OPĆINA STARI GRAD - OPĆINSKO VIJEĆE
Odluka o provođenju Regulacionog plana "VRATNIK"
ODLUKU
O PROVOĐENJU REGULACIONOG PLANA "VRATNIK"
I - OPĆE ODREDBE
Član 1.
Ovom odlukom utvrđuje se provođenje Regulacionog plana "VRATNIK" (u daljem tekstu: Plan), a naročito: granice prostorne cjeline i granice površina raznih namjena, urbanističko-tehnički uvjeti za izgradnju grđevina, uvjeti za izgradnju privremenih objekata, uređenje građevinskog zemljišta na zaštitnim infrastrukturnim pojasevima i zaštićenim područjima, privremno korištenje površina rezerisanim za druge namjene, izgradnja objekata za sklanjanje stanovništva i materijalnih dobara, uređenje fasada, postavljanje ograda, privremeno zauzimanje zemljišta, uređenje zelenih i slobodnih površina, te odnosi prema postojećim objektima, kao i djelatnosti i uslovi pod kojim se pojedine djelatnosti mogu obavljati u planiranim poslovnim i drugim prostorima.
Regulacionim planom "VRATNIK" utvrđuju se uvjeti za konzervaciju, restauraciju, rekonstrukciju, građenje, redovno održavanje, uvođenje u život i način korištenja ambijentalne cjeline VRATNIK u cjelini i njenim pojedinim dijelovima i objektima s ciljem da se ista sačuva u što izvornijem historijsko-arhitektonsko-urbanom obliku i da to područje kao spomenički ambijent služi zadovojavanju stambenih, kulturnih, privrednih, rekreacionih i turističkih interesa građana grada Sarajeva, a u skladu sa Zakonom o zaštiti i korištenju kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa ("Službeni list SRBiH", br. 20/85 i 12/87 i "Službeni list RBiH", br. 3/93 i 13/94).
Član 2.
Područje Plana, a naročito zatvoreni i otvoreni prostor ČARŠIJE kao historijska urbana cjelina služi za isticanje kulturno-historijskih vrijednosti arhitekture i ambijenta, unošenje i odvijanje tradicionalnih savremenih kulutrnih sadržaja i kao privredno područje za zanatstvo, trgovinu i ugostiteljstvo.
II - GRANICE PLANA I GRANICE POVRŠINA PO NAMJENAMA
Član 3.
Plan obuhvata područje površine 48,62 ha. Opis područja polazi od tačke sa koordinatama y=535 954,0 x=857 226,0 koja se nalazi na putu k.č. 3444 te polazi na zapad spomenutim putem do tromeđe k.č. 3402, 344 i 3408 gdje skreće na sjeverozapad i dolazi u tačku sa koordinatama y = 535 730,0 x = 857 250,0 odatle skreće na sjever i izlazi na put k.č. 2548 te njim produžava na istok, sjever, sjeverozapad do tromeđe k.č. 2549, 2548 i 2556 odakle ide na sjeveroistok idući međama parcela k.č. 2549 i 2550 (obuhata ih), te sjeverozapadnog čoška parcele k.č. 2550 produžava na sjever i izlazi na granicu k.č. 2550 u tački sa koordinatama y = 535 700,0 x = 857 400,0 te odatle produžava međom parcele k.č. 2555 (obuhvata je) i izlazi na ulicu k.č. 3442 te njom produžava na sjeverozapad, presjeca ulicu Bijela džamija, te ulicom k.č. 2561, presjeca ulicu Jekovac, nastavlja dalje prema sjeverozapadu idući međama parcela k.č. 2461, 2431, 2432, 2433 i 3433 (obuhvata ih), produžava u istom smjeru bedemom do ulice Ploča te njom na sjeveroistok ulicom Ploča te ulicom Starošići, Bakije sokak do tačke sa koordinatama y = 535 688,0 x = 857 977,0 odakle skreće na sjeverozapad međom k.č. u dužini od 23 m, a potom granica skreće na sjeveroistok idući međom parcela k.č. 816,631 (ne obuhvata ih) do tromeđe k.č. 681, 772 i 3416 (ulica Bakije sokak) gdje granica skreće na jug spomenutom ulicom do tačke sa koordinatama y - 535 846,0 x = 858 077,0. Dalje granica nastavlja na jugoistok do bedeme, a potom ide dalje na sjeveroistok, istok i jug bedemom obuhvatajući parcele k.č. 761, 503, presjeca ulicu Zmajevac i nastavlja dalje prema jugu bedemom i granicom između k.o. Sarajevo II i k.o. Gazijin han do granične tačke broj 7, odatle ide na zapad međama parcela k.č. 3255 (obuhvata je) k.č. 3279 (ne obuhvata je), nastavlja dalje međom parcele k.č. 3276 do tačke sa koordinatama y = 535 918,0 x = 857 323,5 odakle granica u pravoj liniji ide prema jugu i dolazi u tačku sa koordinatama y = 535 954,0 x = 857 226,0 odakle je opis granice područja Vratnik i počeo.
Navedene parcele nalaze se u K.O. Sarajevo II.
Član 4.
