Aktio

Vlada Kantona Sarajevo

Uredba o načelima za utvrđivanje unutrašnje organizacije kantonalnih organa uprave i kantonalnih upravnih ustanova

Na osnovu člana 65. st. 1. i 2. Zakona o kantonalnoj upravi ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 14/97 i 20/98) i člana 26. stav 1. Zakona o Vladi Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 7/96, 10/96 i 20/98), Vlada Kantona Sarajevo na sjednici održanoj 11. maja 1999. godine, donijela je

UREDBU
O NAČELIMA ZA UTVRĐIVANJE UNUTRAŠNJE ORGANIZACIJE KANTONALNIH ORGANA UPRAVE I KANTONALNIH UPRAVNIH USTANOVA

I - OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Ovom uredbom utvrđuju se načela za utvrđivanje unutrašnje organizacije kantonalnih ministarstava, samostalnih kantonalnih uprava, samostalnih kantonalnih upravnih ustanova i stručnih službi Skupštine Kantona Sarajeva, predsjednika Kantona Sarajevo i Vlade Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: kantonalni organi).

Član 2.

Unutrašnja organizacija kantonalnog organa utvrđuje u skladu sa odgovarajućim odredbama Zakona o kantonalnoj upravi ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 14/97 i 20/98), Zakona o ministarstvima Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 7/96, 10/96, 6/97, 7/98, 20/98 i 4/99), Zakona o radnim odnosima i plaćama službenika organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 13/97), Zakona o radnim odnosima i plaćama službenika organa uprave u Kantonu Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 13/97 i 16/98-ispravka) i Uredbe o poslovima osnovnih djelatnosti i pomoćno-tehničkim poslovima i uvjetima za njihovo vršenje u organima uprave i službama za upravu u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 42/98) i odredbama ove uredbe.

Član 3.

Unutrašnja organizacija kantonalnog organa, u skladu sa propisima iz člana 2. ove uredbe, uređuje se pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji kantonalnog organa, po postupku i pod uslovima utvrđenim ovom uredbom.

II - SADRŽAJ PRAVILNIKA O UNUTRAŠNJOJ ORGANIZACIJI

Član 4.

Pri izradi pravilnika o unutrašnjoj organizaciji kantonalnog organa (u daljem tekstu: Pravilnik) mora se postupiti tako da se osigura naročito:

  • -
    zakonito, stručno, efikasno i racionalno vršenje poslova i zadataka,
  • -
    puna zaposlenost i odgovornost svih službenika i namještenika (u daljem tekstu: službenici) u izvršavanju poslova i zadataka,
  • -
    stalno korištenje i izgrađivanje metoda timskog rada i drugih oblika radnog povezivanja i saradnje u izvršavanju poslova i zadataka iz djelokruga kantonalnog organa, u skladu sa prirodom tih poslova,
  • -
    blagovremeno ostvarivanje prava i obaveza građana i pravnih lica pred kantonalnim organima,
  • -
    ustanovljavanje jedinstvene i elastične organizacije rada, sa što manje organizacionih jedinica i nivoa na liniji rukovođenja,
  • -
    objedinjavanje, u okviru organizacionih jedinica, onih poslova koji predstavljaju posebnu cjelinu u okviru djelokruga kantonalnog organa i čije izvršavanje, zbog obima poslova, zahtijeva posebno rukovođenje, koordinaciju i kontrolu u svakodnevnom radu, a organizovanje svih ostalih poslova iz djelokruga kantonalnog organa van organizacionih jedinica,
  • -
    ustanovljavanje iste vrste organizacionih jedinica za istu vrstu kantonalnog organa i istog načina rukovođenja,
  • -
    potpunije objedinjavanje zajedničkih općih poslova radi njihovog racionalnog obavljanja i korištenja usluga zajedničkih službi, osnovanih za potrebe svih ili pojedinih kantonalnih organa.

Član 5.

Pravilnikom se uređuju, naročito, sljedeća pitanja:

  • 1.
    unutrašnja organizacija kantonalnog organa, vrste organi- zacionih jedinica i njihov djelokrug;
  • 2.
    sistematizacija radnih mjesta po organizacionim jedini- cama i opis poslova svakog službenika i ovlaštenja i odgovornosti službenika u obavljanju poslova;
  • 3.
    rukovođenje kantonalnim organom i organizacionim jedinicama, ovlaštenja u rukovođenju, odgovornost za obavljanje poslova i stručni kolegij;
  • 4.
    broj pripadnika koji se primaju u radni odnos i uslovi za prijem pripravnika;
  • 5.
    programiranje i planiranje rada;
  • 6.
    radni odnosi i disciplinska odgovornost;
  • 7.
    službenici s posebnim ovlaštenjima;
  • 8.
    službenička mjesta sa pravom na položajni dodatak;
  • 9.
    javnost rada kantonalnog organa;
  • 10.
    unutrašnja organizacija kantonalne uprave i kantonalne upravne ustanove u sastavu kantonalnog ministarstva.

