OPĆINA ILIDŽA - OPĆINSKO VIJEĆE
Plan proljetne sjetve 1999. GODINE
PLAN
PROLJETNE SJETVE 1999. GODINE
Cjelokupna privreda na području općine Ilidža, pa i poljoprivreda, doživjeli su u ratu ogromnu devastaciju.
U ove tri poslijeratne godine, poljoprivreda je imala značajan iskorak u odnosu na ostale privredne grane. To se prije svega odnosi na obnovu stočnog fonda i poljoprivredne mehanizacije. U individualnom sektoru uvezeno je i implementirano 444 steone junice, 10 dvoosovinskih traktora sa većim brojem priključnih mašina, jedan žitni kombajn i 100 motokultivatora sa priključcima. Novi kvalitet u stočarskoj proizvodnji su mini farme muznih krava. Općina Ilidža trenutno ima 40 mini farmi (3-10 grla) sa 140 krava.
Prema zadnjem popisu stočnog fonda na individualnim poljoprivrednim gazdinstvima trenutno se nalazi oko 1000 krava, što je 56,46% u odnosu na 1991. g. (1771 grlo).
UPI DD PD "Butmir" trenutno raspolaže sa 500 muznih krava i 500 tovnih junadi i u potpunosti je obnovilo prijeratnu proizvodnju. UPI "Poljoprivredni institut" Butmir, Z. Z.-a "Sarajevsko polje" - Stup i Z. Z.-a "Ilidža" - Blažuj isto tako značajno obnavljaju proizvodnju.
Sumirajući naprijed navedeno, da se zaključiti da postoje realne osnove (poljoprivredni resursi i kapaciteti) za snažniji razvoj poljoprivrede na ovom području.
Međutim, za ostvarenje uspješne agrarne politike potrebno je rješavati probleme koji su izrađeni ili koji će biti izrađeni u narednom periodu. Problema je puno, a osnovni su:
- -problem zaštite poljoprivrednog zemljišta od urbaniza- cije;
- -problem očuvanja i zaštite stočnog fonda;
- -problem realizacije viškova poljoprivredne proizvodnje, a prvenstveno mlijeka;
- -problem otplate kredita (nabavka stoke i mehanizacije);
- -problem zemljoradničkog udruženja i općenito Zemljoradničkih zadruga;
- -problemi sanacije voćnih zasada i podizanje novih;
- -problemi ratarske proizvodnje.
O poljoprivrednom zemljištu i njegovoj zaštiti, dosta toga je već rečeno, i ovo pitanje se mora rješavati kroz pozitivne zakonske propise. Nesumnjivo je da će se u narednom periodu morati posvetiti puna pažnja zaštiti poljoprivrednog zemljišta, njegovom racionalnom i efikasnom korištenju i posmatrati ga kao nezamjenjiv prirodni resurs od prvorazrednog značaja koji nema alternativu.
Stočarska proizvodnja je već dostigla jedan zavidan nivo, međutim, kako to zadržati i unaprijediti. U postojećim uslovima vrlo teško, jer otkup mlijeka vrši samo sarajevski "Milcos", a prema raspoloživim informacijama, plaćanje mlijeka je neredovno. Logično je da to za posljedicu ima, pad morala kod proizvođača, jer ne mogu da kupuju hranu za stoku i da praktično zaokruže proizvodnju. Bez ekonomskog interesa nema proizvodnju, nema očuvanja stočnog fonda, a nema ni ostalih grana poljoprivredne proizvodnje.
Znači poljoprivrednim proizvođačima treba, kroz efikasan sistem omogućiti da nađu ekonomsku računicu i naplate svoj rad.
U proteklom periodu, uvezena su visokokvalitetna grla krava, čime je aktueliziran i uzgojno-selekcijski rad koji bi za cilj trebao da ima zaštitu i očuvanje kvalitetnog podmlatka. Poljoprivredni institut iz Butmira je dosta toga uradio, međutim, ovaj posao bi trebalo nastaviti uz obezbjeđenje odgovarajućih uslova: stimulativna otkupna cijena, preuzimanje i isplatu organizovati na efikasniji način i dr.