U sklopu obuhvata ovog plana definisane su zone sa sljedećim namjenama:
- a)Stambeno-poslovna zona - ČARŠIJA
- b)Radna zona
- -kompleks "BIJELA TABIJA"
- -kompleks - JAJCE KASARNA"
- -kompleks za buduće ugostiteljske i smještajne kapacitete depadans hotela "JAJCE KASARNA"
- -
- c)Zona sa sportskim i rekreacionim sadržajima na Zmajevcu
- d)Zona javnih zelenih površina
- e)Zona za individualno stanovanje
- f)Zona ostalih javnih sadržaja
- a)Opis područja stambeno - poslovne zone - ČARŠIJA polazi iz tačke sa koordinatama y = 535 814,6 x = 857 520,0 koja se nalazi na tomeđi k.�. 2604, 2605 i 2606, a odatle ide na sjever međom k.č. 2606 (ne obuhvata je) presjeca k.č. 2608, potom međom k.č. 2263 (ne obuhvata je) presjeca k.č. 2258, zatim obuhvata parcelu k.č. 2253 i izlazi na ulicu k.č. 2281 zatim granica ide na sjeverozapad obuhvatajući k.č. 2246 i 2300/1 zatim presjeca ulicu Mejdan, ide dalje na sjever i sjeverozapad obuhvatajući k.č. 2303, 2304, 2310/1, 2310/2 i 2311 izlazi na ulicu Lubina te njom do raskršća sa ulicom Mustafe Dovadžije, a potom njom ka sjeveru do tromeđe k.č. 2341, 2343 i 3434, te obuhvata parcele k.č. 32343, 2345, 2347, 2349, 2350, 2352, 2353, 2354, 2356, 2359 (ne obuhvata je) i 2361 (ne obuhvata je) sječe k.č. 2381, 2384 i izlazi na ulicu Ploča te njom i ulicom M.Dovadžije do tromeđe k.č. 2036, 2034 i ulice M.Dovadžije, odatle skreće ka sjeveru idući međama k.č. 2034, 2033, 2022, 2015, 2014 (ne obuhvata ih ) presjeca k.č. 2095, potom ide međama k.č. 3529, 2063, 2064, 2065, 2066 i 2070 (obuhvata ih), izlazi i presjeca ulicu k.č. 2121, a onda ide međama k.č. 2158, 2159, 2160 (ne obuhvata ih), sječe k.č. 2161, 2165, a potom ide međom k.č. 2167 (ne obuhvata je), presjeca parcelu k.č. 2174, izlazi na ulicu k.č. 2176 i njom na sjever u dužini od 12 m, a potom skreće na istok sjekući k.č. 2182 i dolazi na sjeverozapadni rub kuće na k.č. 2183, odakle ide na sjever, te istok međom k.č. 2184 (obuhvata ih) i izlazi na ulicu Vratnik mejdan i tu skreće na zapad, pomenutom ulicom do tromeđe k.č. 2239, 2217 i 3433 (Vratnik mejdan), tu skreće na jug, istok i sjever obilazeći k.č. 2217, 2218, i 2276 (ne obuhvata ih), ponovo izlazi na ulicu Vratnik mejdan, te njom na istok do tromeđe k.č. 2725, 2720 i 3434. Odatle granica ide na jug međom k.č. 2720, 2721, 2719, 2711 (ne obuhvata ih), izlazi na ulicu Nusreta Pašića te njom na jug i jugoistok do tromeđe k.č. 2709, 3079 i 30833, a odatle na istok obilazi parcelu 3083 (ne obuhvata je), presjeca parcelu 3132, a zatim ide međama parcela 3140, 3139, 3137 (obuhvata ih), poom ide međom parcele k.č. 3124 (ne obuhvata je) i izlazi na ulicu Ispod grada, te njom na jug do sjevene međe k.č. 3131, tu skreće na sjeverozapad idući međom k.č. 3131, 3124 (ne obuhvata ih), te sa tromeđe k.č. 3131, 3124 i 3126 granica u pravoj liniji ide na sjeverozapad sijekući parcele k.č. 3124, 3125, 3087/1 i 3090 te izlazi na tromeđu k.č. 3090, 3089 i 3434 (ulica Mehmedagina), njom ide na jug do raskršća sa ulicom Kršilovac, te njom na sjeverozapad do tromeđe k.č. 2658, 2660/2, 2660/1, odakle granica ide na sjever obuhvatajući k.č. 2662/2, a potom sječe k.č. 2660/1, obuhvata k.č. 2662, 2661, 2222 i 2221, potom presjeca k.č. 2229 i izlazi na jugoistočni čošak k.č. 2230 tu se lomi i ide na jug granicom k.č. 2224 (ne obuhvata je), presjeca k.č. 2613 te izlazi na među između k.č. 2612 i 2614 te njom na sjeverozapad do sjeveroistočnog ćoška k.č. 2612, a odatle u pravoj liniji ide na jugozapad sjekući k.č. 2618 a potom istočnom međom k.č. 2619 (obuhvata je) presjeca k.č. 2609, nastavlja dalje istočnom međom k.č. 2624 i 2625 (obuhvata ih) potom presjeca k.č. 2609, nastavlja dalje istočnom međom k.č. 2624, 2625 (obuhvata ih), potom pesjeca k.č. 2626, 2627 i dolazi na tromeđu k.č. 2629, 2627 i 2630 te nastalvja međom k.č. 2629 (obuhvata je) izlazi na ulicu Tabijska k.č. 3441 te njom skreće na sjever do tromeđe k.č. 3441, 2604 i 2605, tu se granica lomi i ide na zapad sjevernom međom k.č. 2604 i dolazi u tačku sa koordinatama y = 535 814,5 x = 857 520,0 odakle je opis podučja ČARŠIJA i počeo.
Sve naprijed navedene parcele nalaze se u K.O. Sarajevo II.
- a)Opis područja radne zone:
- -kompleks "BIJELA TABIJA"
- -
Ovaj prostor obuhvata parcelu k.č. 3255 u K.O. Sarajevo II.
- -kompleks "JAJCE KASARNA"
Ovo područje obuhvata parcelu k.č. 2586 u K.O. Sarajevo II.
