Općina Novi Grad - Općinsko vijeće
Pravilnik o načinu utvrđivanja naknade štete pričinjene u šumama u društvenoj svojini i privremeno napuštenim privatnim šumama (Odštetni cjenovnik)
PRAVILNIK
O NAČINU UTVRĐIVANJA NAKNADE ŠTETE PRIČINJENE U ŠUMAMA U DRUŠTVENOJ SVOJINI I PRIVREMENO NAPUŠTENIM PRIVATNIM ŠUMAMA (ODŠTETNI CJENOVNIK)
Član 1.
Naknade štete za oštećene i posječene šumske proizvode obračunava se i utvrđuje prema odredbama ovog pravilnika.
Član 2.
Osnovica za obračunavanje visine naknade štete za šumske proizvode je njihova najviša prodajna cijena (u daljem tekstu: prodajna cijena) postignuta u dohodovnim i ugovornim odno-sima kod organizacija, odnosno organa koji gazduju šumama.
Član 3.
Kod obračunavanja visine naknade pričinjene štete za šumske proizvode, kao osnovica za ovo obračunavanje uzima se njihova prodajna cijena na mjestu pričinjene štete (na panju, kod panja, stovarište i drugo).
Član 4.
Visina naknade štete za šumske proizvode obračunava se i utvrđuje na taj način, što se prodajna cijena šumskih proizvoda procentualno povećava, kako je to predviđeno daljim odredbama ovog pravilnika, tako da iznos prodajne cijene proizvoda uvećan za odgovarajući procenat, sačinjava visinu naknade pričinjene štete za svaki pojedini šumski proizvod.
Član 5.
Za drvo koje je počinilac štete prisvojio, ali koje nije posjekao, obračunava se i utvrđuje naknada štete samo na osnovu prodajne cijene i bez upotrebe faktora.
U slučaju kada je lice posjeklo drvo, ali ga nije prisvojilo, naknada štete se umanjuje za prodajnu cijenu drveta.
Član 6.
Pod šumskim proizvodima smatraju se: tehničko drvo, prostorno drvo, šumske sadnice u šumskim rasadnicima i prirodnim biljevištinama, četinarska i lišćarska stabla kao i njihovi dijelovi namijenjeni za novogodišnje i druge praznike, biljke u šumskim kulturama, šumsko sjeme, trava i drugi sporedni šumski proizvodi.
Član 7.
Kao tehničko drvo smatra se drvna masa stabla (deblovina) sposobna za proizvodnju odnsno izradu tehničkih sortimenata po standardu.
Debljina (promjeri) tehničkog drveta mjeri se kod četinara bez kora, a kod lišćara sa korom. Kod tehničkog drveta lišćara na koru se odbija 1 do 2 cm, što zavisi od vrste drveta.
Ovršci i grane ispod debljine propisane standardom ne računaju se u masu stabla i prema tome za njih se ne obračunava šteta.
Član 8.
Za tehničko drvo naknada štete se obračunava za 150% više od prodajne cijene po 1 kubnom metru ili komadu odgovarajućeg sortimenta.
Ako je drvo odveženo pa se usljed toga ne može utvrditi njegov kvalitet onda se:
- a)za stablo do 50 cm debljine na panju računa i to: kod četinara 80% tehničkog, 2% ogrijevnog i 18% otpadaka, a kod lišćara 60% tehničkog, 25% ogrijevnog i 15% otpatka od bruto mase stabla.
- b)za stablo preko 50 cm debljine na panju računa se i to: kod četinara 75% tehničkog, 5% ogrijevnog, 20% otpatka, a kod lišćara 50% tehničkog, 3-% ogrijevnog i 20% otpatka, od bruto mase tabla,
Kod izrađenih proizvoda računa se na otpadak:
- a)za cjepanu građu (šimla, podvlačci, paršće) 50%,
- b)za tesanu građu 45%,
- c)za piljevnu građu kod četinara 33%, a lišćara 47%.
Član 9.
Pod sitnim tehničkim drvetom podrazumijevaju se šumski drvni sortimanti propisani standardom.
Visina štete pričinjena na sitnom tehničkom drvetu utvrđuje se po komadu ili po 1 kubnom metru.
Ako je sitno tehničko drvo prirodno uzgojeno, naknada štete se obračunava 200% više od prodajne cijene, a ako je uzgojeno vještački, naknade štete se obračunava 400% više od prodajne cijene po 1 kubnom metru ili 1 komadu odgovarajućeg sortimenta.
Član 10.
Pod prostornim drvetom podrazumijeva se drvo za celulozu i drvenjaču, tahničko drvo, drvo za suhu destilaciju i drvo za ogrijev, kako je to razvrstano po standardu.
Visinu štete pričinjena na prostornom drvetu utvrđuje se mjerenjem u kubnim metrima. Mjerenje prostornog drveta može se obaviti u sortiranom ili nesortiranom stanju.
U posljednjem slučaju za ocjenu kvalitetnog omjera, važe uslovi standarda. Faktor za obračunavanje prostornog metra u kubne metre je 0,65 za sve vrste drveta, a za prostorno drvo iz šikara 0,55.
Za prostorno drvo naknade štete se obračunava 100% kod glavnog stovarišta i međustovarišta, a kod panja 50% više od prodajne cijene po 1 kubno metru.
Član 11.
Pod šumskim sadnicama smatraju se biljke uzgojene u šumskim rasadnicima ili prirodnim biljevištima.
Visina štete pričinjena na šumskim sadnicama utvrđuje se brojanjem uništenih komada sadnica.
Ako je šteta pričinjena u prirodnim biljevištima gdje se brojanjem ne može utvrditi broj uništenih komada sadnica, onda se šteta utvrđuje na taj način što se na 1 ar biljevišta računa 300 komada sadnica.
