Aktio

Općina Novo Sarajevo - Općinsko vijeće

Odluka o uslovima držanja, popisa, registracije i uništavanja pasa i mačaka na području općine Novo Sarajevo

ODLUKU
O USLOVIMA DRŽANJA, POPISA, REGISTRACIJE I UNIŠTAVANJA PASA I MAČAKA NA PODRUČJU OPĆINE NOVO SARAJEVO

I - OPĆE ODREDBE

Član 1.

U cilju spriječavanja i suzbijanja zaraznih bolesti životinja, zaštite zdravlja i bezbjednosti građana, ovom odlukom propisuje se broj pasa i mačaka (u daljem tekstu: Životinja) koje mogu držati građani, način i uslovi držanja životinja, način popisa registracije i uništavanja životinja.

Član 2.

Odredbe ove odluke ne odnose se na pse koje drže organi Ministarstva unutrašnjih poslova i Vojske Federacije.

II - BROJ I NAČIN DRŽANJA ŽIVOTINJA

Član 3.

Na području općine Novo Sarajevo mogu se držati životinje samo pod uslovima iz ove odluke.

Član 4.

U stambenoj zgradi sa više stanova i individualnoj stambenoj zgradi u naselju gradskog karaktera, građani u svom domaćinstvu mogu držati jednog psa i dvije mačke.

Ako su psi upisani u Kinološki registar građanin u svom domaćinstvu može držati najviše 2 psa.

Građaninu nije dozvoljeno držati više od 1 psa rasa "Pitbul" i "Stafordske terjere" ili druge sintetičke rase, osim u registrovanim odgajivačnicama.

Muški raspodnjaci iz prethodnog stava moraju biti kastrirani.

U individualnoj stambenoj zgradi u ostalim naseljima držalac psa može držati i više pasa ako pribavi odobrenje Općinskog organa uprave nadležnog za poslove veterinarstva.

Član 5.

Općinski organ uprave nadležan za poslove veterinarstva izdaje odobrenje iz člana 4. stav 5. Odluke pod sljedećim uslovima:

  • -
    da držalac psa ima zatvoreno dvorište ili drugi određeni prostor za smještaj pasa,
  • -
    da se prema mišljenju Kantonalnog organa uprave nadležnog za poslove veterinarske i sanitarne inspekcije može odobriti držanje u tom prostoru traženog broja pasa.

Član 6.

U sustanarskom dijelu stana držalac životinje može držati životinju samo uz pismenu saglasnost sustanara, izuzev ako se radi o držanju psa-vodiča slijepih lica.

Držalac životinja može držati podmladak svojih životinja najviše do tri mjeseca starosti.

Član 7.

Držalac životinja dužan je životinje njegovati, dobro s njima postupati, osigurati im sanitarne i higijenske uslove, hranu i dovoljno svijeće vode, te liječenje za slučaj bolesti.

Držalac životinja dužan se brinuti da životinje čestim lajanjem, odnosno mijaukanjem, zavijanjem ili na drugi način ne ometaju kućni red i mir, odnosno noćni mir obližnjih stanara.

Zloćudni i nasrtljivi psi moraju se obavezno kastrirati ili uništiti.

Član 8.

Držalac pasa mora držati pse pod nadzorom, i to:

  • 1.
    u stambenim zgradama i naselju u zatvorenom kućnom prostoru (stanu);
  • 2.
    u individualnim stambenim zgradama u naselju gradskog karaktera u zatvorenom kućnom prostoru ili na dovoljno dugom i bezbjednom lancu u dvorištu;
  • 3.
    u invididulnoj stambenoj zgradi u ostalim naseljima na dovoljno dugom i bezbjednom lancu ili u zatvorenom dvorištu ili drugom određenom prostoru za smještaj pasa.

Član 9.

Držalac psa koji drži psa na lancu u dvorištu, u zatvorenom prostoru ili drugom određenom prostoru za smještaj pasa, dužan je na ulazu u dvorište, odnosno u drugi određeni prostor za smještaj pasa vidno istaći oznaku koja upozorava na opasnost od psa (nap."čuvaj se psa" ili opasan pas" i sl.).

