Aktio

Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice KS

Uputstvo o primjeni Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom

Na osnovu člana 14. Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 16/2000) i člana 34. Zakona o kantonalnoj upravi ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 14/97 i 20/98), ministar za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice, donosi

UPUTSTVO
O PRIMJENI ZAKONA O SOCIJALNOJ ZAŠTITI, ZAŠTITI CIVILNIH ŽRTAVA RATA I ZAŠTITI PORODICE SA DJECOM

I - POSTUPAK OSNIVANJA CENTRA ZA SOCIJALNI RAD

U postupku osnivanja centara za socijalni rad kao samostalnih javnih ustanova, a koje prema Zakonu o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 16/2000) (u daljem tekstu: Zakon), potrebno je preduzeti sljedeće:

  • 1.
    Donijeti Odluku o osnivanju Javne ustanove na sjednici Općinskog vijeća.

ODLUKA O OSNIVANJU treba da sadrži: naziv osnivača, naziv i sjedište ustanove, djelatnost ustanove, iznos sredstava za osnivanje i početak rada i način njihovog obezbjeđenja, izvor i način obezbjeđivanja sredstava za rad ustanove, međusobna prava i obaveze između osnivača i ustanove, način raspolaganja viškom prihoda nad rashodima, prava, obaveze i odgovornosti ustanove u pravnom prometu, lice koje će do imenovanja organa rukovođenja predstavljati i zastupati ustanovu i njegova ovlaštenja i odgovornosti, rok za donošenje Pravila ustanove, imenovanje organa upravljanja i rukovođenja ustanovom, druga pitanja od značaja za rad ustanove.

  • 2.
    Do imenovanja organa rukovođenja, direktora Centra za socijalni rad, odrediti vršioca dužnosti koje će predstavljati i zastupati ustanovu, što se može bliže odrediti i u aktu o osnivanju ustanove.
  • 3.
    Izvršiti imenovanje Upravnog odbora "Centra za socijalni rad", kao organa upravljanja ustanovom, te imenovanje Nadzornog odbora.
  • 4.
    Nakon imenovanja Upravnog odbora, Upravni odbor treba da, shodno odredbama Zakona uz prethodno pribavljenu saglasnost ministra Kantonalnog ministarstva i uz saglasnost osnivača:
    • a)
      donese opće akte ustanove, Pravila Ustanove i Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji poslova Centra za socijalni rad,
    • b)
      raspiše javni konkurs i izvrši imenovanje direktora ustanove,
  • 5.
    Izvršiti upis ustanove "Centra za socijalni rad" u sudski registar.

II - SOCIJALNA ZAŠTITA

  • 1.
    Prava iz Zakona mogu ostvariti lica koja imaju prebivalište ili boravište u Kantonu najmanje jednu godinu.
  • 2.
    U članu 6. u postupku ostvarivanja prava na socijalnu zaštitu primanja iz člana 6. se dokazuju odgovarajućom potvrdom ili uvjerenjem od nadležnog organa koji ne smiju biti stariji od tri (3) mjeseca.
  • 3.
    Srodnik nije u mogućnosti da izvršava obavezu izdržavanja ako prihodi po članu njegovog domaćinstva ne prelaze iznos potrošačke korpe u skladu sa članom 12. Zakona.
  • 4.
    Za ostvarivanje prava na stalnu novčanu pomoć potrebna je sljedeća dokumentacija:
    • -
      zahtjev,
    • -
      lična karta podnosioca zahtjeva,
    • -
      prijava prebivališta ili boravišta,
    • -
      potvrda mjesne zajednice o broju članova domaćinstva ili kućna lista,
    • -
      izvod iz matične knjige rođenih ili lična karta za članove domaćinstva,
    • -
      medicinska dokumentacija za lica mlađa od 60 godina (žene) ili 65 godina (muškaraci),
    • -
      potvrda o redovnom pohađanju škole,
    • -
      dokazi o prihodima domaćinstva (ček od penzije, uvjerenje da nisu korisnici prava po osnovu BIZ-a, CŽR, uvjerenje o poreskom zaduženju, potvrda o visini plaće i dr.),
    • -
      uvjerenje da nije vlasnik automobila,
    • -
      potvrda ili uvjerenje o vlasništvu kuće ili stana (katastar, grunt, MZ, utvrđivanje na licu mjesta, svjedoci),
    • -
      dokaz o kvadraturi stambene površine.

Posjed automobila, za koji je donijeto uvjerenje o tome da lice nije vlasnik, može se dokazati u svakom konkretnom slučaju nalazom socijalnog radnika, potvrdom mjesne zajednice, izjavom svjedoka.

