Općina Ilijaš - Općinsko vijeće
Godišnji plan gospodarenja šumama na koje postoji pravo vlasništva na području Općine Ilijaš za 2000. godinu
GODIŠNJI PLAN
GOSPODARENJA ŠUMAMA NA KOJE POSTOJI PRAVO VLASNIŠTVA NA PODRUČJU OPĆINE ILIJAŠ ZA 2000. GODINU
1. UVOD
Šumskoprivredna osnova za šume na kojima postoji pravo vlasništva na području općine Ilijaš urađena je za period važnosti od 01. 01. 1985. do 31. 12. 1994. godine.
Obzirom da u periodu od isteka važnosti Š.P.O. do danas nisu postojale objektivne mogućnosti izrade nove osnove (ratna djejstva, nedostatak novčanih sredstava, veliki broj vlasnika šume je privremeno napustio teritoriju općine, nedostatak odgovarajućih uputa od strane zakonodavne vlasti i sl.), a u skladu sa članom 42. stav 3. Uredbe sa zakonskom snagom o šumama ("Službeni list RBiH", broj 23/93) te članom 1. Zakona o izmjenama Zakona o šumama ("Službeni list RBiH", broj 37/95), to će se ovim šumama i u 2000. godini gazdovati na osnovu GODIŠNJEG PLANA GOSPODARENJA. Prema članu 1. stav 4. Zakona o izmjenama zakona o šumama ("Službeni list RBiH", broj 37/95) izvršenje Godišnjih planova smatra se izvršenjem obnovljene osnove za broj godina u kojima se gospodarilo na osnovu Godišnjeg plana gospodarenja. Godišnji plan za 2000. godinu predstavlja petu godinu u kojoj se gazduje na osnovu Godišnjeg plana gazdovanja šumama na kojima postoji pravo svojine na području općine Ilijaš (1996., 1997., 1998., 1999. i 2000. godine).
Godišnji plan donosi Općinsko vijeće Ilijaš, a na prijedlog načelnika Općine Ilijaš koji je nadležan i preko formirane općinske Službe za privredu i finansije u mogućnosti je za provođenje programa i mjera gazdovanja ovim šumama.
Ukoliko se tokom 2000. godine steknu zakonski i drugi uslovi, pristupit će se prikupljanju podataka za izradu nove Š.P.O. kao i njenoj izradi i eventualnom donošenju.
2. STANJE POVRŠINA
Prema podacima Š.P.O. sa važnošću sa 01. 01. 1985. do 31. 12. 1994. godine ukupna površina šuma i šumskog zemljišta po tipovima šuma iznosi:
Od vremena donošenja Š.P.O. do danas, došlo je do određenih promjena u površinama šuma (Dejtonskim mirovnim ugovorom manji dijelovi Općine Ilijaš su pripali Srpskom entitetu i to: dio K.O. Banjaluka, dio K.O. Nahorevo i dio K.O. Rakova Noga, međutim tačni podaci o katastarskim česticama i njihovim površinama nisu utvrđeni; Do izmjena je došlo i usljed promjena kultura - pašnjak i livade u šumu i obrnuto te priznavanje i nepriznavanje prava vlasništva određenim licima). Ove izmjene će biti obrađene prilikom izrade nove Š.P.O. i u ovom planu, obzirom da se radi o manjim izmjenama nije potrebno njihovo detaljnije analiziranje.
Sve šume se nalaze u 23. Katastarske općine i to:
Izvjesne površine izdanačkih šuma su u prethodnom periodu prevedene u šumske kulture uglavnom četinara, te će se i te površine tačno evidentirati i obraditi prilikom izrade nove Š.P.O. kao nova kategorija šuma - šumske kulture.
U ratnom i postratnom periodu značajne površine šuma i šumskih zemljišta su evidentirane kao privremeno napuštene šume (njihovi vlasnici se nalaze u Republici Srpskoj i inostranstvu). Prema važećim zakonskim propisima obaveza je Općine Ilijaš da te površine i u narednom periodu na adekvatan način zaštiti.