Član 6.

Kantonalni organ dužan je da, u okviru svog djelokruga, radovno prati i evidentira poslove utvrđene zakonom, drugim propisom i općim aktom, kao i zakonom prenesene poslove kantonalne uprave iz svog djelokruga na jedinice lokalne samouprave i pravna lica i, zavisno od potrebe, usklađuje svoju unutrašnju organizaciju.

III - VRSTE I OSNOVE ZA UTVRĐIVANJE ORGANIZACIONIH JEDINICA

Član 7.

Poslovi i zadaci iz djelokruga kantonalnog organa vrše se, po pravilu, u okviru organizacionih jedinica.

Organizacione jedinice mogu se obrazovati kao osnovne organizacione jedinice i kao unutrašnje organizacione jedinice u okviru osnovnih organizacionih jedinica.

Izuzetno, u Ministarstvu unutrašnjih poslova, unutar unutrašnje organizacione jedinice može se obrazovati odjeljenje, kao unutrašnja organizaciona jedinica za obavljanje poslova utvrđenih pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji.

Član 8.

Određene poslove mogu obavljati samostalni izvršioci izvan organizacione jedinice, koji su neposredno organizaciono vezani za rukovodioca kantonalnog organa (u daljem tekstu: rukovodilac).

Poslovi iz prethodnog stava su: sekretar ministarstva, savjetnik ministra odnosno direktora, tehnički sekretar, mlađi referent za informatiku i drugi poslovi koji su vezani neposredno za rukovodioca, odnosno za poslove kantonalnog organa u cjelini.

a) Osnovne organizacione jedinice

Član 9.

Osnovna organizaciona jedinica u ministarstvu, samostalnoj upravi u samostalnoj upravnoj ustanovi je sektor.

Izuzetno od odredbe prethodnog stava, u Ministarstvu unutrašnjih poslova osnovna organizaciona jedinica je uprava.

Izuzetno od stava 1. ovog člana, područne jedinice ministarstva u smislu člana 61. Zakona o kantonalnoj upravi, kao osnovne organizacione jedinice ministarstva, su odjeljenja.

Član 10.

Osnovna organizaciona jedinica iz prethodnog člana, obrazuje se za vršenje poslova i zadataka iz jedne ili više oblasti, kada je potrebno obezbijediti nepodrednu saradnju i objediniti rad dvije ili više unutrašnjih organizacionih jedinica.

Izuzetno od odredbe prethodnog stava, osnovna organizaciona jedinica može se obrazovati i bez unutrašnjih organizacionih jedinica, ako se na taj način obezbjeđuje racionalnije obavljanje poslova i ako postoje posebni razlozi i potrebe da se obezbijedi viši stepen samostalnosti u rukovođenju određenim poslovima, a obim poslova zahtijeva najmanje četiri službenika.

Član 11.

Osnovna organizaciona jedinica u upravi i upravnoj ustanovi u sastavu ministarstva je odjeljenje.

Uprava i upravna ustanova u sastavu ministarstva ne može imati unutrašnje organizacione jedinice.

Član 12.

Odjeljenje, kao osnovna organizaciona jedinica u upravi i upravnoj ustanovi u sastavu ministarstva, obrazuje se za vršenje istovrsnih, srodnih i međusobno povezanih upravnih i drugih stručnih poslova iz djelokruga uprave i upravne ustanove u sastavu ministarstva, za koje je potreban viši stepen samostalnosti u rukovođenju, a obim posla zahtijeva najmanje četiri službenika.

Član 13.

Osnovne organizacione jedinice u stručnim službama su: odjeljenje, odsjek i služba.

Stručne službe ne mogu imati unutrašnje organizacione jedinice.

Član 14.

Odjeljenje se obrazuje radi objedinjavanja stručnih i tehničkih poslova u stručnim službama koje obavljaju poslove za potrebe Skupštine Kantona i Vlade Kantona, a obim poslova zahtijeva najmanje pet službenika, odnosno namještenika.