- -kompleks za buduće ugostiteljske i smještajne kapacitete - depadansi hotela "JAJCE KASARNA"
Opis područja polazi od tromeđe k.č. 2555, 2556 i 3442 (ulica Podbedem) odatle granica ide na jugoistok ulicom Podbedem do tačke sa koordinatama y = 535 810,0 x = 857 401,0 tu se granica lomi na jugoistok međama k.č. 3339 i 3338 (obuhvata ih), presjeca k.č. 3335, a potom granica ide međama k.č. 3334, 3332, 3320, 3321, 3322, 3292, 3290 (ne obuhvata ih), i dolazi u tačku sa koordinatama y = 535 981 x = 856 357,0 tu skreće na jug i dolazi u tačku sa koordinatama y = 535 981 x = 256 346 (koja se nalazi na parceli k.č. 3276). Tu granica skreće na jug i ide granicom zaštitnog zelenila I, II i III dio te dolazi do tačke odakle je opis ove namjene i počeo (tromeđa k.č. 2555, 2556 i 3442).
Navedene parcele se nalaze u K.O. Sarajevo II.
a) Opis područja zone sa sportskim i rekreacionim sadržajima u Zmajevcu
Opis područja polazi od tačke sa koordinatama y = 535 861,0 x = 858 060,0 potom ide bedemom na sjeveroistok, istok i jug granicom obuhvata i dolazi u tačku sa koordinatama y = 536 272,8 x = 587 810,2 to jest do granične biljege broj 6, a odatle granica ide na zapad ulicom Zmajevac do tromeđe k.č. 3413/2, 2893/1 i 762/1. Granica dalje nastavlja međom k.č. 762/1 do tromeđe k.č. 762/1, 2881 i 762/2 zatim skreće na jug idući međom k.č. 762/2 (obuhvata je) do izlaza na ulicu Ćebedžije donje, a potom nastavlja pomenutom ulicom na sjeverozapad do tromeđe k.č. 763, 2818 i 762/1, a odatle skreće na jug međom k.č. 2818 (obuhvata je), potom nastavlja na zapad i sjevernom međom k.č. 761 (obuhvata je), te izlazi na bedem, a potom njim na sjeveroistok do tačke sa koordinatama y = 535,861,0 x = 868 060,0 odakle je opis granice i počeo.
Naprijed navedene parcele nalaze se u K.O. Sarajevo II.
b) Opis područja zone javnih zelenih površina
I dio - opis područja polazi od tačke sa koordinatama y = 535 954,0 x = 857 226,0 ide na zapad granicom obuhvata prostorne cjeline Vratnik do tačke sa koordinatama y = 535 730,0 x = 857 250,0 te skreće na istok sjekući k.č. 3401 i dolazi na jugoistočni rub parcele k.č. 3400 a odale putem k.č. 3402 do njegovog kraja, produžava na sjeveroistok sjekući k.č. 3256, te izlazi na zapadnu ivicu k.č. 3256 te njom na sjever do tromeđe k.č. 3275, 3276 i 3256 odakle u pravoj liniji sjeće k.č. 3276 i dolazi u tačku sa koordinatama y = 535 981,5 x = 857 346,0 a odatle u pravoj liniji sjeće k.č. 3276 i dolazi u tačku sa koordinatama y = 536 000,0 x = 857 346,3 koja se nalazi na međi između k.č. 3276 i 3279 ,a odatle ide na jug granicom obuhvata i dolazi u tačku odakle je opis ovog područja i počeo (y = 535 954, 0 x = 857 226,0)
Naprijed navedene parcele se nalaze u K.O. Sarajevo II.
II dio - Opis ovog dijela polazi iz tačke sa koordinatama y = 535 755,0 x = 357 245,0 (kraj škarpe, na ivici puta k.č. 2548) ide na istok stepeništem do sjeveroistočnog ćoška parcele 3389, tu skreće na jug pa istok međom k.č. 3389 do sjeveroistočnog ćoška k.č. 3396, a odatle ide ivicom novoprojektovanog parkirališta (ne obuhvata ga) izlazi na put te njim na sjever i dolazi u tačku odakle je opis i počeo.
Naprijed navedene parcele se nalaze u K.O. Sarajevo II.
III dio - Opis ovog dijela polazi iz tačke sa koordinatama y = 535 689,0 x = 856 429 odatle polazi na istok idući izohipsom 625 do presjeka sa međom između k.č. 2554 i 2552 tu skreće na jug do jugozapadnog ćoška k.č. 2552, a odatle ide na istok sjekući k.č. 3552 te dolazi do jugozapadnog ćoška k.č. 3351, zatim njenom međom na sjeveroistok i dolazi na tromeđu k.č. 3354, 3351 i 3352, odatle granica ide međom k.č. 3354, 3351 i 3352 odatle granica ide međom k.č. 3354 i dolazi do tromeđe k.č. 3366, 3354 i 3367, a potom nastavlja međom k.č. 3366 (obuhvata je), izlazi na put k.č. 3354, te njim na jug do njegovog kraja a odatle na istok sjekući k.č. 3353 i 3352 te izlazi na tromeđu k.č. 3352, 3349 i 3350 tu skreće na jug i izlazi na put k.č. 2548 te njim na sjeveroistok do tromeđe k.č. 2548, 2549 i 2556 tu skreće na sjeverozapad idući međama k.č. 2549 i 2550 do njenog sjeverozapadnog ćoška (obuhvata ih) potom sjeće k.č. 2554 i dolazi u tačku na međi između k.č. 2555 i 2556 sa koordinatama y = 535 700 x = 856 400 odatle granica ide međom k.č. 2555 i dolazi u tačku odakle je opis ovog dijela i počeo (y = 535 689 x = 856 429,0).