3. STANJE DRVNIH MASA (zapremine, zapreminskog prirasta i etat)
Prema podacima šumskoprivredne osnove sveukupna drvna masa šuma sa pravom vlasništva na području općine Ilijaš po uzgojnim tipovima i zapreminski prirast iznose: (podaci se odnose na stanje 01. 01. 1985. godine)
Jednogodišnji etat u sveukupnoj drvnoj masi prema podacima Š.P.O. iznosi:
Normalna realizacija Š.P.O. vršila se u periodu od 01. 01. 1985. godine do 31. 12. 1991. godine (sedam godišnjih etata). Prema raspoloživim podacima može se konstatovati da se šumama u tom periodu gazdovalo u skladu sa odredbama Š.P.O. i važećom zakonskom regulativom, koja je važila u tom periodu. Na osnovu toga trebalo bi očekivati da se zaliha šuma poveća (Š.P.O. predviđeno da će se na kraju ophodnjice povećati za 24 m3/ha kod visokih i 9 m3/ha kod izdanačkih).
U periodu od 01. 01. 1992. godine do 31. 12. 1994. godine (do kraja važnosti osnove) zbog ratnih djejstava nisu postojali objektivni uslovi za normalno izvršenje sječa predviđenih Š.P.O. Sječe u tom periodu uglavnom su bile bespravne, uglavnom u blizini naseljenih mjesta te linija razdvajanja radi snabdijevanja stanovništva i vojske sa ogrijevnim drvetom, građom za izradu zemunica i sl. Tačnih podataka o izvršenim sječama iz tog perioda nemamo, čak i eventualna procjena ratnih šteta na velikim površinama nije moguća zbog postojanja minskih polja i neeksplodiranih ubojnih sredstava.
Na osnovu naprijed navedenog nije realno očekivati da se zaliha šuma povećala, kako je to bilo predviđeno Š.P.O. a tačno stanje će biti utvrđeno prilikom izrade nove Š.P.O.
Podataka o sječama u 1995. godini nemamo ali su i tada uglavnom vršene bespravne sječe (snabdijevanje stanovništva ogrijevnim drvetom i sl.).
U 1996., 1997., 1998. i 1999. godini Općinsko vijeće Ilijaš je donijelo Godišnje planove o gazdovanju šumama. U tom periodu sječe su vršene u skladu sa tim planovima, međutim evidentiran je veliki broj bespravnih sječa u blizini naseljenih mjesta u šumama čiji se vlasnici ne nalaze na teritoriji Federacije BiH.
4. UTVRĐIVANJE OBIMA SJEČA ZA 2000. GODINU
Prema odredbama Š.P.O. predviđen je sljedeći jednogodišnji obim sječa:
U 1996. i 1997. godini godišnjim planovima predviđene su sječe od 50% od sječa propisanim Š.P.O., a u 1998. godini 70%, kao i u 1999. godini 70%. Obzirom da se u 2000. godini očekuje značajniji povratak privremeno raseljenih lica - vlasnika šuma; a obzirom na značajan obim bespravnih sječa u periodu od 1992. do 1999. godine u cilju obezbjeđenja kontinuiteta gazdovanja šumama opredjeljujemo se da i u 2000. godini obim sječa iznosi 70% od obima sječa propisanih Š.P.O. Po tom kriteriju obim sječa za 2000. godinu iznosi:
- -četinara u visokim šumama 4.148 m3 sveukupne drvne mase ili 3.000 m3 bruto mase;
- -lišćara u visokim šumama 1.491 m3 sveukupne drvne mase ili 1.000 m3 bruto mase;
- -lišćara u izdanačkim šumama 3.300 m3 sveukupne drvne mase ili 2.400 m3 bruto mase.