Član 10.

Pas i mačke se ne smiju držati niti ostavljati u zajedničkim prostorijama u stambenoj zgradi (stubišta, ulazi, prostorije za smeće i dr.) niti uvoditi u liftove.

Držalac životinja ne smije držati životinje na balkonu, terasi ili lođi.

Član 11.

Držalac pasa može voditi psa po ulici ili na drugim javnim površinama na kratkom povodniku ne dužem od 3 metra i sa zaštitnom kapom na njušci.

Izuzetno od prethodnog stava, držaoci pasa patuljastog rasta ili štenadi do tri mjeseca starosti, mogu te pse voditi po ulici, ili na drugom javnom mjestu bez zaštitne korpe na njušci, uz uslov da su sigurna i da životinje neće ometati prolaznike i djecu.

Član 12.

Držaoci pasa mogu pse puštati da se slobodno kreću, ali sa korpom na njušci, samo na određenim zelenim površinama i u određenom periodu.

Šarplanince i druge rase (pasmine) velikih pasa držaoci mogu samo uvoditi na zelene površine iz prethodnog stava, na kratkom povodniku i sa zaštitnom korpom na njušci i to od 19 sati do 7 sati ujutro u zimskom računanju vremena i od 21 sat do 6 sati ujutro u ljetnom računanju vremena.

Organizacija kojoj je povjereno održavanje zelenih površina, po pribavljenom mišljenju Općinskog organa uprave nadležnog za komunalne poslove i mišljenju MZ na čijem području su zelene površine, određuje zelene površine i period u kojem će se psi kretati na tim površina na način propisan st. 1. i 2. ovog člana.

Organizacija iz prethodnog stava dužna je vidno označiti zelene površine koje odredi za slobodno kretanje pasa pod uslovom iz st. 1. i 2. ovog člana.

Član 13.

Životinje bolesne od zaraznih bolesti ne smiju se izvoditi na ulicu i druge javne površine.

Član 14.

U vrijeme kada je Odlukom nadležnog organa zabranjeno kretanje pasa, držaoci iste ne smiju izvoditi na ulicu i druge javne površine.

Izuzetno od prethodnog stava držaoci pasa mogu iste voditi ulicom i drugim javnim površinama samo ako pse vode veterinaru (pregledi i vakcinacija).

Član 15.

Zabranjeno je uvođenje životinja u vozila javnog gradskog saobraćaja, u prodavnice, tržnice i pijace, dječija i sportska igrališta, u zdravstvene ustanove (osim u veterinarske ambulante), groblja, spomen obilježja, ugostiteljske objekte osim hotela koji imaju određene prostore za smještaj pasa, pozorišta, sportske objekte, na javne skupove, kao i druga javna mjesta na kojima se održavaju različite manifestacije.

Izričito se zabranjuje puštanje pasa u predškolska i školska dvorišta, na zelenim površinama udaljenim 100 metara od školskih i predškolskih dvorišta i šetališta Aleja lipa od mosta Suade Dilberović do granice sa općinom Novi Grad (lijeva strana korita Miljacke) i spomen parka "Vraca".

Član 16.

Zabrane iz člana 15. ove odluke ne odnose se na pse-vodiče slijepih lica.

Član 17.

Držalac životinja je dužan da odmah očisti dio zajedničkih prostorija u stambenoj zgradi, odnosno dio ulice ili druge javne površine, kao i imovinu građana koju je zagadila (uneredila) njegova životinja.

Član 18.

Ako životinja ozlijedi neko lice, držalac životinja je dužan da odmah obavijesti nadležnu Kantonalnu veterinarsku inspekciju i po nalogu tog organa dovede životinju na pregled.

III - POPIS, REGISTRACIJA I OZNAČAVANJE

Član 19.

Držaoci pasa dužni su registrovati pse starije od tri mjeseca. U periodu oktobar-novembar svake godine vrši se popis i registracija pasa.

Popis pasa vrši nadležni organ Općine Novo Sarajevo u saradnji sa područnom ambulantom JP Kantonalne veterinarske stanice Sarajevo (u daljem tekstu: područna ambulanta).