Otplata kredita, kojima je izvršena nabavka junica i poljoprivredne mehanizacije ne bi trebala da bude problem kod poljoprivrednih proizvođača koji ostvaruju dobru proizvodnju i istu uspješno realizuju.
Međutim, postoji bojazan, zbog već iznijetih problema, da u narednom periodu, proizvođači dođu u situaciju bez izlaza, kada ne znaju kome plasirati proizvodnju i kako je naplatiti, što bi imalo nesagledive posljedice za očuvanje stočnog fonda, a i otplatu kredita.
Zbog sve izraženijih problema, kod poljoprivrednih proizvođača aktuelizira se udruživanje u Zemljoradničke zadruge kroz koje bi ostvarivali svoje interese. Zemljoradničke zadruge: "Sarajevsko polje", Stup i "Ilidža" - Blažuj trebale bi biti nosioci ovoga udruživanja kroz koje bi proizvođači efikasnije rješavali probleme u proizvodnji.
Što se tiče voćarske proizvodnje u narednom periodu, ona bi se odnosila na sanaciju već postojećih zasada i podizanju novih, sa posebnim akcentom na profitabilnu proizvodnju jagodičastog voća, uz obezbjeđenje tržišta i prerađivačkih kapaciteta.
Ratarsku proizvodnju trenutno karakterizira proizvodnja povrća i krmnog bilja, dok je proizvodnja žitarica minorna u odnosu na raspoložive površine. Osnovni razlog je ekonomska isplativost ovog vida proizvodnje. Pojačan je interes proizvođača za sjetvu krmnog bilja, što je i razumljivo obzirom na stanje stočnog fonda. Uvezena grla su znatno zahtijevnija u hrani od domaćih grla kako u kvalitetu tako i u kvantitetu. Ovo će za proizvođače u narednom periodu biti imperativ, obezbjeđenje dovoljnih količina kvalitetne i zdrave hrane. Općina Ilidža je i prije rata imala tradiciju u poljoprivrednoj proizvodnji, ima je i sada, a budućnost sigurno zavisi od nas samih.
2.0. Planovi rada društvenog sektora u 1999. godini.
2.1. UPI DD PD "Butmir" - Stup
Planom stočarske proizvodnje u 1999. godini planirano je osnovno stado sa 500 krava i 500 junadi.
Na osnovu ovoga plana napravljen je bilans potreba stočne hrane za ishranu krava i junadi.
Za ovu godinu, zemljišne površine su reducirane i to za 37 ha, 19 ha je "zauzeo" SFOR za svoje potrebe, a 18 ha je izuzeto za gradnju tramvajske pruge na relaciji Ilidža - Hrasnica. Na preostalim zemljišnim površinama planira se ratarska proizvodnja, i to:
|
R/B |
K U L T U R A |
Površina ha |
Očekivani prinos u tonama |
|
1. |
Kukuruz silažni |
105 |
4.200 |
|
2. |
Lucerka stara |
55 |
2.200 |
|
3. |
TDS - nova |
6 |
18 |
|
4. |
TDS - stara |
37 |
148 |
|
UKUPNO: |
203 |
6.566 |
Potrebe u repromaterijalima:
- 1.Sjemena:
|
R/B |
Vrsta sjemena |
kg |
|
|
1. |
hibridi kukuruza |
2.415 |
|
|
2. |
vještačka livada |
180 |
|
|
UKUPNO: |
2.595 |
- 2.Mineralna đubriva
|
R/B |
Vrsta đubriva |
kg |
|
|
1. |
NPK 10:30:20 |
45.000 |
|
|
2. |
NPK 15:15:15 |
51.000 |
|
|
3. |
UREA 46% |