Za pretvorbu iz sveukupne u bruto masu korišćen je faktor pretvorbe iz Š.P.O. koji iznosi:
Broj 01-I-26-555/00
marta 2000. godine
Ilijaš
Predsjedavajući
Općinskog vijeća Ilijaš
Džafer Herić, s. r.
5. OSNOVNE SMJERNICE ZA GAZDOVANJE ŠUMAMA NA KOJIMA POSTOJI PRAVO SVOJINE
Prema odredbama "Uredbe sa zakonskom snagom o šumama" ("Službeni list RBiH", broj 23/93) šume i šumska zemljišta, kao dobro od općeg interesa uživaju posebnu brigu i zaštitu društvene zajednice, i koriste se pod uslovima i na način koji su propisani pomenutom Uredbom. Šume i šumska zemljišta su specifično prirodno bogatstvo koje se manifestuje kroz općekorisne i proizvodne funkcije šume. Općekorisne funkcije šume se diferenciraju na: zaštitne, hidrološke, klimatske, higijensko-zdravstvene, turističko-rekreacione, odbrambene, nastavne i naučno-istraživačke, dok se proizvodna funkcija šuma odražava u proizvodnji drvne sirovine i ostailh šumskih proizvoda.
Gospodarenje šumama i šumskim zemljištem čini skup međusobno povezanih i uslovljenih radnih aktivnosti usmjerenih ka zajedničkom cilju - potpunom korišćenju i održavanju prirodnih potencijala šumskih zemljišta.
Na osnovu navedenih principa gospodarenja šumama i šumskim zemljištima u 2000. godini bi se prvenstveno sastojalo u sljedećim aktivnostima;
- 1.Sječe u visokim šumama;
- 2.Mjere njege u visokim šumama i šumskim kulturama;
- 3.Sječe u izdanačkim šumama;
- 4.Pošumljavanje nepodmlađenih površina u visokim šumama te površina u izdanačkim šumama;
- 5.Čuvanje i zaštita šuma.
Za sve navedene aktivnosti odjeljenje za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Općine Ilijaš će izrađivati izvođačke projekte shodno članu 46. Uredbe sa Zakonskom snagom o šumama, a na osnovu zahtjeva vlasnika šume ili u slučaju izraženije pojave biljnih bolesti na ličnu inicijativu.
5.1. Sječa u visokim šumama
Jedan od osnovnih zadataka za ostvarenje ciljeva gazdovanja sa šumama je da se putem sječivih zahvata poboljša njihovo kvalitetno stanje, povećaju prinosi i reproduktivna sposobnost sastojine. Ovo je dosta dugotrajan i konstantan proces koji iziskuje dosta opreznosti i stručnosti naročito u provođenju sječivih zahvata. Težište rada treba da je uvijek skoncentrisano na pomaganje uzrasta i razvoja najboljih i najkvalitetnijih stabala na račun slabijih i manje vrijednijih koje treba postepeno iz sastojine odstraniti.
Struktura visokih šuma na ovom području je uglavnom preborna i skupinasto preborna, te adekvatno toj strukturi u sastojinama treba provoditi i sječe kojima je cilj formiranje skupinasto prebornih sastojina, a na strmnim i nestabilnim terenima provoditi sječe manjih intenziteta vodeči računa o prirodnom podmlađivanju. Na mjestima gdje nije došlo do prirodnog podmlađivanja vršiti vještačko pošumljavanje.
Pomenute osnovne principe provođenja budućih sječa potrebno je primjenjivati u različitim modifikacijama koje će u određenim uslovima najbolje odgovarati postavljenim ciljevima gospodarenja. Obzirom da se radi o površinskim malim česticama to nije moguće striktno provoditi savremene metode gazdovanja, ali pažljivim i stručnim radom shodno moguć- nostima može se znatno unaprijediti stanje visokih šuma na ovom području.