Naprijed naveden parcele se nalaze u K.O. Sarajevo II.
c) Opis područja zone za individualno stanovanje
Ova namjena obuhvata prostor unutar obuhvata Regulacionog plana "VRATNIK" sem onih prostora koji su predviđeni za druge namjene što su prethodno opisane.
Na području ČARŠIJE može se odvijati i stanovanje, ali samo u objektima koji su u tu svrhu predviđeni Regulacionim planom, kao i u objektima zatečene izgradnje koji su građeni u tu svrhu.
d) Opis područja ostalih javnih sadržaja
Osnovna škola
Ovo područje omeđeno je ulicama sa sjevera Carina, sa istoka ulica B. Ćoše, sa juga i jugozapada ulica Ispod oraha. Ovo područje obuhvata parcelu k.č. 2996 K.O. Sarajevo II.
Obdanište
Prostor obdaništa obuhvata k.č. 2461 K.O. Sarajevo II
Vjerski objekti
- 1.Džamija sa dvorištem, k.č. 2680 K.O. Sarajevo II
- 2.Bijela džamija i groblje, k.č. 2603, 2601 K.O. Sarajevo II
- 3.Džamija sa dvorištem, k.č. 3049 K.O. Sarajevo II
- 4.Džamija sa dvorištem, k.č. 2726 K.O. Sarajevo II
- 5.Džamija sa dvorištem, 2134 K.O. Sarajevo II
- 6.Džamija sa dvorištem i groblje, k.č. 2341, 2342 K.O. Sarajevo II
- 7.Džamija sa dvorištem, k.č. 2284 K.O. Sarajevo II
- 8.Džamija sa haremom, k.č. 2983 K.O. Sarajevo II
- 9.Džamija sa haremom, k.č. 3001 K.O. Sarajevo II
- 10.Džamija sa haremom, k.č. 2010 K.O. Sarajevo II
Kompleks ARAP tabija
Ovaj kompleks obuhvata parcele k.č. 1865, 792 i 793 K.O. Sarajevo II.
Islamski centar
Ovaj kompleks obuhvata parcele k.č. 2215, 2216, 2217 i 2218 K.O. Sarajevo II.
Saraj
Ovaj kompleks obuhvata područje oivičeno granicom koja polazi iz tačke sa koordinatama y = 535 743,0 x = 856 326,0 odatle ide na jug međom objekta do izlaza na ulicu k.č. 2548 te njim na sjeveroistok do tačke sa koordinatama y = 535 692 x = 856 341,0 odatle u pravoj liniji ide u tačku koj se nalazi na međi između k.č. 2550 i 3352 sa koordinatama y = 505 709,0 x = 586 354,0 odatle ide na jugoistok i dolazi u tačku odakle je opis ovog područja i počeo (y = 535 743,0 x = 856 326,0).
Naprijed navedene parcele se nalaze u K.O. Sarajevo II.
Rezervoar za vodu sa zaštitnim pojasom I
Ovo područje obuhvata k.č. 2890 i 2891 K.O. Sarajevo II.
Rezervoar II
Ovo područje obuhvata parcelu k.č. 2576 K.O. Sarajevo II
III - DOKUMENTACIONO URBANISTIČKE OSNOVE
Član 5.
Dokumentaciono-urbanistička osnova Regulacionog plana "VRATNIK" sadrži elaborat "PROGRAM ZAŠTITE KULTURNO-HISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASLJEĐA AMBIJENTATALNIH CJELINA VRATNIK I KOVAČI U SARAJEVU" koji je sačinio Gradski zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa Sarajevo juna 1991. godine.
Elaborat Plana sadrži:
IV - URBANISTIČKO-TEHNIČKI USLOVI ZA IZGRADNJU GRAĐEVINA
Građevinske i regulacione linije
Član 6.
Regulaciona linija razgraničava površine zemljišta između pojedinih vlasnika i korisnika zemljišta.
Građevinske linije utvrđuju prostor na kome je dozvoljna izgradnja arhitektonskih objekata. To je linija koju objekat, odnosno njegov najistureniji dio, ne smije preći.
Arhitektonski objekat može biti lociran uz ulicu, u kojem slučaju se građevinska linija prizemlja objekta poklapa sa regulaconom linijom.Ukoliko je arhitektonski objekat lociran unutar parcele, građevinska linija ogradnog zida sa kapijom se poklapa sa regulacionom linijom.
Ukoliko je arhitektonski objekat lociran uz ulicu, građevinska linija sprata se može pomjeriti prema ulici max. 1,0 m, kao građevinska linija doksata.
Odstojanje građevinskih i regulacionih linija prema ulici i susjednim parcelama dati su u grafičkom prilogu broj 8 "Plan regulacionih i građevinskih linija".
Date regulacione i građevinske linije se primjenjuju za izgradnju novih objekata i za rekonstrukciju objekata u smislu nove izgradnje.
Date regulacione i građevinske linije prizemlja odnose se i na objekte koji se nanovo grade, tj.u slučaju kada su postojeći objekti potpuno devastirani, lošeg boniteta ili u slučaju povećanja gabarita, ovisno o situaciji objekta i planiranim nivoom intervencije po objektima.
Unutar građevinskih linija investitor je slobodan da definiše tlocrt građevine u ovisnosti od potreba i odredaba ovog plana.
Nivo intervencije po objektima
Član 7.