20.000 |
|
|
4. |
KAN 27% |
46.000 |
|
|
UKUPNO: |
162.000 |
- 3.Sredstva za zaštitu bilja
|
R/B |
kg |
||
|
1. |
herbicidi za kukuruz |
550 |
|
|
2. |
herbicidi za lucerku |
330 |
|
|
UKUPNO: |
880 |
- 4.gorivo i mazivo
|
R/B |
1 - kg |
||
|
1. |
nafta D-2 |
18.000 |
|
|
2. |
maziva razna |
500 |
|
|
UKUPNO: |
18.500 |
2.2. UPI Poljoprivredni institut - Butmir
UPI Poljoprivredni institut, u sklopu proljetnih aktivnosti na ogledno proizvodnom imanju u Butmiru, na površini od 7,5 ha, planira slijedeće poslove i za to potrebne repromaterijale:
A) Za oglede iz oblasti žitarica
|
R/B |
Vrsta materijala-repromaterijala i sezonska radna snaga |
1 - kg |
DEM/KM |
|
1. |
gorivo i mazivo |
110 |
120 |
|
2. |
NPK - đubrivo |
700 |
380 |
|
3. |
UREA - 46% |
400 |
200 |
|
4. |
KAN - 27% |
600 |
180 |
|
5. |
sredstva za zaštitu bilja |
- |
800 |
|
6. |
sezonska radna snaga |
- |
1200 |
|
7. |
ostali materijali (vreče, etikete, vezivo i sl.) |
- |
300 |
|
8. |
stajsko đubrivo |
10.000 |
300 |
|
UKUPNO: |
11.810 |
3.380 |
B) Za ogledno proizvodni zasad jabuke i matičnjake jagodastog voća
|
R/B |
Vrsta materijala-repromaterijala i sezonska radna snaga |
1 - kg |
DEM/KM |
|
1. |
gorivo |
200 |
210 |
|
2. |
maziva |
20 |
40 |
|
3. |
stajsko đubrivo |
30.000 |
900 |
|
4. |
NPK đubrivo |
1.300 |
700 |
|
5. |
KAN 27% |
600 |
180 |
|
6. |
žica |
200 |
2.000 |
|
7. |
sredstva za zaštitu bilja |
- |
2.000 |
|
8. |
sezonska radna snaga |
- |
2.400 |
|
9. |
ostali materijali (ambalaža i sl.) |
- |
1.500 |
|
UKUPNO: |
32.320 |
9.930 |
C) Za plantažnu proizvodnju i oglede ljekovitog bilja
|
R/B |
Vrsta materijala-repromaterijala i sezonska radna snaga |
1 - kg |
DEM/KM |
|
1. |
gorivo i mazivo |
100 |
120 |
|
2. |
stajsko đubrivo |
20.000 |
600 |
|
3. |
LUMBRIHUMUS |
3.000 |
300 |
|
4. |
sezonska radna snaga |
- |
850 |
|
5. |
ostali materijali |
- |
400 |
|
UKUPNO: |
23.110 |
2.270 |
D) Za sortne oglede krompira, luka, boranije i graha
|
R/B |
Vrsta materijala-repromaterijala i sezonska radna snaga |
1 - kg |
DEM/KM |
|
1. |
gorivo |
80 |
90 |
|
2. |
mazivo |
10 |
10 |
|
3. |
stajsko đubrivo |
10.000 |
300 |
|
4. |
NPK đubrivo |
500 |
270 |
|
5. |
UREA 46% |
200 |
100 |
|
6. |
KAN 27% |
400 |
120 |
|
7. |
sredstva za zaštitu bilja |
- |
650 |
|
8. |
sezonska radna snaga |
- |
760 |
|
9. |
ostali materijali |
- |
370 |
|
UKUPNO: |
11.190 |
2.680 |
2.3. Zemljoradnička zadruga "Ilidža" - Blažuj (Gladno polje)
U martu 1996. g. Zadruga je obnovila poslovne aktivnosti. U toku 1996., 1997. i 1998. godine sanirano je 30 ha zasada jabuke i kruške i izvršena rekultivacija 100 ha zemljišta (krčenje panjeva, ravnanje terasa i đubrenje stajnjakom). Na tim površinama, 80 ha, izvršena je sjetva djetelinsko travnih smjesa, a u 1998. g. ostvarena i prva proizvodnja.
