OPĆINA ILIDŽA - OPĆINSKO VIJEĆE
Plan jesenje sjetve 1999. GODINE
PLAN
JESENJE SJETVE 1999. GODINE
1.0. Uvod
Poljoprivredna proizvodnja na području općine Ilidža, zauzima značajno mjesto u cjelokupnim privrednim aktivnostima.
U situaciji kada su u ratu veliki privredni sistemi potpuno uništeni, a prije rata zapošljavali veliki broj radne populacije, individualno poljoprivredno gazdinstvo postalo je, za najveći broj nezaposlenih, jedino radno mjesto i izvor egzistencije.
Revitalizacijom poljoprivrede poslije rata, kroz nabavku visokokvalitetnih grla krava i ovaca, poljoprivredne mehanizacije i druge opreme, stvorene su realne pretpostavke da poljoprivredna proizvodnja na ovom području postane okosnica razvoja općine.
Podaci, da u individualnom sektoru trenutno ima oko 1000 grla krava, od čega 140 grla u 40 mini farmi, preko 2000 ovaca, da farma P. D. "Butmir" raspolaže sa 500 grla muznih krava i 600 junadi, da dnevna proizvodnja mlijeka na području općine premašuje 20.000 l, pokazuju da je dostignut zavidan nivo proizvodnje.
Međutim, kako to zadržati i unaprijediti. U postojećim uslovima vrlo teško, jer otkup mlijeka vrši samo Sarajevski "Milcos", a prema raspoloživim informacijama, plaćanje mlijeka je neredovno. Logično je da to, za posljedicu ima, pad morala kod proizvođača, jer nemaju sredstava za kupovinu stočne hrane i plaćanje drugih troškova. Ovo najviše "pogađa" mini farme krava (3-10 grla) gdje je i proizvodnja mlijeka najveća. Proizvođači su prema tome "osuđeni" na prodaju mlijeka i mliječnih proizvoda na pijaci ili raznošenje ovih proizvoda po stanovima.
Iz tih razloga, u narednom periodu, prioritetno će se morati riješavati ovi problemi i iznalaziti rješenja koja će stimulativno djelovati na proizvođače, a time i na cjelokupan razvoj poljoprivrede.
Vlastita proizvodnja hrane mora biti imperativ, bez obzira na sve ove poteškoće, jer to je i strateški interes svake države.
U ovim uslovima, dočekujemo narednu jesenju sjetvu koja će se obaviti u individualnom i manjim dijelom u društvenom sektoru. Za očekivati je da će i ove godine biti zasijane površine na nivou prošlogodišnjih.
Sjetva ozimih žita obavlja se na vrlo malim površinama i to daleko ispod stvarnih mogućnosti i potreba.
Sa porastom stočnog fonda na području općine pojačan je interes proizvođača za sjetvu krmnog bilja, odnosno zasijavanja površina djetelinama, lucerkom i djetelinsko-travnim smjesama, kao posljedica povećanih potreba stočne hrane za uvezena grla krava.
Isto tako primjetan je povećan interes za sjetvu povrća koje se može sijati u jesen kao što su: crveni i bijeli luk, špinat i salata, zbog ranog prispijeća u proljeće i mogućnosti povoljnog plasmana na tržištu.
U strategiji razvoja poljoprivrede na području Federacije BiH je oslonac na individualnom poljoprivrednom gazdinstvu kao proizvodnoj jedinici, na gazdinstvima kakva imaju razvijene zemlje sa sličnim zemljišnim, klimatskim i drugim resursima. Proizvodnja ekološki zdrave, nekontaminirane hrane i "povratka" prirodi je naša šansa, a za to postoje svi neophodni uslovi koje treba iskoristiti.
2.0. Pregled ukupnih površina - prema kategoriji korištenja zemljišta - katastarski podaci
|
R/B |
Kategorija zemljišta |
|
1. |
Oranice i bašte |
|
2. |
Voćnjaci |
|
3. |
Livade |
|
4. |
Pašnjaci |
|
5. |
Šumsko zemljište |
|
6. |
Neplodno zemljište |
Poljoprivredno zemljište, kao dobro od općeg interesa, treba da uživa posebnu pažnju i da se koristi za poljoprivrednu proizvodnju. U prethodnim izvještajima i Planovima proljetne i jesenje sjetve detaljno je obrađena problematika poljoprivrednog zemlijšta.