Odsjek i služba se obrazuju za vršenje istovrsnih, srodnih i međusobno povezanih poslova u Službi za zajedničke poslove, a obim poslova zahtijeva najmanje sedam službenika, odnosno namještenika.

U ostalim stručnim službama, ne obrazuju se organizacione jedinice.

b) Unutrašnje organizacione jedinice

Član 15.

Unutrašnje organizacione jedinice su:

  • -
    odjeljenje - u ministarstvu i samostalnoj upravi;
  • -
    služba - u samostalnoj upravnoj ustanovi;
  • -
    sektor - u Ministarstvu unutrašnjih poslova.

Unutrašnje organizacione jedinice obrazuju se za vršenje istovrsnih, srodnih i međusobno povezanih upravnih i drugih stručnih poslova iz djelokruga osnovne organizacione jedinice, za koje je potreban određen stepen samostalnosti u rukovođenju.

Član 16.

Unutrašnje organizacione jedinice mogu se obrazovati u okviru one osnovne organizacione jedinice u kojoj je, zbog obima, vrste i složenosti poslova, nužno određene poslove obavljati u okviru unutrašnje organizacione jedinice.

Pri opredjeljivanju za osnivanje unutrašnje organizacione jedinice, u skladu sa stavom 1. ovog člana, mora se voditi računa o tome da se naziv i broj unutrašnjih organizacionih jedinica odredi prema vrsti i obimu poslova koji će se obavljati u toj organizacionoj jedinici.

Pri određivanju broja unutrašnjih organizacionih jedinica treba polaziti od toga da se predvidi što manji broj tih jedinica, s tim da unutrašnja organizaciona jedinica ne može imati manje od tri službenika.

Član 17.

U broj izvršilaca koji je utvrđen kao uslov za obrazovanje osnovnih i unutrašnjih organizacionih jedinica, uračunava se i službenik koji rukovodi tom organizacionom jedinicom.

c) Druge osnovne i unutrašnje organizacione jedinice

Član 18.

U pojedinim kantonalnim organima mogu se, samo izuzetno, ako je to neophodno i adekvatnije odgovara prirodi poslova i zadataka, za obavljanje određenih poslova, pored organizacionih jedinica iz čl. 9. i 15. ove uredbe obrazovati i organizacione jedinice pod drugim nazivima, s tim što se u Pravilniku mora utvrditi s kojim se organizacionim jedinicama iz čl. 9. i 15. ove uredbe izjednačavaju te organizaione jedinice.

IV - SISTEMATIZACIJA RADNIH MJESTA

Član 19.

Sistematizacija radnih mjesta kantonalnog organa utvrđuje se u okviru organizacionih jedinica, ako su organizacione jedinice predviđene, počev od osnovne organizacione jedinice do unutrašnje organizacione jedinice.

Sistematizacija radnih mjesta sadrži: naziv radnog mjesta i osnovno službeno zvanje; opis poslova svakog radnog mjesta, uslove u pogledu stepena i vrste školske spreme, stručni ispit, godine radnog staža i druge uslove, broj izvršilaca, oznaku vrste poslova i naziv grupe u koju spadaju poslovi i njihova složenost.

Nivo i vrsta školske spreme i radni staž određuje se prema vrsti i karakteru poslova i njihovoj složenosti.

Broj izvršilaca za svako radno mjesto određuje se prema vrsti, obimu i složenosti poslova, vodeći računa da se osigura puna zaposlenost svakog izvršioca i maksimalno koristi njegovo stručno znanje i druge radne sposobnosti.

Član 20.

U okviru sistematizacije radnih mjesta utvrđuju se i radna mjesta rukovodećih službenika koje treba da sadrže opis poslova i zadataka za koje su nadležni i uslovi u pogledu stepena i vrste školske spreme, stručni ispit i radni staž.

Član 21.

U okviru sistematizacije radnih mjesta, utvrđuju se i radna mjesta službenika sa posebnim ovlaštenjima i obim njihovih ovlaštenja, kao i službenička mjesta sa pravom na položajni dodatak, što se izričito treba označiti pored naziva radnog mjesta.

V - RUKOVOĐENJE KANTONALNIM ORGANOM I ORGANIZACIONIM JEDINICAMA

a) Rukovođenje kantonalnim organom

Član 22.