Izrađeni su programi razvoja. Prema tim programima, planirano je iskorištavanje svih 300 ha zemljišta koje zadruga posjeduje.
Za voćarstvo je planirano:
- -20 ha kruške vilijamovke;
- -20 ha jabuke ili lješnjaka;
- -10 ha, sitno voće (jagoda, malina, kupina, ribizla i dr.)
Stočarska proizvodnja ogledala bi se u:
- -proizvodnji mlijeka;
- -proizvodnji mesa;
- -proizvodnji jaja i brojlera;
- -proizvodnja vune, kože i ostalog.
Od raspoloživih površina, 120 ha je uređeno za uzgoj stočnog krmnog bilja, od čega je 80 ha već u proizvodnji. Ova proizvodnja bit će korištena za vlastitu stoku ili za farmu muznih krava PD "Butmir". Ostale površine treba rekultivisati i privoditi krajnjoj namjeni, ovisno od pogodnosti terena. Na nagetim terenima planirano je podizanje novih zasada voća, a u ravničarskim za ratarske kulture.
2.4. Zemljoradnička zadruga "Sarajevsko polje" - Stup
Kako Zemljoradnička zadruga ne raspolaže vlastitim zemljišnim potencijalima, ne "ulazi" u proljetnu sjetvu, osim kooperativnih odnosa sa individualnim poljoprivrednim proizvođa- čima.
3.0. Plan proljetne sjetve u individualnom sektoru
Koristeći metode statističke procjene, a uzimajući u obzir dva osnovna faktora: raspoložive zemljišne potencijale i broj individualnih poljoprivrednih gazdinstava, procjena je da će se u 1999. god. zasijati 1.175 ha oranica i bašta, od ukupno raspoloživih 1.980 ha, a prema katastarskim podacima.
Procjenjuje se, prema raspoloživim podacima, da je 150 ha ovih površina još uvijek nedostupno za obradu, 30 ha pod minskim poljima i 120 ha ispresijecano tranšeima i kanalima. U jesenjoj sjetvi 1998. god., a prema planu, zasijano je 227 ha, dok u "starom uzgoju" pod travom imamo zasijano oko 350 ha.
Prema tome u 1999. godini, procjenjuje se da će 1.752 ha biti u tzv. "aktivnoj" poljoprivrednoj proizvodnji, ili 95,74% od ukupno raspoloživih oranica i bašta.
3.1. Uporedni pregled plana po kulturama 1998 - 1999. g.
|
PLANIRANO ha |
INDEX RASTA % |
|||
|
R/B |
KULTURA |
1998. |
1999. |
|
|
1. |
POVRTLARSKE |
550 |
576 |
4,73 |
|
2. |
JARA ŽITA |
150 |
150 |
- |
|
3. |
STOČNO KRMNO BILJE |
300 |
449 |
49,67 |
|
900 |
1.175 |
Planirano je povećanje sjetvenih površina u odnosu na 1998. g., kod povrltarskih kultura za 4,73%, a kod stočnog krmnog bilja 49,67%. Ovako veliko povećanje planiranih sjetvenih površina kod stočnog krmnog bilja rezultat je potrebe obezbjeđenja stočne hrane za uvezena grla krava koja su zahtjevnija u ishrani od domaćih grla.