Sve intervencije na postojećim arhitektonskim objektima se vrše prema datom nivou arhitektonske intervencije u grafičkom prilogu broj 7 "Nivo arhitektonske intervencije po objektima". Kriteriji za nivo arhitektornske itnervencije proizilaze iz ambijentalne vrijednosti postojećih objekata i cjelina u okviru VRATNIKA odnosno zaštitnih zona koje su prezentirane u grafičkom prilogu broj 4 "Karta valorizacije ambijentalnih vrijednosti objekata sa zonama zaštite" (autor Gradski zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa Sarajeva - juni 1991. godine).
Nivoi arhitektonske intervencije su: konverzacija, restauracija, rekonstrukcija, potpuna ili djelomična adaptacija i integralna rekonstrukcija.
Konzervacija je zahvat koji predstavlja tekuće održavanje objekata sa ambijentalnim vrijednostima. To su naročito zamjena dotrajalih dijelova konstrukcije u istom ili sličnom obliku i mateijalu (krovna konstrukcija, preziđivanje zidova i sl), zamjena dotrjalog pokrova, dotrajale stolarije u istom ili sličnom obliku na fasadi i u unutrašnjosti, građevne limarije i bravarije te instalacije.
Pod radovima tekućeg održavanja i konzervacije podrazumjeva se i uređenje enterijera i obnove fasade i sve vrste malterisanja.
Rekonstrukcija (restauracija) objekata je obnova objekata u cilju restauracije ambijentalne cjeline ili njenih dijelova, na mjestu gdje su ti objekti nekad bili ili se nanovo grade kao potreba savremenih životnih funkcija.
Rekonstrukcija je i dogradnja (proširenje u ravnici) i nadziđivanje građevine.
Rekonstrukcija objekata u smislu nove izgradnje se vrši u slučajevima kada su prema Planu postojeći objekti predviđeni za rušenje a na obnovljenoj lokaciji se planira izgradnja novih objekta, sa novim gabaritom i namjenom.
Rekonstrukciju čine i radovi kojim se mijenjaju konstruktivni elementi, koji mogu biti od utjecaja na stabilnost građevine ili njenih dijelova, kojim se mijenja namjena ili znatniji vanjski izgled građevine ili kojim se mijenjaju uvjeti pod kojim je na osnovu odobrenja za građenje izgrađena građevina.
Adaptacija je prilagođavanje objekta da primi društveno korisne namjene. To podrazumjeva sve izmjene koje će njegovo korištenje omogućiti na nov i savremen način, a odnosi se na objekte koji ne posjeduju arhitektonske niti ambijentalne vrijednosti.
Integralna rekonstrukcija je nova izgradnja usklađena sa historijskim ambijentom. Odnosi se na arhitektonske cjeline kojima se potpuno mijenja oblik i namjena, u cilju postizanja korisne društvne i ekonomski profitabilne namjene na atraktivnim lokacijama.
Do privođenja postojećih objekata konačnoj namjeni, za iste je predviđeno iskjučivo nužno tekuće održavanje.
Kriteriji za građenje po zonoma zaštite utvrđenim Planom, će se obezbjediti putem pribavljanja prehodne saglasnosti nadležnog Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa Kantona Sarajeva.
Poslovni prostori se mogu realizirati u okviru gabarita svih individualnih stambenih objekata, u prizemlju objekta ili kao aneks stambenog objekta ili slobodnostojeći objekat u okviru postojeće parcele tamo gdje za to postoje prostorne mogućnosti.
Ukoliko se poslovni prostor realizuje putem rekonstrukcije (restauracije) i adaptacije postojećih objekat, isti se može dozvoliti na način utvrđen ovom odlukom .
Slobodnostojeći poslovni prostor se može u okviru građevinske parcele realizirati iskjučivo od čvrstog materijala na osnovu propisno izrađene tehničke dokumentacije.
Poslovni prostori nemogu biti namjenjeni sadržajima koji ugrožavaju normalno funkcioniranje stanovanja i korištenje pripadajuće i susjednih parcela (buka, prašina i sl.) te sadržaji koji ugrožavaju prirodnu sredinu, a posebno resurse kao što je voda, tlo, flora i fauna.
Izgradnja poslovnog prostora na parcelama za individualno stanovanje se nemože odobriti sa statusom privremenog objekta.
Pomoćni objekti kao što su garaže, ljetne kuhinje, hladare i sl. mogu se graditi isključivo na parcelama namjenjenim izgradnji individualnih stambenih objekata, a unutar grđevinskih linija pod uvjetom da zadovoljavaju odstojanja od građevinske parcele utvrđene ovom odlukom.
Pomoćni objekti na drugim parcelama sa javnim objektima, moraju biti planirani i realizovani u okviru gabarita osnovnog objekta.
Građevinski materijal
Član 8.
U građevinsko - zanatskim radovima na objektima koji se nanovo grade, restauriraju (rekonstruišu), zadržavaju kao istorijska gradnja ili zbog materijalne vrijednosti, upotrebljavaju se prvenstveno klasični materijali: kamen, drvo, pečena glina, gvožđe, olovo, bakar i staklo.
Od novih građevinskih materijala mogu se upotrebljavati pečena opeka, beton i armirani beton i slično samo u dijelovima zgrada koje se malterišu.
Tvorničko željezo, ako nije prekovano, aluminij i sve vrste plastičnih profila, prevlaka i slično u pravilu, nemogu se upotrebljavati na fasadama, u unutrašnjosti javnih i poslovnih objekata, ni na bilo kojim vidljivim dijelovima zgrada.
Okov stolarije je, u načelu, od kovanog željeza, ručne izrade u skladu sa historijskim oblicima i profilima.
Član 9.
