Aktio

OPĆINA ILIDŽA - OPĆINSKO VIJEĆE

Plan proljetne sjetve 1999. GODINE

PLAN
PROLJETNE SJETVE 1999. GODINE

Cjelokupna privreda na području općine Ilidža, pa i poljoprivreda, doživjeli su u ratu ogromnu devastaciju.

U ove tri poslijeratne godine, poljoprivreda je imala značajan iskorak u odnosu na ostale privredne grane. To se prije svega odnosi na obnovu stočnog fonda i poljoprivredne mehanizacije. U individualnom sektoru uvezeno je i implementirano 444 steone junice, 10 dvoosovinskih traktora sa većim brojem priključnih mašina, jedan žitni kombajn i 100 motokultivatora sa priključcima. Novi kvalitet u stočarskoj proizvodnji su mini farme muznih krava. Općina Ilidža trenutno ima 40 mini farmi (3-10 grla) sa 140 krava.

Prema zadnjem popisu stočnog fonda na individualnim poljoprivrednim gazdinstvima trenutno se nalazi oko 1000 krava, što je 56,46% u odnosu na 1991. g. (1771 grlo).

UPI DD PD "Butmir" trenutno raspolaže sa 500 muznih krava i 500 tovnih junadi i u potpunosti je obnovilo prijeratnu proizvodnju. UPI "Poljoprivredni institut" Butmir, Z. Z.-a "Sarajevsko polje" - Stup i Z. Z.-a "Ilidža" - Blažuj isto tako značajno obnavljaju proizvodnju.

Sumirajući naprijed navedeno, da se zaključiti da postoje realne osnove (poljoprivredni resursi i kapaciteti) za snažniji razvoj poljoprivrede na ovom području.

Međutim, za ostvarenje uspješne agrarne politike potrebno je rješavati probleme koji su izrađeni ili koji će biti izrađeni u narednom periodu. Problema je puno, a osnovni su:

  • -
    problem zaštite poljoprivrednog zemljišta od urbaniza- cije;
  • -
    problem očuvanja i zaštite stočnog fonda;
  • -
    problem realizacije viškova poljoprivredne proizvodnje, a prvenstveno mlijeka;
  • -
    problem otplate kredita (nabavka stoke i mehanizacije);
  • -
    problem zemljoradničkog udruženja i općenito Zemljoradničkih zadruga;
  • -
    problemi sanacije voćnih zasada i podizanje novih;
  • -
    problemi ratarske proizvodnje.

O poljoprivrednom zemljištu i njegovoj zaštiti, dosta toga je već rečeno, i ovo pitanje se mora rješavati kroz pozitivne zakonske propise. Nesumnjivo je da će se u narednom periodu morati posvetiti puna pažnja zaštiti poljoprivrednog zemljišta, njegovom racionalnom i efikasnom korištenju i posmatrati ga kao nezamjenjiv prirodni resurs od prvorazrednog značaja koji nema alternativu.

Stočarska proizvodnja je već dostigla jedan zavidan nivo, međutim, kako to zadržati i unaprijediti. U postojećim uslovima vrlo teško, jer otkup mlijeka vrši samo sarajevski "Milcos", a prema raspoloživim informacijama, plaćanje mlijeka je neredovno. Logično je da to za posljedicu ima, pad morala kod proizvođača, jer ne mogu da kupuju hranu za stoku i da praktično zaokruže proizvodnju. Bez ekonomskog interesa nema proizvodnju, nema očuvanja stočnog fonda, a nema ni ostalih grana poljoprivredne proizvodnje.

Znači poljoprivrednim proizvođačima treba, kroz efikasan sistem omogućiti da nađu ekonomsku računicu i naplate svoj rad.

U proteklom periodu, uvezena su visokokvalitetna grla krava, čime je aktueliziran i uzgojno-selekcijski rad koji bi za cilj trebao da ima zaštitu i očuvanje kvalitetnog podmlatka. Poljoprivredni institut iz Butmira je dosta toga uradio, međutim, ovaj posao bi trebalo nastaviti uz obezbjeđenje odgovarajućih uslova: stimulativna otkupna cijena, preuzimanje i isplatu organizovati na efikasniji način i dr.