U odnosu na rukovođenje, u Pravilniku se utvrđuje da kantonalnim organom rukovodi rukovodilac kantonalnog organa, s tim da se naziv rukovodioca i njegovog zamjenika odredi u skladu sa zakonom, a u odnosu na njegova ovlaštenja u rokovođenju treba samo utvrditi da rukovdilac ima ovlaštenja utvrđena Ustavom Kantona i Zakonom o kantonalnoj upravi i drugim kantonalnim zakonima.

Za rukovodioce stručnih službi, u Pravilniku se utvrđuju nazivi i poslovi utvrđeni aktom o obrazovanju stručne službe.

b) Rukovođenje osnovnom organizacionom jedinicom

Član 23.

Sektorom rukovodi rukovodeći službenik-pomoćnik ministra, pomoćnik direktora samostalne uprave, odnosno pomoćnik direktora samostalne upravne ustanove.

Upravom u Ministarstvu unutrašnjih poslova rukovodi pomoćnik ministra.

Radom područne jedinice ministarstva-odjeljenjem rukovodi načelnik.

Član 24.

Odjeljenjem u upravi i upravnoj ustanovi u sastavu ministarstva rukovodi načelnik.

Član 25.

Odjeljenjem u stručnim službama Skupštine Kantona rukovodi pomoćnik sekretara Skupštine Kantona, a odjeljenjem u stručnim službama Vlade Kantona rukovodi pomoćnik sekretara Vlade Kantona.

Odsjekom i službom u stručnoj službi za zajedničke poslove rukovodi šef.

c) Rukovođenje unutrašnjom organizacionom jedinicom

Član 26.

Odjeljenjem rukovodi načelnik.

Službom rukovodi šef.

Izuzetno od odredaba st. 1. i 2. ovog člana, sektor u Ministarstvu unutrašnjih poslova rukovodi načelnik sektora, a odjeljenjem načelnik odjeljenja.

d) Stručni kolegij

Član 27.

U kantonalnom organu može se osnovati stručni kolegij.

Stručni kolegij raspravlja načelna i druga pitanja iz djelokruga kantonalnog organa i daje mišljenja rukovodiocu kantonalnog organa za rješavanje tih pitanja.

Sastav i djelokrug stručnog kolegija utvrđuje se Pravilnikom.

e) Radne grupe i druga radna tijela

Član 28.

Za izvršavanje pojedinih složenijih poslova i zadataka koji zahtijevaju rad rukovodećih i drugih službenika različitih profila iz dvije ili više organizacionih jedinica, mogu se obrazovati u kantonalnom organu stalne ili povremene komisije, radne grupe i druga radna tijela.

Sastav, zadatke, dinamiku i druge uslove rada radne grupe, komisije i tijela iz stava 1. ovog člana, utvrđuje rukovodilac kantonalnog organa.

Član 29.

Rukovodioci kantonalnih organa nadležnih za privredu i zdravstvo dužni su da, kroz pravilnike, obezbijede istovremeno dežurstvo, na jednom mjestu, tržišnih i sanitarnih inspektora.

Rukovodioci svih kantonalnih organa koji u djelokrugu imaju inspekcijski nadzor, dužni su, kada to nalažu potrebe, da obezbijede timski rad inspektora iz različitih oblasti inspekcijskog nadzora.

VI - SARADNJA U VRŠENJU POSLOVA I ZADATAKA

Član 30.

U izvršavanju poslova i zadataka iz nadležnosti kantonalnog organa, ti organi su obavezni osigurati saradnju, i to:

  • 1.
    između organizacionih jedinica unutar kantonalnog organa odnosno radnih mjesta, koju osiguravaju rukovodeći službenici i drugi službenici koji rukovode organiza- cionim jedinicama;
  • 2.
    međusobnom saradnju kantonalnih organa koja se prvenstveno odnosi na pitanje provođenja programa rada i osuguranja jedinstvenih stavova u pogledu primjene propisa iz odgovarajuće oblasti;
  • 3.
    kantonalnog organa sa odgovarajućim federalnim organom uprave u pogledu ostvarivanja zajedničkih nadležnosti Kantona i Federacije, kao i u pogledu jedinstvene i pravilne primjene federalnih propisa za čije su sprovođenje nadležni ti organi;
  • 4.
    kantonalnog organa sa odgovarajućim službama za upravu, u pogledu pravilne i jedinstvene primjene kantonalnih propisa za čije su sprovođenje nadležne te službe.

Način ostvarivanja saradnje iz stava 1. ovog člana uređuje se Pravilnikom.

VII - PROGRAMIRANJE I PLANIRANJE RADA

Član 31.