Kao materijal za zastor kolsko - pješačkih prilaza i trotoara upotrebljavaće se u načelu, kamena kaldrma od zaravljenih oblutaka ili ploče od lomljenog kamena.
Oblik i visina objekata
Član 10.
Objekti koji se zadržavaju, restauriraju (rekonstruišu) ili na drugi način uređuju moraju zadržati(dobiti) iskjučivo historijski, odnosno ambijentalno mjerili i izgled.
Oblici i nagibi krovne plohe, širina strehe i opšav krovišta, treba da teže karakterističnim oblicima vidljivim na postojećim stambenim i javnim objektima visoke ambijentalne vrijednosti koji su prezentirani u grafičkom prilogu "Karta valorizacije ambijentalnih vrijednosti objekata sa zonama zaštite".
Svaka izmjena koja bi mogla nastati u obliku fasade, može se odobriti samo uz saglasnost ndležne Službe zaštite.
Član 11.
Na plohama krovišta poslovnih objekata koji imaju pad prema ulici ili prema dvorištu, koje je namjenjeno potrošačima, nemogu se uspostavljati dimovodni, ventilacioni i drugi kanali bilo koje vrste.
Član 12.
Visina objekta iznad kote pločnika (broj etaža) data u Regulacionom planu, nemože se mijenjati.
Član 13.
Svijetla visina (visina od poda do stropa zgrade) u radnim prostorijama dućana iznosi 260-280 cm.
Ako je u objektima koji se zadržavaju ili djelomično preuređuju ta visina manja, potrebna visina, ako je ekonomična za građenje i povoljnija za čuvanje historijske zgrade, može se postići snižavanjem patosa ispod pločnika, ali najviše za dvije normalne visine stepenica.
U objektima koji se nanovo grade kao arhitektonski izraz današnjeg vremena svijetle visine unutrašnjih prostora mogu biti i veće od propisanih, ovisno o funkciji objekta.
Svijetla visina ostalih objekata određuje se ovisno o namjeni.
Član 14.
Gdje postoje povoljni tehnički uvjeti, a i zahtjevi ekonomske prirode (bolja iskorištenost) može se uspostavljati podrumska etaža pod uvjetom da kota poda prizemlja ne smije poremetiti date visinske odnose na fasadama.
Podrumska etaža komunikaciono mora biti u sastavu etaže iznad njega.
Saobraćaj
Član 15.
Režim saobraćaja prilagođava se specifičnim zahtjevima ambijentalne cjeline u skladu sa Regulacionim planom.
Saobraćajna veza prostora Gazin han i Pašino brdo sa urbanim tkivom grada planiraće se i ostvariti u skladu sa Izmjenama i dopunama Urbanističkog plana grada Sarajeva za urbano područje Sarajevo(Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad, Ilidža i Vogošća za period 1986. - 2015. godine)("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 14/97).
Enterijer
Član 16.
Enterijer (obrada unutrašnjosti i oprema) radnih prostora može se u odnosu na prvobitni izgled, slobodnije urediti, ovisno o novoj namjeni, ali uz poštovanje osnovnih ambijentalnih pravila i uz zadržavanje svih postojećih starih odnosa prijašnjih elemenata (stropovi sa stropnim drvenim podvlakama, prozorske niše, mušepci i dr.).
U obradi enterijera treba izbjegavati tonove i skalu boja koje nisu karakteristične za ovaj ambijent.
Član 17.
Savremena tehnička oprema uvodi se u enterijer i radni prostor gdje god je to potrebno, ali na način da se ne ističe jače u glavnini prostora, koji mora da ima osnovni ambijentalni duh.
Protivpožarne mjere
Član 18.
Objekti i radni prostori, zatečeni i oni koji se restauriraju ili preuređuju ili nanovo grade moraju imati protivpožarne zidove. Takav zid zida se u istoj vertikalnoj liniji i kroz potkrovlje do pokrova.
V - USLOVI ZA IZGRADNJU PRIVREMENIH OBJEKATA I USLOVI ZA PRIVREMENO KORIŠTENJE POVRŠINA REZERVISANIH ZA DRUGE NAMJENE
Član 19.
Zemljište koje nije privedeno krajnjoj namjeni može se privremeno koristiti za potrebe ograđivanja, izgradnje objekata u funkciji gradilišta unutar obuhvata ovog plana, parkirališta, privremenog uskladištenja materijala u cilju rekonstrukcije i sanacije objekata komunalne infrastrukture i saobraćajnica, te svih drugih sličnih potreba koje ne zahtjevaju izgradnju objekata.
Nakon privođenja zemljišta krajnjoj namjeni privremeni objekti se moraju ukloniti.
Član 20.
Svi drugi privremeni objekti mogu se postavljati samo na osnvou stručnog mišljenja nadležne kantonalne institucije nadležne za poslove prostornog uređenja.
VI - USLOVI ZA UREĐENJE GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA
Član 21.
Izgradnja arhitektonskih objekata nemože se započeti bez prthodnog uređenja građevinskog zemljišta čiji obim podrazumjeva: priključenje parcele na vodovodnu, kanalizacionu i električnu mrežu.
Član 22.
Ulični vodovi instalacije gradske infrastrukture (elektroinstalacije, telefonske instalacije, vodovod i kanalizacija, grijanje i slično) vode se isključivo podzemnim putem.
Vodovod i kanalizacija
Član 23.
Vanjska vodovodna i kanalizaciona mreža treba da se vodi u kolovozu saobraćajnica i kolsko -pješačkim prilazima kao što su uobičajeno u urbanim dijelovima Grada, a sve u skladu sa važećim propisima.
VII - USLOVI KORIŠTENJA ZEMLJIŠTA NA ZAŠTIĆENIM INFRASTRUKTURNIM POJASEVIMA I ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA
Član 24.
