Općina Trnovo - Općinsko vijeće
Plan gazdovanja šumama na kojima postoji pravo vlasništva u svojini građana ili građansko-pravnih lica za 2000. godinu
PLAN
GAZDOVANJA ŠUMAMA NA KOJIMA POSTOJI PRAVO VLASNIŠTVA U SVOJINI GRAĐANA ILI GRAĐANSKO-PRAVNIH LICA ZA 2000. GODINU
1. UVOD
Šumsko-privredna osnova za šume i šumska zemljišta na području općine Trnovo, na kojima postoji pravo vlasništva u svojini građana ili građansko-pravnih lica, je donesena sa periodom važnosti od deset godina tj. od 01. 01. 1985. godine do 31. 12. 1994. godine.
Kako se vidi iz prethodno navedenog, period važnosti ove osnove je već odavno istekao, a kako još ne postoji objektivna mogućnost izrade nove Šumsko-privredne osnove, nameće se potreba donošenja planova gazdovanja za navedene šume i šumska zemljišta.
Obzirom na ratna djejstva od 1992. do 1996. godine nisu postojale objektivne mogućnosti praćenja načina i obima sječa koje su bile predviđene šumsko-privrednom osnovom. Pomenute sječe su uglavnom bile bespravne i nekontrolisane, a vršene su za potrebe raznih vojski (linije razgraničenja, logori i sl.), kao i za civilno stanovništvo oba BH entiteta. Veći dio ovih šuma se nalazio u zoni ratnih djejstava tako da ima dosta stabala koja su oštećena (prelom, izvala, gelerisanost i sl.), a znatan dio površina je i miniran, čemu se mora posvetiti znatna pažnja u narednom uređajnom periodu.
Također treba napomenuti da neki tačniji podaci o izvršenim sječama iz navedenog perioda ne postoje, a i eventualna procjena ratnih šteta na velikim površinama nije moguća iz više opravdanih razloga kao što su:
- -povlačenjem entietske linije Deytonskim mirovnim sporazumom na području drugog BH entiteta ostalo je oko 30% od ukupne teritorije prijeratne općine,
- -znatan dio šumske površine je miniran ili se pretpostavlja da je miniran,
- -granice između društvenog i privatnog vlasništva na terenu su nejasne ili čak i ne postoje,
- -neposjedovanje određene dokumentacije (Šumsko- -privredna osnova, karte, godišnji planovi i sl.), koja se nalazi na dijelu općine koji se po Deytonskom mirovnom sporazumu nalazi u drugom BH entitetu.
Po prestanku ratnih djejstava pa do 15. 06. 1998. godine, gazdovanje nad pomenutim šumama i šumskim zemljištem vršilo je preduzeće Šumarstvo "Treskavica" d.j.l. Trnovo, tako da i ono zbog prethodno navedenih razloga nije moglo uraditi nešto više, kad su u pitanju obaveze predviđene Zakonom o šumama.
2. STANJE ŠUMSKIH POVRŠINA I POVRŠINA ŠUMSKIH ZEMLJIŠTA
Prema podacima Šumsko-privredne osnove, čija je važnost već odavno istekla, ukupna površina šuma i šumskih zemljišta po tipovima šuma iznosi:
Tabela 1.
|
Visoke šume |
|
Izdanačke šume |
|
Goleti |
|
UKUPNO |
Napomena: Podaci koji su prikazani u prethodnoj tabeli su uzeti iz Plana gazdovanja za 1999. godinu.
Na osnovu podataka prikazanih u prethodnim tabelama može se zaključiti da postoji određeni nesklad u pogledu površina katastarskih općina kao i njihovih granica. Odnosno u tabeli 1. imamo da ukupna površina iznosi 1.211,01 ha, a u tabeli 2. 1462,36 ha tako da razlika iznosi 251,35 ha.
Iz ovoga se nameće što hitnija izrada nove Šumsko-privredne osnove sa kojom bi se utvrdile tačnije granice katastarskih općina, kao i ostali elementi koje po Zakonu o šumama treba da sadrži Šumsko-privredna osnova. Da bi se izradila nova Šumsko-privredna osnova potrebno je stupiti u kontakt i dogovor sa JP "Bosansko-Hercegovačke šumež sa sjedištem u Sarajevu.
3. PLANIRANI OBIM SJEČA
Ukupan desetogodišnji obim sječa kao i godišnji obim sječa u visokim i izdanačkim šumama na kojima postoji pravo vlasništva u svojini građana ili građansko-pravnih lica po vrstama drveća pojedinačno i po grupama drveća kao i za sve vrste drveća zajedno iznosi:
Napomena: Podaci koji su prikazani u prethodnoj tabeli su uzeti iz Plana gospodarenja za 1999. godinu.
