Zakon o kvalitetu zraka
ZAKON
O KVALITETU ZRAKA
I - OPĆE ODREDBE
Član 1.
Ovim zakonom određuju se normativi, način organizovanja i provođenja zaštite i poboljšanja kvalitete zraka na području Kantona Sarajevo.
Član 2.
Osnovna svrha zaštite, očuvanja i poboljšanja kvaliteta zraka je:
- 1.Očuvanje zdravlja ljudi, biljnog i životinjskog svijeta, voda i zemljišta;
- 2.Očuvanje kulturnih i materijalnih vrijednosti;
- 3.Postizanje najboljeg mogućeg kvaliteta zraka;
- 4.Iniciranje i ubrzavanje istraživačkih i razvojnih programa na nivou Kantona u cilju postizanja prevencije i kontrole zagađenja zraka;
- 5.Obezbjeđenje tehničke i finansijske pomoći u vezi sa razvojem i provođenjem preventivnih mjera i kontrole zagađenja zraka;
- 6.Ohrabrenje i podržavanje razvoja i operacionalizacije regionalnih programa prevencije i kontrole zagađenosti zraka.
Član 3.
Izrazi i definicije upotrebljene u ovom zakonu imaju slijedeće značenje:
- -Glavni izvor zagađenja zraka predstavlja bilo koji stacionarni izvor ili grupu stacionarnih izvora u neposrednom okruženju i pod zajedničkom kontrolom koji emituju ili se predviđa da će emitirati ukupno 10 tona godišnje ili više bilo kakvog polutanta ili 25 tona godišnje ili više bilo kakve kombinacije polutanata.
- -Prostorni izvor zagađenja zraka podrazumijeva bilo kakav stacionarni izvor zračenih polutanata koji nije glavni izvor. On ne uključuje cestovna i necestovna motorna vozila.
- -Stacionarni izvor zagađenja zraka predstavlja bilo kakvu zgradu ili bilo kakav objekat i instalaciju ili grupu objekata ili instalacija koji može emitovati zračne polutante.
- -Novi izvor zagađenja zraka predstavlja stacionarni izvor čija je modifikacija ili konstrukcija nastala nakon ovog zakona.
- -Otpadni plinovi su plinovi koji sadrže polutante u čvrstom, tekućem ili plinovitom stanju.
- -Emisija je ispuštanje ili odavanje polutanata u zrak iz posebnog zagađivača, a izražava se kao koncentracija polutanata u otpadnim plinovima ili kao količina polutanata u otpadnim plinovima.
- -Emisijski udio, (e), je odnos između mase ispuštenih polutanata i mase tih polutanata ili njihovih prethodnika u upotrebljenom gorivu ili sirovini i izraževa se u procentima.
- -Emisijski faktor je odnos mase ispuštenih polutanata i mase sirovine.
- -Polutant zraka podrazumijeva bilo koju supstancu koja se nalazi u članu 4. i u Tabelama 1., 2., 3. i 4.
- -Nepovoljni uticaj na okolinu predstavlja bilo kakav značajan i rasprostranjen nepovoljan efekat od kojeg se može razumno očekivati uticaj na ljude i životinje, biljke i druge prirodne izvore ili značajnu degradaciju okoline na širem području.
- -Karcinogene materije podrazumijevaju polutante koji su propisani zakonom o karcinogenim materijama.
- -Granična emisijska vrijednost je ukupna koncentracija polutanata u zraku koja po dosadašnjim saznanjima nema štetne uticaje na zdravlje i sposobnost ljudi kao ni na okolinu u kvalitetnom i kvantitetnom smislu;
- -Upozoravajuća emisijska vrijednost je koncentracija polutanata u zraku pri kojoj je zdravlje ljudi ugroženo i potrebno je preduzeti preventivne akcije da ne bi populacija bila dugo izložena ovim koncentracijama.
- -Kritična emisijska vrijednost je koncentracija polutanata u zraku koja je dosadašnjim saznanjima ima štetan uticaj na zdravlje i sposobnost ljudi te se pri dosezanju te granice moraju provesti vanredne mjere.
- -Koncentracija polutanata u zraku izražava se u težinskim dijelovima (miligramima-mg ili mikrogramima - mg) na jedinicu volumena zraka (kubni metar - m3) pri temperaturi od 293o K (20oC) i pritisku zraka 101,3 KPa (u daljem tekstu: koncentracija).
- -Polučasovna srednja vrijednost mjerene koncentracije je srednja vrijednost svih mjernih koncentracija u intervalu od 30 minuta. Polučasovna srednja vrijednost je označena krajnjom vrijednošću vremenskog intervala.
- -Časovna koncentracija je srednja vrijednost polučasovnih srednjih vrijednosti mjerene koncentracije u vremenskim intervalima od po pola sata.
- -Osmočasovna koncentracija je srednja vrijednost svih časovnih koncentracija izmjerenih u intervalu od osam sati. Izračunava se četiri puta dnevno i to između 0-09 časova, 08-17 časova 16-01 čas i između 12-21 čas.
- -Dnevna koncentracija je srednja vrijednost svih polučasovnih srednjih vrijednosti koncentracija koje su izmjerene u jednom danu ili su rezultat analize 24-časovnog uzorka mjerene koncentracije u vremenu od 0-24 sata.
- -Mjesečna koncentracija je srednja vrijednost svih polučasovnih srednjih vrijednosti mjerene koncentracije u vremenskom intervalu od nultog sata prvog dana u mjesecu od 24 sata zadnjeg dana u mjesecu.