Zabranjeno je građenje objekata na zaštićenim područjima rezervoara za vodu I i rezeroara za vodu II sa zaštitnim pojasevima a koji obuhvataju područja k.č. 2890, 2891 i 2576 K.O. Sarajevo II.
VIII - USLOVI ZA IZGRADNJU OBJEKATA NO I CZ
Član 25.
Uslovi sa sklanjanje stanovništva i materijalnih dobara kao i drugih objekata za potrebe NO i CZ utvrdiće se u posebnom dokumentu kojeg će izraditi kantonalna institucija nadležna za poslove urbanizma, a po prethodno pribavljenim ulaznim podacima od za to nadležne institucije.
IX - USLOVI ZA UREĐIVANJE FASADA, POSTAVLJANJE FIRMI I REKLAMA, RASVJETA I DRUGO
Boje
Član 26.
U pravilu se u svim objektima i u svim prostorima Plana uspostavlja i održava bijelo prvenstveno krečna boja na malterisanim površinama.
Firme i reklame
Član 27.
Isticanje i održavanje firmi, reklamnih tijela, tabli oglasa i svih drugih javnih obavještenja podliježe obavezi prethodne saglasnosti Zavoda za zaštitu kulturno historijskog i prirodnog nasljeđa Kantona Sarajevo.
Firme i reklame svojim oblikom, veličinom i sadržajem nemogu biti u suprotnosti sa ambijentom VRATNIKA, odnosno treba da se uspostavljaju u tradicionalnim oblicima i tijelima.
Rasvjeta
Član 28.
Javna ulična rasvjeta treba da se uspostavi i uredno održava na način da bude podređena ambijentom i turističkom značaju regulacionog prostora, a da pri tome zadovoljava funkcije savremenog života, prometa i rada.
U tu svrhu, pored indirektne rasvjete u području Vratnika, kao rasvjetno tijelo imaju se uvoditi prvenstveno bosanski fenjeri raznih vrsta i veličina na kandelabrima, vješani i konzolno istureni.
Rasvjeta i u unutrašnjosti zgrada koja je dostupna turistima, ima se rješavatii održavati takođe na način iz prethodnog stav, tako da ne umanjuje dojam ambijenta. Uvodi se i reflektorska (arhitektonska) rasvjeta (iluminacija) na sve pojedinačne arhitektonske značajne objekte i punktove. I ova rasvjeta mora biti podređena spomeničkom i turističkom značaju objekata i ambijenta.
Kao vrsta rasvjete prostora i objekata određuje se klasična električna rasvjeta.
Javna ulična rasvjeta uspostavlja se na osnovi idejnog i glavnog projekta električne rasvjeta, te vrste cjeline područja, a može se izvoditi i po ulicama etapno.
Odredbe iz prethodnih stavaka nisu obavezne za osvjetljenje glavne gradske saobraćajnice počev od ulice Mustafe Dovadžije, ulica Vratnik mejdan i ulica Carina gdje vladaju zasebni uvjeti.
Član 29.
Zabranjena je uspostava na ulici i slobodnim prostorima bilo kakvih stupova, izuzev nosača rasvjetnih tijela ulične javne rasvjete i nosača saobraćajnih znakova.
X - USLOVI UREĐENJA ZELENIH I SLOBODNIH POVRŠINA
Član 30.
Na području Plana se ustanovljava zona sa javnim zelenilom i zona sa sportskim i rekreativnim sadržajima. Detaljan raspored i vrsta rastinja na zelenim površinama se definišu kroz izradu zacrtanih urbanističkih projekata.
Član 31.
Na svim slobodnim prostorima i avlijama uspostvlja se i održava visoka i niska vegetacija u pojeidnačnim i grupnim lokacijama.
Kod uspostavljanja visoke vegetacije, pored ove zatečene, prednost imaju tradicionana stabla jablanova i lipa.
Član 32.
Na svim slobodnim i otvorenim prostorima gdje god je moguće, uspostavljaju se aktivne česme i drugi objekti i ugođaji tekuće vode kao tradicija prvobitnog ambijenta VRATNIKA. Isti uređaji mogu se uspostaviti i u unutrašnjosti objekta.
Član 33.
Na području Plana zabranjeno je odvijanje bilo koje djelatnosti koja svojim radom ili upotrebom materije nanosi bitnu štetu ČARŠIJI kao naprednoj i uređenoj čovjekovoj sredini u pogledu zraka, zvuka, mirisa, otpadnih voda, materija i sl.
XI - ODNOS PREMA POSTOJEĆIM OBJEKTIMA NA POVRŠINAMA NA KOJIMA JE UTVRĐENA DRUGA NAMJENA
Član 34.
Građevine koje se nalaze na područjima na kojima je utvrđena druga namjena zadržavaju se do izrade urbanističkih projekata za područje za koje je utvrđena druga namjena.
Na građevinama iz stava 1. dozvoljeno je tekuće održavanje saglasno Zakonu o prostornom uređenju.
XII - DJELATNOST I USLOVI POD KOJIMA SE TE DJELATNOSTI MOGU OBAVLJATI
Član 35.
Na području Plana dozvoljeno je obavljanje svih djelatnosti koje ne zagađuju životnu sredinu, odnosno ne zagađuju tlo, zrak, i vodu i ne stvaraju buku.
Član 36.
Kod obavljanja djelatnosti prednost imaju tradicionalni zanati historijske čaršije.
XIII - ODOBRAVANJE GRAĐENJA
Član 37.
Ovom Odlukom propisuju se okvirne mjere zaštite i uređenja.