Za dvijehiljaditu godinu planira se obim sječa u visini jedne desetine desetogodišnjeg obima sječa (godišnji obim sječa).
Realizacija planiranog obima sječa u navedenim šumama, a s obzirom da postoji nesklad u pogledu granica katastarskih općina, vršit će se uz prilaganje skice (kopije katastarskog plana) i posjedovnog lista vlasnika kao i po Zakonu o šumama ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 4/99).
4. OSNOVNE SMJERNICE ZA GAZDOVANJE ŠUMAMA
Prema opštim odredbama Zakona o šumama ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 4/99) šume i šumska zemljišta, zbog svojih općekorisnih funkcija i privrednog značaja uživaju i posebnu brigu i zaštitu Kantona.
Upravljanje, uzgoj i zaštita, unapređivanje i korištenje šuma, šumskih zemljišta i drugih potencijala šuma i šumskih zemljišta ostvaruje se od uslovima i na način utvrđen Zakonom o šumama.
Kada je u pitanju gazdovanje šumama prije svega treba imati na umu da su šume specifično općekorisno prirodno bogatstvo i da se moraju održavati, obnavljati i koristiti, tako da se obezbijedi trajnost produkcije, zaštita i kontinuirano povećavanje prirasta i prinosa do nivoa stanišnog potencijala.
Općekorisne (polivalentne) funkcije šume, ogledaju se u pozitivnom uticaju šuma na životnu okolinu, a naročito:
- -zaštitna,
- -hidrološka,
- -klimatska,
- -higijensko-zdravstvena,
- -turističko-rekreaciona,
- -nastavna,
- -naučno-obrazovna i
- -odbrambena funkcija šuma.
Pored općekorisnih postoje i privredne funkcije šume koje se ogledaju u proizvodnji i iskorištavanju drvne mase kao i u proizvodnji i iskorištavanju ostalih šumskih proizvoda.
Gazdovanje šumama i šumskim zemljištima čini skup, međusobno povezanih i uslovljenih radnih aktivnosti, usmjerenih na postizanju utvrđenih proizvodno-tehničkih ciljeva, zaštiti, održavanju i unapređivanju potencijala šumskog staništa i obogaćivanju šumskog ekosustava.
Prema prirodi poslova, aktivnosti gazdovanja šumama svrstane su u pet karakterističnih grupa:
- -jednostavna i proširena biološka reprodukcija šuma,
- -iskorištavanje i promet svim produktima šuma i šumskih zemljišta,
- -zaštita, održavanje, unapređivanje i iskorištavanje općekorisnih funkcija šume,
- -izgradnja i održavanje šumske infrastrukture i drugih objekata, u svrhu gazdovanja šumama i šumskim zemljištima i
- -uzgoj i korištenje divljači.
Na osnovu prethodno navedenih principa, gazdovanje šumama i šumskim zemljištima, na kojima postoji pravo vlasništva u svojini građana ili građansko-pravnih lica, u dvijehiljaditoj godini bi se prvenstveno sastojalo u sljedećim aktivnostima:
- -sječa u visokim šumama i mjere njege u visokim šumama,
- -sječa u izdanačkim šumama i njihova eventualna konverzija u viši uzgojni oblik,
- -pošumljavanje na eventualno izgorjelim površinama i na površinama koje su posječene u ratnom periodu od 1992. godine do 1996. godine,
- -čuvanje i zaštita šuma.
4.1. Sječa u visokim šumama i mjere njege u visokim šumama
Jedan od osnovnih zadataka za ostvarivanje ciljeva gazdovanja sa šumama je da se putem sječivih zahvata poboljša njihovo kvalitetno stanje, da se stvore uslovi za povećanje prirasta a time i prinosa šuma i da se poboljša reproduktivna sposobnost zemljišta. Ovo je dosta odgovoran i trajan proces koji iziskuje dosta stručnosti i opreznosti u svom provođenju.
Pošto su ove visoke šume dosta usitnjene po katastarskim općinama a trenutno se nalazimo u teškom poslijeratnom periodu, jedino primjenjiv sistem gazdovanja je grupimični prebor ili sam prebor što zavisi od stanja na terenu. Prioritetno treba doznačivati sva stabla koja su predmet "slučajnih užitaka" (prevršena, izvaljena, suha, gelerisana i sl.) i stalno pomagati stabla budućnosti tj. ukloniti sve njihove konkurente (vodeći računa o očuvanju sklopa). Nadalje bi trebalo, u zavisnosti od prilika, snimiti sve površine koje su u toku rata posječene nagolo i uraditi uzgojne projekte naravno ako ne postoji mogućnost prirodne obnove navedenih površina. Nakon eventualnog završnog popunjavanja nepodmlađenih površina (progala) sa odgovarajućim sadnicama, vrši se njega podmlatka u grupama.