Područna ambulanta vrši upis pasa u registar koji sadrži sljedeće podatke: redni broj, datum upisa, prezime (očevo ime) ime držaoca psa, adresu stanovanja, broj pasa, imena i opis pasa, broj oznake psa (markica) i primjedbe.

Član 20.

U mjesecu novembru-decembru svake godine vrši se preventivno cijepljenje pasa protiv bjesnila i dehelminitizacije pasa, za one pse koji u toku godine nisu cijepljeni (vakcinisani).

Izuzetno od prethodnog stava, cijepljenje protiv bjesnila i dehelminitizacija lovačkih pasa vršit će se u mjesecu septembru.

Preventivno cijepljenje pasa protiv bjesnila sa dehelminitizacijom vršit će područna ambulanta, po programu koji se prethodno dostavlja svim MZ na području općine Novo Sarajevo.

Član 21.

Držalac pasa dužan je dovesti svog psa na preventivno cijepljenje protiv bjesnila sa dehelminitizacijom ne mjesto po rasporedu cijepljenja, a ukoliko nije u mogućnosti taj dan, u roku od 15 dana u područnu ambulantu Novo Sarajevo.

Držalac mačaka je dužan jedanput godišnje u roku koji mu odredi područna ambulanta privesti mačke radi preventivnog cijepljenja protiv bjesnila i dehelminitizacije.

Član 22.

Troškove preventivno cijepljenje protiv bjesnila sa dehelminitizacijom snosi držalac životinja.

Član 23.

Sve cijepljene životinje moraju se označiti. Označavanje se vrši za svaku godinu posebno putem vješanja uobičajene značke (markice) o vrat životinje.

Označavaje životinja vrši područna ambulanta, koja je izvršila preventivno cijepljenje protiv bjesnila i dehelminitizaciju.

Član 24.

Građanin koji nabavi psa ili mačku u toku godine dužan je o tome obavijestiti područnu ambulantu u roku od 15 dana od izvršene nabavke.

Životinje koje u vrijeme popisa, registracije i preventivnog cijepljenja nisu starosno dorasle, odnosno životinje iz prethodnog stava koje nisu bile popisane, registrovane i cijepljene, podliježu naknadom popisu, registraciji i preventivnom cijep- ljenju protiv bjesnila i dehelminitizaciji u toku godine, odnosno kada navrše četiri mjeseca starosti.

IV - HVATANJE I UNIŠTAVANJE PASA I MAČAKA

Član 25.

Neregistrovani, nevakcinisani, prekobrojni i nevezani psi, kao i psi i mačke lutalice moraju se uništiti.

U JKP "RAD" organizovana je higijeničarska služba jedinstvena za Grad za hvatanje i prikupljanje životinja iz prethodnog stava i pasa koji se nađu bez držaoca pasa, a označeni su registarskom markicom.

Hvatanje životinja higijeničarska služba dužna je organizovati na način da se životinje ne zlostavljaju uz upotrebu savremene opreme.

Član 26.

Uhvaćene životinje čuvaju se u karantinu 3 dana, a po riješenju organa za vršenje veterinarske inspekcije i duže ukoliko to zahtijevaju veterinarsko-sanitarni razlozi.

Karantin mora imati dovoljno prostora za smještaj životinja, mora se redovno održavati u čistom stanju i dezinfikovati se.

Životinje u karantinu moraju se redovno pojiti i hraniti.

Član 27.

Higijeničarska služba dužna je da uhvaćene životinje odmah obilježi značkom sa rednim brojevima, da ih smjesti u zajedičke kafeze prema područjima u kojima su uhvaćeni, da vodi evidenciju o datumima i mjestu hvatanja, o zdravstvenom stanju i konačnom postupku sa uhvaćenim životinjama.

Uhvaćene životinje koje imaju registarske markice moraju se smjestiti u poseban objekat (ili se moraju odvojiti od ostalih uhvaćenih životinja).

Član 28.