5.2. Mjere njege u visokim šumama i šumskim kulturama
U stadijumu mladika i guštika provode se sječe s ciljem približavanja određenom tehničkom cilju tj. formiranju sastojina od vrijednijih vrsta drveća (hrast) i njegovom kvalitetnom poboljšanju.
U stadijumu letvenjaka provode se prorede kojima je cilj pomoći kvalitetno najboljim stablima u njihovom daljnjem razvoju, a to sve vodi ka povećanju prirasta i prinosa iz tih sastojina.
Prorede u nenjegovanim srednjedobnim sastojinama odnose se na zapuštene sastojine sa ciljem da se dovedu u uredno stanje, a time i poveća prirast dotičnih sastojina.
5.3. Sječa u izdanačkim šumama
U izdanačkim šumama zastupljena su i stabla sjemenskog porijekla, te se ova okolnost može pozitivno iskoristiti jer se ove sastojine postepeno mogu prevoditi u visoke šume bez većih šumskouzgojnih radova. Putem sječa treba osloboditi vrijednije vrste drveta (hrast) od manje vrijednih i nekvalitetnih stabala. Tako će se omogućiti ne samo bolji prirast odabranih nosilaca buduće sastojine, nego će se ovim putem sastojina pripremiti za prirodno podmlađivanje iz sjemena. U ovim sastojinama prevladavaju ostali lišćari i to najčešće grab, vrba, topola, bagrem i joha. Na ostalim parcelama mogu se provoditi čiste sječe na manjim površinama te zadržati izdanački oblik uzgojnog tipa, uz provođenje meliorativnih zahvata i primjenu uzgojnih principa koji se provode u izdanačkim šumama. Osnovni uzgojni radovi sastojat će se u čišćenju i proredama sa ciljem poboljšanja kvalitetnog stanja i povećanja prinosa u ovim šumama.
5.4. Pošumljavanje nepodmlađenih površina u visokim šumama te površina u izdanačkim šumama i na neproduktivnim površinama
Prema odredbama Š.P.O. obaveza pošumljavanja za jednu godinu iznosi 12,2 ha uz puni obim sječa. Obzirom da će se sjeći 70% od etata to će obaveza pošumljavanja iznositi 8,5 ha.
U skladu sa izvođačkim projektima koji će se raditi shodno odredbama člana 46. Uredbe sa zakonskom snagom o šumama u 2000. godini u proljetnoj i jesenjoj kampanji neophodno je izvršiti pošumljavanje na površinama gdje budu vršene sječe a koje nisu prirodno podmlađene u visokim šumama, te u izdanačkim šumama gdje se bude prešlo meliorativnom pošumljavanju sjetvom i sadnjom.
Svi radovi na obnovi i uzgoju šuma trebaju biti urađeni uz stručnu pomoć i savjet nadležnih šumarskih organa Općine Ilijaš.
Sredstva za pošumljavanje obezbijediti preko Općine Ilijaš iz sredstava predviđenih čl. 82. i 83. Zakona o šumama - sredstva za provođenje programa gazdovanja šumama, te iz drugih izvora (donacije i sl.).
5.5. Čuvanje i zaštita šuma
U skladu sa članom 53. Uredbe sa zakonskom snagom o šumama, pravna lica koja gospodare šumama i vlasnici šuma obavezni su preduzimati mjere radi zaštite šuma od:
- 1.požara i dr. elementarnih nepogoda;
- 2.biljnih bolesti i šumskih štetočina;
- 3.protiv pravnog prisvajanja, korišćenja i dr. protivpravnih radnji.
5.5.1. Zaštita šuma od požara
U saradnji sa preduzećem koje gazduje državnim šumama na području općine Ilijaš organizovat će se služba za osmatranje izbijanja šumskih požara u kritičnom periodu, te u slučaju eventualnog izbijanja požara radit će se na njihovom suzbijanju pomoću nadležnih organizacija za gašenje požara i vlasnika šuma. Neophodan je stalan rad na razvijanju i jačanju mjera protivpožarne zaštite na nivou Općine Ilijaš, uz punu saradnju svih nadležnih organa i službi zaduženih za tu problematiku.