Otplata kredita, kojima je izvršena nabavka junica i poljoprivredne mehanizacije ne bi trebala da bude problem kod poljoprivrednih proizvođača koji ostvaruju dobru proizvodnju i istu uspješno realizuju.

Međutim, postoji bojazan, zbog već iznijetih problema, da u narednom periodu, proizvođači dođu u situaciju bez izlaza, kada ne znaju kome plasirati proizvodnju i kako je naplatiti, što bi imalo nesagledive posljedice za očuvanje stočnog fonda, a i otplatu kredita.

Zbog sve izraženijih problema, kod poljoprivrednih proizvođača aktuelizira se udruživanje u Zemljoradničke zadruge kroz koje bi ostvarivali svoje interese. Zemljoradničke zadruge: "Sarajevsko polje", Stup i "Ilidža" - Blažuj trebale bi biti nosioci ovoga udruživanja kroz koje bi proizvođači efikasnije rješavali probleme u proizvodnji.

Što se tiče voćarske proizvodnje u narednom periodu, ona bi se odnosila na sanaciju već postojećih zasada i podizanju novih, sa posebnim akcentom na profitabilnu proizvodnju jagodičastog voća, uz obezbjeđenje tržišta i prerađivačkih kapaciteta.

Ratarsku proizvodnju trenutno karakterizira proizvodnja povrća i krmnog bilja, dok je proizvodnja žitarica minorna u odnosu na raspoložive površine. Osnovni razlog je ekonomska isplativost ovog vida proizvodnje. Pojačan je interes proizvođača za sjetvu krmnog bilja, što je i razumljivo obzirom na stanje stočnog fonda. Uvezena grla su znatno zahtijevnija u hrani od domaćih grla kako u kvalitetu tako i u kvantitetu. Ovo će za proizvođače u narednom periodu biti imperativ, obezbjeđenje dovoljnih količina kvalitetne i zdrave hrane. Općina Ilidža je i prije rata imala tradiciju u poljoprivrednoj proizvodnji, ima je i sada, a budućnost sigurno zavisi od nas samih.

2.0. Planovi rada društvenog sektora u 1999. godini.

2.1. UPI DD PD "Butmir" - Stup

Planom stočarske proizvodnje u 1999. godini planirano je osnovno stado sa 500 krava i 500 junadi.

Na osnovu ovoga plana napravljen je bilans potreba stočne hrane za ishranu krava i junadi.

Za ovu godinu, zemljišne površine su reducirane i to za 37 ha, 19 ha je "zauzeo" SFOR za svoje potrebe, a 18 ha je izuzeto za gradnju tramvajske pruge na relaciji Ilidža - Hrasnica. Na preostalim zemljišnim površinama planira se ratarska proizvodnja, i to:

R/B

K U L T U R A

Površina ha

Očekivani prinos u tonama

1.

Kukuruz silažni

105

4.200

2.

Lucerka stara

55

2.200

3.

TDS - nova

6

18

4.

TDS - stara

37

148

UKUPNO:

203

6.566

Potrebe u repromaterijalima:

  • 1.
    Sjemena:

R/B

Vrsta sjemena

kg

1.

hibridi kukuruza

2.415

2.

vještačka livada

180

UKUPNO:

2.595

  • 2.
    Mineralna đubriva

R/B

Vrsta đubriva

kg

1.

NPK 10:30:20

45.000

2.

NPK 15:15:15

51.000

3.

UREA 46%

20.000

4.

KAN 27%

46.000

UKUPNO:

162.000

  • 3.
    Sredstva za zaštitu bilja

R/B

kg

1.

herbicidi za kukuruz

550

2.

herbicidi za lucerku

330

UKUPNO:

880

  • 4.
    gorivo i mazivo

R/B

1 - kg

1.

nafta D-2

18.000

2.

maziva razna

500

UKUPNO:

18.500

2.2. UPI Poljoprivredni institut - Butmir

UPI Poljoprivredni institut, u sklopu proljetnih aktivnosti na ogledno proizvodnom imanju u Butmiru, na površini od 7,5 ha, planira slijedeće poslove i za to potrebne repromaterijale:

A) Za oglede iz oblasti žitarica

R/B

Vrsta materijala-repromaterijala i sezonska radna snaga

1 - kg

DEM/KM

1.

gorivo i mazivo

110

120

2.