- -Godišnja koncentracija je srednja vrijednost svih polu- časovnih srednjih vrijednosti izmjerene koncentracije u okviru jedne godine od nultog sata prvog dana do 24 sata zadnjeg dana u kalendarskoj godini.
- -Procentualna vrijednost C98 je vrijednost ispod koje se nalazi 98% izmjerenih vrijednosti.
- -Čestična tvar su polutanti u čvrstom stanju koji se izražavaju kao:
- -Dim, čestice manje od 10 mm koje smanjuju refleksiju filter papira zbog zacrnjenja,
- -Ukupna lebdeće čestice (ULČ) su čestice svih veličina koje se nalaze u zraku,
- -Respirabilne čestice (ISO/TP) su sve čestice koje dopiru u grudni koš, od kojih je 50% promjera manjeg od 10 mm.
- -Ložišne instalacije su instalacije koje sagorijevanjem goriva proizvode toplotu. Ložišne instalacije se sastoje od jednog ili više ložišta, vezanih elemenata i odvoda otpadnih plinova.
- -Ložište je dio ložišne instalacije u kojoj sagorijeva gorivo.
- -U ložištima s kombinovanim gorivima se mogu neizmjenično sagorijevati dvije ili više vrsta goriva.
- -U ložištima s miješanim gorivima se mogu istovremeno sagorijevati dvije ili više vrsta goriva.
- -Rekonstrukcija ložišta je svaki zahvat koji bitno promijeni glavne tehničke karakteristike ili snagu instalacije i ima za posljedicu promjene količine i vrste emisije dimnih plinova iz tog ložišta.
- -Rekonstrukcija ložišne instalacije je takođe ugradnja novog sistema za smanjenje emisije polutanata. Rekonstrukcija ložišne instalacije je takođe zamjena goriva gdje se pod zamjenom goriva podrazumijeva promjena agregatnog stanja tog goriva.
- -Goriva su svi u ložišta dovedeni gorivi materijali uključujući i njihove nesagorive sastojke.
- -Prirodno drvo je drvo koje je samo mehanički obrađeno.
- -Biomasa su goriva koja se dobijaju iz biljnog materijala ili njihovih dijelova kao što su drvo, lub, slama, stabla žitarica i drugo.
- -Ulazna toplotna moć ložišne instalacije izračunava se na osnovu donje kalorične vrijednosti i na količini goriva koja može pri stalnom radu ložišne instalacije da izgori u određenom vremenskom periodu. Kalorična moć goriva se određuje za svako gorivo posebno.
- -Nazivna (imenovana) toplotna moć ložišne instalacije je najviša u kontinuiranom radu korisno odana toplota u određenom vremenskom periodu. Ako ložišna instalacija ima definisani opseg toplotne moći, onda je nazivna toplotnu moć ona koja je trenutno označena na toplotnoj instalaciji. Bez te posebne oznake vrijedi za nazivnu toplotnu moć najviša vrijednost unutar opsega toplotne moći koja je postignuta pri normalnom radu ložišne instalacije.
- -Dimni plinovi su otpadni plinovi iz ložišne instalacije koji su onečišćeni polutantima u čvrstom, tečnom ili gasovitom stanju.
- -Sistemi za smanjenje emisije dimnih plinova su naprave namijenjene za apsorpciju polutanata koji zagađuju zrak.
- -Dimni broj je mjera zacrnjenosti domnih plinova. Zacrnjenost se mjeri filter papirom koji ima skalu od 10 polja različitog inteziteta čađavosti. Zacrnjenost filter papira se poredi sa standardima čađavosti i odabere se najbliži stupanj na skali zacrnjenosti. Dimni broj se određuje za tečna i plinovita goriva.
- -Zacrnjenost dimnih plinova po Ringelmanu je mjerilo za čađavost dimnih plinova pri sagorijevanju goriva. Zacrnjenost dimnih plinova se poredi sa skalom od šest različitih polja zacrnjenosti (Ringelmanova skala) koji se stepenuju od 0 do 5 pri čemu je svako polje 20% više crno od prethodnog. S ovom skalom vizuelno se procijeni zacrnjenost dimnih plinova koji su ispušteni kroz odvod ložišne instalacije.
- -Dimni katranski broj je mjera za zacrnjenost dimnih plinova pri sagorijevanju čvrstih goriva. Zacrnjenost filter papira se poredi sa skalom od 80 obojenih polja i ustanovi kojem stepenu je zacrnjenje najbliže.
- -Toplotni gubitak u dimnim plinovima je toplota koju ložišne instalacije odaju sa dimnim plinovima pa:
gdje je:
Konstante A i B:
- -Dozvoljeno preostalo vrijeme rada je u satima izrečeno vrijeme rada postojeće ložišne instalacije koja ne ispunjava zahtjev o emisiji polutanata u zrak po ovom zakonu do njenog prilagođavanja ili do konačnog zatvaranja. Vrijeme rada se izračunava kao odnos između stvarno dovedene toplotne energije sagorenog goriva izračunate na osnovu gorivosti i ulazne toplotne moći ložišta.
- -Emisijski udio za sumpor es je odnos između ustanovljene količine sumpora u dimnom plinu i ukupne količine koja je sadržana u gorivu i izražava se u procentima.
- -Stepen odsumporavanja es je odnos između količine sumpora koji je sadržan u produktima odsumporavanja i čvrstih ostataka, i ukupne količine dovedene sa gorivom. Stepen odsumporavanja navedena je u procentima i izračunava se prema es=100 - es.