Njega se sastoji u uklanjanju jedinki lošeg kvaliteta, a u kasnijem stadiju razvoja i nadraslih stabalaca kao opasnih konkurenata i budućih predrasta. Stalno treba imati na umu pravilno razmiještanje u prostoru i ostavljati samo ona stabla koja su zdrava i pravilno oblikovanog debla i krošnje, a nakon toga pristupiti njegi izabranih stabala i približavanju određenom tehničkom cilju. Prilikom doznake i sječe ovo stalno imati na umu i težiti ka postavljenom tehničkom cilju iz uređajnog perioda u uređajni period, a ovo se postiže samo ako gazdujemo u duhu principa kontinuiteta gazdovanja (a on obuhvata princip kontinuiteta produkcije i princip kontinuiteta prihoda).
4.2. Sječa u izdanačkim šumama i njihova eventualna konverzija u viši uzgojni oblik
Na području općine Trnovo (Federacija BiH) ima približno 592,11 ha izdanačkih šuma što približno iznosi oko 65% od ukupne površine, što je jako nepovoljno u odnosu na visoke šume. Zato treba prioritetno ove izdanačke šume prevoditi u viši uzgojni oblik tj. u srednje i visoke šume. U izdanačkim šumama ima stabala koja su sjemenskog porijekla te se ova okolnost može pozitivno iskoristiti i pomenute šume bez većih šumsko-uzgojnih radova mogu prevoditi u viši uzgojni oblik. Putem sječa treba osloboditi stabla sjemenskog porijekla u godini punog uroda i obezbijediti prirodno naplođivanje.
Bilo bi najbolje svake godine sačiniti mali pregled površina na kojima bi vlasnici bili dužni vršiti određene zahvate meliorativnog karaktera pa da im se obavezno pruži stručna i materijalna pomoć. Sa ovim bi oni zadovoljili lične potrebe za ogrijevnim drvetom, a ujedno na ovakav način je moguće uz punu dobrovoljnost vlasnika, kojima će prethodno biti objašnjen značaj planiranih radova, postići bolje rezultate od dosadašnjih.
Širi društveni, a i lični interes vlasnika je prevođenje izdanačkih šuma u viši uzgojni oblik što je na području općine Trnovo veoma neophodno.
Na području općine Trnovo u privatnom vlasništvu ima oko 165,84 ha goleti tako da bi trebalo uraditi uzgojne projekte za njihovo eventualno pošumljavanje. Navedene projekte kandidovati kod određenih organizacija Međunarodne zajednice ili Kantona Sarajevo radi obezbjeđenja neophodnih finansijskih sredstava za njihovu realizaciju.
4.3. Pošumljavanje na eventualno izgorjelim površinama i na površinama koje su posječene u ratnom periodu od 1992. godine do 1996. godine
U visokim i izdanačkim šumama na kojima postoji pravo vlasništva u svojini građana ili građansko pravnih lica trebalo bi snimiti površine koje su eventualno izgorjele ili posječene na golo, a nakon toga ako bude postojala objektivna mogućnost trebalo bi:
- -u visokim šumama, ako je površina velika pa nije moguće prirodno naplođivanje uraditi uzgojni projekat i sprovesti ga do kraja 2000. godine i
- -u izdanačkim šumama, ako postoji mogućnost izvršiti direktnu konverziju u viši uzgojni oblik, a ako ne postoji mogućnost onda na tim površinama sve panjeve posjeći što niže zemlji radi uzgojne moći.
U narednom periodu bi također trebalo, da bi se održala određena ravnoteža između iskorištavanja i uzgajanja šuma, za svaki posječeni m3 drvne mase pošumiti 14 m2 površine što je u skladu sa principom kontinuiteta gazdovanja šumama.
Sredstva potrebna za eventualno pošumljavanje obezbijediti iz sredstava predviđenih članom 65. Zakona o šumama ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 4/99) i iz sredstava za provođenje programa gazdovanja šumama te iz drugih izvora (donacije i sl.). Evidenciju o eventualnim izvršenim pošumljavanjima uredno voditi.