  • 5.
    Veličina kuće ili stana do koje korisnik koji je vlasnik može ostvariti socijalnu pomoć je:
    • -
      za jednočlano domaćinstvo 44 m2 stambenog prostora,
    • -
      za svakog narednog člana domaćinstva ova kvadratura se uvećava za 10 m2 stambenog prostora.

Vlasnici kuća ili stanova koje prelaze utvrđenu kvadraturu stambenog prostora ne smatraju se licima u stanju socijalne potrebe, izuzev ukoliko je:

  • -
    stan ili kuća devastirana,
  • -
    stan ili kuća u ruševnom stanju,
  • -
    višak stambenog prostora nemoguće koristiti za iznajmljivanje kao stambeni ili poslovni prostor ili druge komercijalne svrhe o čemu zaključak donosi Stručni tim Centra za socijalni rad, nakon uviđaja socijalnog radnika.
    • 6.
      Ukoliko Centar za socijalni rad ne može utvrditi stepen invalidnosti na osnovu kojeg može odlučiti o visini novčanog iznosa tuđe njege i pomoći iz člana 17. Zakona odnosno ne može odlučiti koji stav člana 17. primijeniti, dostavit će kompletan predmet sa medicinskom dokumentacijom na prvostepenu ljekarsku komisiju iz člana 16. Zakona.
    • 7.
      Pravo na tuđu njegu i pomoć ostvaruju stara i nemoćna lica u skladu sa članom 6. Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom ("Službene novine Federacije BiH", broj 36/99), a potrebu za tuđu njegu i pomoć za ove korisnike utvrđuje ljekarska komisija iz člana 16. Zakona.
    • 8.
      Stručni tim Centra za socijalni rad može produžiti smještaj i drugu porodicu u skladu sa članom 31. Zakona, o čemu donosi novo rješenje i sklapa novi ugovor navodeći opravdane razloge za produženje smještaja.

III - CIVILNE ŽRTVE RATA

Visina stope doprinosa za civilne žrtve rata ako zdravstvenu zaštitu ne ostvaruju po drugom osnovu, regulisana je Odlukom o osnovicama i stopama doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje za Kanton Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 11/2000).

IV - ZAŠTITA PORODICE SA DJECOM

  • 1.
    Pravo na dječiji dodatak ostvaruju porodice koje imaju prebivalište ili boravište u Kantonu bez obzira na dužinu trajanja boravka ako prihodi po članu domaćinstva ne prelaze iznos od 20% od prosječne plaće zaposlenih u Kantonu u prethodnoj godini.
  • 2.
    Pravo na dječiji dodatak teče od prvog dana u mjesecu u kojem je podnesen zahtjev.
  • 3.
    Djeci koja su smješteni u ustanove dječije i socijalne zaštite ne pripada pravo na dječiji dodatak.
  • 4.
    Pravo na dječiji dodatak bez obzira na imovinske uvjete uvećan za 50% pripada: djetetu bez jednog ili oba roditelja, porodici koja ima dijete ometeno u fizičkom ili psihičkom razvoju, porodici u kojoj su oba ili jedan roditelj invalidi, djeci koja su civilne žrtve rata od najmanje 60% tjelesnog oštećenja, djeci čiji se jedan od roditelja smatra nestalim, djeci oboljeloj od šećerne bolesti, karcinoma, leukemije, TBC i celijakije i djeci korisnika stalne novčane pomoći.
  • 5.
    Korisnik dječijeg dodatka dužan je u svakoj kalendarskoj godini, a najkasnije do kraja marta tekuće godine dostaviti dokaze o ispunjavanju uvjeta za ostvarivanje prava a za djecu koja se nalaze na redovnom školovanju u Bosni i Hercegovini, a dokaz o nastavku školovanja do 30. novembra tekuće godine.
  • 6.
    Korisnik dječijeg dodatka dužan je prijaviti svaku prom- jenu koja povlači gubitak prava i to u roku od 30 dana od nastale promjene.
  • 7.
    Korisnik koji je ostvario pravo na dječiji dodatak ostvaruje i pravo na jednokratnu pomoć za opremu novorođenog djeteta koja iznosi 35% od prosječne plaće u Kantonu u prethodnoj godini i pravo na pomoć u prehrani djeteta do 6 mjeseci ili dodatnu ishranu za majke dojilje koja iznosi 8% od prosječne plaće u Kantonu u prethodnoj godini u obliku naturalnog davanja putem Centra za zdravstvenu zaštitu žena i materinstva Kantona. Korisnik je dužan u naznačenom terminu dolaziti po naturalno davanje, jer roba podliježe roku trajanja.
  • 8.
    U postupku za ostvarivanje prava na dječiji dodatak, jednokratnu pomoć za opremu novorođenog djeteta i pravo na pomoć na prehranu djeteta do šest mjeseci ili dodatnu ishranu za majke dojilje uz zahtjev korisnik prilaže slijedeću dokumentaciju:
    • -
      izvod iz matične knjige rođenih za djecu,
    • -
      potvrda o visini plaće u prethodnoj godini za oba roditelja,
    • -
      ujerenje uprave prihoda o prihodima ostvarenim po osnovu imovinskog prava ili dopunskog rada, prihodi po propisima iz boračke invalidske zaštite, zaštiti civilnih žrtava rata, starosne i porodične penzije za sve odrasle članove domaćinstva,
    • -
      kućna lista,
    • -
      potvrda od Biroa za zapošljavanje,
    • -
      prijavnica boravka i kopija lične karte za oba roditelja,
    • -
      rješenje o stepenu invalidnosti za djecu i roditelje,
    • -
      nalaz i mišljenje zdravstvene ustanove o bolesti djeteta ili roditelja,
    • -
      potvrda o nestalom roditelju,
    • -
      rješenje o stalnoj novčanoj pomoći,
    • -
      potvrda od Centra za zdravstvenu zaštitu žena i materinstva za prehranu djeteta ili dodatna ishrana za majke dojilje,
    • -
      potvrda od škole za djecu stariju od 15 godina.
  • 9.
    Pravo na naknadu plaće ženi - majci u radnom odnosu za vrijeme dok odsustvuje sa posla radi trudnoće, porođaja i njege djeteta utvrđuje se u iznosu od 50% od njene plaće ostvarene u periodu šest mjeseci prije porođaja, valorizirane po osnovu rasta plaća na području Kantona u tom periodu. Ukoliko je žena u radnom odnosu manje od šest mjeseci prije porođaja uzima se taj period za utvrđivanje u iznosu od 50% od njene plaće ostvarene u tom periodu valorizirane po osnovu rasta plaća na području Kantona u tom periodu.
  • 10.
    Iznos naknade plaće utvrđuje se za svaku ženu-majku posebno, s tim da taj iznos ne može biti manji od najniže plaće utvrđene općim Kolektivnim ugovorom.
  • 11.
    Na iznos naknade ženi-majci uplaćuju se i doprinosi za PIO, zdravstvo i osiguranje od nezaposlenosti i izmiruju se poreske obaveze u skladu sa Zakonom.