- -zabranjuje se loženje otvorene vatre u šumi, na šumskom zemljištu, kao i na zemljištu u neposrednoj blizini šume;
- -zabranjuje se u šumi i na udaljenosti od 200 metara od ruba šume podizanje vapnare (krečane), poljske ciglane i drugog objekta sa otvorenim ognjištem, kao i odlaganje i palenje smeća i raznih otpadaka.
5.5.2. Zaštita šuma od biljnih bolesti i štetočina
Zaštita šuma od biljnih bolesti i štetočina mora se posvetiti puna pažnja. Od preventivnih radnja na sprečavanju suzbijanja biljnih bolesti najznačajnija je mjera pravilno uspostavljanje šumskog reda, koje se sastoji u sljedećem:
- -Kod mladih šuma i panjača potrebno je posječeni materijal izvesti iz šume. Visina panja treba da bude najviše 1/3 promjera panja računajući sa gornje strane na nagnutom terenu. Obavezno je pravovremeno kresanje svih posječenih stabala, dok se kora sa stabala i panjeva četinara i brijesta mora oguliti. Kod posječenih stabala četinara potrebno je ovrške, koru i grane složiti u kupe. U slučaju pojave potkornjaka stabla se moraju tretirati insekticidima. Grane lišćara se moraju ravnomjerno razbacati po površini sastojne. Lišćarske šume treba naročito zaštititi od gubara. Za suzbijanje i uništavanje gubara najuspješnija metoda je prskanje zaraženog područja insekticidima, zatim postavljanje klopki, te skidanje jaja sa zaraženih stabala i njihovo spaljivanje. O eventualnim pojavama napada štetočina potrebno je voditi stalnu evidenciju kako bi se putem preventivnih mjera mogle primjenjivati potrebne mjere zaštite;
- -Zabranjuje se slaganje prostornog drveta uz živa dubeča stabla. Sredstva za zaštitu šuma obezbjeđuju vlasnici šuma plaćanjem naknade iz katastarskog prihoda od šume i šumskog zemljišta koja naplaćuju općinski organi uprave društvenih prihoda i dr. učesnici u sprečavanju i suzbijanju biljnih bolesti.
6. SORTIMENTNA STRUKTURA POSJEČENE DRVNE MASE
Od posječene bruto drvne mase predviđene Godišnjim planom očekuje se sljedeća sortimentna struktura (neto drvna masa):
7. IZNOS SREDSTAVA PREDVIĐENIH ČL. 82. I 83. ZAKONA O ŠUMAMA I NJIHOVA RASPODJELA
Na ime posječene drvne mase čl. 82. i 83. Zakona o šumama predviđeno je uplata sredstava namijenjenih za izradu i provođenje programa gazdovanja sa šumama na kojima postoji pravo svojine u korist Općine Ilijaš i to: 20% od vrijednosti drvne mase prema cjenovniku DP "Šumarstvo" Vareš za šuma-panj.
RASPORED SREDSTAVA
8. PROVOĐENJE PROGRAMA
Program gazdovanja šumama na koje postoji pravo svojine na području općine Ilijaš za 2000. godinu provodi općinski načelnik putem Službe za privredu i finansije preko odsjeka za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu, te vlasnici šuma. Stručna služba odsjeka je dužna da za svaku intervenciju u šumi izradi izvođački projekat čije odredbe postaju obavezne za provođenje, te da vodi urednu evidenciju o izvršenim sječama, pošumljavanjima šumsko uzgojnim radovima, pojavama biljnih bolesti, te evidenciju o korišćenju šumskih čekića, otpremnih iskaza, knjiga premjerbe i doznačnih knjiga, te da o tim dokumentima vodi uredan registar.