4.4. Čuvanje i zaštita šuma
U skladu sa članom 35. Zakona o šumama, zaštita šuma i šumskih zemljišta podrazumijeva:
- -zaštitu šuma od biljnih bolesti i štetočina,
- -zaštitu šuma i šumskih zemljišta od bespravnih sječa, otuđivanja gotovih šumskih proizvoda i uzurpiranje šumskih zemljišta,
- -zaštitu šuma od požara,
- -zaštitu šuma od zagađivanja i
- -zaštitu šuma od vjetra.
Prema tome pravna lica koja gazduju šumama i građani kao vlasnici šuma (uz stručnu i bilo koju drugu pomoć pruženu od strane općinskog organa nadležnog za poslove iz oblasti šumarstva), u narednom periodu dužni su vršiti:
- -zaštitu šuma od biljnih bolesti i šumskih štetočina,
- -zaštitu šuma od bespravnih sječa, bespravnog korištenja i drugih bespravnih radnji,
- -zaštitu šuma od požara i drugih elementarnih nepogoda,
- -deminiranje područja kao indirektnu zaštitu šuma.
4.4.1. Zaštita šuma od biljnih bolesti i šumskih štetočina
Zaštiti šuma od biljnih bolesti i šumskih štetočina mora se posvetiti puna pažnja. Od preventivnih radnji na sprečavanju suzbijanja biljnih bolesti najznačajnije je mjera "pravilno uspostavljanje šumskog reda", koja se sastoji u slijedećem:
- -kod mladih šuma i panjača posječeni materijal što prije izvesti iz šume,
- -visina panja treba da je što niže zemlji, a najviše 1/3 promjera panja s gornje strane na nagnutom terenu,
- -kod četinara obavezno guljenje panja i slaganje grana u kupe zajedno sa ovrškom,
- -kod lišćara obavezno ravnomjerno razbacivanje grana po površini sastojine i sl.
U slučaju pojave štetnih insekata stabla se moraju tretirati određenim insektcidima. Kada su u pitanju lišćarske šume njih treba naročito zaštititi od gubara. Za suzbijanje i uništavanje gubara najuspješnija metoda je prskanje zaraženog područja određenim insekticidima, zatim postavljanje klopki te skidanje jaja sa zaraženih stabala i njihovo spaljivanje.
Potrebno je voditi stalnu kontrolu i evidenciju pomenutih pojava (napadi štetnih insekata), kako bi se putem preventivnih mjera mogla sprovesti potrebna zaštita. Također se zabranjuje slaganje ogrevnog drveta uz živa dubeća stabla.
Sredstva potrebna za zaštitu šuma se obezbjeđuju iz sredstava predviđenih članom 65. Zakona o šumama i sredstava za provođenje programa gazdovanja šumama.
U narednom periodu bi trebalo, u slučaju prethodno navedenih pojava, uspostaviti saradnju sa Šumarskim fakultetom i preduzećem "Sarajevo-šumež i koordinirati sve aktivnosti predviđene po Zakonu o šumama u cilju što uspješnijeg suzbijanja istih.
4.4.2. Zaštita od bespravnih sječa, bespravnog korištenja i drugih bespravnih radnji
Ovu zaštitu obezbijediti putem lica ovlaštenog za čuvanje šuma, čija su ovlaštenja predviđena članom 44. Zakona o šumama, a ona su:
- -da legitimiše lice zatečeno u vršenju prekršaja kažnjivog po zakonu ili kaznenih djela koja se odnose na šume ili za koje postoji opravdana sumnja da su obavila takva djela,
- -da obavlja pregled svih mjesta gdje se drvo nalazi, u cilju pronalaska predmeta kaznenih djela ili prekršaja,
- -da obavlja privremeno oduzimanje predmeta kojima je izvršeno krivično djelo ili prekršaj i predmeta koji su nastali ili pribavljeni izvršenjem takvog djela i privremeno oduzete predmete prodaje bez odlaganja preduzeću ili nadležnoj šumskoj upravi,
- -da čuva šumu od bespravnih sječa, šumskih požara i drugih protivzakonitih radnji (samovlasno zauzimanje šuma pomicanjem utvrđenih granica i postavljenih graničnih znakova, uzurpiranja šuma bez pomicanja utvrđenih granica i dr.),
- -da čuva od krađe glavne i ostale proizvode šuma na cijelom šumskom rejonu,
- -da obavlja i lovočuvarske poslove,
- -da učestvuje u provođenju uzgojnih mjera, mjera zaštite od biljnih bolesti i štetočina,
- -da obavlja pregled šumskih proizvoda i drveta koje se prerađuje na postrojenjima mehaničke prerade drveta u državnom i privatnom vlasništvu,
- -da obavlja zaustavljanje i pregled dokumentacije prevoznih sredstava kojima se prevoze šumski proizvodi i
- -da obavještava nadležne organe o zapaženim nepravil- nostima.