3.2. Pregled površina i normativa
3.2.1. Povrtlarske kulture
|
POVR. ha |
P L A N I R A N O |
|||||
|
SJEME |
PRINOS |
|||||
|
kg/ha |
UKUPNO kg |
t/ha |
UKUPNO t |
|||
|
150 |
2.500 |
375.000 |
10 |
1.500 |
||
|
42 |
800 |
33.600 |
7 |
294 |
||
|
12 |
700 |
8.400 |
5 |
60 |
||
|
55 |
40 |
2.200 |
10 |
550 |
||
|
55 |
1,3 |
71,5 |
10 |
550 |
||
|
30 |
1 |
30 |
20 |
600 |
||
|
30 |
1 |
30 |
20 |
600 |
||
|
20 |
200 |
4.000 |
1 |
20 |
||
|
20 |
200 |
4.000 |
1 |
20 |
||
|
15 |
120 |
1.800 |
1 |
15 |
||
|
15 |
8 |
120 |
20 |
300 |
||
|
22 |
5 |
110 |
15 |
330 |
||
|
20 |
3 |
60 |
15 |
300 |
||
|
15 |
8 |
120 |
16 |
240 |
||
|
15 |
20 |
300 |
30 |
450 |
||
|
10 |
12 |
120 |
20 |
200 |
||
|
10 |
2 |
20 |
4 |
40 |
||
|
10 |
1 |
10 |
15 |
150 |
||
|
10 |
10 |
100 |
6 |
60 |
||
|
10 |
3 |
30 |
8 |
80 |
||
|
10 |
3 |
30 |
15 |
150 |
||
|
576 |
430.151,5 |
6.509 |
3.2.2. Jara žita
|
POVR. ha |
P L A N I R A N O |
|||||
|
SJEME |
PRINOS |
|||||
|
kg/ha |
UKUPNO kg |
t/ha |
UKUPNO t |
|||
|
60 |
50 |
3.000 |
3 |
180 |
||
|
50 |
300 |
15.000 |
2,5 |
125 |
||
|
40 |
150 |
6.000 |
2 |
8 |
||
|
150 |
24.000 |
385 |
3.2.3. Stočno krmno bilje
|
POVR. ha |
P L A N I R A N O |
|||||
|
SJEME |
PRINOS |
|||||
|
kg/ha |
UKUPNO kg |
t/ha |
UKUPNO t |
|||
|
54 |
40 |
2.160 |
4 |
216 |
||
|
85 |
40 |
3.400 |
4 |
340 |
||
|
100 |
25 |
2.500 |
20 |
2.000 |
||
|
90 |
5 |
450 |
5 |
450 |
||
|
120 |
85 |
10.200 |
35 |
4.200 |
||
|
449 |
18.710 |
7.206 |
3.3. Plan potreba ostalih repromaterijala
3.3.1. Gorivo i mazivo
|
R/B Vrsta goriva i maziva |
P L A N I R A N O |
|||||
|
OSNOVNA OBRADA 1.175 ha |
DOPUNSKA OBRA- DA 1.175 ha |
UKUPNO |
||||
|
1/ha/kg |
ukupno |
1/ha/kg |
ukupno |
osn+dop.1-kg |
||
|
30 |
35.250 |
30 |
35.250 |
70.500 |
||
|
1 |
1.175 |
1 |
1.175 |
2.350 |
||
|
1 |
1.175 |
1 |
1.175 |
2.350 |
||
|
0,5 |
587,5 |
0,5 |
587,5 |
1.175 |
||
|
32,5 |
38.187,5 |
32,5 |
38.187,5 |
76.375 |
3.3.2. Organsko đubrivo
|
PLANIRANA POVRŠINA ZA ĐUBRENJE, 1175 ha |
|||
3.3.3. Mineralna đubriva
|
PLANIRANA POVRŠINA ZA ĐUBRENJE, 1175 ha |
|||
3.3.4. Sredstva za zaštitu bilja - pesticidi
|
P L A N I R A N O |
||||
|
kg/ha |
povr. za tret. ha |
Ukupno kg |
||
|
25 |
1.175 |
29.375 |
||
|
15 |
576 |
8.640 |
||
|
30 |
150 |
4.500 |
||
|
25 |
576 |
14.400 |
||
|
25 |
1.175 |
29.375 |
3.4. Agrotehničke mjere
- 1.Đubrenje stajnjakom (20t/ha) i jesensko oranje na dubinu od 25 cm - osnovna obrada. ROK: Kraj novembra 1998. g.