- -Monitoring podrazumijeva sistematsko mjerenje tačno definisanih parametara standardizovanim metodama u određenim vremenskim intervalima i na tačno definisanim mjestima, sa ciljem prikupljanja informacija za duži vremenski period, radi stvaranja baze podataka u nekom lokalitetu.
II - GRANIČNE, UPOZORAVAJUĆE I KRITIČNE EMISIJSKE VRIJEDNOSTI POLUTANATA U ZRAKU
Član 4.
Granična koncentracija za nitrogendioksid -NO2 su:
Granična koncentracija za ozon su:
Granične koncentracije za preostale plinovite polutante su:
Granične koncentracije za čestičnu tvar su:
- 1.Granične koncentracije za dim i respirabilne čestice su:
- 2.Granične koncentracije za ULČ su:
Granične koncentracije za metale u čestičnoj tvari su:
Granične koncentracije za isparljive organske polutante su:
U slučaju da izmjerene vrijednosti premašuju granične vrijednosti iz ovog člana, kantonalni organ uprave nadležan za poslove zaštite okoline poduzima mjere utvrđene u članu 9. ovog zakona.
Član 5.
Kritična emisijska koncentracija za određeni polutant iz člana 4. ovog zakona jednaka je dvostrukoj vrijednosti granične koncentracije koja vrijedi za navedeni polutant.
U slučaju da izmjerene vrijednosti koncentracije polutanata premašuju kritične vrijednosti koncentracija polutanata, kantonalni organ uprave nadležan za poslove zaštite okoline poduzima mjere navedene u članu 10. ovog zakona.
Član 6.
Upozoravajuće emisijske vrijednosti koncentracija ozona, ugljenmonoksida, nitrogendioksida i sumpordioksida uključujući i čestičnu tvar su:
Ukoliko nisu na raspolaganju podaci o koncentraciji ULČ, upozoravajuća imisijska vrijednost SO2 u vremenskom intervalu od 3 sata je 200 mg/m3.
U slučaju da izmjerene vrijednosti koncentracije polutanata premašuju upozoravajuće vrijednosti koncentracija polutanata, kantonalni organ uprave nadležan za poslove zaštite okoline poduzima mjere navedene u članu 10. ovog zakona.
Član 7.
Rezultati mjerenja se praračunavaju iz volumskih u masene jedinice faktorima za idelani plin.
Faktori za preračunavanje iz ppm u mg/m3 (T=293K, p=101.3 kPa) su:
za anorganski polutante:
za organski polutante:
Član 8.
Proračun polučasovne srednje vrijednosti mjerene koncentracije je važeći kada su za vrednovanje mjerenja na raspolaganju ispravni podaci za najmanje 75% 30-minutnih intervala.
Proračun 8-časova, 24-časovne i mjesečne koncentracije je važeći kada je na raspolaganju najmanje 85% ispravnih podataka polučasovnih srednjih vrijednosti mjerenih koncentracija, ravnomjerno raspodjeljenih po časovnom intervalu mjerenja.
Proračun godišnjih koncentracija je važeći kada je na raspolaganju najmanje 85% ispravnih podataka dnevnih srednjih vrijednosti, ravnomjerno raspodjeljenih za svaki mjesec posebno u toku jedne godine.
Za časovne intervale mjerenja iz st. 1. i 2. ovog člana, raspoloživost ispravnih podataka (R) se izračunava prema:
R = a*100
b-c
R: Raspoloživost ispravnih podataka,
a: Broj ospravnih polučasovnih srednjih vrijednosti za odre- đeni časovni interval,
b: Broj svih polučasovnih srednjih vrijednosti za određeni časovni interval,
c: Broj tridesetminutnih intervala ukoliko je bio automatski nadzor pravilnog rada mjerača.
Emisija se mjeri i prikupljeni podaci se objedinjuju, dokumentuju i pohranjuju u skladu sa propisima koji vrijede za monitoring zagađenog zraka.
Član 9.
U slučaju da su granične vrijednosti polutanata iz člana 4. ovog zakona prekoračene, kantonalni organ uprave nadležan za zaštitu okoline poduzima:
- -Tehničko-tehnološke mjere, (primjenom najboljih dostupnih i primjenljivih tehnologija, rješenja i mjera) kao što su:
- -privremena zabrana korištenja pojedinih vrsta goriva,
- -privremena zabrana rada pojedinih industrijskih i drugih objekata čiji tehnološki procesi proizvode polutante čija je granična vrijednost prekoračena i
- -druge mjere.
- -Administrativno-upravne mjere kao što su:
- -privremeno ograničavanje upotrebe odgovarajućih saobraćajnih sredstava,
- -zabrana odvijanja saobraćaja u određenim dijelovima Kantona,
- -upozoravanje rizičnih grupa stanovništva i
- -druge mjere.
Član 10.
U slučaju da koncentracije polutanta dostignu ili prevaziđu kritične vrijednosti iz člana 5. ovog zakona, kantonalni organ uprave nadležan za zaštitu okoline proglašava vanredno stanje na teritoriji Kantona i u roku od 48 sati provodi odgovarajuće mjere iz člana 9. ovog zakona u cilju smanjenja koncentracija na najmanje upozoravajuću koncentraciju polutanata.
U roku od 7 dana ove koncentracije moraju biti smanjene na nivou graničnih vrijednosti.
