Aktio

Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo

Pravilnik o sadržaju i načinu polaganja završnog ispita u srednjim stručnim školama

PRAVILNIK
O SADRŽAJU I NAČINU POLAGANJA ZAVRŠNOG ISPITA U SREDNJIM STRUČNIM ŠKOLAMA

I - OPĆE ODREDBE

Član 1.

Ovim pravilnikom propisuju se način, sadržaj i druga pitanja u vezi s polaganjem završnog ispita u srednjim stručnim školama (u daljem tekstu: srednja škola).

Član 2.

Učenik pristupa polaganju završnog ispita nakon uspješno okončanog završnog razreda u srednjoj školi.

Član 3.

Učenik koji je na kraju završnog razreda upućen na popravni ispit iz jednog predmeta, popravni ispit može polagati u junskom ispitnom roku, a nakon što položi ispit, može polagati završni ispit u istom roku.

Za učenika iz prethodnog stava, koji se prijavi za polaganje popravnog ispita, škola je dužna da osigura polaganje ispita.

Član 4.

Završni ispit se sastoji iz:

  • -
    praktičnog rada koji učenik, prema zaključku nastav- ničkog vijeća, rade u školi, odnosno njenim radionicama, kabinetima, ekonomijama, trgovinama, radilištima, kao i u privrednim, zanatskim i drugim organizacijama i ustanovama. Uz praktičan rad obavezno je njegovo pismeno i usmeno obrazloženje;
  • -
    pismenog ispita iz bosanskog, odnosno hrvatskog jezika i književnosti;
  • -
    usmenog ispita iz jednog stručnog predmeta, prema programu polaganja završnog ispita utvrđenog nastavnim planom i programom određenog zanimanja.

Član 5.

Završni ispit, odnosno dijelovi završnog ispita, mogu se polagati u tri uzastopna redovna roka, pri čemu se učeniku prvi rok računa od roka u kome je uspješno okončao završni razred, a nakon toga završni ispit polaže vanredno.

Rokovi iz prethodnog stava su utvrđeni zakonom: junski, augustovsko-septembarski (od 15. augusta do 15. septembra) i januarski ispitni rok.

Član 6.

Učenik koji u toku srednjeg obrazovanja u svim razredima postigne odličan opći uspjeh, ima primjerno vladanje i prosječnu ocjenu najmanje 4,66 iz predmeta koji se polaže na završnom ispitu, oslobađa se polaganja ispita iz tog predmeta.

Učenik iz prethodnog stava obavezno radi praktičan rad i brani ga u skladu sa nastavnim planom i programom.

U diplomu o završenoj srednjoj stručnoj školi, iz predmeta kojeg je učenik oslobođen polaganja, upisuje se ocjena "odličan (5)ž, a iz predmeta koje je učenik obavezan polagati i iz praktičnog rada sa odbranom, ocjene koje učenik postigne na ovim ispitima.

Član 7.

Ako učenik iz dijela završnog ispita, koji je definisan Nastavnim planom i programom kao eliminatoran, dobije negativnu ocjenu, upućuje se da ponovi završni ispit.

U slučaju iz prethodnog stava kad je učenik negativnu ocjenu dobio iz praktičnog rada, dužan je da radi praktični rad na novu temu.

U slučaju da je negativnu ocjenu učenik dobio iz predmeta koji nije eliminatoran, praktičan rad mu se priznaje u narednom ispitnom roku.

Učenik koji na završnom ispitu dobije negativnu ocjenu iz jednog ili dva predmeta koji nisu eliminatorni, upućuje se na popravni ispit.

Popravni ispit polaže se u narednom ispitnom roku.

Ukoliko učenik na popravnom ispitu dobije negativnu ocjenu iz nekog od predmeta upućuje se da u narednom roku polaže završni ispit, pri čemu odluku o priznavanju već urađenog praktičnog rada donosi nastavničko vijeće.

Član 8.

Učenik je dužan da prijavi polaganje završnog ispita najkasnije pet dana prije dana određenog za početak polaganja završnog ispita.

Uz prijavu učenik prilaže svjedodžbu o završnom razredu srednje škole i izvod iz matične knjige rođenih.