4.4.3. Zaštita šuma od požara i drugih elementarnih nepogoda
U saradnji sa preduzećem "Sarajevo-šumež trebalo bi na području općine organizovati "Službu za osmatranje izbijanja šumskih požara u kritičnom periodu", te u slučaju eventualnog izbijanja požara raditi na njihovom suzbijanju uz pomoć organizacija nadležnih za gašenje požara kao i uz pomoć vlasnika šuma.
Neophodan je stalan rad na razvijanju i jačanju mjera protivpožarne zaštite na nivou općine uz punu saradnju svih nadležnih organa i službi zaduženih za tu problematiku.
Od preventivnih mjera za sprečavanje eventualnih pojava šumskih požara planira se slijedeće:
- -zabranjuje se loženje otvorene vatre u šumi, na šumskom zemljištu i na zemljištu u neposrednoj blizini šume,
- -zabranjuje se u šumi i na udaljenosti od 200 metara od ruba šume podizanje krečane, poljske ciglane i drugih objekata sa otvorenim ognjištima i
- -zabranjuje se odlaganje i paljenje smeća i raznih otpadaka u šumi i u njenoj neposrednoj blizini.
U narednom periodu, pored zaštite šuma od požara, treba u skladu sa Zakonom o šumama vršiti i zaštitu šuma od drugih elementarnih nepogoda.
4.4.4. Deminiranje područja (kao indirektna zaštita šuma)
U narednom periodu bi trebalo stupiti u kontakt i saradnju sa "Agencijom za deminiranje" kako bi se po mogućnosti izvršilo deminiranje područja, za koje postoji eventualna sumnja da je minirano.
5. OBEZBJEĐENJE FINANSIJSKIH SREDSTAVA ZA BIOLOŠKU REPRODUKCIJU I NJIHOVA RASPODJELA
Finansiranje biološke reprodukcije u šumama na kojima postoji pravo vlasništva u svojini građana ili građansko-pravnih lica obezbjeđuju vlasnici tih šuma.
Sredstva za finansiranje biološke reprodukcije šuma, vlasnici šuma obezbjeđuju izdvajanjem 10% od prihoda ostvarenog od prodaje drveta po cjenovniku šumskih proizvoda preduzeća koje gazduje državnim šumama i katastarskih prihoda od šuma i šumskog zemljišta, u visini koju utvrđuje ministar. Ova sredstva vlasnici šuma i šumskih zemljišta uplaćuju na poseban račun općine otvoren za ove namjene.
Osnovica za obračun visine naknade za drvo posječeno u šumi je jedinstveni minimalni cjenovnik proizvoda šumarstva Javnog preduzeća "Bosansko-Hercegovačke šumež p.o. Sarajevo (Fcco utovareno u kamion).
Obračunatim naknadama se dodaju katastarski prihodi od šuma i šumskog zemljišta u visini koju utvrđuje ministar.
U slučaju izmjene cijena sortimenata kod preduzeća koje gazduje državnim šumama vršit će se korekcija visina naknade. Pomenutu naknadu naplaćuje općina na neto premjerenu drvnu masu u knjige premjerbe i otpremne iskaze, a prema izdatim rješenjima o odobrenju za sječu od strane općinskog organa nadležnog za poslove šumarstva. Naplata se vrši preko Zavoda za platni promet s tim što se jedan primjerak uplatnice dostavlja općinskom organu koji je izdao uvjerenje o porijeklu drveta (otpremni iskaz), kao dokaz o izvršenoj uplati.
Raspodjela i trošenje sredstva ostvarenih naplatom naknade za posječeno drvo vršit će se u skladu sa Šumsko-privrednom osnovom za šume na kojima postoji pravo vlasništva u svojini građana ili građansko-pravnih lica, kao i u skladu sa odredbama Zakona o šumama ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 4/99).
6. ZAKLJUČAK
Ovim godišnjim planom gazdovanja šumama na kojima postoji pravo vlasništva u svojini građana ili građansko-pravnih lica na području općine Trnovo (Federacija BiH) obuhvaćene su sve mjere i aktivnosti za 2000. godinu.
Prethodno pomenute mjere i aktivnosti bi bilo neophodno u cjelosti sprovesti naravno ako za to bude postojala objektivna mogućnost.
Broj 01-02-598
25. marta 2000. godine
Dejčići
Predsjedavajući
Općinskog vijeća Trnovo
Ismet Imamović, s. r.