NPK - đubrivo

700

380

3.

UREA - 46%

400

200

4.

KAN - 27%

600

180

5.

sredstva za zaštitu bilja

-

800

6.

sezonska radna snaga

-

1200

7.

ostali materijali (vreče, etikete, vezivo i sl.)

-

300

8.

stajsko đubrivo

10.000

300

UKUPNO:

11.810

3.380

B) Za ogledno proizvodni zasad jabuke i matičnjake jagodastog voća

R/B

Vrsta materijala-repromaterijala i sezonska radna snaga

1 - kg

DEM/KM

1.

gorivo

200

210

2.

maziva

20

40

3.

stajsko đubrivo

30.000

900

4.

NPK đubrivo

1.300

700

5.

KAN 27%

600

180

6.

žica

200

2.000

7.

sredstva za zaštitu bilja

-

2.000

8.

sezonska radna snaga

-

2.400

9.

ostali materijali (ambalaža i sl.)

-

1.500

UKUPNO:

32.320

9.930

C) Za plantažnu proizvodnju i oglede ljekovitog bilja

R/B

Vrsta materijala-repromaterijala i sezonska radna snaga

1 - kg

DEM/KM

1.

gorivo i mazivo

100

120

2.

stajsko đubrivo

20.000

600

3.

LUMBRIHUMUS

3.000

300

4.

sezonska radna snaga

-

850

5.

ostali materijali

-

400

UKUPNO:

23.110

2.270

D) Za sortne oglede krompira, luka, boranije i graha

R/B

Vrsta materijala-repromaterijala i sezonska radna snaga

1 - kg

DEM/KM

1.

gorivo

80

90

2.

mazivo

10

10

3.

stajsko đubrivo

10.000

300

4.

NPK đubrivo

500

270

5.

UREA 46%

200

100

6.

KAN 27%

400

120

7.

sredstva za zaštitu bilja

-

650

8.

sezonska radna snaga

-

760

9.

ostali materijali

-

370

UKUPNO:

11.190

2.680

2.3. Zemljoradnička zadruga "Ilidža" - Blažuj (Gladno polje)

U martu 1996. g. Zadruga je obnovila poslovne aktivnosti. U toku 1996., 1997. i 1998. godine sanirano je 30 ha zasada jabuke i kruške i izvršena rekultivacija 100 ha zemljišta (krčenje panjeva, ravnanje terasa i đubrenje stajnjakom). Na tim površinama, 80 ha, izvršena je sjetva djetelinsko travnih smjesa, a u 1998. g. ostvarena i prva proizvodnja.

Izrađeni su programi razvoja. Prema tim programima, planirano je iskorištavanje svih 300 ha zemljišta koje zadruga posjeduje.

Za voćarstvo je planirano:

  • -
    20 ha kruške vilijamovke;
  • -
    20 ha jabuke ili lješnjaka;
  • -
    10 ha, sitno voće (jagoda, malina, kupina, ribizla i dr.)

Stočarska proizvodnja ogledala bi se u:

  • -
    proizvodnji mlijeka;
  • -
    proizvodnji mesa;
  • -
    proizvodnji jaja i brojlera;
  • -
    proizvodnja vune, kože i ostalog.

Od raspoloživih površina, 120 ha je uređeno za uzgoj stočnog krmnog bilja, od čega je 80 ha već u proizvodnji. Ova proizvodnja bit će korištena za vlastitu stoku ili za farmu muznih krava PD "Butmir". Ostale površine treba rekultivisati i privoditi krajnjoj namjeni, ovisno od pogodnosti terena. Na nagetim terenima planirano je podizanje novih zasada voća, a u ravničarskim za ratarske kulture.

2.4. Zemljoradnička zadruga "Sarajevsko polje" - Stup

Kako Zemljoradnička zadruga ne raspolaže vlastitim zemljišnim potencijalima, ne "ulazi" u proljetnu sjetvu, osim kooperativnih odnosa sa individualnim poljoprivrednim proizvođa- čima.