Prijava za polaganje završnog ispita popunjava se na propisanom obrascu. Direktor škole, nakon što utvrdi da kandidat ispunjava uvjete za polaganje završnog ispita u skladu sa zakonom i ovim pravilnikom, odobrava polaganje završnog ispita.

Član 9.

Početak polaganja završnog ispita utvrđuje nastavničko vijeće škole na prijedlog direktora i objavljuje ga na oglasnoj tabli škole najmanje tri dana prije početka završnog ispita. Škola je dužna dostaviti raspored polaganja završnih ispita Prosvjetno-pedagoškom zavodu i Inspekciji Ministarstva obrazovanja, nauke i informisanja Kantona Sarajevo pet dana prije početka polaganja završnih ispita.

II - NAČIN POLAGANJA ZAVRŠNOG ISPITA

Član 10.

Za zakonito provođenje završnog ispita i rad ispitnih komisija odgovoran je ispitni odbor škole, koje imenuje Nastavničko vijeće škole.

Član 11.

Ispiti se održavaju po pravilu u prostorijama škole ili u drugim prostorijama koje utvrdi nastavničko vijeće.

U jednoj prostoriji može raditi samo jedna ispitna komisija.

Član 12.

Prije početka ispita predsjednik ispitne komisije provjerava identitet učenika i podatke unosi u zapisnik o ispitu.

Prvo se polaže dio završnog ispita koji je nastavnim planom i programom definisan kao eliminatoran.

Nakon saopćavanja rezultata ispita iz prethodnog stava kandidat koji polaže ovaj ispit, pristupa polaganju ostalih dijelova završnog ispita u skladu s nastavnim planom i programom.

Učenik može u jednom danu polagati samo dva pismena ili samo dva usmena ispita, ili jedan pismeni i jedan usmeni ispit.

Član 13.

Za praktičan rad i usmeni dio završnog ispita učenik izvlači listić sa pitanjima.

Listići s pitanjima moraju biti jednoobrazni i ovjereni pečatom škole.

Broj listića mora biti najmanje za pet veći od broja učenika koji su pristupili usmenom dijelu ispita.

Učenik ima pravo promijeniti listić, što se konstatuje u zapisniku i uzima u obzir prilikom zaključivanja ocjene.

Praktičan rad traje najmanje 15, a najduže 30 sati, osim praktičnog rada iz oblasti usluga kada praktični rad može trajati i kraće.

Odbrana praktičnog rada rada traje najduže 30 minuta.

Pismeni ispit iz člana 4., alineja 2. ovog pravilnika, traje tri školska časa.

Usmeni dio ispita traje najduže 20 minuta.

Učenik ima pravo na 10 minuta za pripremanje usmenog odgovora.

Član 14.

U opravdanim slučajevima (bolest, smrtni slučaj u porodici i sl.) nastavničko vijeće škole može odgoditi polaganje ispita i odobriti učeniku novi ispitni rok.

Ako učenik iz neopravdanih razloga odustane od ispita koji je započeo, smatra se da ispit nije položio.

Član 15.

Učenik koji je započeo polaganje završnog ispita u jednoj školi ne može nastaviti polaganje dijelova završnog ispita u drugoj školi.

Kompletan završni ispit učenik polaže u jednoj školi.

III - TOK ZAVRŠNOG ISPITA

Član 16.

Učenik radi završni rad na temu iz predmeta koji je utvrđen nastavnim planom i programom, odnosno iz grupe srodnih predmeta značajnih za struku za koju se učenik osposobljavao u toku obrazovanja.

Član 17.

Na početku drugog polugodišta razrednik upoznaje sve učenike završnih razreda o obavezi polaganja, sadržaju i toku polaganja završnog ispita.

U školama gdje se mogu odrediti oblasti, učenici se najkasnije do 1. aprila opredjeljuju za određenu oblast.

Član 18.

Aktiv nastavnika stručnih predmeta i praktične nastave škole, najkasnije do 1. aprila utvrđuju, uz konsultiranje privrednih i drugih organizacija, zadatke za praktičan rad i bliže određuju njihov obim i sadržaj.

Zadatak praktičnog rada mora biti određen tako da pruža široku mogućnost primjene karakterističnih sredstava za rad u određenom zanimanju.