Za uništene šumske sadnice uzgojene u šumskom rasadniku bez presađivanja, naknada štete se obračunava 300% više od prodajne cijene po 1 komadu sadnice prema vrstama i starosti, a što su sadnice uzgojene u šumskom rasadniku presađivanjem (školovanjem) naknada štete se obračunava 400% više od prodajne cijene po 1 komadu sadnica prema vrstama i sorti.
Za uništene šumske sadnice uzgojene u prirodnim biljevištima naknada štete se obračunava 100% više od prodajne cijene za neškolovane sadnice u rasadnicima i to po 1 komadu sadnice po vrstama i odgovarajućim godinama starosti.
Član 12.
Pod šumskim kulturama smatra se površina koja je vještačkim načinom pošumljena.
Za uništene biljke jednogodišnje šumske kulture naknada štete se obračunava 400% više od prodajne cijene važeće školovane sadnice u rasadnicima i to po 1 komadu sadnica prema vrstama.
Ako je šteta pričinjena biljkama u šumskoj kulturi starijoj od jedne godine, naknada štete se obračunava 500% više od prodajne cijene određene za školovane sadnice u rasadniku i to po 1 komadu sadnica prema vrstama i odgovarajućoj godini starosti.
Član 13.
Za stabla posječena u sjemenskim sastojinama, posječena stabla ili stabla na kojima postoje taksatorski ili posjedovni znakovi, kao i za stabla posječena u zaštitnim šumama, nacionalnim parkovima, rezervatima ili drugim šumama sa posebnom namjenom, naknada štete se obračunava 300% više od prodajne cijene odgovarajućeg proizvoda.
Član 14.
Za posječene rijetke vrste drveta (Pančićeva omorika, tisa i drugo) čija je sječa Zakonom ili propisima Skupštine općine zabranjena, naknada štete se obračunava 500% više od prodajne cijene odgovarajućeg proizvoda.
Član 15.
Za posječeno ili prisvojeno četinarsko ili lišćarsko stablo namijenjeno za novogodišnje i druge praznike šteta se računa 500% više od prodajne cijene.
Za posječene ili prisvojene dijelove stabla iz prethodnog stava šteta se plaća 300% više od prodajne cijene.
Član 16.
U slučaju protivpravnog krčenja ili čiste sječe šume pored naknade štete za drvnu masu koja se obračunava po odredbama čl. 2. do 15. Pravilnika, u naknadu zemljište pošumi i uvede šumski red.
Član 17.
Ako je šteta na šumi i na šumskom zemljištu pričinjena požarom, pored naknade štete za drvnu masu koja se obračunava po odredbama čl. 2. do 15. ovog pravilnika u naknadu štete od požara moraju se zaračunati još i troškovi oko gašenja požara, čuvanja zgarišta i obnova šume.
Član 18.
Za sjeme šumskog drveta, naknada štete se obračunava za 100% više od prodajne cijene ovih sporednih šumskih proizvoda.
Član 19.
Za štetu pričinjenu putem paše, brsta i širenja naknada štete se obračunava po cijeni koja je 300% više od prodajne cijene suhog sijena, računajući na 1 komad sitne stoke (ovan, janje, svinja i drugo) 1 kilogram sijena, a na 1 komad krupne stoke (konj, govedo, tele, ždrijebe i drugo) 5 kilograma sijena za svaki slučaj hvatanja na bespravnoj paši, brsti i širenju.
Član 20.
Za ostale sporedne šumske proizvode šteta se plaća 200% više od prodajne cijene ovih proizvoda.
Član 21.
Ako su šumski proizvodi samo oštećeni, a nisu posječeni i prisvojeni, kao što je slučaj kod koranja, podbjeljivanja, prevršivanja i krestanja dubećih stabala, ili prilikom vađenja luča i lika i drugo, onda se naknada štete u tom slučaju obračunava 50% manje od visine obračunate naknade štete za odgovarajuće posječeno i prisvojeno drvo, bez obzira za koliko iznosi procenat oštećenja ovih proizvoda.
Izuzetno od odredbe prethodnog stava ako je dubeće stablo podbjeljeno po čitavom svom obimu u vidu prstena i tim podbjeljivanjem prekinuta cirkulacija sokova, smatra se da je tako stablo uništeno, pa se naknada štete za ovako oštećeno stablo obračunava prema odredbama čl. 7. do 15. ovog pravilnika, kao da je stablo posječeno.
Član 22.
Za privremeno napuštene šume na kojima postoji pravo svojine, naknadu štete primjenjivati isto kao za državne šume u svim odredbama ovog pravilnika.
Član 23.
Za šume na kojima postoji pravo svojine, gdje vlasnici nisu napustili, obračun štete za bespravnu sječu obračunati u skladu sa čl. 82 i 83. Uredbe sa zakonskom snagom o šumama ("Službeni list RBiH", broj 23/93), a u smislu člana 15. tač. 1. i 3. Odluke o vršenju doznake izrade izvođačkih projekata šumsko-privredne osnove, sječe, šumskom čekiću, žigosanju, obrojčavanju i o izdavanju uvjerenja o porijeklu drveta za šume na kojima postoji pravo vlasništva građana ili građansko pravnih lica na području općine Novi grad Sarajevo.
Član 24.
Stupanjem na snagu ovog pravilnika prestaje da važi Naredba o načinu utvrđivanja naknade štete pričinjene šumama (Odštetni cjenovnik) ("Službeni list RBiH", broj 7/92).
Član 25.
Ovaj pravilnik stupa na snagu danom objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".
Broj 01-02-16/99-1
27. aprila 1999. godine
Sarajevo
Predsjednik
Općinskog vijeća Novi Grad
Ismet Čengić, s. r.