3.0. Plan proljetne sjetve u individualnom sektoru

Koristeći metode statističke procjene, a uzimajući u obzir dva osnovna faktora: raspoložive zemljišne potencijale i broj individualnih poljoprivrednih gazdinstava, procjena je da će se u 1999. god. zasijati 1.175 ha oranica i bašta, od ukupno raspoloživih 1.980 ha, a prema katastarskim podacima.

Procjenjuje se, prema raspoloživim podacima, da je 150 ha ovih površina još uvijek nedostupno za obradu, 30 ha pod minskim poljima i 120 ha ispresijecano tranšeima i kanalima. U jesenjoj sjetvi 1998. god., a prema planu, zasijano je 227 ha, dok u "starom uzgoju" pod travom imamo zasijano oko 350 ha.

Prema tome u 1999. godini, procjenjuje se da će 1.752 ha biti u tzv. "aktivnoj" poljoprivrednoj proizvodnji, ili 95,74% od ukupno raspoloživih oranica i bašta.

3.1. Uporedni pregled plana po kulturama 1998 - 1999. g.

PLANIRANO ha

INDEX RASTA %

R/B

KULTURA

1998.

1999.

1.

POVRTLARSKE

550

576

4,73

2.

JARA ŽITA

150

150

-

3.

STOČNO KRMNO BILJE

300

449

49,67

900

1.175

Planirano je povećanje sjetvenih površina u odnosu na 1998. g., kod povrltarskih kultura za 4,73%, a kod stočnog krmnog bilja 49,67%. Ovako veliko povećanje planiranih sjetvenih površina kod stočnog krmnog bilja rezultat je potrebe obezbjeđenja stočne hrane za uvezena grla krava koja su zahtjevnija u ishrani od domaćih grla.

3.2. Pregled površina i normativa

3.2.1. Povrtlarske kulture

POVR. ha

P L A N I R A N O

SJEME

PRINOS

kg/ha

UKUPNO kg

t/ha

UKUPNO t

150

2.500

375.000

10

1.500

42

800

33.600

7

294

12

700

8.400

5

60

55

40

2.200

10

550

55

1,3

71,5

10

550

30

1

30

20

600

30

1

30

20

600

20

200

4.000

1

20

20

200

4.000

1

20

15

120

1.800

1

15

15

8

120

20

300

22

5

110

15

330

20

3

60

15

300

15

8

120

16

240

15

20

300

30

450

10

12

120

20

200

10

2

20

4

40

10

1

10

15

150

10

10

100

6

60

10

3

30

8

80

10

3

30

15

150

576

430.151,5

6.509

3.2.2. Jara žita

POVR. ha

P L A N I R A N O

SJEME

PRINOS

kg/ha

UKUPNO kg

t/ha

UKUPNO t

60

50

3.000

3

180

50

300

15.000

2,5

125

40

150

6.000

2

8

150

24.000

385

3.2.3. Stočno krmno bilje

POVR. ha

P L A N I R A N O

SJEME

PRINOS

kg/ha

UKUPNO kg

t/ha

UKUPNO t

54

40

2.160

4

216

85

40

3.400

4

340

100

25

2.500

20

2.000

90

5

450

5

450

120

85

10.200

35

4.200

449

18.710

7.206

3.3. Plan potreba ostalih repromaterijala

3.3.1. Gorivo i mazivo

R/B Vrsta goriva i maziva

P L A N I R A N O

OSNOVNA OBRADA 1.175 ha

DOPUNSKA OBRA- DA 1.175 ha

UKUPNO

1/ha/kg

ukupno

1/ha/kg

ukupno

osn+dop.1-kg

30

35.250

30

35.250

70.500

1

1.175

1

1.175

2.350

1

1.175

1

1.175

2.350

0,5

587,5

0,5

587,5

1.175

32,5

38.187,5

32,5

38.187,5

76.375

3.3.2. Organsko đubrivo

PLANIRANA POVRŠINA ZA ĐUBRENJE, 1175 ha

3.3.3. Mineralna đubriva

PLANIRANA POVRŠINA ZA ĐUBRENJE, 1175 ha

3.3.4. Sredstva za zaštitu bilja - pesticidi

P L A N I R A N O

kg/ha

povr. za tret. ha

Ukupno kg

25

1.175

29.375

15

576

8.640

30

150

4.500

25

576

14.400

25

1.175

29.375

3.4. Agrotehničke mjere

  • 1.
    Đubrenje stajnjakom (20t/ha) i jesensko oranje na dubinu od 25 cm - osnovna obrada. ROK: Kraj novembra 1998. g.
  • 2.
    Rasturanje mineralnih đubriva (NPK) u planiranim količinama i freziranje - dopunska obrada. ROK: Proljeće 1999. god., kada to dozvole vremenske prilike.
  • 3.
    Tretiranje sjetvenih površina zemljišnim insekticidima protiv zemljišnih štetočina i herbicidima protiv korova. ROK: Proljeće 1999. god., kada to dozvole vremenske prilike.