Nastavničko vijeće je dužno da donese konačnu odluku o izboru zadataka najkasnije do 1. maja koji važe za tri naredna uzastopna ispitna roka.

Najmanje na 15 dana prije polaganja završnog ispita, Nastavničko vijeće određuje mjesto gdje će se raditi praktičan rad.

Član 19.

Praktičan rad učenik radi pod stalnim nadzorom ispitne komisije za polaganje završnog ispita.

Pismeni opis sadrži: opis i namjenu predmeta izrade, odnosno popravke ili usluge, opis tehnološkog procesa izrade i način obrade, određene proračune, tehničke crteže ili skice, listu materijala sa cijenama, ekonomsku kalkulaciju i drugu potrebnu dokumentaciju.

Usmeno obrazloženje praktičnog rada učenik daje u skladu sa dobijenim zadatkom za praktičan rad.

Član 20.

Ispitna komisija pregleda praktičan rad i utvrđuje brojčanu ocjenu uz pismeno obrazloženje.

Na osnovu ocjena praktičnog rada i odbrane praktičnog rada izvodi se zaključna ocjena.

Ukoliko se jedan član ispitne komisije ne složi s predloženom ocjenom, može izdvojiti svoje mišljenje, što se unosi u zapisnik o maturskom ispitu.

U slučaju iz stava 3. ovog člana konačnu ocjenu utvrđuje ispitni odbor.

IV - PISMENI ISPIT

Član 21.

Ispitna komisija za polaganje pismenog ispita iz bosanskog odnosno hrvatskog jezika i književnosti predlaže ispitnom odboru deset tema od kojih ispitni odbor bira tri teme.

Odobrene teme se stavljaju u koverte, koje se pečate.

Učenik piše pismeni rad na jednu od odobrenih tema, grupu zadataka ili pitanja.

Teme za pismeni ispit saopćavaju se neposredno prije početka pismenog ispita.

Član 22.

Pismeni ispit obavlja se u prisustvu najmanje dva člana ispitne komisije.

Član 23.

Na početku pismenog ispita svaki učenik dobije potreban broj praznih papira, ovjerenih pečatom škole, za uvježbavanje i izradu pismenog rada.

Član 24.

Pismeni rad ocjenjuje ispitivač brojčanom ocjenom uz obrazloženje.

Ukoliko se jedan od članova komisije ne slaže s predloženom ocjenom, može izdvojiti svoje mišljenje.

Konačnu ocjenu utvrđuje ispitni odbor.

Član 25.

Ispitna komisija predaje pregledane i ocijenjene pismene radove predsjedniku ispitnog odbora najkasnije dva dana prije početka narednog dijela ispita.

V - ISPITNI ODBORI I ISPITNE KOMISIJE

Član 26.

Nastavničko vijeće za svaki ispitni rok imenuje ispitni odbor i utvrđuje sastav ispitnih komisija za polaganje završnog ispita.

Član 27.

Za zakonito provođenje završnog ispita i rad ispitnih komisija odgovoran je ispitni odbor škole.

Ispitni odbor čine: predsjednik ispitnog odbora, zamjenik predsjednika, sekretar ispitnog odbora i ispitivači - članovi ispitnih komisija.

Predsjednik ispitnog odbora je direktor škole, a zamjenik i sekretar se biraju iz reda članova nastavničkog vijeća škole.

Predsjednik ispitnog odbora rukovodi i predsjedava sjednicama, a u slučaju njegove odsutnosti zamjenjuje ga zamjenik. Sekretar vodi zapisnik sa sjednica ispitnog odbora.

Član 28.

Ispitni odbor vrši raspored ispita učenika po ispitnim komisijama. Raspored se objavljuje na oglasnoj tabli škole.

Ispitni odbor verifikuje pitanja za svaki predmet koji se polaže na završnom ispitu.

Član 29.

Ispitnu komisiju za polaganje završnog ispita sačinjavaju: predsjednik, nastavnik-ispitivač i stalni član.

Predsjednik ispitne komisije je nastavnik koji ima istu, odgovarajuću ili srodnu stručnu spremu za predmet iz kojeg se polaže ispit. Nastavnik-ispitivač u ispitnoj komisiji je predmetni nastavnik.

Ispitna komisija radi u punom sastavu.