Naknada plaće ženi - majci ili ocu, ili usvojiocu ili licu koje se stara o djetetu u slučaju smrti oba roditelja, ako roditelji napuste dijete ili ako ne mogu da se brinu o djetetu, isplaćuje se za vrijeme trajanja porodiljskog odsustva počev od dana poroda. Ako je dijete usvojeno ili stavljeno pod starateljstvo u toku porodiljskog odsustva u trajanju od jedne godine neprekidno, usvojitelj, odnosno staratelj ima pravo na porođajno odsustvo do jedne godine života djeteta, počev od dana usvojenja (regulisanja navedenog statusa).

  • 12.
    Ukoliko žena - majka u periodu od šest mjeseci prije porođaja ne prima plaću iz opravdanih razloga (nelikvidnost firme i slično), naknada umjesto plaće ženi - majci utvrđuje se u iznosu od najniže plaće. Na ovaj iznos uplaćuju se doprinosi za PIO, zdravstvo i osiguranje od nezaposlenosti i izmiruju se poreske obaveze u skladu sa Zakonom.
  • 13.
    Žena - majka koja u skladu sa Zakonom o radu ima pravo na rad sa polovinom punog radnog vremena (do tri godine života djeteta, ako je djetetu prema nalazu nadležne zdravstvene ustanove, potrebna pojačana briga i njega, a nakon isteka godine dana života djeteta). Ovo pravo može koristiti usvojilac, odnosno lice koje se stara o djetetu u slučaju smrti oba roditelja, ako roditelji napuste dijete ili ako se ne mogu da brinu o djetetu.

Na osnovu ovoga proizilazi da roditelj, usvojitelj ili staratelj djeteta sa težim smetnjama u razvoju ima pravo na naknadu plaće za polovinu punog radnog vremena kada ne radi do visine njegove plaće. Naknada plaće za polovinu punog radnog vremena kada ne radi do visine plaće isplaćuje nadležna općinska služba. Dužinu trajanja potrebe za skraćenim radom utvrđuje svojim nalazom nadležna zdravstvena ustanova.