U toku vegetacije izvršit će se prihranjivanje 27% KAN-om, zaštita od bolesti i štetočina, okopavanje, ogrtanje i druge agrotehničke mjere.

3.5. Korištenje poljoprivrednog zemljišta

Planom proljetne sjetve planirano je zasijavanje svih raspoloživih površina, pa i onih privremeno napuštenih, a sve u skladu sa Zakonom o prestanku primjene Zakona o privremeno napuštenim nekretninama u svojini građana ("Službene novine Federacije BiH", broj 11/98) i Zakona o poljoprivrednom zemljištu ("Službene novine Federacije BiH", broj 2/98). Prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, ako vlasnik poljoprivrednog zemljišta, duže od dvije ekonomske godine, ne koristi poljoprivredno zemljište u skladu sa ovim zakonom, isto se može dodijeliti na privremenu upotrebu drugim pravnim i fizičkim licima.

Ekonomskom godinom, u smislu ovog zakona, smatra se period od početka jesenjih radova u tekućoj godini do vremena završetka berbe kasnih usjeva u slijedećoj godini.

U skladu sa ovim, a u cilju racionalnog korištenja ove "kategorije" zemljišta, planirano je slijedeće:

  • 1.
    Ako se vlasnici poljoprivrednog zemljišta ne vrate na svoja poljoprivredna gazdinstva do početka proljetne sjetve i ne otpočnu sa poljoprivrednim radovima, da se isto zemljište dodijeli, odnosno produži njegovo korištenje za još jednu ekonomsku godinu dosadašnjem korisniku.
  • 2.
    Zemljište se može koristiti isključivo za sjetvu jednogodišnjih poljoprivrednih kultura (sjetva žita, povrtlarskih kultura i stočnog krmnog bilja).
  • 3.
    Privremeni korisnici su dužni dodijeljeno zemljište koristiti sa pažnjom dobrog domaćina, a zemljište ne mogu koristiti u druge svrhe osim za one za koje mu je dodijeljeno.
  • 4.
    Vlasnik, ako želi ponovo preuzeti poljoprivredno zemljište na korištenje, dužan je o tome pismeno obavijestiti Općinu uz podnošenje potrebnih dokaza.

Vlasniku, zemljište može biti vraćeno samo po isteku tekuće ekonomske godine, odnosno po okončanju žetve i isteku berbe kasnih usjeva.

  • 5.
    Zemljište dodjeljivati bez naknade, a prema utvrđenim kriterijumima ugroženosti.
  • 6.
    Evidenciju privremenih korisnika ove kategorije zemljišta vode stručna služba MZ-a i Služba za privredu i finansije.

3.6. Planirani efekti proizvodnje (individualni sektor)

Prema Planu proljetne sjetve, u individualnom sektoru može se očekivati slijedeća proizvodnja:

  • -
    jara žita 385 t
  • -
    povrće 6.509 t
  • -
    stočna hrana 7.206 t

Plan je dosta ambiciozan i može se ostvariti ako se ispune svi preduslovi, od nabavke zdravog sjemenskog materijala i drugih repromaterijala, obezbjeđenja mehanizacije, stručnog nadzora proizvodnje i poštivanja agrotehničkih rokova. Sjemena i drugi repromaterijali bit će obezbijeđeni iz tri izvora: tržište, donacije humanitarnih organizacija i vlastita proizvodnja. Sve, eventualno prispjele donacije sjemena biće raspodijeljene prema utvrđenim kriterijima ugroženosti.

Broj 01-02-441/99-5 16. marta 1999. godine Ilidža

Predsjedavajući Amer Ćenanović, s. r.