Kantonalni organ uprave nadležan za zaštitu okoline će putem sredstava javnog informisanja obavjestiti stanovništvo Kantona o prekoračenju kritičnih vrijednosti i mjerama koje se poduzimaju.
III - EMISIJA POLUTANATA IZ STACIONARNIH IZVORA ZAGAĐIVANJA
Član 11.
Granične vrijednosti polutanata, navedenih u Tabelama 1., 2., 3. i 4. koje čine sastavni dio ovog zakona, iz stacionarnih izvora zagađivanja ne smiju prelaziti vrijednosti utvrđene čl. 12., 13., 14., 15., 16. i 17. ovog zakona.
Član 12.
Granične koncentracije polutanata za ukupan prah su:
Pri količini praha pri brzini emisije većoj od 0.5 kg/h 50 mg/m3 Pri količini praha do ili ispod brzine emisije od 0.5kg/h 150 mg/m3
Član 13.
Granične koncentracije za praškaste anorganske polutante navedene u Tabeli 1. su za:
Polutante iz I zabranjene skupine pri brzini emisije od 1g/h ili većoj 0.2 mg/m3 Polutante iz II zabranjene skupine pri brzini emisije do 5g/h ili većoj 12 mg/m3 Polutante iz III zabranjene skupine pri brzini emisije do 25g/h ili većoj 5 mg/m3
Granične koncentracije iz ovog člana vrijede za sve emisije anorganskih polutanata u plinovitom, tečnom i čvrstom stanju iz iste zabranjene skupine.
Ako otpadni plinovi sadrže polutante iz različitih gore navedenih skupina uzimaju se slijedeće granične koncentracije:
Iz I i II zabranjene skupine 1 mg/m3 Iz I i III zabranjene skupine 5 mg/m3 Iz II i III zabranjene skupine 1 mg/m3
Član 14.
Granične koncentracije za anorganske polutante u plinovitom stanju ili u stanju pare navedene u Tabeli 2. su za:
Polutante iz I zabranjene skupine pri brzini emisije većoj od 10g/h 1 mg/m3 Polutente iz II zabranjene skupine pri brzini emisije do 50g/h ili većoj 5 mg/m3 Polutente iz III zabranjene skupine pri brzini emisije do 300g/h ili većoj 30 mg/m3 Polutente iz IV zabranjene skupine pri brzini emisije do 5000 g/h ili većoj 500 mg/m3
Član 15.
Granične koncentracije karcinogenih polutanata navedenih u Tabeli. 3 su za: Polutante iz I zabranjene skupine pri brzini emisije većoj od 0.5g/h 0.1mg/m3 Polutente iz II zabranjene skupine pri brzini emisije do 5g/h ili većoj 1 mg/m3 Polutente iz III zabranjene skupine pri brzini emisije do 25g/h ili većoj 5 mg/m3
U slučaju otpadnih plinova koji sadrže različite karcinogene polutante iz iste zabranjene skupine vrijedi za sve ispuštene polutante granična koncentracija za istu zabranjenu grupu iz prethodnog stava.
U slučaju otpadnih plinova koji sadrže različite karcinogene polutante iz različitih zabranjenih skupina, vrijedi slijedeće vrijednosti:
Iz I i II zabranjene skupine 1 mg/m3 Iz I i III zabranjene skupine 5 mg/m3 Iz II i III zabranjene skupine 5 mg/m3 Za emisiju karcinogenih polutanata koji nisu navedeni u Tabeli 3. upotrebljavaju se granične koncentracije iz prethodnog stava.
Razvrstavanje karcinogenih polutanata iz prethodnog stava u zabranjene skupine, određeno je u skladu sa smjernicama za razvrstavanje karcinogenih polutanata Agencije za ispitivanje raka (IARC) pri Svjetskoj zdravstvenoj organizacija (WHO).
Član 16.
Granične vrijednosti za organske polutante navedene u Tabeli 4. su za: Polutante iz I zabranjene skupine pri brzini emisije većoj od 0.1 kg/h 20 mg/m3 Polutente iz II zabranjene skupine pri brzini emisije od 2 kg/h 100 mg/m3 Polutente iz III zabranjene skupine pri brzini emisije od 3 kg/h 150 mg/m3
U slučaju otpadnih plinova koji sadrže različite organske polutante iz iste zabranjene skupine vrijedi za sve ispuštene polutante granična koncentracija za istu zabranjenu skupinu iz prethodnog stava.
U slučaju otpadnih plinova koji sadrže različite organske polutante iz različitih zabranjenih skupina, pri količini iznad 3kg/h vrijedi 150 mg/m3. U slučaju da su organski polutanti karcinogeni vrijedi granične koncentracije određene u članu 15. ovog zakona.
Za praškaste organske polutante iz II i III zabranjene skupine u Tabeli 4. vrijedi granične koncentracije određene u članu 14. ovog zakona.
Član 17.
Granične koncentracije polutanta za smjesu otpadnih plinova se koriste kada se otpadni plinovi dva ili više zagađivača ispuštaju kroz zajednički odvod bez zajedničkog sistema za smanjenje emisije i za najmanje jednog od tih zagađivača važi poseban propis.
Granična koncentracije polutanata iz prethodnog stava izračunava se na slijedeći način:
GVsmjese = SiGViQi __________ Q
Računski udio kisika se u primjeru iz stava 1. ovoga člana se računa:
O2N, smjese = SO2n, iQi ____________ Q
gdje su:
GVsmjesa: granična koncentracija polutanata za smjesu otpadnih plinova,
GVi: granična koncentracija polutanata određene za poseban zagađivač,
Q2N, smjesa: računski udio kisika za smjesu otpadnih plinova,
O2N, i: računski udio kisika za otpadne plinove poseb- nog zagađivača,
Qi: udio volumskog protoka otpadnih plinova koji dolazi iz posebnog zagađivača,
Q: volumski protok smjese otpadnih plinova.