  • 14.
    Žena - majka koja rodi mrtvo dijete ili ako dijete umre prije isteka porodiljskog odsustva, ima pravo na naknadu plaće u iznosu najniže plaće. Pravo da produži porođajno odsustvo žena - majka ima za onoliko vremena, koliko je prema nalazu ovlaštenog liječnika, potrebno da se oporavi od porođaja i psihičkog stanja prouzrokovanog gubitkom djeteta, a najmanje 45 dana od porođaja, odnosno od smrti djeteta.
  • 15.
    Novčana pomoć za vrijeme porođaja žene - majke koja nije u radnom odnosu ostvaruje se u iznosu od 22% od prosječne plaće u Kantonu u prethodnoj godini. Naknada se isplaćuje u periodu od godinu dana od dana porođaja.
  • 16.
    U postupku ostvarivanja prava na naknadu umjesto plaće ženi - majci i novčana pomoć za vrijeme porođaja žene-majke koja nije u radnom odnosu, stranka podnosi zahtjev u roku od 60 dana od dana poroda. Ukoliko stranka podnese zahtjev po isteku ovoga roka pravo joj teče od prvog dana u mjesecu u kojem je zahtjev podnesen. Izuzetno, ukoliko je stranka bila spriječena da podnese zahtjev u propisanom roku, zbog bolesti majke ili djeteta, a prema nalazu nadležne zdravstvene ustanove, može joj se priznati pravo od dana poroda, samo ukoliko podnese zahtjev najkasnije do 2 mjeseca od isteka roka za podnošenje zahtjeva. Uz zahtjev stranka podnosi slijedeću dokumentaciju:
    • -
      prijavnica boravka (godina dana prije porođaja) sa kopijom lične karte,
    • -
      doznaka od ljekara od dana poroda,
    • -
      izvod iz matične knjige rođenih za dijete,
    • -
      potvrda o radnom odnosu sa visinom plaće 6 mjeseci prije porođaja sa registarskim brojem firme i matičnim brojem iz radničke knjižice,
    • -
      potvrda od poslodavca da žena - majka radi polovinu punog radnog vremena i visina plaće,
    • -
      nalaz zdravstvene ustanove da je djetetu potrebna pojačana briga i njega (te�e hendikepirano dijete),
    • -
      potvrda od Biroa za zapošljavanje,
    • -
      potvrda da majka nije u stanju da se stara o djetetu, te da će porodiljsko odsustvo koristiti otac.
  • 17.
    Smještaj djece uz obezbijeđenu ishranu u ustanove pred- školskog odgoja subvencionira se u skladu sa Uredbom o subvencioniranju troškova boravka djece u predškolskim ustanovama Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 10/97 i 11/98).

Pravo na subvenciju dijela troškova boravka djece u predškolskoj ustanovi ostvaruje porodica čiji ukupni prihodi po članu domaćinstva ne prelaze od 50% od prosječne plaće ako su oba roditelja u radnom odnosu, imaju pravo na 50% subvencije po djetetu mjesečno.

Ako porodica ima dvoje ili više djece u predškolskoj ustanovi ima pravo bez obzira na prihode u porodici, na 30% subvencije po djetetu mjesečno.

  • 18.
    U postupku za ostvarivanje prava na subvencioniranje dijela troškova boravka djece u predškolskim ustanovama na području Kantona uz zahtjev podnosi se slijedeća dokumentacija:
    • -
      prijavnica boravka i lična karta za oba roditelja,
    • -
      izvod iz matične knjige umrlih za roditelje,
    • -
      izvod iz matične knjige rođenih za dijete-cu, potvrda o visini plaće iz prethodnog mjeseca za oba roditelja,
    • -
      izvod iz matične knjige rođenih za roditelja preko 65 godina starosti,
    • -
      uvjerenje uprave prihoda o prihodima ostvarenim po osnovu imovinskog prava, prihodi po propisima iz boračko-invalidske zaštite, zaštite civilnih žrtava rata, starosne porodične penzije,
    • -
      kućna lista,
    • -
      rješenje o invalidnosti djeteta-ce od najmanje 60% tjelesnog oštećenja,
    • -
      rješenje o invalidnosti roditelja od najmanje 70% tjelesnog oštećenja,
    • -
      rješenje o starateljstvu za dijete-cu,
    • -
      potvrda o nestalom roditelju,
    • -
      potvrda od više ili visoke škole o redovnom studiju za jednog od roditelja,
    • -
      nalaz nadležne zdravstvene ustanove o roditelju, hroničnom bolesniku (karcinom, kardiovaskularno oboljenje, ŠUK, TBC, mentalna retardacija ili duševno oboljenje).

Broj 13-01-35-1810
22. septembra 2000. godine
Sarajevo

Ministar
Vahid Muharemović, s. r.