Svako građenje na području Plana izvodit će se po Regulacionom planu "VRATNIK" i u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti kulturno historijskog i prirodnog nasljeđa, Zakona o prostornom uređenju i odredbama ove odluke.
Član 38.
Nijedan građevinski, građevinski - zanatski i zanatski zahvat na području Plana ne može se odobriti za izvedbu niti izvoditi bez prethodne saglasnosti Zavoda za zaštitu kulturno historijskog i prirodnog nasljeđa Kantona Sarajevo, a na osnovu PROSTORNOG PLANA GRADA SARAJEVA kojim je izvršena prethodna zaštita ambijentalnih cjelina VRATNIK I KOVAČI ("Službene novine grada Sarajeva", broj 4/90).
Član 39.
Razrada regulacionog plana vrši se putem izrade urbanističkih projekata pojedinih cjelina koje su prezentirane u grafičkom prilogu broj 10. "Prijedlog površina za izradu urbanističkog projekta", i putem izrade projektnog zadatka i glavnog projekta za svaki pojedini objekat ilis kup objekata po odredbama Pravilnika o tehničkim normativima i uslovima za izradu tehničke dokumentacije.
Na glavni projekat, prije izdavanja odobrenja za građenje, pribavlja se saglasnost Zavoda za zaštitu kulturno historijskog i prirodnog nasljeđa Kantona Sarajevo.
Član 40.
Ne može se odobriti nikakvo građenje, izuzimajući najnužnije tekuće održavanje, za zgrade i druge objekte koji Regulacionim planom nisu predviđeni za zadržavanje, odnosno rekonstrukciju ili restauraciju a koji su prezentirani u grafičkom prilogu broj 7. "Nivo arhitektonske intervencije po objektima".
Najnužnije tekuće održavanje iz prethodnog stava svodi se na radove kojim će se na najnužniji način zaštiti život korisnika objekta i imovina u unutrašnjosti objekta. U najnužnije tekuće održavanje ne spadaju radovi na uređenju fasade bilo koje vrste.
Na zgradama i prostorima koji se Regulacionim planom predviđaju za punu i djelomičnu restauraciju (rekonstrukciju) mogu se odobravati samo oni radovi koji obezbjeđuju uređenje cjeline objekta po Regulacionom planu i ovoj odluci.
Na zatečenim garažama svim vrsta, šupama, montažnim objektima i odvojenim skladištima (magazinima) ne mogu se odobriti niti vršiti radovi tekućeg održavanja. Ovo vrijedi i za prostor uz objekte.
Član 41.
Zahvati na prostoru Plana nad zemljom, na površini ili ispod nivoa zemljišta mogu se vršiti samo uz odgovarajuća odobrenja nadležnih organa.
Radovi iz prethodnog stava koji se izvode bez odgovarajućeg odobrenja smatraju se bespravnim.
Član 42.
Zahvati na području Plana građevinske ili građevinsko-zanatske prirode, s obzirom na vrstu potrebnog odobrenja za izvođenje obuhvataju građenje, tekuće održavanje ili konzervaciju objekata.
Pod građenjem podrazumjeva se izgradnja svih vrsta novih zgrada sa instalacijama i opremom , izgradnja saobraćajnica, instalacija komunalne infrastrukture, javnih zelenih površina i samostalnih reklama.
Pod izgradnjom podrazumjeva se i rekonstrukcija (restauracija) objekata.
Član 43.
Radovi izgradnje podliježu obavezi pribavljanja saglasnosti nadležnog Zavoda za zaštitu kulturno historijskog i prirodnog nasljeđa Kantona Sarajevo te urbanističke saglasnosti i odobrenja za građenje koje izdaje nadležni organ Općine Stari Grad.
Saglasnost nadležnog Zavoda za zaštitu kulturno historijskog i prirodnog nasljeđa Kantona Sarajevo daje se u dvije faze.
U prvoj fazi saglasnost iz stava 1. ovog člana izdaje se uz zahtjev za izdavanje urbanističke saglasnosti i to tako što će nadležni općinski organ nadležan za poslove prostornog uređenja prije izdavanja urbanističke saglasnosti tražiti saglasnost Zavoda za zaštitu kulturno historijskog i prirodnog nasljeđa Kantona Sarajevo pri čemu će se dati bliži uvjeti zaštite u pogledu arhitektonskog oblikovanja (oblik zgrade i krovišta, broj etaža, materijal, boja, obrada i sl. ). Ova saglasnost sadrži i izvod iz grafičkog dijela Regulacionog plana, a služi za izradu tehničke dokumentacije.
Urbanistička saglasnost se daje na osnovu prethodne saglasnosti Zavoda za zaštitu kulturno historijskog i prirodnog nasljeđa Kantona Sarajevo, a njome se propisuju i drugi urbanističko-tehnički uslovi u skladu sa odredbama regulacionog plana.
Urbanistička saglasnost ne može sadržavati uslove koji nisu u skladu sa saglasnosti Zavoda za zaštitu kulturno historijskog i prirodnog nasljeđa Kantona Sarajevo.
U drugoj fazi saglasnost se daje na urbanističko-tehničku dokumentaciju (glavni projekti) na osnovu koje se izdaje odobrenja za građenje, a sadrži provjeru i potvrdu da je dokumentacija izgrađena u skladu sa prethodnom saglasnosti i načelima Regulacionog plana i propisa o zaštiti kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa.
Član 44.
Ova odluka stupa na snagu 8 (osam) dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".
Broj 02-23-30/99
1. aprila 1999. godine
Sarajevo
Predsjedavajući Općinskog vijeća Stari grad Sarajevo
Fehim Škaljić, s. r.