O svakoj uhvaćenoj životinji higijeničarska služba dužna je u roku od 24 sata obavijestiti organ uprave nadležan za poslove veterinarske inspekcije i držaoca životinja koja je uhvaćena sa registarskom markicom, a prema podacima iz registra.

Troškove hvatanja, čuvanja i veterinarsko-zdravstvenih mjera nad životinjama snosi držalac životinja.

Član 29.

Nad životinjama koje se stavljaju u karantin moraju se izvršiti dezinfekcija prilikom prijema i otpuštanja iz karantine.

U karantin je dozvoljen pristup samo licima koji rade u higijeničarskoj službi i drugim licima po odobrenju nadležne veterinarske inspekcije.

Životinje koje obole u karantini moraju se smjestiti i liječiti u posebnom objektu, osim ukoliko su psi oboljeli od zarazne bolesti u kojem slučaju liječenje određuje nadležna veterinarska inspekcija.

Član 30.

Poslije izdržanog karantina, ukoliko držalac životinje ne preuzme životinju, životinja se može ustupiti naučno-istraživačkim i drugim organizacijama ili prodati uz saglasnost nadležne veterinarske inspekcije, odnosno usmrtiti (uništiti).

Član 31.

U slučaju da životinja ugine obavezno je utvrditi uzrok uginuća.

Član 32.

Uništavanje životinja iz čl. 26. i 32. ove odluke i uklanjanje i uništavanje leševa uništenih životinja i životinja koje su uginule na ulici ili drugoj javnoj površini, odnosno kod držaoca, vrši higijeničarska služba.

Član 33.

Uništavanjem životinja iz prethodnog člana vrši se po naučno priznatim metodama (eutonazija) koje provode stručna lica pod nadzorom veterinarskog inspektora u posebnom objektu-kafileriji.

Član 34.

Leševi iz čl. 32. i 33. ove odluke uništavaju se u kafileriji.

Član 35.

Držaoci životinja dužni su da prijave i predaju higijeničarskoj službi uginule životinje.

Higijeničarska služba je dužna da preuzme leševe životinja iz prethodnog stava.

V - NADZOR

Član 36.

Nadzor nad izvršenjem odredaba ove odluke vrše organi Kantonalne veterinarske, sanitarne i komunalne inspekcije, kao i organi MUP-a, svaki u okviru svoje nadležnosti.

Član 37.

Općinski organ uprave nadležan za poslove veterinarstva može zabraniti držanje životinja:

  • -
    ako se držalac životinja ne pridržava higijenskih i sanitarnih propisa ili ne izvršava mjere za suzbijanje zaraznih i drugih bolesti,
  • -
    ako zlostavlja životinje i postupa suprotno odredbama člana 7. ove odluke,
  • -
    ako je držalac životinja više puta kažnjavan u prekršajnom postupku zbog povrede odredaba člana 10. ove odluke.

Organ uprave iz prethodnog stava zabranit će držanje životi- nja držaocu koji u svom domaćinstvu drži više životinja od broja koji je određen članom 4. ove odluke.

Član 38.

Zahtjev za zabranu držanja životinja mogu podnijeti građani, zborovi stanara, kućni savjeti, veterinarski, sanitarni i komunalni inspektori, radnici MUP-a, društvo za zaštitu životinja i udruženja građana.

VI - KAZNENE ODREDBE

Član 39.

Novčanom kaznom od 100 KM do 500 KM kaznit će se za prekršaj držalac životinje:

  • 1.
    ako u svom domaćinstvu drži više životinja od broja predviđenog članom 4. ove odluke,
  • 2.
    ako u sustanarskom dijelu stana drži životinje protivno članu 6. stav 1. ove odluke,
  • 3.
    ako podmladak svojih životinja drži preko 3 mjeseca starosti (član 6. stav 2.),
  • 4.
    ako životinja koju drže čestim lajanjem, odnosno mjaukanjem, zavijanjem ili na drugi način ometa kućni red i noćni mir obližnjih stanara (član 7. stav 2.),
  • 5.
    ako ne drži psa pod nadozorm koji je propisan u članu 8. ove odluke,
  • 6.
    ako na ulazu u dvorište, zatvoreno dvorište ili drugi određeni prostor za smještaj pasa vidno ne istakne oznaku koja upozorava na opasnost od psa (član 9.),
  • 7.
    ako "ivotrinju drži ili ostavlja u zajedničkim prostorijama u stambenoj zgradi, na balkonu terasi ili lođi ili je uvodi u lift (član 10.),
  • 8.
    ako psa bolesnog od zaraznih bolesti izvodi na ulicu i druge javne površine (član 13.) ili ih izvodi u vrijeme kada je Odlukom nadležnog organa zabranjeno kretanje pasa (član 14.),
  • 9.
    postupi suprotno odredbama člana 15., a naročito stava 2. člana 15. ove odluke,
  • 10.
    ako u slučaju da životinja ozlijedi neko lice ne postupi u skladu sa odredbama člana 18. ove odluke,
  • 11.
    ako ne registruje psa starijeg od 3 mjeseca (član 19. stav 1.),
  • 12.
    ako u roku ne izvrši vakcinaciju (cijepljenje) Životinja (čl. 20. i 21.),
  • 13.
    ako u roku od 15 dana ne obavijesti područnu ambulantu o nabavci psa (član 24.),
  • 14.
    ako ne postupi po članu 35. stav 1. ove odluke.

Član 40.

Novčanom kaznom od 20 KM do 100 KM kaznit će se za prekršaj držalac psa ili lice koje se zatekne sa psom:

  • 1.
    ako psa vodi po ulici ili drugim javnim površinama protivno propisanom u čl. 11. i 24. ove odluke,
  • 2.
    ako psa pušta da se slobodno kreće po zelenim površinama koje nisu određene za kretanje pasa ili ako psa pušta da se slobodno kreće po zelenim površinama koje su određene za kretanje psa u periodu koji zato nije određen ili bez zaštitne korpe na njušci (član 11. stav 1.),
  • 3.
    ako ne postupi po odredbama člana 17. ove odluke,
  • 4.
    ako šarplaninca ili druge vrste velikih pasa uvodi na zelene površine određene za pse, protivno uslovima iz člana 13. stav 2. ove odluke),
  • 5.
    ako uvodi psa na mjesto gdje je zabranjeno uvođenje pasa (član 15.).

Za prekršaj iz st. 1. i 4. ovog člana veterinarski, sanitarni i komunalni inspektor, kao i ovlašteni radnici MUP-a mogu izreći i naplatiti kaznu na licu mjesta (mandatna kazna) u iznosu od 20 KM.

Član 41.

Za prekršaje iz čl. 39. i 40. ove odluke koji učini maloljetno lice, kaznit će se roditelj, odnosno staratelj, ako je učinjeni prekršaj posljedica popuštanja njegovog dužnog staranja o maloljetniku, a u mogućnosti je da takav nadzor vrši.

Član 42.

Novčanom kaznom od 100 KM do 1.000 KM kaznit će se za prekršaj higijeničarska služba:

  • 1.
    ako zlostavlja životinje prilikom hvatanja (član 25. stav 3.),
  • 2.
    ako o svakom uhvaćenom psu u roku od 24 sahata ne obavijesti nadležnu veterinarsku inspekciju i držaoca životinje koja je uhvaćena sa registarskom markicom (član 28. stav 1.),
  • 3.
    ako životinje uništava protivno uslovima propisanim članom 33. ove odluke,
  • 4.
    ako leševe životinja iz člana 34. ove odluke uništava protivno uslovima propisanim u članu 34. ove odluke.

Za prekršaje iz prethodnog stava ovog člana kaznit će se i odgovorno lice higijeničarske službe novčanom kaznom u iznosu od 50 do 200 KM.

VII - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 43.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Član 44.

Stupanjem na snagu ove odluke prestaje da važi Odluka o držanju i uništavanju pasa i mačaka na području općine Novo Sarajevo, objavljena u "Službenim novinama grada Sarajeva", broj 26/86.

Broj 01-02-634/99
3. augusta 1999. godine
Sarajevo

Predsjedavajući
mr. Aida Habul, s. r.