Ponovo potenciramo, zabrinjavajuće je stanje odnosa poljoprivrednog zemljišta i broja stanovnika. Svjedoci smo, da se svakodnevno ovaj odnos mijenja u korist broja stanovnika, jer se i dalje vrše "eksproprijacije" na račun poljoprivrednog zemljišta.
U narednom periodu mora se posvetiti puna pažnja zaštiti i očuvanju ove kategorije zemljišta kroz Zakonom propisanu regulativu, a određenim meliorativnim zahvatima neplodne površine pretvarati u plodne, da ne bi došli u situaciju da balkoni i saksije postanu poljoprivredne površine na kojima temeljimo agrarnu politiku.
3.0. Plan sjetve u individualnom sektoru
Planirane površine za sjetvu zasnovane su na dugogodišnjim posmatranjima i statističkim procjenama, tako da su određena odstupanja moguća i vjerovatna.
Predmet posmatranja je individualno poljoprivredno gazdinstvo
3.1. Struktura jesenje sjetve
3.2. Plan potreba ostalih repromaterijala
3.2.1. Gorivo i mazivo
3.2.2. Organska đubriva
3.2.3. Mineralna đubriva
3.2.4. Sredstva za zaštitu bilja
Primjena sredstava za zaštitu bilja, pogotovo u jesenjoj sjetvi na individualnim poljoprivrednim gazdinstvima je minorna i neznatna jer su vrlo rijetke pojave bolesti i štetočina na ovim kulturama koje se siju u jesen.
3.3. Priprema zemljišta za sjetvu i druge agrotehničke mjere
Planom se predviđa osnovna i dopunska obrada. Osnovnom obradom izvršit će se plitko jesenje oranje na dubinu od 20 cm, sa zaoravanjem stajnjaka i mineralnih đubriva (NPK). Dopunska priprema zemljišta za sjetvu izvršit će se sjetvospremačima (za žita i trave), odnosno freziranjem (za ratarske kulture). Nakon toga uslijedit će sjetva, mašinski (sijačicama) i manuelno (ručno).
Prihranjivanje sjetvenih kultura 27% KAN-om obavit će se u planiranim agrotehničkim rokovima.
3.4. Planirani obim proizvodnje (individualni sektor)
Ako bi se ispunili svi preduslovi, od nabavke zdravog sjemenskog i drugih repromaterijala, obezbjeđenja mehanizacije, stručnog nadzora proizvodnje, uz poštivanje agrotehničkih rokova može se očekivati slijedeća proizvodnja:
Sjemena i drugi repromaterijali bit će obezbijeđeni iz tri izvora: tržište, vlastita proizvodnja i donacije humanitarnih organizacija. Sve eventualno prispjele donacije sjemena bit će raspodijeljene prema utvrđenim kriterijima ugroženosti.
4.0. Plan sjetve u društvenom sektoru
U društvenom sektoru u jesenju sjetvu ulazi samo DD PD "Butmir", farma muznih krava Stup. Jesenja sjetva je planirana na površini od 20 ha. Na tih 20 ha bit će zasijana smjesa ozime grahorice sa nekom od ozimih žitarica.
Isto tako planira se u osnovnoj obradi i duboko zimsko oranje na površini od 150 ha.
Potrebne količine repromaterijala su slijedeće:
Ostali subjekti registrovani za obavljanje poljoprivredne proizvodnje na području općine Ilidža: Poljoprivredni institut - Butmir, Z.Z.-a "Sarajevsko polje" - Stup i Z.Z.-a "Ilidža" - Blažuj ne ulaze u jesenju sjetvu.
Broj 01-02-2729/99-5
23. septembra 1999. godine
Ilidža
Predsjedavajući
Amer Ćenanović, s. r.