- 2.Rasturanje mineralnih đubriva (NPK) u planiranim količinama i freziranje - dopunska obrada. ROK: Proljeće 1999. god., kada to dozvole vremenske prilike.
- 3.Tretiranje sjetvenih površina zemljišnim insekticidima protiv zemljišnih štetočina i herbicidima protiv korova. ROK: Proljeće 1999. god., kada to dozvole vremenske prilike.
U toku vegetacije izvršit će se prihranjivanje 27% KAN-om, zaštita od bolesti i štetočina, okopavanje, ogrtanje i druge agrotehničke mjere.
3.5. Korištenje poljoprivrednog zemljišta
Planom proljetne sjetve planirano je zasijavanje svih raspoloživih površina, pa i onih privremeno napuštenih, a sve u skladu sa Zakonom o prestanku primjene Zakona o privremeno napuštenim nekretninama u svojini građana ("Službene novine Federacije BiH", broj 11/98) i Zakona o poljoprivrednom zemljištu ("Službene novine Federacije BiH", broj 2/98). Prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, ako vlasnik poljoprivrednog zemljišta, duže od dvije ekonomske godine, ne koristi poljoprivredno zemljište u skladu sa ovim zakonom, isto se može dodijeliti na privremenu upotrebu drugim pravnim i fizičkim licima.
Ekonomskom godinom, u smislu ovog zakona, smatra se period od početka jesenjih radova u tekućoj godini do vremena završetka berbe kasnih usjeva u slijedećoj godini.
U skladu sa ovim, a u cilju racionalnog korištenja ove "kategorije" zemljišta, planirano je slijedeće:
- 1.Ako se vlasnici poljoprivrednog zemljišta ne vrate na svoja poljoprivredna gazdinstva do početka proljetne sjetve i ne otpočnu sa poljoprivrednim radovima, da se isto zemljište dodijeli, odnosno produži njegovo korištenje za još jednu ekonomsku godinu dosadašnjem korisniku.
- 2.Zemljište se može koristiti isključivo za sjetvu jednogodišnjih poljoprivrednih kultura (sjetva žita, povrtlarskih kultura i stočnog krmnog bilja).
- 3.Privremeni korisnici su dužni dodijeljeno zemljište koristiti sa pažnjom dobrog domaćina, a zemljište ne mogu koristiti u druge svrhe osim za one za koje mu je dodijeljeno.
- 4.Vlasnik, ako želi ponovo preuzeti poljoprivredno zemljište na korištenje, dužan je o tome pismeno obavijestiti Općinu uz podnošenje potrebnih dokaza.
Vlasniku, zemljište može biti vraćeno samo po isteku tekuće ekonomske godine, odnosno po okončanju žetve i isteku berbe kasnih usjeva.
- 5.Zemljište dodjeljivati bez naknade, a prema utvrđenim kriterijumima ugroženosti.
- 6.Evidenciju privremenih korisnika ove kategorije zemljišta vode stručna služba MZ-a i Služba za privredu i finansije.
3.6. Planirani efekti proizvodnje (individualni sektor)
Prema Planu proljetne sjetve, u individualnom sektoru može se očekivati slijedeća proizvodnja:
- -jara žita 385 t
- -povrće 6.509 t
- -stočna hrana 7.206 t
Plan je dosta ambiciozan i može se ostvariti ako se ispune svi preduslovi, od nabavke zdravog sjemenskog materijala i drugih repromaterijala, obezbjeđenja mehanizacije, stručnog nadzora proizvodnje i poštivanja agrotehničkih rokova. Sjemena i drugi repromaterijali bit će obezbijeđeni iz tri izvora: tržište, donacije humanitarnih organizacija i vlastita proizvodnja. Sve, eventualno prispjele donacije sjemena biće raspodijeljene prema utvrđenim kriterijima ugroženosti.
Broj 01-02-441/99-5 16. marta 1999. godine Ilidža
Predsjedavajući Amer Ćenanović, s. r.