U računanju granične koncentracije polutenata iz stava 2. ovog člana za graničnu vrijednost koncentracije polutanata (GV) uzima se vrijednost 0, ako posebnim propisom o emisiji polutanata u zrak za takav zagađivač nije određen računski udio kisika.
U izračunavanju računskog udjela kisika iz stava 3. ovoga člana za računski udio kisika za poseban zagađivač uzima se takav sadržaj kisika koji taj zagađivač obično dostiže, ako posebnim propisom o emisiji polutanata u zrak za takav zagađivač nije određen računski udio kisika.
Član 18.
Koncentracije se izražavaju u masenim jedinicama (g, mg, mg) na jedinicu volumena suhog otpadnog plina (m3) pri normalnim uslovima, tj. pri temperaturi 2730K (00C) i pritisku 101.3 kPa (1013 mbarr).
Kod graničnih koncentracija u otpadnim plinovima za poseban vid zagađenja određena je navedena računska vrijednost kisika u otpadnim plinovima tako da se izmjerene koncentracije preračunavaju po jednačini:
EN = 21 - O2N * EM
21 - O2M
gdje je:
EN: koncentracija kisika u zraku pri predviđenom sadržaju kisika izražena u g/m3, mg/m3, mg/m3,
EM: mjerena koncentracija izražena u g/m3, mg/m3, mg/m3,
O2N: računski udio kisika u otpadnim plinovima izra�en u volumskim procentima,
O2M: mjerni udio kisika u otpadnim plinovima izra�en u volumskim procentima.
Član 19.
Koncentracija i količina polutanata iz pojedinačnih zagađivača se određuje za svaki polutant posebno kao što je to utvrđeno ovim zakonom i na taj način tako određuje sumarna vrijednost emisije različitih polutanata, pri čemu se uzima u obzir da svaki pojedinačni zagađivač radi pod punim opterećenjem i da se svi ispusti otpadnih plinova pojedinačnih instalacija sumiraju na osnovu izmjerenih vrijednosti.
Iz izmjerenih vrijednosti koncentracija svakog polutanta posebno, odnosno svih emisija različitih polutanata, izračunaju se srednje vrijednosti mjerenja. Vremenski prosjek i vrijeme uzorkovanja za izračunavanje srednjih vrijednosti za početna, periodična i kontinuirana mjerenja predviđa se u pogonskom montirangu za područje zaštite zraka.
Pri kontinuiranim mjerenjima se uzima da je emisija prekomjerna ako se za srednje vrijednosti mjerenja iz stava 2. ovog člana u određenoj kalendarskoj godini uspostavi:
- -da jedna od svih dnevnih srednjih vrijednosti prevazilazi granične vrijednosti naznačene ovim zakonom; ili
- -da već kod 3% svih polučasovnih srednjih vrijednosti prevazilazi granične vrijednosti za 20% ili više naznačene ovim zakonom; ili
- -da jedna od svih polučasovnih srednjih vrijednosti prevazilazi dvostruku graničnu vrijednost naznačenu ovim zakonom.
IV - MJERE SMANJENJA EMISIJE I DRUGI OBAVEZNI PROPISI
Član 20.
Za objekte i instalacije koji nemaju ugrađene sisteme za smanjenje emisije, zagađivač mora obezbijediti njihovu ugradnju ukoliko emisiju iz istih nije moguće spriječiti na drugi način. Pri ugradnji ovakvih sistema ili pri rekonstrukciji ovih objekata mora se voditi računa da se odabere provjerena tehnologija koja garantira da granične vrijednosti emisije polutanata nisu prekoračene i da je u skladu sa najboljom raspoloživom tehnologijom koja isključuje pretjerane troškove (BATNEEC). Pri projektovanju i izvedbi, investitor, izvršilac i korisnik moraju voditi računa o propisima za smanjenje emisije kao što su:
- -zaptivanja dijelova instalacije, smanjenje otpadnih plinova na izvoru, obezbjeđivanje krušnih tokova, reciklažu polutanata i rekuperaciju toplote, recirkulaciju otpadnog zraka i poštivanje drugih propisa za smanjivanje emisije količine otadnih plinova;
- -potpunije iskorištenje sirovina i energije i poštivanje drugih propisa za optimalizaciju rada proizvodnih procesa;
- -optimalizaciju pokretanja i zaustavljanja pogona, mogućnosti promjena i drugih iznimnih pogonskih stanja;
- -spriječavanje povećanja emisije zadržavanjem polutanata u kružnom procesu, kako za anorganske praškaste polutante I i II zabranjene skupine iz člana 13. ovog zakona ili karcinogenih polutanata i člana 15. istog zakona ili polutanata koji sadrže olovo.
Dok sistemi nisu instalirani ili se nalaze u remontu, zagađivač je dužan obezbjediti stalni nadzor u cilju sprečavanja da opseg zagađivanja ne pređe najniži mogući nivo emisije u tom pogonu.
Član 21.