Stalni član ispitne komisije vodi zapisnik za svakog učenika.

Dva člana ispitne komisije moraju biti stalni nastavnici škole.

Za rad stručne komisije odgovoran je predsjednik.

VI - ADMINISTRACIJA ISPITA

Član 30.

Učenik ima pravo prigovora na utvrđenu ocjenu.

Prigovorom se može tražiti izuzeće člana ispitne komisije.

Prigovor se podnosi ispitnom odboru u roku od dva dana od dana saopćenja ocjene.

Ispitni odbor dužan je da u roku od jednog dana od dana prijema prigovora donese odluku o prigovoru.

Ukoliko ispitni odbor usvoji prigovor, obrazovat će ispitnu komisiju koja će provjeriti znanje učenika u roku od dva dana od dana donošenja odluke iz stava 4. ovog člana.

Ocjena komisije iz stava 5. ovog člana je konačna.

Član 31.

O polaganju završnog ispita ispitna komisija vodi zapisnik.

U zapisnik se unose: podaci o učeniku, školi i ispitnom roku, nastavni predmeti koji se polažu, datum polaganja, pitanja na ispitu, ocjene i potpisi članova komisije.

Zapisnik se vodi na propisanom obrascu.

Član 32.

Ispitni odbor radi u sjednicama i vodi evidenciju o toku polaganja završnog ispita koja se unosi u zapisnik.

U zapisnik prve sjednice ispitnog odbora se unosi:

  • -
    poimenični sastav ispitnog odbora i ispitnih komisija,
  • -
    spisak učenika koji su prijavili završni ispit,
  • -
    popis zadataka za praktičan rad,
  • -
    raspored polaganja praktičnog rada.

U zapisnik druge sjednice ispitnog odbora se unose:

  • -
    ocjene iz praktičnog rada sa usmenim obrazloženjem i konačne ocjene praktičnog rada,
  • -
    izdvojena mišljenja članova ispitne komisije na predloženu ocjenu praktičnog rada i odluke ispitnog odbora o tome,
  • -
    imena učenika koji ne mogu nastaviti polaganje završnog ispita,
  • -
    raspored polaganja ispita iz ostalih dijelova završnog ispita.

U zapisnik treće sjednice ispitnog odbora se unose:

  • -
    ocjene iz predmeta koji nisu eliminatorni,
  • -
    imena učenika koji su položili završni ispit i opća ocjena,
  • -
    imena učenika koji su upućeni na popravni ispit iz određenog predmeta,
  • -
    imena učenika koji nisu položili završni ispit, nego se upućuju da ga ponove.

Član 33.

Ispitni odbor, po potrebi, održava sjednice radi rješavanja po izdvojenim mišljenjima članova ispitne komisije na predloženu ocjenu, rješavanja po prigovorima učenika na dobijenu ocjenu i drugo.

Član 34.

Zapisnik sa sjednice ispitnog odbora potpisuju predsjednik, sekretar i svi članovi ispitnog odbora.

Knjiga zapisnika je trajne vrijednosti i vodi se u tvrdo povezanoj teci.

Član 35.

Utvrđene ocjene iz predmeta sa završnog ispita i opća ocjena prenose se iz zapisnika u matičnu knjigu.

Član 36.

Zapisnici o ispitima na završnom ispitu i radovi sa pismenih ispita, čuvaju se u školi najmanje pet godina.

Član 37.

Učenicima koji su položili završni ispit izdaje se diploma o završenoj srednjoj stručnoj školi.

Diploma o završenoj srednjoj stručnoj školi izdaje se na propisanom obrascu.

Član 38.

Odredbe ovog pravilnika primjenjuju se i na vanredne učenike, kao i kandidate za zvanja: majstor, specijalista, instruktor i poslovođa osim odredaba iz člana 5. stav 1. ovog pravilnika.

VII - ZAVRŠNE ODREDBE

Član 39.

Sastavni dio ovog pravilnika su: propisani obrasci, prijava za polaganje mature, zapisnik o ispitu i diploma.

Član 40.

Ovaj pravilnik stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Broj 11-04-38-862
19. maja 2000. godine
Sarajevo

Ministar
prof. dr. Safet Halilović, s. r.