Kantonalni organi imaju program i planove rada.

Program rada donosi rukovodilac kantonalnog organa.

U program rada utvrđuje se, po pravilu, jednogodišnja aktivnost kantonalnog organa u poslovima i zadacima iz njegovog djelokruga, a koji mora biti usklađen i s programom rada Vlade Kantona.

Na osnovu programa rada utvrđuje se, mjesečni plan rada organizacionih jedinica.

U planovima rada iz prethodnog stava utvrđuje se raspored, dinamika, izvršioci i drugi uslovi potrebni za izvršavanje planiranih poslova i zadataka.

Način izrade programa rada, odnosno planova rada i način ostvarivanja programa i plana rada uređuju se Pravilnikom.

VIII - RADNI ODNOSI I DISCIPLINSKA ODGOVORNOST

Član 32.

Pravilnikom se uređuju pitanja iz oblasti radnih odnosa i disciplinske odgovornosti za koja je zakonom određeno da se uređuju Pravilnikom.

IX - JAVNOST RADA

Član 33.

Javnost rada kantonalnog organa ostvaruje se putem podnošenja izvještaja o radu Vladi Kantona, odnosno Skupštini Kantona, kao i davanjem informacija i saopćenja putem medija (TV, radio, štampa i dr.).

Izvještavanje iz stava 1. ovog člana, vrši rukovodilac kantonalnog organa, a po njegovom ovlaštenju i drugi službenici kantonalnog organa.

Rukovodilac kantonalnog organa dužan je odrediti pitanja koja ne mogu biti predmet javnog informisanja.

Način ostvarivanja javnosti rada iz ovog člana bliže se uređuje Pravilnikom.

X - UNUTRAŠNJA ORGANIZACIJA KANTONALNE UPRAVE I KANTONALNE UPRAVNE USTANOVE U SASTAVU KANTONALNOG MINISTARSTVA

Član 34.

Ako je kantonalnim zakonom utvrđeno da se u sastavu kantonalnog ministarstva nalazi kantonalna uprava ili kantonalna upravna ustanova, unutrašnja organizacija te uprave, odnosno upravne ustanove utvrđuje se, kao posebna cjelina, u okviru Pravilnika ministarstva u čijem se sastavu nalazi.

Unutrašnja organizacija uprave i upravne ustanove iz prethodnog stava sadrži unutrašnju organizaciju, vrste i djelokrug organizacionih jedinica, sistematizaciju radnih mjesta i rukovođenje i odgovornost u rukovođenju kantonalnom upravom i kantonalnom upravnom ustanovom u sastavu kantonalnog ministarstva.

XI - POSTUPAK IZRADE PRAVILNIKA

Član 35.

Pravilnik donosi rukovodilac kantonalnog organa, uz prethodno pribavljeno mišljenje kantonalnog ministarstva nadležnog za poslove uprave.

Prije donošenja Pravilnika, rukovodilac je obavezan dostaviti na saglasnost Vladi Kantona organizacionu šemu kantonalnog organa, koja sadrži: poslove koji se obavljaju van organizacionih jedinica; naziv osnovnih i unutrašnjih organizacionih jedinica i naziv rukovodioca; broj službenika po organizacionim jedinicama, sa naznakom potrebne vrste i stepena školske spreme.

Član 36.

Kantonalno ministarstvo nadležno za poslove uprave daje mišljenje o prijedlogu Pravilnika sa stanovišta njegove usaglašenosti sa zakonima iz stava 2. ove uredbe i sa odredbama ove uredbe.

Rukovodilac kantonalnog organa dužan je, prilikom podnošenja Vladi Kantona na saglasnost organizacione šeme iz stava 2. člana 35. ove uredbe, uz organizacionu šemu dostaviti i mišljenje organa iz prethodnog stava, a u obrazloženju uz organizacionu šemu treba dati izjašnjenje na primjedbe koje nisu usvojene i razloge zbog čega nisu usvojene.

Uz organizacionu šemu daje se obrazloženje broja organizacionih jedinica i broja i kvalifikacione strukture izvršilaca, sa podacima o obimu poslova za čije je izvršenje neophodan predloženi broj izvršilaca.

XII - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 37.

Stupanjem na snagu ove uredbe prestaje da važi Uredba o načelima za utvrđivanje unutrašnje organizacije organa Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 10/96 i 2/97).

Član 38.

Ova uredba stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Broj 02-05-467/99
11. maja 1999. godine
Sarajevo

Premijer
Beriz Belkić, s. r.