Kod emisije organskih spojeva kao šro su polihalogenirani dibenzodioksini ili dibenzofurani, polihalogenirani bifenili ili drugi slični organski spojevi koji su vrlo teško biološki razgradljivi ili su toksični, ili su za okolinu štetni, a nisu uvršteni u tabelu 4., mora zagađivač u skladu sa dostupnim tehnologijama, napravama ili proizvodima postupcima obezbijediti ispuštanje što manjih količina tih spojeva ili izvršiti zamjenu sirovina za sirovine sa manje štetnim komponentama.
Za organske spojeve iz prethodnog stava potreban je elaborat (stručna ocjena) iz člana 23. ovog zakona, o uvjetima njihove emisije, da bi se dobila saglasnost kantonalnog organa uprave nadležnog za zaštitu okoline.
Član 22.
Pri emisiji koja je u skladu sa članom 23. ovog zakona zagađivač mora izraditi program postupanja kojim će pri isključivanju sistema za smanjenje emisije, obezbijediti maksimalno smanjenje emisije.
Član 23.
Novi zagađivač ili zagađivač u rekonstrukciji mora za dobijanje odobrenja za građenje ili rekonstrukciju i odobrenja za rad ispunjavati slijedeće uvjete:
- -da emisija polutanata u zrak ne smije biti prekoračena;
- -da moraju biti preduzete mjere za smanjenje emisije polutanata u zrak u skladu sa ovim zakonom.
Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za građenje ili rekonstrukciju i odobrenje za rad zagađivač iz prethodnog stava je dužan priložiti elaborat (stručnu ocjenu) izrađen od nezavisne i ovlaštene stručne institucije.
Član 24.
Zagađivač je dužan u skladu sa propisima obaveznog monitoringa izvoditi početna, periodična ili kontinuirana mjerenja emisije.
Kontinuirana mjerenja emisije su obavezna u slijedećim slučajevima:
- 1.Za emisiju prahova:
- -za količinu iznad 2 kg/h;
- -za količinu polutanata iz I zabranjene skupine, čl. 13. ili 15. ili spojeva iz I zabranjene skupine člana 16. ovog zakona koji su praškasti i prevazilaze petorostruku graničnu količinu u skladu sa ovim zakonom.
- -
- 2.Za emisiju polutanata u plinovitom stanju ili stanju pare i za količine veće od:
- 3.Za organske spojeve čije su ispuštene količine izražene kao ukupni organski ugljik (TOC):
- -veće od 1 kg/h i to organski spojevi iz I zabranjene skupine člana 16. ovog zakona;
- -veće od 10 kg/h i to organski spojevi iz II i III zabranjene skupine člana 16. ovog zakona.
- -
Ukoliko je kretanje dnevnih srednjih vrijednosti koncentracija koje se kontinuirano mjere manje, ova mjera će biti ukinuta i umjesto kontinuiranog monitoringa bit će zamijenjena sa periodičnim monitoringom, pri čemu vremenski interval između dva mjerenja ne smije biti veći od jednog mjeseca.
Član 25.
Ukoliko je polučasovna srednja vrijednost količine polutanta iz I zabranjene skupine čl. 13. ili 15. odnosno spojeva iz I zabranjene skupine iz člana 16. ovog zakona deset puta pokazala da prelazi granične vrijednosti u skladu sa ovim zakonom, propisuje se kontinuirano mjerenje polutanata u skladu sa propisima za monitoringa zraka.
Član 26.
Kantonalni organ uprave nadležan za poslove zaštite okoline može odrediti obavezu izvođenja kontinuiranog mjerenja tako gdje su količine ispuštenih polutanata inače manje od količina određenih u članu 24. ovog zakona, ali čije se prekoračenje graničnih vrijednosti ponavlja radi promjena u pogonima, smetnji na sistemima za smanjenje emisije ili provođenja drugih vanrednih mjera.
V - POSEBNA PRAVILA ZA NEKE VRSTE INSTALACIJA
Član 27.
Za instalacije za dobijanje ili taljenje mješavine bitumena ili katrana sa mineralnim tvarima uključujući i naprave za pripremu bitumenoznih materijala za gradnju cesta izmjerene koncentracije se preračunavaju na 17 volumnih procenata sadržaja kisika u otpadnim plinovima. Granična količina praha iz bubnja za sušenje i mješalice je 20mg/m3. U tom bubnju za sušenje dozvoljeno je upotrebljavati goriva koja su ovim zakonom dozvoljena za upotrebu u ložištima u skladu sa emisiji polutanara u zrak iz ložišta, osim uglja u kojem sadržaj ukupnog sumpora prelazi 0.7g/MJ.
Član 28.
- 1.Za naprave koje služe za dobijanje neobrađenih obojenih metala (osim sirovog gvožđa) otpadne plinove onečišćene s prahom odstranjuju se prašnim komorama. Granična koncentracija praha je 20mg/m3 osim u otpadnim plinovima iz topionice olova gdje granična koncentracija praha 10 mg/m3. Ako je količina SO2 i SO3 izražena kao SO2 veća od 5 kg/h, granična koncentracija je 800 mg/m3.
- 2.Za naprave za valjanje metala, peći za toplotu obradu metala izmjerene koncentracije se preračunavaju na 5 vol.% sadržaja kisika u otpadnim plinovima. Za naprave sa predgrijavanjem zraka za sagorjevanje je u ovisnosti od temperature predgrijanog zraka, granična koncentracija NO i NO2, izražena kao NO2 data u slijedećoj tabeli:
|
Temp. predgrijavanja 0C |
200 |
300 |
400 |
500 |
600 |
650 |
|
NO2 (mg/m3) |
500 |
515 |
600 |
800 |
1100 |
1300 |
- 3.Za naprave za površinsku obradu metala sa azotnom kiselinom (HNO3) neprekidan rad naprave za površinsku obradu granična koncentracija NO i NO2 izražena kao NO2 je 1500 mg/m3. Za smanjenje emisije moraju se ugraditi sistemi za smanjenje emisije polutanata.
