neriješenih predmeta.
Član 91.
Predmeti koji su na kraju tekuće godine ostali neriješeni, upisuju se i u upisnik naredne godine tako što se na prvoj strani upisnika, upišu samo redni brojevi tih predmeta. Svi upisi koji se odnose na te predmete vrše se u ranijem upisniku.
Kad predmet bude riješen, u ranijem upisniku stavlja se kod odnosnog rednog broja znak da je predmet riješen ("L"), a u popisu neriješenih predmeta precrtava se odgovarajući redni broj.
XII - IZVRŠENJE NOVČANE KAZNE
Član 92.
Plaćanje novčane kazne vrši se putem novčane uplatnice.
Novčanu uplatnicu popunjava općinski sud i dostavlja je sa rješenjem kažnjenom licu radi uplate novčane kazne.
Odrezak novčane uplatnice (obavještenje sudu o uplati ) prilaže se spisima predmeta kao dokaz o izvršenju rješenja.
Član 93.
Službenik suda, koji je rasporedom poslova određen da vodi poslove izvršenja prekršajnih sankcija, dužan je da, po proteku roka za plaćanje novčane kazne, obavijesti predsjednika suda ako novčana kazna nije uplaćena, radi donošenja odgovarajuće odluke.
Na način propisan u prethodnom stavu postupit će se i kad je u pitanju naplata troškova prekršajnog postupka, novčane kazne izrečene u toku postupka, odnosno izvršenje mjere oduzimanja imovinske koristi.
Član 94.
Kad je zatraženo da se novčana kazna naplati prinudnim putem, sud je dužan da svaka tri mjeseca, ako nije primio obavijest da je novčana kazna prinudno naplaćena, traži od službenog lica, odnosno organa nadležnog za prinudno izvršenje, obavijest o razlozima zbog kojih prinudno izvršenje nije sprovedeno i da preduzima potrebne mjere da ne nastupi zastara izvršenja novčane kazne.
XII - ČUVANJE ODUZETIH PREDMETA I DEPOZITA
1. Predmet i mjesto čuvanja
Član 95.
Predmeti oduzeti u prekršajnom postupku čuvaju se u sudu i to u kasi odnosno na drugom određenom mjestu.
Ako se radi o predmetu ili robi koja je podložna kvarenju, predat će se preduzeću i drugom pravnom licu koje se bavi prometom ili preradom takve vrste robe odnosno predmeta.
Ako predmet zbog svojih specifičnih svojstava ili obimnosti nije pogodan za čuvanje kod suda, odredit će se da se takvi predmeti čuvaju kod pravnog ili fizičkog lica odnosno drugog organa.
Predmeti se čuvaju odvojeno, a na svakom predmetu mora biti napisan redni broj iz upisnika "P" i upisnika "OP" koji se odnose na taj predmet i otisnut pečat suda.
Ako je pravosnažnim rješenjem odlučeno da se oduzeti predmeti moraju uništiti, prodati ili predati preduzeću, drugom pravnom licu, odnosno organu, sudija mora, bez odlaganja, preduzeti sve potrebne mjere da se odluka sprovede.
Postupak uništenja predmeta sprovodi komisija od tri člana , koju imenuje predsjednik općinskog suda.
O uništenju predmeta vodi se zapisnik koji se prilaže u spis predmeta.
2. Čuvanje pologa
Član 96.
Gotovina i vrijednosti, koji su dostavljeni uz zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, čuvaju se u blagajni suda ili na računu suda ili u sefu u banci, do pravosnažnosti rješenja o prekršaju.