- 4.Za naprave za proizvodnju olovnih akumulatora otpadnih plinova zagađene prahom treba potpuno uklanjati uli odvajati u filterima za uklanjanje praha. Ako je količina praha veća od 5 g/h, granična koncentracija je 0.5 mg/m3. Pare sumporne kiseline (H2SO4) koja se koristi za punjenje akumulatora treba uklanjati ili odvajati sistemima za prečišćavanje. Granična koncentracija H2SO4 je 1mg/m3.
- 5.Livnice obojenih metala, moraju imati filtere koji uklanjaju prah, ako je količina praha veća od 0.5 kg/h, granična koncentracija praha je 20 mg/m3. Otpadne plinove, zagađene organskim spojevima koji nastaju prilikom livenja, potrebno je potpuno uklanja ili odvajati u sistemima za smanjenje emisije polutanata.
Član 29.
Pri površinskoj obradi materijala zagađivač sprovodi i slijedeće dodatne mjere:
- 1.Kod naprave za štampanje sa rotacionim štamparskim strojevima pri upotrebi u vodi rastvorenih štamparskih boja, koje od organskih rastvarača sadrže isključivo etanol u masenom procentu 25%, granična koncentracija etanola je 0.50 g/m3. Da bi se smanjila emisija upotrebljavaju se štamparske boje sa ničim procentom etanola ili se otpadni plinovi prečišćavaju na sistemima za smanjenje emisije.
- 2.Kod naprava za impregniranje staklenih ili mineralnih vlakana sa vještačkim smolama i naprava za impregnaciju celuloznih vlakana ili papira sa vještačkim smolama granične koncentracije organskih spojeva iz I zabranjene skupine iz člana 16. ovog zakona je 40 mg/m3. Za smanjenje emisije potrebno je ugraditi komoru sa kasnijim spaljivanjem ili provesti druge jednako efikasne mjere za smanjenje emisije.
Član 30.
- 1.Za pržionice kafe, kafinih surogata i kakaoa granične koncentracije gasovitih organskih spojeva su izražene kao TOC 50 mg/m3.
VI - EMISIJA POLUTANATA U ZRAK IZ LOŽIŠTA
Član 31.
Ovim zakonom utvrđuju se posebni zahtjevi u vezi emisije polutanata u zrak iz raznih ložišta i to:
- -prosječne emisijske vrijednosti,
- -određenje goriva koje se smije zagorjevati u ložištima,
- -odredbe o smanjenju emisije polutanata u zrak,
- -prilagođavanje postojećih ložišta odredbama ovog zakona.
Član 32.
Odredbe ovog zakona se primjenjuju na male, srednje i velike ložišne instalacije.
Ložišna instalacija se određuje kao mala srednja ili velika s obzirom na vrstu goriva koje se upotrebljava za grijanje i obzirom na ulaznu toplotnu moć ložišta, a prema slijedećoj tabeli:
Član 33.
U ložišnim instalacijama je dozvoljeno upotrebljavati slijedeća goriva:
- -ugalj, briketi uglja i koks;
- -treset i njegovi briketi,
- -prirodno drvo u svim oblicima (drvo, pilotina, iverje, lub, šišarike), drvni ostaci bez umjetnih dodataka i bez zaštitnih sredstava;
- -biomasa i briketi iz biomase bez dodatka veziva koji sadrže halogenirane spojeve;
- -tekuća goriva: lako lož-ulje, teža lož-ulja, metanol i etanol;
- -gorive tekućine, koje ne uzrokuju drugačije i veće misije od lakog lož-ulja;
- -plinovita goriva.
Za upotrebu drugih tečnih ili čvrstih goriva koja su:
- -otpadne gorivne tekućine koje sadrže ukupno do 10 mg polikloriranih aromatskih ugljikovodika, kao što su poliklorirani bifenili (PCB) i penta klor fenoli (PCP), na kilogram gorive tekućine i imaju gorivost najmanje 30 MJ/kg te na uzrokuju druge i veće emisije od lakog lož-ulja, i
- -drvni ostaci kao vezane drvne ploče, iverice, lesonitne ploče i drugi lijepljeni komadi od drveta koji ne ne sadrže halogenirane organske spojeve,
je potrebna dozvola kantonalnog organa uprave nadležnog za poslove zaštite okoline.
Član 34.
Granične koncentracije za manje ložišne instalacije utvrđuju se u slijedećoj tabeli:
Član 35.
Član 36.
Kod malih ložišnih instalacija zabranjeno je spaljivati ugalj, brikete iz uglja ili koksa kod kojih sadržaj ukupnog sumpora prelazi 0.7 g/MJ.
Kod malih ložišnih instalacija zabranjeno je spaljivati druga tečna i druga tvrda goriva iz stava 2. člana 33. ovog zakona.
Kod malih ložišnih instalacija zabranjeno je spaljivati teža lož-ulja.
Član 37.
Granične koncentracije za srednje ložišne instalacije utvrđuju se u slijedećoj tabeli:
Granične vrijednosti utvrđene u tabeli iz ovog člana vrijede i kod rekonstrukcije ložišnih instalacija.
Član 38.
Granične koncentracije za postojeće srednje ložišne instalacije utvrđene su u slijedećoj tabeli:
Član 39.
Granične vrijednosti za velike ložišne instalacije utvrđene su u slijedećoj tabeli:
Granične vrijednosti utvrđene u tabeli iz ovog člana vrijede i pri rekonstrukciji ložišnih instalacija.
Član 40.
Ako koncentracija sumporoksida prelazi granične vrijednosti iz predhodnog člana obavezno je stalno čišćenje dimnih plinova sa stepenom odsumporavanja navedene u slijedećoj tabeli:
Član 41.
- -posebno veliku ložišnu instalaciju ulazne toplotne moći iznad 100 MW, koja upotrebljava domaći ugalj,
- -za zagađivače sa posebnom ulogom, ako utvrdi da emisija prevazilazi granične koncentracije iz prethodnog člana uprkos stepenu odsumporavanja es utvrđenog u tabeli člana 40. ovog zakona.
Dozvoljeno odstupanje se računa na osnovu promjenljive granične koncentracije koja vrijedi za ložišne instalacije ulazne toplote moći iznad 500 MW. Umjesto 400 mg/m3 se pri izračunavanju granične koncentracije na osnovu linearnog sma-njivanja upotrijebi vrijednost 650 mg/m3.
Član 42.
- -posebno veliku ložišnu instalaciju koja upotrebljava domaći ugalj,
- -za zagađivače sa posebnom ulogom, ako utvrdi da bi emisija pravazilazila granične koncentracije iz člana 39. ovog zakona.
Dozvoljeno odstupanje je:
- -do 650 mg/m3 vrijedi za toplotnu moć ložišne instalacije manje ili jednako 200 MW;
- -do 400 mg/m3 vrijedi za ložišne instalacije, veće od 300 MW.
Član 43.
Granične vrijednosti za postojeće velike ložišne instalacije utvrđene su u slijedećoj tabeli:
Član 44.
Koncentracije emisija iz ložišnih instalacija se preračunavaju na koncentraciju u suhim dimnim plinovima, uzimajući u obzir računski udio kisika naznačen u ovom zakonu.
Član 45.
Za ložišnu instalaciju sa miješanim gorivom određuje se granična koncentracija tako da se granične koncentracije za svaku vrstu goriva posebno pomnože s udjelom toplotne energije, s kojim određeno gorivo dospijeva do ložišta. Tako pomnožene vrijednosti graničnih koncentracija se saberu.
Na način iz prethodnog stava određuju se i granične koncentracije u otpadnim plinovima odvoda plinova ložišne instalacije sa više ložišta u kojima se upotrebljavaju različita goriva. Ako je u ložišnoj instalaciji sa miješanim gorivom toplotni doprinos nekog goriva za kojega vrijede najveće granične vrijednosti, bar 50%, za emisiju važe granične vrijednosti koje su u zakonu određene za to gorivo.
Za ložišnu instalaciju sa kombiniranim gorivom vrijede granične vrijednosti za ono gorivo koje trenutno izgara. Pri prelazu ložišta sa tvrdog goriva na plinovito ili tečno važe još 4 sata po prelasku granične vrijednosti za tvrdo gorivo.
Za ložišnu instalaciju sa rotacionim ložištem važe granične vrijednosti za tvrda goriva određene ovom zakonu, kao i za mješana ili kombinirana ložišta.
Član 46.
Ložišne instalacije koje imaju ugrađene sisteme za odsumporavanje dimnih plinova i naprave za smanjivanje anorganskih halogenih spojeva u dimnim plinovima, mogu raditi bez tih sistema najviše 240 sati godišnje, a od toga najviše 72 sata neprekidno.
U skladu sa odredbom prethodnog stava zagađivač je dužan da svako iskakanje sistema za prečišćavanje prijavi kantonalnom organu uprave nadležnom za zaštitu okoline.
Vrijeme rada iz stava 1. ovoga člana u kojem je prekoračena dvostruka granična emisijska vrijednost se računa kao vrijeme iskakanja sistema za prečišćavanje.
Član 47.
Zagađivač može izvesti ispuštanje dimnih plinova u okolinu samo kroz odvod za otpadne plinove.
Pri planiranju novih i rekonstrukciji srednjih i velikih ložišnih instalacija investitor mora, prema nivou zagađivanja, izračunati potrebnu visinu dimnjaka i obezbjediti tačnu procjenu o mogućim uticajima na okolinu i zdravlje ljudi u neposrednoj blizini ložišne instalacije.
Član 48.
Početna i periodična mjerenja emisije se ne provode na ložišnim instalacijama na tečna i plinovita goriva kod kojih je nazivna moć manja ili jednaka 8 kW, i na ložišnim instalacijama na čvrsta goriva kod kojih je nazivna toplotna moć manja ili jednaka 50 kW.
Povremena mjerenja nisu potrebna ukoliko ložišna instalacija ima ugrađene odgovarajuće mjerače za trajno mjerenje koji neprekidno rade.
Član 49.
Za nove ložišne instalacije i ložišne instalacije u rekonstrukciji, u ovisnosti od vrste goriva i ulazne toplotne moći ložišta, obavezna su neprekidna mjerenja utvrđena u slijedećoj tabeli:
Za postojeće ložišne instalacije, u ovisnosti i vrsti goriva i toplotne moći ložišta, kontinuirana mjerenja obavezna su u slučajevima utvrđenim u slijedećoj tabeli: